ljubavnik lejdi aterli - david herbert lawrence

7/25/2019 Ljubavnik Lejdi Aterli - David Herbert Lawrence

1/184


2/184

avid Herbert Lawrence


3/184

jubavnik Lady Chatterley

ady Chatterleys Lover

(Prvotni, potpuni, necenzurirani tekst)

Con nie Re id, li beral na pred stav nica vi e sred nje kla se, u dva deset i tre oj go dini uda je se zada Chat ter leyja. Na kon me denog mje seca Clif ford od la zi u rat iz ko jeg se vra a pa ra li ziran od na ni e te se posveu je pisa nju. Oja ena bra kom, Con nie upoz na je Olivera Mel lor sa, lu ga ra navu ima nju i ne oba ziru i se na ne premostive raz like, s nji me za poinje lju bav nu ve zu. Ovaj je roav ljen 1928. go dine u pri vatnoj nak la di, tri desetak go dina bio za bra njen zbog op scenos ti njsa dr a ja.

* * * * * * *

PRVO POGLAVLJETragino je zapravo ovo nae doba, ali mi nikako da to priznamo. Propast se zbila, oko nas e, poinjemo stvarati svoj novi mali okoli i ga jiti nove male nade. Muan pothvat, jer nema ravnana puta u budunost, valja obilaziti zapreke ili se penjati preko njih. Moramo ivjeti manebesa na zemlju pala.U takvu se poloa ju, po prilici, obrela Constance Chatterley. Rat joj je sruio krov nad glav

orala je uvidjeti da je ivot vjena mi jena i pouka.Udala se za Clifforda Chatterleyja, godine 1917., kad je doao kui na dopust od mjesec danani mjesec tra jao im je upravo toliko. Potom se on vratio u Flandri ju, da bi ga nakon est mebacili u Englesku, manje-vie raskomadana. Constanci, njegovoj eni, bi jahu tada dvadeset tru dvadeset devet.Drao se ivota udesno uporno. Ni je umro, ne, a razmrskani di jelovi kao da su opet srastaligodine ni je izlazio iz li jenikih ruku. A onda ga proglasie izli jeenim, i mogao se vratiti u onjom polovinom ti jela, od kukova nanie, zauvi jek uzetom.Bilo je to godine 1920. Vratili su se, Clifford i Constance, na Wragby Hali, u obiteljski muac mu je umro, pa je na Clifforda preao naslov baroneta postao je on Sir Clifford, a Condy Chatterley. Poeli su voditi kuanstvo i brani ivot u prilino samotnome domu Chatte

h, sa skuenim prihodima. Clifford je imao sestru, ali je otila, a brat mu je, stari ji od njega, o u ratu. Ni je bilo nikoga od blieg roda.Obogaljen zauvi jek, svjestan da nee nikad imati djece, Clifford se vratio na postojbinu, u zni Midlands, da odrava na ivotu ime Chatterley dokle mogne.Ni je on bio utuen ni bespomoan. Mogao se sam naokolo gurati u stolici na tokovima, a kao je i bolesniki naslonja s malim motorom, invalidska kolica ko jima se mogao polako vrtu i po li jepom sjetnom perivo ju to bi jae njegov ponos, premda se pravio kao da ne m

Toliko se ve napatio te mu se sposobnost da osjea i trpi dobrano umanjila. Ni je gubio bo


4/184

vedrine: lice mu rumeno, izgled zdrav, svi jetlomodre oi izazovno se kri jese moglo bi staj ovjek i ne pokazu je zabrinutosti. Bio je pleat, jakih ramena, snanih ruku. Nosio je skupa i birane kravate sa Bond Streeta. Uza sve, pogled mu izgubljen, u njemu neka praznina pgalja.Jedva je umaknuo smrti, i zato mu ono to je ostalo od ivota bi jae nadasve dragocjeno. U

vu sja ju njegovih oi ju moglo se vidjeti koliko se ponosi to je ostao iv nakon onoga nesmilarca. A ipak bi jae ranjen toliko da je u njemu neto uginulo, usahnula neka uvstva, ostala u nkakva bezizraajnost i beutnost.

Constance, njegova ena, onako rumenkasta, doimala se poput djevojke iz pokra jine; kosa jo smea, ti jelo krepko, kretnje spore ali pune neobine snage. Imala je krupne oi to radoeda ju u svi jet, i blag, mek glas bi jae kao da je istom dola sa sela. Ali ni govora, izgled je ac joj, stari Sir Malcolm Reid, bi jae neko ugledan lan Kraljevske akademi je, a mati joj jedeu obrazovanih fabi janki iz sretnih prerafaelitskih dana.Constance i sestra joj Hilda stekle su medu umjetnicima i obrazovanim soci jalistima odgoj u estetskom pogledu, mogao smatrati nekonvencionalnim. Vodili su ih u Pariz, Firencu i Ri

naui ju umjetnikog ozraja, a tako i na drugu stranu, u Haag i Berlin, na velike soci jalistikeve, gdje su govornici govorili na svim kulturnim jezicima, i nitko ni je zapadao u nepriliku.

Njih su dvi je, dakle, od rane mladosti pri jateljevale s umjetnou i politikom i nisu se bo jakvih ideala: Bilo je to njihovo prirodno podneblje. Bile su kozmopolitkinje i provinci jalke,je prista jala ona kozmopolitska provinci jalnost to je tako u skladu s istim soci jalnim idealimKad im bi jae petnaest godina poslae ih u Dresden, da uz ino ue i glazbu. Li jepo doba zaobodno su se kretale meu studentima, raspravljale o filozofi ji, umjetnosti, sociologi ji, i nisu ale za mukarcima nego bile ravne njima, ak i bolje od njih, ba zato to su ene. Odlazile ete sa snanim momcima to su udarali u gitare, pjevale s njima vesele pjesme i bile slobodnedne! Velika ri je, sadrajna. Van u slobodni svi jet, u jutarnje ume s krepkim i grlatim momc

obodne da rade to ih volja, a nadasve da govore to im misao kazu je, jer do razgovora bi janajvie, do strastvene izmjene misli. Ljubav je tu bila samo neto popratno, sporedno.S osamnaest godina, poprilici, okuale su Hilda i Constance prva ljubakanja. Mladii s ko jimo strastveno raspravljale, veselo pjevale i slobodno taborovale pod drveem, traili su, dabavne dodire. Sustezale se djevojke, ali se onda o tome toliko govorilo te uzimahu da je vno. A mukarci bili i edni i puni udnje. Zato djevojka ne bi bila kraljevski dareljiva i poklbe?I tako su darovale sebe, svaka onom mladiu s ko jim je vodila najsuptilni je i najprisni je razgRazgovor, raspravljanje, to bi jae ono veliko i glavno: ljubav i tjelesno spa janje znailo je v

e instinktu, vraanje u primitivno. Posli je toga bile su u svo je momke manje zaljubljene i poremne da ih omrznu, kao da su oni zakoraili na njihovo najprivatni je podruje, rastrgli i rovito u njima, zgazili njihovu unutarnju slobodu. Jer, smatrahu one, dok si djevojka, dosto jmisao ivota u tome ti je da postigne posvemanju, savrenu, istu i plemenitu slobodu. Tugo i znai djevo jaki ivot doli otresti se starih i runih spona i podlonosti.I ma koliko ih uvi jali u ruho osjeajnosti, spolni odnosi pripada ju najstari jim i najruni jim

a to dre u zavisnosti. Pjesnici ko ji su ih uznosili bi jahu ponajvie mukarci. ene su uvi jekposto ji i neto bolje, uzvieni je. A one, evo, zna ju to sada toni je nego ikad pri je. Divna i ist

da djevo jaka neto je neusporedivo ljepe i beskrajno uzvieni je negoli ikakva spolna ljubaa je nevolja to su mukarci u tome poimanju toliko zaostali za enama. Dre se spolnosti kaoena je morala poputati. Mukarac je sa svo jim prohtjevima ba kao di jete. ena mu je movoljavati i miriti ga ta inae bi se durio i zaci jelo odjurio, i tako razvrgnuo ono to bi jae


5/184

i li jepa veza. Ali se ena mogla prepustiti mukarcu a da ujedno ne preda svo je unutarnje slobe. Pjesnici i naklapala o seksu, ini se, nisu to dovoljno uzimali u obzir. ena je mogla uzet

arca a da mu se zapravo ne preda. I doista ga je uzimala ne preda jui se u njegovu vlast. Cak a spolnost upotri jebiti da stekne vlast nad njim. Mogla je u spolnom odnosu ostati suzdrana i njega da iskipi a sama da i ne ide do vrhunca: i tada je mogla produiti vezu i postii svoj orgvoj vrhunac, a mukarac da joj bude samo sredstvo.Obje su sestre ve imale za sobom svo ja ljubavna iskustva kad je rat zapri jetio i kad su pozvabrzo vrate kui. Ni jedna ni druga ni je se upustila u ljubav sa svo jim momkom dok se ni je

vim zbliila u razgovoru, to jest dok meu njima dvoma u razgovorima ni je dolo do duba jamnog zanimanja. Onaj neobini osjeaj, udesni drhat i zanos to tra je za strasna razgovjim uistinu pametnim mladiem, sate i sate bez prestanka, dane i mjesece to njima dvjema

avno, a na ono to dolazi posli je nisu one ni pomiljale sve dok se ni je dogodilo. Rajska oat e mukarce za razgovor! ni je nikad izreena. A ispunila se pri je nego to su one i saznaai.A kad je posli je takvih ivih razgovora to duu obasjava ju, nakon poveane prisnosti, seks pto manje-vie neizbjeno, ni je bilo uzmaka. Tako se oznaavao zavretak jednog poglavlja. Bi stanovite napetosti: neobini trepta ji i srsi u ti jelu, konani gr samopotvrde, neto kao poslje, uzbudljiva, slina zvjezdicama to se stavlja ju da oznae svretak poglavlja ili novi obra. )Kad su se djevojke u ljeto 1913. vratile kui na ljetni odmor Hildi tada bi jae dvadeset, a Conamnaest otac im v je odmah razabrao da su iskusile ljubav. Lamour avaitpasse par , (Ljubda prola), kako netko ree. Ali je on bio i sam iskusan ovjek, te je pustio da ivot ide svo jimm. A majka, ena bolesnih ivaca posljednjih mjeseci svoga ivota, samo je eljela da njezinjke budu slobodne i da se iive. Jer ona sama ni je nikad imala snage da bude svo ja: bi jakraeno. Nebesa neka zna ju zato, ta imala je svo je vlastite prihode i svo je prilike. Krivnju jcila na mua. A zapravo ni je bila kadra da se oslobodi starog utjeca ja nekakva autoriteta toutavao duh ili duu. Nita tu ni je bio kriv Sir Malcolm, on je svo joj nervoznoj, nepri jateljski renoj i prenapetoj eni preputao i pilad i dvorite, a sam je iao svo jim putovima.Djevojke su tako bile slobodne i vratile se u Dresden, svo joj glazbi, sveuilitu i mladiubile su svo je mladie, i oni njih u svoj strasti duevne privlanosti. Sve krasote to su ih mmiljali, iskazivali i pisali, bi jahu samo za njih, za njihove djevojke. Constantin momak bi jaen, Hildin pak sa smislom za tehniku. Ali su oni naprosto ivjeli za svo je djevojke, to jest, ssli i duevni poleti bi jahu njima upravljeni. A drugo ih je pomalo ve odbi jalo iako toga nisesni.I na njima se vidjelo da je ljubav prola kroz njih. udno je kako ljubav jedva primjetnu nu promjenu stvara u ti jelu mukarca i ene: djevojka se rascvjetava, njeno se zaoblju je, ubi zaokruu ju pri janje uglatosti, a izraz lica posta je ili plahovit ili pobjedniki ponosan; muk biva smireni ji, vie je okrenut sebi, mi jenja ju mu se i sami obrisi ramena i bedara, nemaoenosti, sve je nekako oputeni je.U prvom spolnom uzbuenju to im je prosrsilo ti jelo sestre umalo to nisu podlegle udnoarakoj moi. Ali su se brzo pribrale, uzele spolno uzbuenje kao neobian out i ostale sl

A mukarci, zahvalni za spolni doivljaj, predali su djevojkama svu duu. A posli je bi jahu kizgubili srebrnjak a nali bakarni novi.Constance Connie imala je momka ko ji se znao pomalo i zlovoljiti, a Hildin je pokazivapodrugljivost. to emo, takvi su mukarci! Nezahvalni i nikad zadovoljni. Ako ih nee, m ih odbi ja; ako ih prihvati, opet e te mrziti s kakva drugog razloga, jer su to razmaena d


6/184

moe ih zadovoljiti ma to da uini za njih.Naposljetku je izbio rat, pa su Hilda i Connie opet morale kui, gdje su ve bile u svibnju, na

nu pogrebu. Jo pri je Boia 1914. poginuli su njihovi mladii Ni jemci: plakale djevojke i u bavi tugovale za njima, i najposli je ih u toj ljubavi zaboravile. Nisu vie posto jali.Sestre su ivjele u oevoj kui zapravo je bila majina u Kensingtonu, i druile se s mdima to su studirali u Cambridgeu, skupinom ko joj sloboda bi jae lozinka, a ,, znak raspnja flanelne hlae, flanelna koulja s otvorenim i ovratnikom, profinjena anarhi ja osjea ja, as i pretjerana I finoa u ponaanju. Uza sve to, Hilda se, sasvim nenadano, udala i za ovjek

ae deset godina stari ji od nje, stari jeg lana toga istog kruga, imuna ovjeka to je imaoesto pri vladi, poloaj ko ji se nasljeivao u obitelji; osim toga, pisao je on i filozofske ese ela je s njim u manjoj kui u Westminsteru i kretala se u otmjenom krugu viih vladinih inov dodue nisu drutvene vrike, ali jesu, ili su htjeli da budu, duhovna snaga naci je: ljudi ko jiemu govore, ili pak govore kao da zna ju.Connie je imala svo ju malu dunost u ratnoj slubi i druila se sa tvrdokornim vitezovima f

h hlaa ko ji su dotad prema svemu pokazivali blagu porugu. Njezin je pri jatelj bio izvjesnid Chatterley, mladi od dvadeset i dvi je godine, ko ji se pourio kui iz Bonna, gdje je studiranokopnu rudarsku tehniku. Pri je toga proveo je dvi je godine u Cambridgeu. Postao je tada p

kom u elitnoj pukovni ji, pa se tako odjeven u odoru mogao jo bolje podrugivati svemu.Clifford Chatterley pripadao je visokoj klasi, bio otmjeni jeg roda nego Connie. Ona je potebrosto jeeg intelektualnog kruga, a on iz aristokraci je. Ne dodue iz visoke, ali ipak iz njeu je bio baronet, a mati ki jednog vikonta.Iako je Clifford vodio otmjeni je pori jeklo nego Connie i pripadao viem drutvu, on se ve provincijski i bio u dranju nekako skueni ji. Dobro se osjeao u svome uskom velikom , to jest medu ladanjskim plemiima iz svoga kra ja, a plaio ga i nervirao svaki drugi veliki jegovi predstavnici, gomile to pripada ju srednjoj i nioj klasi, a tako i stranci. Od svih njihje zazirao. Bo jao se niih slo jeva, bi jae mu kao da je pred njima bespomoan, bez obrane, je uivao svu obranu i zatitu povlatenih. Zvui neobino, ali ipak je po java naih dana.Zato ga je oaralo ono posebno, blago samopouzdanje u djevojke kakva bi jae Constance Rotinome vanjskom svi jetu ona se snalazila kudikamo bolje nego on.A ipak je i on bio buntovnik: bunio se protiv vlastite klase. Ili je moda ta ri je preotra, presnnio ga je zapravo opi otpor mladih protiv konvencionalnosti i svakog oblika autoriteta. Oi smi jeni svi odreda njegov tvrdoglavi otac ponajvie. I vlade bi jahu smi jene osobitorezna i spora, sa svo jim naelom ekaj i gledaj. I vojske bi jahu smi jene pogotovu nesprvii generali, a najsmjeni ji od svi ju Kitchener s onim svo jim rumenim obrazima. Smi jean am rat, iako je kosio ljude.

Da, sve je bilo pomalo smi jeno, ili vrlo smi jeno: napose sve ono to je u vezi s autoritetojsci, u vladi ili pak na sveuilitima. A i vlada jua klasa, kad je prisva jala prava i pokazivalavlada, posta jala je i sama smi jena. Sir Geoffrey, Cliffordov otac, bio je nadasve smi jean arao svo ja stabla i pli jevio radnike iz svog ugljenokopa da ih baca u rat, a sam patriotski ostaurnosti i za svo ju domovinu davao vie novca nego to ga je imao.Kad je Miss Chatterley Emma iz svoga kra ja u srednjoj Engleskoj dola u London da budarka, mirno se ali vrlo duhovito podsmjehivala Sir Geoffreyju i njegovu odlunom rodoljrbert, stari ji brat i batinik, smi jao se na sva usta, premda njegova bi jahu ona stabla to su ii da ih pretvara ju u potpornike za streljake rovove. A Clifford se samo smjekao, poneto u i. Sve je bilo smi jeno, istina je. No ako sve pode dalje, pa na kra ju i sam bude smi jean? etku, ima u drugom staleu ljudi, kao Connie, ko ji su barem u neemu ozbiljni. Ljudi ko ji u


7/184

eru ju.Pogotovu su ozbiljni kad su posri jedi Tommies, britanski vojnici, i opasnost od novaenja, i a eera i slastica za djecu. U svemu tome vlasti su bile i te kako smi jene koliko su gri jeilifford ni je mogao da to prima srcu: njemu su vlasti bile smi jene, a ne samo zbog eera ili

A bi jahu vlasti i same sebi smi jene, ponaale se one prilino smi jeno, i sve je neko vri jemo u ludnici. I sve dok se tamo pri jeko ni je zaotrilo, a na ovoj strani doao Lloyd George da poloaj. Sve je onda krenulo tako da je prestalo biti smi jeno, odnio avo svaku alu, i neobu

mladii nisu vie smi jali.Godine 1916. poginuo je Herbert Chatterley, i tako Clifford postade batinikom. I toga se on. On je sin Sir Geoffreyjev i di jete Wragbyja vanost te injenice toliko se u nj urezala da jo

kada mogao umaknuti. A znao je da je to smi jeno u oima golemog svi jeta to, eto, vri i pd je on batinik, odgovoran je za Wragby. Zar ni je strano? A i divno i, moda, u isti mah be

no?Sir Geoffreyju nita od toga ne bi jae besmisleno. Bli jed i napet, povuen u se, bio je uporani da spasi zemlju i vlastiti poloaj, pod Lloydom Georgeom, ili pod nekim drugim, sve jedno

o je on bio odsjeen od svega, toliko odvo jen od one Engleske ko ja je bila istinska Engleskanesposoban i neobavi jeten da mu je i jedan Horatio Bottomley neto znaio. Sir Geoffrey Englesku i za Lloyda Georgea kao to su njegovi preci bili za Englesku i svetog Juija: i nika

zabrao da tu ima razlike. I tako je Sir Geoffrey obarao stabla i ivio za Lloyda Georgea, pa oglesku i za Lloyda Georgea.I htio je da se Clifford oeni i stekne potomka. Clifford je pak smatrao da mu je otac benakronizam. A u emu je on bio ispred njega osim u varljivu osjeanju da je sve smi jeno, nastiti poloaj jo ponajvie? Sve hoe li, nee li, ipak je i vraki ozbiljno uzimao svo je baronvoj Wragby.

Rat ni je bio veselo uzbuenje, prometnuo se u neto drugo Previe bi jae smrti i strahotaeku treba utjehe i potpore. Potrebno je sidro u sigurnom svi jetu. Potrebna je ovjeku ena.Chatterleyjevi, dva brata i sestra, ivjeli su u udnoj izdvo jenosti od svega, uahureni u Wraato svim svo jim vezama. Osjeanje izdvo jenosti ojaalo je obiteljske veze osjeanje slabosva poloa ja i bespomonosti unato naslovu i posjedu, ili moda upravo zbog toga. Bili su ni od onoga industrijskog Midlandsa, od one srednje Engleske u ko joj su provodili ivot.astite klase bili su odrezani zbog teke, tvrdoglave, zatvorene naravi Sir Geoffreyja, njihovamu su se podrugivali a bili vrlo osjetljivi kad bi to tkogod drugi inio.Bi jae njih tro je naumilo uvi jek tako ivjeti za jedno. Ali je Herbert poginuo, a Sir Geoffrey

se Clifford oeni. Sir Geoffrey samo je spomenuo o tome govorio je on vrlo malo. Clifforteko protiviti se onoj utljivoj, mrkoj posto janosti.Ali je Emma rekla: Ne! Bila je deset godina stari ja od Clifforda, ona je osjeala da e njegov

dba biti izda ja, bi jeg od onoga uza to su sta jali mladi u obitelji.Clifford se ipak oenio Constancom te je s njome provodio svoj medeni mjesec. Bilo je to sdine 1917., i njih se dvo je zbliilo kao dvo je ljudi to sto je na brodu ko ji tone. Bio je bez lg iskustva kad se oenio, i spolna mu strana ni je mnogo znaila. I bez toga su postali bliski i

edu sobom. A Connie je uivala u toj prisnosti to je iznad spolnosti i mukarakog zadovoa. Clifford ni je hlepio za zadovoljavanjem kao to se inilo da drugi mukarci hlepe. Ne, t

mnost bila dublja, osobni ja. A spolnost bi jae neto sporedno, dometak, jedan od onih udnih, lih organskih procesa to se odrava ju u svo joj nezgrapnosti a nisu zaista potrebni. Uza


8/184

ela je Connie imati djece, ako ba ni radi ega drugog, a ono zato da uvrsti svoj poloaj nasovi Emmi.Ali su poetkom 1918. Clifforda izmrcvarena prebacili brodom kui, i djeteta ne bi jae. A ondoffrey umri je od jada.

DRUGO POGLAVLJEConnie i Clifford vratili se kui, na Wragby, u jesen 1920. Miss Chatterley, jo zlovoljni jaatova otpadnitva, otila je u London i ivjela ondje u manjem stanu.

Wragby bi jae dugaka i niska stara kua od kamena sve sami kamen smeac graena nedinom osamnaestog stoljea pa dograivana i proirivana dok ni je postala golem neugledanjak.Sta jala je na uzviici, u li jepu staru hrastovu parku, ali, naalost, na maloj udaljenosti vidio se

ak tevershallskog rudokopa, s oblacima pare i dima, a u vlanoj maglovitoj daljini breuljka zbacani Tevershall selo to je poinjalo gotovo pred ulazom u park i potom se, u beznadno

rugobi, otezalo dugu stranu milju: redovi bi jednih, aavih kuica od opeke, na njima pocsi krovovi od kriljavca, sve uglato, tuno i pusto.Connie bi jae navikla na Kensington, na kotske bregove ili na valovite ravnice Sussexa: to

ena Engleska. U stoicizmu mladosti jednim je pogledom omjerila i shvatila taj Midlands ugljeza, njegovu runou, i na tome ostade: bi jae to njoj neto nevjero jatno, neto o emu vba misliti. U turobnim sobama na Wragbyju ula je kako klepeu reeta na rudniku, breke ao, kripe vagoneti na zaokretu i promuklim se kratkim piskom javlja ju rudnike lokomotivrshallska jama gori, gori ve godine i godine, i sta jala bi pustog novca da bi se ugasila. Zatomo gori. A kad bi odande potegao vjetar, kako je esto i bivalo, kuu bi ispunio smrad sumpoaranja zemljine utrobe. No i kada ni je bilo vjetra odande, zrak je uvi jek vonjao na togod po: sumpor, eljezo, ugljen ili kiselinu. ak se i za cvjetove kukuri jeka neprestano li jepila ad,kao crna mana s onoga kobnog neba.

Da, sve je kobno, to nebo kao i sve drugo. Strano! I nita tu ne moe, nema ti obrane ni ie ide svo jim ti jekom, ivot i svekoliko. Na niskom oblanom svodu nonog neba are se i podju crvene mrlje, osipa ju se pjege, isteu se i nadima ju poput opeklina to bole. Bile su to visokU prvi su mah opinjale Connie, ispunjavale ju nekom stravom: bi jae joj kao da ivi podm. Posli je se navikla na njih. A jutra donosila kiuClifford je tvrdio kako mu je mili ji Wragby negoli London. Kra jina je dodue namrgoena svo ju vrstou, svo ju crtu, a ljudi su ilavi, ima ju modine u kostima. Connie bi rado zna ima ju: zaci jelo nema ju ni oi ju ni pameti. Ljudi tu bili iznureni, sumorni i pusti kao i sam

aj, i podjednako nepri jazni. Jedino je bilo neeg u dubokom, grlenom nizanju glasova njihov

ja i u batu njihovih rudarskih izama, potkovanih avlima izmama to su kloparale po ad bi se u skupinama vraali s posla kui: bilo je u tome neto strano i ta janstveno.Ne bi jae dobrodolice mladom vlastelinu, nikakve sveanosti ni izaslanstva za doek ak ga jedinog cvi jeta. Samo vlana i hladna vonja autom po mranom i maglovitom putu to smornim drveem probi ja prema pristranku gdje pasu sive, mokre ovce, pa onda ka parku s um na ko joj kua protee svo je tamnosmee proelje, a domarka i njezin mu tumara ju, kaorni itelji po licu zemaljskom, i eka ju da izmuca ju dobrodolicu.Ni je bilo nikakve veze izmeu Wragby Halla i sela Tavershalla. Nitko se ni je u pozdrav hvatpu, nitko se ni je klanjao. Kopai ugljena samo buljili; trgovci pred Constancom skidali kap

ed znanicom, a Cliffordu kimali glavom: to bi jae sve. Nepremostiv jaz, na obje strane kao da mrnja. Spoetka se Connie kinjila zbog toga to u selu nailazi na hladna i mrgodna lica. Za


9/184

vrdnula, uzela tu njihovu nesklonost kao neto s cime valja ivjeti i na to se naviknuti. Ne, nisurd i ona bili neomiljeli meu onim ljudima, samo su pripadali sasvim drugom i druki jem go to je rudarski, drugom staleu. Bezdan sto razdva ja, provali ja kakve moda nema na jugenta. Ali u srednjoj Engleskoj i na industrijskom sjeveru ponor preko ko jeg nemamosta ni smi jevanja. Ostani gdje jesi, a ja osta jem gdje jesam! udnovato pobi janje za jednitva medu a. Uzme li se teoretski, selo ni je imalo nita protiv Clifforda i Connie; u praksi pak obje strane se pravila: Ostavi me na miru!upnik bi jae zgodan ovjek ezdesetgodinjak, sav predan svo joj dunosti, ali u selu, zbog

og Ostavi me na miru!I potisnut dotle da bude nitko i nita. Rudarske ene bi jahu sve metodistice. Rudari nita. I onslubenog ruha to ga je duhovnik nosio dosta jalo je da sasvim zasjeni injenicu da je i on o i svi drugi. Ali ne, nisu u njemu gledali ovjeka: on je bio gospodin Ashby, veleasni, nekduzee za molitve i propovi jedi.Ono tvrdokorno, nagonsko: Mi mislimo da vri jedimo koliko i ti, sve ako i jesi Lady Chatt

prvi je mah iznenadilo i sasvim zbunilo Connie. Bila joj je nesnosna ona udna, sumnjiva ibaznost kako su rudarske ene doekivale njezine pokua je pribliavanja, udno je, upravo uvo zvualo ono njihovo neizreeno ali ipak prisutno: Boe dragi, sad sam netko i neto kad

atterley razgovara sa mnom. Ali neka ne misli da ja ne vri jedim koliko i ona! Connie je to prizvuk to zu ji iza njihovih napol ulagivakih ri jei, i bi jae joj nepodnoljivo. Kako iziznadnosti, kako zaobii to vri jeanje ko je dotad ni je poznavala?Clifford i ni je za njih mario, pa je i ona nauila da se tako dri: prolazila je mimo njih ne glih, a one zurile u nju kao da je votani lik to hoda. Kad je Clifford imao s njima posla, gledaosoka, prezrivo: ni je mogao biti ljubazan. Uostalom, on je pokazivao prezir prema svakome tae od njegova stalea. vrsto se drao svoga i ni je ni pokuavao biti pomirljiv. Nisu ga ni vmrzili: bio je naprosto dio okolia, kao rudnik ili sam Wragby.Zapravo je Clifford bio krajnje plaljiv, svjestan da je sada uzet. Mrsko mu bilo vidjeti ikog

be osim osobnih slugu, jer je sjedio ili u svo jim kolicima ili pak u bolesnikom naslonjaue to brino se odi jevao kao uvi jek, odi jela mu ivali skupi kro jai, kao i pri je nosio je birane s Bond Streeta gornjim di jelom ti jela bi jae elegantan i naoit kao uvi jek. Nikad ni je b su modemi enskasti mladii, nego pravi mukarac iz pokra jine, rumen u licu i irok u plei njegov veoma mirni susteljivi glas, i njegove oi, u isti mah smione i plahe, samopouzdaneurne, otkrivahu njegovu prirodu. Ponaanje mu esto pokazivalo oholost ko ja vri jea, a et krotkost i skromnost, gotovo drhtavu.On i Connie bi jahu meu sobom povezani onako na modemu da se dre podalje. U svo jonjosti i previe pogoen udarcem to ga je obogaljio, Clifford ni je mogao biti neusiljen i bn. Bio je on ranjeno bie to pati, i zato je Connie zduno sta jala uza nj.Ali ni je mogla da ne zapazi koliko su zapravo slabe njegove veze s ljudima. Rudari su, u nek, bili njegovi ljudi, ali je on u njima gledao vie nekakve objekte nego ljude, vie neto to pdniku negoli ivotu, vie nekakve grube po jave negoli ljudska stvorenja to ive uza nj. Nekaaio njih, ni je podnosio da ga gleda ju, sada gdje je uzet. A udni, surovi njihov ivot inio prirodnim kao to je ivot jeeva.Zanimao se za njih ovla, izdaleka, kao ovjek ko ji mikroskopom gleda dolje, ili teleskopomTako, bez ikakva dodira. Ni je zapravo imao dodira ni s kim, osim, po tradici ji, s Wragbyjem

koj vezi obiteljske obrane i solidarnosti, s Emmom. Izvan toga nita ga zaista ni je doticalo io dodira ni s im. Connie je osjeala da ga se ni ona ne tie i ne dotie uistinu nema s njima. Naposljetku, moda i ni je bilo niega ime bi se dodir postigao. Posto jala je samo negaci j


10/184

ga ljudskog spo ja.A ipak sasvim je ovisio o njoj, bila mu je potrebna svakog asa. Ma koliko velik i jak, bi jamoan. Mogao se sam gurati na stolici s tokovima, a k tome imao je i bolesnika kolica s m ko jima mogae truckati po parku. Ali sam bi jae izgubljen. Trebala mu je Connie, da budda bude jamstvo i potvrda njegova ivota.Uza sve to bi jae astoljubiv. Uzeo je pisati pripovi jetke, neobine, vrlo osobne pripovi jetke

ma ko je je poznavao spretno pisane, duhovite i za jedljive, a ipak nekako beznaajne. Bas paanje u njima bilo je izvanredno i nekako posebno, neobino. Ali nikakva dodira, nikakva o

a. Bi jae kao da se sve zbiva u zrakopraznu prostoru. A budui da je ivotno poprite danas um pozornica osvi jetljena umjetnom rasvjetom, njegove su se pripovi jesti zaudo podudarale rnim ivotom, to jest bile u skladu s modernom psihologi jom.Clifford je bio gotovo bolesno osjetljiv na te svo je tvorbe: htio je da ih svatko uvaava i sli o njima, da svakome budu najbolje, nenadmane, non plus ultra. Objavljivane su u najmod

m asopisima, hvalili su ih i kudili, kako ve biva. Ali je Cliffordu svaka pokuda znaila mukumu kao da ga noem reu. Kao da je sve njegovo bie lealo u tim pripovi jestima.Connie mu je zduno pomagala. U poetku se zanosila. Razgovarao je s njome o svemu, ojedinostima, jednolino, uporno, neprestano, a njoj je valjalo odgovarati koliko je mogla. B

o da se sva njena dua i ti jelo, sva njezina enskost, mora uzbuditi, poni jeti i pri jei u njegovvi jesti. To ju je pokretalo i svu zaokupljalo.Tjelesnim ivotom jedva da su ivjeli. Ona je na brizi imala kuanstvo, nadgledanje. Doma

noge godine sluila staroga Sir Geoffreyja ta stara, usahla i nadasve korektna ena jedvaogla nazvati sobaricom ili enom to posluu je za stolom: ta bila je u kui ve etrdeset godinkinje nisu vie bile mlade. Strahota! Sto da radi s takvom kuom nego da je prepusti njdbini? Sve te beskrajne sobe ko jima se nitko ne slui, sav taj midlanski stari tok, uhodana iodani red!Clifford je traio da uzmu novu kuharicu, iskusnu enu ko ja mu je odravala stan u Londonu

alo ilo je starim ti jekom, u dobru redu i istoi, u tonosti i estitosti. A ipak je za Connie svrka jedva svedena u nekakvu koloteinu. Nigdje nikakve topline osjea ja da sve obuhvati i ua se inila sumornom kao ulica ko jom nitko vie ne prohodi.I to je mogla Connie nego pustiti neka sve ide kako ide? Tako je i uinila, digla je ruke.Miss Chatterley dolazila, i onda, pokazivala svo je aristokratsko usiljeno lice, te uivala kad

ela da se nita ni je promi jenilo u kui. Ni je mogla nikad Constanci oprostiti to ju je istisnula vne za jednice s bratom. Ona bi, Emma, morala s njime pisati te pripovi jesti, te knjige, Chatterlpovi jesti, neto sasvim novo na svi jetu, neto to su doni jeli oni, Chatterleyjevi. Knjievnird. Njihova tvorba i niko ja druga. Nikakva veza s izrazom to je posto jao, nita od pri janjih

mo to njihovo, to novo u svi jetu Chatterleyjevske knjige, neto sasvim posebno, samosnstancin otac, kad je doao u kratak posjet na Wragby, u povjerenju je rekao svo joj keri: Zna, to Cliffordovo pisanje, li jepo je, ne velim da ni je, ali nema u njemu niega i nee se o

!Connie je trgla pogled u stamenoga kotskog viteza na kome se vidjelo kako je sav svoravljao tako da mu uvi jek bude dobro; neka se neizvjesnost javi u njezinim krupnim i uvi jeknim modrim oima. Nema u Cliffordovu pisanju niega! to je mislio kad je rekao nema? Ako ga kritika hvali, ako je Cliffordovo ime postalo gotovo slavno, te ako to pisanje donosivaca to je to onda otac mislio rekavi da nema u njemu niega? to bi to moglo znaiti?

Jer je Connie prihvatila stanovite mladih: to je ovog trenutka, to je sve. A trenuci se redali drugim, i nisu nuno pripadali jedan drugome.


11/184

Bilo je to druge zime to ju je provodila na Wragbyju kad joj je otac rekao: Nadam se, Connie, prilike te nee primorati da bude demi-vierge. Demi-vierge? promuca Connie, nesigurno. Kako? Zato? Osim ako sama tako ne eli, dakako pobrza otac.Rekao je isto i Cliffordu kad su njih dvo jica ostala nasamu. Bo jim se, ne bi Connie priliilo da bude demi-vierge. Demi-vierge, poludjevica! doeka Clifford, prevodei ri je da bude siguran u njezinu z

u.Naas je pretitrao u mislima, pa onda sav pocrvenio u licu. Bio je ljut i uvri jeen. Kako to: ne bi joj priliilo? upita ukoeno.Pa mravi, posta je uglata. Ni je to za nju. Ni je ona tanka haringa nego jedra kotska pastrva Bez pjega, dakako! doeka Clifford.Htio je kasni je da s Constancom porazgovori o tome, o natuknutom poludjevianstvu, ali s

ogao odluiti. Bio je u isti mah i previe intiman s njome, a i nedovoljno. Potpuno se slagao smislima, ali tjelesno kao da i nisu posto jali jedno za drugo. Ni jedno od njih dvo je ni je htjelohvaa te strane i da poteze corpus delicti. Bili su tako intimni, a tako bez dodira.Connie je slutila da je otac neto rekao i da Clifford to neto premee u glavi. Znala je da Cle mari bila ona demi-vierge ili demi-monde, sve dok nita ne vidi i dok mu ne kau. to oi namet ne zna, to i ne posto ji.Clifford i Connie ivjeli su ve gotovo dvi je godine na Wragbyju, provodili svoj pusti ivoeen Cliffordu i njegovu radu. Njegovo i njeno zanimanje ni je presta jalo da se sli jeva u njegozgovarali su, raspravljali i muili se u poroajnim mukama stvaranja, osjeali i vjerovali da zbiva, kao da se doista neto dogaa u praznini.A i jest njihov ivot tekao u njoj bi jae to ivot u praznini. U drugome, sami nebitak, nepo

e. Da, bio je tu Wragby, sluge i slukinje ali kao sablasti, ne u stvarnosti. Connie je etala palazila u ume izvan parka, uivala u onoj osami i ta janstvu, gazila po smeem, opalom liu urala proljetne jaglace. Ali sve bi jae san ili, bolje, privid stvarnosti. Hrastovo lie bilo joj je to ga vidi kako se kovitla u ogledalu, ona sama lik je o kome netko ita da bere jaglacei sami sjene ili uspomene, ili ri jei. Bestjelesna ona i sve drugo nigdje osjea ja, nikakva dta, samo taj ivot s Cliffordom, to beskrajno tkanje i raspredanje pripovjedakog tkiva, pree sitnih po jedinosti svi jesti te puste pripovi jesti o ko jima je Sir Malcolm rekao da nema nima i da se nee odrati. Ta i zato bi trebalo biti neega u njima i zato bi se trebale odrati? Znji dan sasvim dosta je i njegova nevolja. Za trenutak dosta je i sam privid stvarnosti.Imao je Clifford mnogo pri jatelja, zapravo znanaca, te ih je pozivao na Wragby. Poznavao jit svi jet, kritiare i pisce, ljude ko ji e pomoi da se hvale njegove knjige. A njima je opet l ih poziva na Wragby, pa nisu krtarili u pohvalama. Connie je sve to dobro vidjela. A zato i

ipadalo je i to u one letimine slike u ogledalu. to je loe u tome?Bila je ugosnica, domaica tim ljudima, medu ko jima bi jae ponajvie mukaraca. Doekivaiffordove aristokratske roake to su prigodice dolazili. Nju onakvu kakva bi jae, dobroudnenu, poput djevojke sa sela, sklonu pjegama, krupnih modrih oi ju i smee kovrave kose, asa i neto jaih, enskih bokova, smatrali su za poneto staromodnu i enstvenu. Ni je bila ringa, ni je bila poput djeaka, ravnih grudi i male stranjice. Imala je i odve enstvene oblikmogla biti sasvim po modi.I tako su mukarci, pogotovu oni to su mladost poneto ostavili za sobom, bili vrlo ljubazn

a njoj. A ona, zna jui kakve bi muke osjeao Clifford kad bi poela i najmanje oi jukati, ni je


12/184

hrabrila mukarce. Drala se mimo, kao duhom odsutna, i ni je s njima hvatala dodir niti je toClifford bi jae neobino ponosan.I njegovi su roaci pokazivali veliku ljubaznost prema njoj, a ona je znala to je posri jedi: nnema ju potovanja prema njoj. Zato ni s njima ni je eljela dodira. Putala ih je da budu ljubpokazu ju svoj prezir, a ona je njima pokazivala kako ne mora ju vrebati i drati no u pota ji.Vri jeme je promicalo. Ma to se zbivalo, bi jae kao da se nita i ne zbiva, jer se ona divno snizvan svega. Ona i Clifford ivjeli su u svo jim ide jama i u njegovim knjigama. Zabavljala sekivala uvi jek bi jae gosti ju u kui. Takalo se vri jeme kao na satu, ve je osam i pol, a ni je

ol.TREE POGLAVLJEConnie je opaala kako je polako obuzima nemir. Kako je bila bez dodira s okolinom, rasla mirenost, bi jae joj kao da zapada u bunilo. Trzali joj se udovi kad ni je htjela da joj se trza ju,mi tjerali je da ustane kad je htjela mirovati, kuckalo u ti jelu negdje u nutrini, dok je ne bi pja da skoi u vodu i pliva, da umakne svemu tome mahnit nemir. Srce joj estoko udaral

akva razloga. I neprestano je mravjela.Uznemirenost. Otrala bi parkom ostavlja jui Clifforda, i legla u paprat. Otii mora dalje

e i od svakoga. uma joj bi jae jedino sklonite, njezino svetite.Ali joj uma ni je zapravo bila ni jedno ni drugo, jer Connie ni je imala veze s njom. Bila joj o mjesto kamo je mogla pobjei od svega. A nikad uistinu ni je shvatila duh same ume akoa neto takvo besmisleno.Javljala joj se neodreena slutnja da nekako propada. Ne jasno je razabirala da je bez ikakva u: izgubila je dodir sa stvarnim i ivim svi jetom. Nigdje nita, samo Clifford i njegove knjigeposto je i u ko jima nema niega! Prazno u praznu. Razabire ne jasno, shvaa polako. Ali

odreena spozna ja kao udarac glavom o kamen.Otac ju je opet opomenuo:

Zato ne nae ljubavnika, Connie? To bi bilo najbolje.Te je zime na nekoliko dana doao Michaelis, mladi Irac ko ji je svo jim dramama ve zgrnuoetak u Americi. Visoko drutvo u Londonu neko ga je vri jeme doekivalo s oduevljenjem,ao drame iz njegova ivota. A onda je to visoko drutvo polako shvatilo da ga zapravo rugluva taj obini ulini takor iz Dublina, i nastao je preokret. Michaelis bi jae otad po jam svega do i nisko. Otkrili su da je protiv Engleza, a klasi ko ja je dola do tog otkria, bi jae to gore ojavi jeg zloina. Osudili su ga, odrubili mu glavu i mrtvo ti jelo bacili na smetite.Uza sve to Michaelis je imao stan u Mayfairu i etao po Bond Streetu kao gentleman gentlglave do pete, jer ni najbolje kro jae ne moe natjerati da prezru muteri je to ih drutvo bo

i da ih odbi ju ako te muteri je ima ju nabi jen dep.Clifford je dakle pozvao toga mladog ovjeka, tridesetgodinjaka, u zloslutnom asu njegovere. Clifford se ni je skanjivao, Michaelisova je ri je ulazila u ko ji mili jun ui ju, po svoj pr

ko je taj svat samo beznadni izopenik, zaci jelo e biti zahvalan to je pozvan na Wragby u vrd ga ostali otmjeni svi jet odbi ja. A kad je zahvalan, onda nema sumnje da e Cliffordu biti oti tamo pri jeko, u Americi. ast, slavu ma to moglo biti ovjek stjee kad o njemu govortreba, pogotovu tamo pri jeko. Cliffordje ovjek budunosti. Imao je zaudan osjeaj za pu Michaelis ga je naposljetku nadasve li jepo prikazao u jednoj drami, te je Clifford postao nekapularnog junaka dok jednog dana ni je razabrao da je i sam izvrgnut ruglu.

Connie se poneto udila toj Cliffordovoj sli jepoj slavinosti:htio je da postane poznat u golemom i bezoblinom svi jetu ko ji ni je ni poznavao i ko jega s


13/184

; htio je da u tome svi jetu bude poznat kao pisac prvorazredan moderni pisac. Od srdanogetljivog Sir Malcolma znala je Connie koliko umjetnici udara ju u samohvalu i sve ine da prosvo ju robu. Ali se otac drao utrtih staza ko jima su hodili i svi drugi lanovi Kraljevske akadd su prodavali svo je slike. Clifford je pak otkrivao nove putove u javnost, dovi jao se svako

olazio mu na Wragby razliit svi jet, pozivao je ljude ovakve i onakve, i ni je se time ba ponizi kako je naumio da brzo podigne spomenik svo joj slavi, sluio se u tom poslu i klesanim i nim kamenom.Michaelis je stigao na vri jeme, u li jepu autu, sa oferom i slugom. Bio je on pravi ovjek s

eeta! Ali kad ga je Clifford ugledao, neto se trglo u njegovoj dui vlastelina iz pokra jine. Ni tilac bio ono ni je bio sasvim doista, ni je nekako bio ono to je htio pokazati svo jom po ratnjom. Za Clifforda je to bilo odluu jue i konano. Ipak, bio je vrlo uljudan prema tome , to jest prema udnovatom uspjehu ko ji se u nj slio. Boica-kuka, kako zovu boginju Uspjeha i zatitniki obilazila oko nogu napol skromnog, napol nadmenog Michaelisa, i sasvim je uClifforda: ta i sam joj se htio predati ako li ga htjedne!Vidjelo se jasno: Michaelis ni je bio Englez, unato svim kro jaima, klobuarima, bri jaima iima iz najbolje londonske etvrti. Ne, nikako i ni po emu ni je on bio Englez: ono mlohavo,lice i sve dranje bi jae od krive vrste. I jo ono jadanje! Kakve li loe navade. Tuio se i ja kakva li loa ponaanja! Svaki bi se pravi Englez stidio da takvo to javno pokazu je u svom

nju. Jadnog su Michaelisa esto cakali nogom, tako te jo i sada bi jae pomalo nalik na pseti jena repa. Samo je instinktom i drzovitou uspio svo jim dramama prokriti put na pozornvo jio je gledaoce. Ve je mislio da su u nepovrat otili dani ponienja i cakanja nogom. Ali jproli i nee nikad proi. Jer je on, elei da bude ondje kamo ni je pr ipadao, u neku ruku ga caka ju i gura ju van upinjao se da ude u najgornje engleske slo jeve. Kako li su samo usu mogli da ga caka ju! I kako ih je on mrzio!

Uza sve to, putovao je sa slugom i oferom, u sjajnoj limuzini, taj dublinski polutan!Bilo je u njemu neto to se Constanci svidjelo. Ni je se prenavljao, ni je imao nikakvih iluzi jaRazgovarao je s Cliffordom razborito i jezgrovito, govorio saeto, drei se praktine str

emu to je Clifford elio znati. Ni je se hvastao ni zastranjivao. Bilo mu je jasno: pozvali su ragby zato da se njime okoriste, pa je zato, kao iskusan, pronicljiv i gotovo ravnoduan povjek, putao da ga ispitu ju te odgovarao to je mogue ravnoduni je, sa to manje utroka osj Novac! ree. Novac, to je vrsta nagona. Ima u ovjeku neko prirodno svojstvo da stje

c. Ni je to neto emu ovjek sam pridonosi. Ni je ni umi jee ko jim se slui. Posri jedi je neto, neka vrsta neprestanog slua ja u ovjejoj naravi; i kad jednom pone, stvara novac, i nepreo. Dakako, sve do neke toke. Ali treba poeti na to e Clifford. Tako je; valja ui, zaigrati. Ne moete nita dok sto jite vani. Treba probiti put. A kad ga j

obi jete, nema zaustavljanja._ A biste li vi druki je, osim dramama, mogli zaraditi novac? upita Clifford. Ne bih, po svoj prilici! Bio ja dobar ili lo pisac, ali sam svakako pisac, i to dramski. Dru

ogu biti, o tome nema sumnje. I smatrate da morate biti pisac popularnih drama? upita Connie. Upravo tako! potvrdi on, naglo se okrenuvi k njoj. Nema nita u tome. Nema nieg u

nosti. Uspjeh, publika, kad ve govorimo o tome, sve to ni je nita. Nema zapravo nieg u mamama da zasluu je popularnost. Ne, ni je to. One su kao i vremenske prilike onakve kakve

biti za taj dan ili njegov dio.Upro je u Connie trome, gotovo izbuljene oi, pune dubokog razoaranja, i ona malko zadrh


14/184

o se tako starim neizmjerno starim, kao da je sav sloen od samih naslaga razoaranja to semu taloile iz pokoljenja u pokoljenje, slagale se jedna na druge, ba kao geoloki slo jevi. Do se tako starim a istodobno je bio izgubljen, bespomoan kao kakvo di jete. Bio je, u neku rukenik, ali s oajnikom hrabrou svoga takorskog bivstvovanja. Zaista ste mnogo postigli za svo je godine Clifford e zamiljeno. Trideset mi je da, trideset! naglo e Michaelis i udno se nasmi ja: smi jeh upao, slavo

n i gorak. Jeste li sami? upita Connie.

Kako to mislite? ivim li sam? Imam slugu. Grk je, kako veli, i sasvim nesposoban. Ali gim. A ja se kanim oeniti. Da, moram se oeniti.Rekoste to tako kao da morate izvaditi krajnike nasmi ja se Connie. Zar vam je to teko? gleda zadivljen. Da, Lady Chatterley, jest poneto. Mislim oprostite mi mislim da se ne mogu oeniti Enjom, a ni IrkinjomA onda vi uzmite Amerikanku ree Clifford. Oh, Amerikanku! nasmi ja se on upljim smi jehom. Ne, neu. Nego, zamolio sam svoga slugu da mi nae Turkinju ili togod togod jo blie

ntu.Connie se zaudila tome udnom, tunom primjerku neobinog uspjeha. Govorilo se da imnji dohodak od pedeset tisua dolara iz same Amerike. Na mahove bio je li jep: ovda-onda, kstrance pogledao dolje, a svjetlo palo po njemu, pokazala bi se tiha, trajna ljepota crnake mbjelokosti, s onim krupnim, okruglim oima i jakim, neobino uzvi jenim obrvama i nepomi

snutim usnama. asovita nepominost, na trenutak pokazana ali jasno vidljiva, nepominostena vremena i njegova tereta, bezvremenost kakvoj tei Buddha i kakvu ponekad pokazu juko za njom ne tee, neto staro, iskonsko, utapanje u rasu. Tisuljetna podreenost i prilagodbumjesto naega individualnog otpora. A onda plivaj pri jeko, napri jed, kao takori to pliv

anoj ri jeci.Connie odjednom outje srh sklonosti prema njemu, val u ko jem se suosjeanje mi jealo sanjem i otporom, neto gotovo nalik na ljubav. Izopenik! Izopenik! A nazivali su ga umiljerostakom! Koliko je umiljeni ji i prosti ji bio Clifford! I koliko gluplji!Michaelis je odmah razabrao da je na nju ostavio do jam. Svrnuo je k njoj pogled svo jih poneljenih oi ju bo je ljenjaka, pogled potpune nepristranosti. On je procjenjivao nju i dubinu d ga je ostavio. Medu Englezima nita ga ni je moglo ouvati od toga da bude vjeni izopenbav mu tu ni je mogla pomoi. Ali su se ene kadikad zaljubljivale u njega ak i EngleskinjeBio mu je sasvim jasan njegov poloaj prema Cliffordu: dva medu sobom strana psa to bi e zareali jedan na drugoga, ali, eto, silom se smi jee jedan drugome. A za enu, ne, tu u pre tako siguran.Doruak su im sluili u spavaonicama. Clifford se ni je nikad po javljivao pri je podneva, a blaica bi jae poneto sumorna. Mchaelis, nemirna duha, ni je znao to da pone posli je kave. Osli jep novembarski dan li jep za Wragby. Michaelis je prelazio pogledom po sjetnom parkude, kakva li mjesta!Posla slukinju da upita bi li mogao biti na kakvu uslugu Lady Chatterley: kanio se, naime, o

Sheffield. Doe odgovor neka izvoli gore, u dnevnu sobu Lady Chatterley.Connie je imala salon na treem, najviem katu, u sredini zgrade. Cliffordove su sobe, razbile u prizemlju. Michaelisu je laskalo to je pozvan gore, u salon Lady Chatterley. Sli jepo j


15/184

slukinjom nikad ni je opaao stvari oko sebe, nikad ni je imao dodira s okoliem. Gore, u salonu, rastreseno zaokrui pogledom po li jepim njemakim reprodukci jama Renoira i Ceza_ Li jepo je ovdje, vrlo ugodno ree i udno se nasmi jei, kao da ga i taj osmi jeh boli, te p

be. Dobro ste uinili to ste se popeli ovamo. I ja mislim doeka Connie.Njezina je soba bila jedina ugodna i moderna prostori ja u kui, jedino mjesto na Wragbyju gvim otkrivala njezina linost. Clifford ni je nikad vidio tu sobu, i ona je malo koga pozivala gOna i Michaelis sjedili su suelice pred kaminom i razgovarali. Traila je da joj pripovi jeda

o svo jim roditeljima, brai Drugi ljudi bi jahu joj uvi jek kao neko udo, i gdje bi se javila naklonost ni je marila za staleku uznositost. Mchaelis je otvoreno govorio o sebi, sasvim o, bez ikakva prenavljanja, jednostavno je otkrivao svo ju nasumorenu duu, svoj ravnoduni stala i potukaa, a zatim je pokazao iskru osvetoljubiva ponosa na svoj uspjeh.

A zato ste zapravo takva samotna ptica? upita ga Connie, a on opet upri je u nju ispitljiv pruglih oi ju ljenjakove bo je. Pa, neke su ptice takve odgovori on. A potom e, s prizvukom povjerljive ironi je: A, e

r niste i vi samotna ptica?Connie se naas zbuni, zamisli se na trenutak, a onda uzvrati:

Da, ali samo u neem. A ne sasvim kao to ste vi. Zar sam ja sasvim samotna ptica? preuze on, uz onaj udni smi jeak to bi jae kao od zub

: iskrvljen smi julj, a oi sve jednako sjetne, ili ravnodune, u njima kao neko razoaranje ilin. Onda? opet e ona, poneto bez daha, gleda jui ga. Zar niste?Osjetila je kako neto snano dopire od njega k njoj, stranu njegovu enju, tako te je gotovbila ravnoteu. Jesam, imate sasvim pravo odgovori on, te svrnu pogled postrance, dolje: opet ona udn

minost drevne neke rase, nepomian mir kakva vie nema u ovo nae vri jeme, neto to je Cjeilo da ga gleda objektivno, odvo jenog od sebe.Podigao je oi, pogledao ju punim pogledom to sve vidi i zapaa. Istodobno je ono di jete u n plae nou, proplakalo iz njegovih grudi, zavapilo k njoj, tako te se ganula sva njena utroba. Veoma je li jepo od vas to mislite na me on e kratko. A zato ne bih mislila na vas? uzviknu ona, jedva hvata jui dah.On se nasmi jei pitav glas, nakrivljena usta. Ah, tako! A smi jem li naas uzeti vau ruku? upita neoekivano te upri je u nju oi

pnotiki snano, i do nje dopri je val, poziv, ko ji ju pogodi posred utrobe.Samo ga pogleda, bi jae kao omamljena, uzeta, a on prie i kleknu kraj nje, obujmi joj noge

m rukama i zakopa lice u njezino krilo, i ostade tako, nepomian. Bila je sva zbunjena, omamedala kao u udu dolje, u njegov gotovo njeni zatiljak i osjeala kako joj njegovo lice pgna. Uza svu usplamtjelu prepast ni je mogla a da ne spusti ruku, njena i puna suuti, na njegoak, a on drhtao, srsi ga prolazili.Pogledao je gore u nju, pun strane enje u arkim okruglim oima. Bila je sasvim nemo

u se opre. Iz grudi joj se izvi uzvratna enja, udnja za njim. Morala mu je dati sve, sve.Bio je on neobian i njean ljubavnik, vrlo njean, sav je treperio, a ipak u isti mah bio nekakjan, svjestan svakog zvuka izvana.Za nju to ni je znailo drugo nego da mu se podala. Naposljetku je prestao drhtati i leao um


16/184

vim miran. Nato ga ona bli jedim, klonulim prstima samilosno pogladi po glavi to je poivezinim grudima.Kad je ustao, poljubi joj obje ruke, zatim obje noge u papuama od jelenje koe i bez ri jei ugi kut salona: tu je stao, njoj okrenut leima. utnja je potra jala ko ji trenutak. Onda se okratio k njoj: sjedila je na starom mjestu pred kaminom. Sada me zaci jelo mrzite ree mimo ali odluno. Ona ga pogleda. Zato bih vas mrzila? upita. Pa veinom mrze ree on, ali se brzo tre. Mislim tako sude o enama.

Ovo je ponajmanje as da vas mrzim uvri jeeno e ona. Da, da, tako bi trebalo da bude. Vi ste strano dobri prema meni prihvati on, nekako skno.udila se odakle mu takva pomisao i ta malodunost. Ne biste li opet sjeli? pozva ga ona. Sir Clifford? upita on i pogleda prema vratima. Nee li on nee li moda?Ona je asak razmiljala. Moda odgovori i pogleda u nj. Ne bih htjela da Clifford dozna ni da posumnja. Tepovri jedilo. Ali ne mislim da je ovo nekakvo zlo Sto vi mislite? Kakvo zlo, za ime Bo je? Nikako! Ta vi ste samo neizmjerno dobri prema meni niim

sluu jem.Okrenuo se, a ona opazi kako malo treba pa da za jeca. Ali ne smi jemo odati Cliffordu, zar ne? usrdno e ona. To bi ga tako ranilo. A kad nita ne zna, kad nita ne sumnja, nema rane ni uvrede nikome. Od mene nee i ne moe doznati! estoko e on. Budite bez brige! Zar ja da se odam!

i nasmi ja se uplje, ciniki.

Promatrala ga je u udu. A on prosli jedi: Smi jem li vam poljubiti ruku i otii? Rado bih se odvezao u Sheffield i ondje ruao, ako doa vratio bih se popodne na aj. Mogu li to obaviti za vas? I mogu li biti siguran da me ne mza me neete mrziti? zavri on kao da oa java. Ne, ne mrzim vas odgovori ona. Mislim da ste ugodni i dragi.Ah, vatreno e on. Drae mi je to ste tako rekli nego da ste kazali kako me ljubite! To

nogo vie Onda, do vienja popodne. Imam dotad o emu razmiljati. Smjerno joj poljubi re.

ini mi se da ne trpim toga mladog ovjeka ree Clifford za rukom. Zato? upita Connie. Zato to se ispod onoga li jepog pri jema se kri je podmuklica to samda nas prevlasti. ini mi se da su ljudi postupali s njim neljubazno ree Connie. Zar se tome udi? Misli li moda da on svo je zlatne sate provodi inei dobra djela? Mislim da u njemu ima stanovite velikodunosti. Prema kome? To ne znam. Naravno da ne zna. Bo jim se da mi jea bezobzirnost i velikodunost.Connie uutje. Je li doista brkala pojmove? Sasvim je mogue. Michaelisova bezobzirnost im


17/184

a za nju. Michaelis prevalju je daljine gdje Clifford samo pue ko ji plaljivi korak. Michaelisosvo jio svi jet, a Clifford je ostao pri elji da ga osvo ji. Putovi i sredstva? Zar su Michae

dostojni ji od Cliffordovih? Je li put i nain kako se siromah izopenik, ko ji se mogao oslonbe i ui samo na stranja vrata je li taj put ko jim se progurao napri jed ita gori od puta i nko se Clifford eli istaknuti i slavu stei samohvalom i smiljenom propagandom? Za kukonjom Uspjeha jure tisue zadahtalih pasa, isplaena jezika. Onaj ko ji ju stigne prvi taj je pma, sudimo li po uspjehu! Michaelis onda moe mirno podii rep.Ali on, zaudo, ni je napinjao rep. Vratio se u vri jeme a ja, ruku punih ljubica i ljiljana, i s on

m licem to mu izraz podsjea na izmlaena psa. Connie se kadikad pitala ni je li to kr inka ko ji unapri jed maknuti svaki otpor kad je uvi jek nosi. Ili je on doista takav jadnik?Izraz to podsjea na izmlaena psa ni je ci jele veeri Michaelisu silazio s lica. Cliffordje ueao prikrivenu drzovitost. Connie ni je osjetila nita takvo moda zato to ni je bilo okr

otiv ena nego samo protiv mukaraca i njihove uobraenosti i tatine. Ta nerazoriva duboka ost mronjina izazivala je mukarce da ga napada ju. I sama njegova nazonost bi jae izazov iovjeku iz visokog drutva, ma kakvim se platem ugladenosti i dobrog vladanja prikrivao Ms.Connie je osjeala ljubav prema njemu, ali je pazila da se ne odasjedila je uza svo je vezivo i

mukarce da razgovara ju. A Michaelis bi jae savren: isto onako sjetan, paljiv, smjeran mlek kao i sino, tisue milja udaljen od svo jih domaina, ali se u malo ri jei poigrava njima nu jui im se ni aska i ne izlazei iz sebe.Connie pomisli da je zaboravio ono jutronje. Ne, ni je zaboravio. Ali je znao gdje se nalazirome mjestu postrani, na mjestu za postranike, ondje gdje se nalaze svi izopenici. Voenje lje smatrao za neto sasvim osobno. Znao je: njegov je poloaj i pokraj ljubavi isti kao i polo

z gospodara; sve ako i nosi zlatni ogrljak i zavide mu na njemu, nee ga nita pretvoriti u futvenog psa.Naposljetku, on je doista bio, u dnu svo je due, isti postranik, izopenik, ak antisoci jalan,

njenicu u sebi priznavao i prihvaao, ma koliko vanjtinom prista jao u Bond Street. Usamljlaci ja, bi jae mu zapravo ivotna potreba, ba kao to mu to bi jae i prividno prilagoivsta janje uz otmjene drutvene vrike.No, i prilagodna je ljubav neto dobro, kao utjeha i umirenje, a on ni je bio nezahvalnik. Nap

o je arko, ganutljivo zahvalan i za najmanji iskaz prirodne, spontane ljubaznosti zahvalan do suza. Pod bli jedim mu, nepominim i razoaranim licem njegova je djetinjasta dua jeca

hvalnosti eni i goijela od elje da se vrati njoj, ba kao to je njegova izopenika dua znalapravo biti potpuno slobodan od nje.Uhvatio je zgodu kad su u holu palili svi jee, te ju upitao:

Smi jem li doi? Doi u ja k vama odgovori ona. Divno!ekao ju je dugo ali je dola.Bio je od onih ustreptalih, uzbuenih ljubavnika ko jima vrhunac uitka brzo doe i proe. Neobino djetinje i bespomono lealo na njemu i na njegovu golom ti jelu: bio je kao golo a mu se obrana sasto jala u razboru i lukavosti, a bi izostalo to prirodno oru je, onda se inio ko golim, bi jae nalik na di jete, njena, nedovrena ti jela to se nemono batrga.Budio je u eni neku mjeavinu samilosti i strasti, divlju tjelesnu poudu. Ni je u njoj zadovol

lesnu udnju i potrebu, odmah mu je dolazilo i bio je brzo gotov, a onda bi klonuo na njezinei tu dolazio k sebi, pribrao svo ju drzovitost, dok je ona leala zbunjena, razoarana, izgubljen


18/184

Ali je uskoro nauila da ga zadrava u sebi dok i sama ne postigne vrhunac. A on je tada poo nesebinost i zaudo bio moan: osta jao je vrsto u njoj, sav predan, a ona bila aktivna no, divlje aktivna, i tako dolazila do vrhunca. I kad bi osjetio onu divljinu njezina zadovolja na svo joj vrstoj pasivnosti, obuzimalo ga neobino uvstvo, ponos i zadovoljstvo. Ah, to je li jepo! aputala bi ona drhtei, a potom bi se sasvim umirila, pripi jena uza nj. Aao u svo joj usamljenosti, ali nekako pun ponosa.Ostao je ovaj put samo tri dana, i drao se prema Cliffordu upravo onako kao i prve veeri, arema Constanci. Vanjski lik njegov ni je se mi jenjao.

Pisao je Constanci u alovitu, sjetnu tonu kao uvi jek; znao je biti kadikad i duhovit, a isto kazati kako je pun neke udne, bespolne ljubavi prema njoj. inilo se da joj je beznadno predak je ona njegova udaljenost ostala ista. Vladalo je njime posvemanje beznae, ali on nadu neljkivao: gotovo je mrzio svaku nadu. Une immense esperance a travers Li terre (Golemaola je zemljom) proitao je negdje, i nadovezao svo je: Jest, prola je prokletnica i pod suila sve to vri jedi.Connie ga ni je nikad mogla pravo shvatiti, ali ga je voljela na svoj nain. I sve je to vri jeme eala odraz njegova beznaa. U beznadnosti ni je mogla ljubiti, ljubiti potpuno. A on onako b

n ni je se ni mogao predavati ljubavi. Tako je tra jalo neko vri jeme, dopisivali se oni i zgod

sta jali u Londonu. Jo je eljela tjelesno zadovoljenje to ga je mogla s njim postii svo jomsti kad bi proao njegov mali orgazam. A on joj je sve jednako to i pruao.Bilo je to dovoljno da se odri njihova veza. I dovoljno da se u Constanci probudi blago samdanje, neto sli jepo i pomalo smiono, neto to je dolo samo od sebe povjerenje u vlastite saeno velikom ivotnom radosti.Bila je veoma vedra i raspoloena na Wragbyju. Svu svo ju dobru volju i zadovoljstvo usmjerto da potie Clifforda u radu, tako te je tada napisao svo ja najbolja djela, i bio je gotovo sret

oj udni, sli jepi nain. On je zapravo ubirao plodove ulnog zadovoljstva to ga je ona uzimachaelisove mukarake pasivnosti ukruene u njoj. Ali, dakako, Clifford to ni je nikad doznao

t, ne bi rekao hvala.A kad su proli, sasvim proli, ti dani dobrog raspoloenja i potica ja, a ona bila potitena i raiva kako li je Clifford prieljkivao da se vrate! Da je znao, moda bi ak poelio da se opeona i Michaelis.

ETVRTO POGLAVLJEConnie se ni je nikad oslobodila slutnje da je beznadna njezina veza s Mickom, kako su ga zv

ak joj, inilo se, drugi mukarci nisu nita znaili. Osjeala se vezanom za Clifforda. On je tbao mu je dobardio njezina ivota, a ona mu ga i davala. Njoj je pak trebao dobar dio muka

vota, a to joj Clifford ni je davao: ni je mogao. Ni je joj ostalo drugo nego da se od zgode do dovolji Michaelisom. Ali joj je slutnja kazivala da e ubrzo i tome doi kraj. Mick naprostogao da ita odrava. U prirodi mu bi jae da raskida svaku vezu i da osta je nesputan, odvo jega, sam kao pas. Tako je njemu trebalo, takav je bio, premda je uvi jek govorio: Ona me ostavSvi jet je, vele, pun svako jakih mogunosti, ali se one, u veini osobnih iskustava, ipak suzulino malen broj. Mnogo je dobre ribe u moru moda ali se golema veina, upravo nda, sasto ji od samih skua i sleeva, pa ako sam nisi ni skua ni sled, onda e u moru, sva je dobre ribe nai vrlo malo.Cliffordje punim jedrima jedrio na sastanak slavi, ak i novcu. Ljudi ga posjeivali. Connie

vo uvi jek ponekog ugoivala na Wragbyju. Ali ako gosti i ne bi jahu skue, bi jahu sledevi, s kgodnom morskom makom ili pak ugorom.


19/184

Navraalo se i nekoliko redovitih posjetilaca, ljudi to su s Cliffordom bili u Cambridgeu. ma i Tommy Dukes, ko ji je ostao u vojsci i postigao in brigadnog generala. Vojska mi ovoljno vremena za razmiljanje, a poteu je me od borbe za ivot, govorio je Tommy. Med su redovito dolazili na Wragby ubra jao se i Charles May, Irac, ko ji je pisao znanstvene raspri jezdama. Bio je tu i Hammond, takoer pisac. Svi bi jahu, poprilici, Cliffordovi vrnjaci, mlanji intelektualci. Svi su redom vjerovali u duevni ivot. to ini izvan toga, tvo ja je prar, i ni je uope vano. Nikome i ne pada na pamet da te pita u ko ji sat ide na zahod: to se n

koga drugog doli tebe osobno.

A tako je i s najveim di jelom svega onog to ide u obini ivot kako zarau je novac, vo ju enu, ili pak ima li pustolovina. Sve je to samo stvar dotine osobe, pa se, kao i ono sam, ne tie nikoga drugog._ Sva ta pria o seksu ree Hammond, visok mronja ko ji je imao enu i dvo je djece, ali sni je povezan s jednom tipkaicom sve je u tome da te prie zapravo i nema. Problem napposto ji. Ne elimo ni za kim ii u zahod. Zato bismo onda eljeli da ga pratimo u postelju? Eo. Kad ne bismo na jedno pazili vie nego na drugo, problema ne bi ni bilo. Sve same besmi

uposti: neumjesna radoznalost. Tako je, Hammonde, ba tako! Ali ako tkogod pone ud varati Juli ji, odmah uzavre. Ako

stavi, brzo e i prekipjetiJuli ja je bila Hammondova ena. Pa jasno! Uzavreo bih i da mi tkogod pone mokriti u kutu salona! Sve to ima svo je mjesto. Znai, ne bi ti bilo krivo kad bi tkogod inio ljubav s Juli jom u skrovitoj lonici?Charley May bio je poneto podrugljiv, jer je neko malo sasvim malo udvarao Juli ji, a

ond je to estoko presjekao. Bilo bi mi krivo, dakako, jer je Juli jin i moj seks neto pri vatno medu nama dvoma, i pres

h svakoga tko bi pokuao da se umi jea. Istina je preuze mravi i pjegavi Tommy Dukes, kudikamo slini ji Ircu negoli May, ko ji

jed debeljko. Istina je, Hammonde, da je u tebe jak instinkt za vlasnitvo, i jaka volja za samivanjem, i elja za uspjehom. Otkad sam u vojsci, nekako sam podalje od svi jeta, a sad vidimje u ovjeku zelja, neumjereno jaka elja za potvrivanjem samoga sebe i kolika je njegova uspjehom. Sva je naa individualnost udarila tim putem. I, dakako, ljudi kao to si ti misle dalje probiti ako im ena titi leda. Zato si tako ljubomoran. Seks je tebi mali ivotni motor ize i Juli je, stroj ko ji pomae tvom uspjehu. Kad ti jednom uspjeh pone izosta jati, poet varati i ljubakati kao i Charlie, ko ji nema uspjeha. Brani parovi poput tebe i Juli je nose na sepnice kao putni kovezi. Na njoj pie: Gospoda A. B. Hammond ba kao na i jem kovejeznici. A na tebi pie: Arnold B. Hammond, na adresu gospode A. B. Hammond. Oh, ne brini

avo, sasvim pravo: duevnom ivotu treba udoban dom i dobra kuhinja. A treba mu i potomi to se sve vrti oko nagona za uspjehom, jer on je os oko ko je se sve okree.Hammond je, ini se, bio prilino uvri jeen. Ponosio se on estitou svoga duha, smatraoe nikakav prevrtljivac. Pa ipak, nosila ga elja za uspjehom. Sasvim tono, ne moe se ivjeti bez novca pritvrdi May. Mora ovjek imati neku svotu da bi mogao ivjeti i napredovati ak da bi bio slobodan

o misliti potreban ti je novac, jer nema li ga, koi te eludac. A to se tie seksa, mislim dega mogao ukloniti one naljepnice. Slobodni smo da razgov aramo sa svakim. Zato onda ne i slobodni da vodimo ljubav sa svakom enom ko ja nam se svia?

Gle, to govori razbludni Kelt javi se Clifford. Razbludni? Pa, moe i tako. Ne znam zato bih nekoj eni vie naudio ako s njom spavam


20/184

o s njom pleem ili pak razgovaram o vremenu. Posri jedi je samo izmjena uvstava umjeena misli. Zato dakle ne bismo? Da se onda mi jeamo, svatko sa svakim, kao kunii! upade Hammond. Zato ne? to ne valja kod kunia? Zar su oni ita gori od neurotinog, revolucionarnog

nstva to kipti bi jesom i mrnjom na sve oko sebe? Ali mi nismo kunii! opet e Hammond. Dakako da nismo! Imamo svo ju pamet, imamo svo je astronomske proraune to su nam vivota i smrti. Onda onda zasmeta nas loa probava, ali bi nam glad bila strana. Seksualna

oer. Pa to? Pomislio bih da bi ti seksualne probavne smetnje zbog presitosti smetale kudikamo vie ugljivo e Hammond. Ja ne pretjeru jem ni u jelu ni u ljubavi. Tko hoe, neka si prederava i neka pretjeru je, slob

u. A ti bi najradi je, kad bi mogao, da me izgladni. Ni govora! Moe se oeniti. Odakle zna mogu li? Moda ne bi bilo u skladu s mo jim duhom i miljenjem. Brak bi m

i nautrb moga duhovnog napredovanja zaci jelo bih u njemu zatupio. Nisam ba sazdan zamoram li se zato vezati na lanac, zatvoriti se u eli ju kao fratar? Sve same besmislice, dragilja ivjeti i programirati. Treba mi kadikad ena. Ali odbi jam da od muhe pravim slona, a pko odbi jam da mi itko donosi moralnu osudu ili za branu. Stid bi me oblio kad bih vidio da na ide naokolo s mo jim imenom na sebi, s adresom i uputnom eljeznikom posta jom, kaoveg s odjeom.Njih dvo jica nisu oprostila jedan drugome onaj flirt s Juli jom. Zgodno ti je to, Charlie nabaci Dukes ta ide ja da je seks samo druki ji oblik razgovora:i ne kazu je nego ih ini. Mislim da je upravo tako. Mislim, mogli bismo sa enama izmjeno tako uzbuenja i uvstva kao to izmjenju jemo misli o vremenu i drugom. Seksualnost bi mi vrsta normalna, fizikog razgovora izmeu mukarca i ene. Ne razgovaramo sa enom ak

amo za jednikih misli, to jest ne razgovaramo tada s interesom. Isto tako, dok sa enom nemjednikog uzbuenja ili sklonosti, neemo s njom ni lei. Ali ako imamo Ako doista ima pravog uzbuenja sa enom ili pak sim pati je prema njoj, onda e s nj

avati ree May. To je jedino pristojno to moe uiniti s njom. Upravo onako kao to je stojno razgovarati ako ima kome to rei. Nee valjda ni stidljivo ni licemjerno gurnuti

eu zube i zagristi. Jer ono to ti je na jeziku treba i rei. A tako i u svemu drugome. Ne, ni je tako usprotivi se Hammond. Ti, May, primjerice, trati polovinu svo jih snaga nNikad uistinu nee stvoriti ono to bi mogao s takvim sjajnim duhom kao to je tvoj.

Prevelik se dio tebe rasipa na drugu stranu. Moda ali svakako premalen dio tebe, dragi onde,bio ti oenjen ili ne bio. Moe ti uvati istou i neporonost svoga duha, ali e ti se on puiti. Bit e tvoj isti duh kao iver, sve mi se ini. Naprosto ga ubi ja razgovorom. Tommy Dasnu u smi jeh. Hajte vas dva duha ree on. Gledajte mene: ne radim nikakav uzvieni i isti duevni p

mo onda onda pribiljeim poneku ide ju. A ipak, niti se enim niti jurim za enama. Misliarlie ima pravo: hoe li trati za enama, na volju mu; moe juriti, a moe i odmjeravati korane bi nikad na um palo da mu branim. A Hammond, eh, u njega je jak instinkt vlasnitva, p

rodno, i prista je ravan put i uzan ulaz. Vidjet ete, on e vam jo pri je nego to skona biti

gleski pisac, poput onih to ulaze u itanke. A onda, evo i mene. Dodue, ja nisam nita, samoalica, obina rugalica. A ti, Clifforde, to je od tebe? Je li i tvo je miljenje da je seks motor t


21/184

arcu treba da pomogne do uspjeha?Clifford je u takvim prilikama izri jetka govorio. Ni je volio javno zboriti, pogotovo ne dratvi jedi. Za takvu svrhu ide je mu nisu imale dovoljno snage, bio je on i previe zbunjen i lako ivao. Sada je pocrvenio i gledao u neprilici oko sebe. Pa ja sam ionako hors de combat ree ja sam izvan borbe, i ne znam zapravo to bih

zati o tome. A, nikako! prihvati Dukes. Tvoj gornji dio ni je nipoto hors de combat. Duevni ti je

rav i neoteen. Hajde da u jemo i tvo je miljenje.

Sve da i jest tako promuca Clifford ini mi se, nemam nekog miljenja o tome, a niti kvih ide ja Mislim, ukratko, oenimo se, pa mir. Iako je, prizna jem, sve to krupno i vano zako ji se vole. Kako to: krupno i vano? priupita Tommy. Pa tako, upotpunju je prisnost odgovori Clifford, u ne prilici kao kakva ena kad se zat

kvu razgovoru. Charlie i ja, tako, smatramo da je seks neka vrsta sporazumi jevanja, kao jezik. Pone li

nom seksualni razgovor, dakako da u ga zavriti u postelji. Jasno, sve u svo je vri jeme. Ali,t, ni jedna ena ne poinje sa mnom takav razgovor, pali jeem sam; i ni je mi zato nita gore

se barem nadam fa kako bih i znao. Jedno svakako sto ji: nemam nikakvih sjajnih kalkulaci bi se mogle pobrkati, i ne piem nikakva besmrtna djela. Ja sam ovjek ko ji se zavukao u vojsutnja. Sva etvorica pue, odbi ja ju dimove. Connie sjedi, zabada iglu u ivenje Samo sjedje ni jema. Ta i to bi drugo. Valja joj mirovati da veleumnu gospodu ne smeta u premudrim nim razmatranjima. Ali mora biti tu, s njima bez nje im razgovor ne bi pravo tekao, misli tako slobodno poli jetale. Clifford je bio nekako krui nego inae, nestrpljivi ji, i noge su mble kad ne bi jae Constance u blizini, i razgovor bi zapinjao. Tommy Dukes ba se raspripovi dahnjivala ga nazonost Connie. Smatrala je da je on najzgodni ji.Hammond joj se ni je sviao: inio joj se nekako sebinim u duevnom smislu. A Charles Ma

a i neto ugodno na njemu, ali je ipak, uza sve svo je zvi jezde, odbo jan i doima se nekako neiKolike li je veeri Connie tako prosjedila i sluala miljenje te etvorice! Njih i jo dvo jice-tugih. to se inilo da nikad ne dolaze ni do kakvih zakljuaka, to nju ni je zabrinjavalo. Voljati kako iznose svo ja miljenja, osobito kad je Tommy bio ondje. Ba smi jeno: umjesto da i dodiru ju svo jim ti jelom, oni ti otkriva ju svoj duh. Smi jeno! Kakvih li hladnih dua!Ponekad se upravo ljutila. I sve je vie potivala Michaelisa, na koga su izli jevali svoj sveunii prezir kao na sitnog mjeanca skoro jevia, neodgo jenog astohlepca i prostaka najgore o on mjeanac i prostak ili pak ne bio, ali je imao svo je vlastito miljenje i njega se draoilazio oko nekakvih nagaanja uz tisue pustih ri jei, i ni je se razmetao nekakvim duevnim

m.Connie je voljela duevni ivot i eznula za njim. Ali je smatrala da i tu preuveliava ju. Rdila ondje, u duhanskom dimu, tih slavnih drugarskih veeri, kako ih nazivae u sebi. Zabavljai ponosom ispunjavalo to to nisu mogli razgovarati bez jcnc tihe nazonosti. Neizmjerno jevala misao a ti su pri jatelji barem nasto jali da misle poteno. No, bilo je tu i nekakve skrivi se u razgovoru dohvaali neega ali ega, nikako da se iz jasne, a ona nikako da pogodi. No se neto emu ni Mick ni je mogao uhvatiti kraj.Ako emo pravo, Mick i ni je brinuo ni o emu: samo je gledao da se progura kroza ivot i di druge koliko i drugi njega. Bio je zaista antisoci jalan, i to mu Clifford i njegovi drugov

ratali. Clifford i njegovi drugovi nisu bili antisoci jalni, bili su manje-vie spremni spaavaeanstvo ili ga barem pouavati.


22/184

U nedjelju uveer raspleli su ugodan i blistav razgovor, kadli se ri je opet navrnu na ljubav. Blagoslovljena veza to nam srca divno spa ja, ili tako neka ko reeTommv Dukes. R

ati kakva je to veza Veza to nas spa ja upravo sada, duevno je trenje. Izvan toga malo jeedu nama. Napadamo se, govorimo najgore jedan o drugome, kao svi prokleti intelektualci nu. Prokleti bili svi, jer svi tako ine. Svi smo jedan protiv drugoga, a svo ju zlobu prikrivamm rjeima. Zaudo kako duevni ivot cvate kad mu je kori jenje u zlobi, u neizrecivoj, neizmjkosti. I uvi jek je bilo tako! Pogledajte Sokrata u Platonovim spisima i drutvo oko njega! Sveoba, zluradost, elja da drugoga rastrga Protagora ili tko ve bio! I Alkibi jad, i svi oni n

enici i sljedbenici, tenad se pridruila hajci! Prizna jem, drai mi je Buddha, to mimo sjedokvom, ili pak Isus, to uenicima kazu je nedjeljne priice, mimo i bez ikakvih duevnih vatrDa, neto je iz temelja naopako u duevnom ivotu. Ukori jenjen je u zlobi i zavisti, u zavist

oj zlobi. Poznat ete drvo po plodu njegovu. Ne mislim da smo svi tako zlobni usprotivi se Clifford. Pomisli samo, dragi Clifforde, kako jedan drugog uzimamo na reeto. Ja sam zapravo gori

o, jer vie uivam u spon tanoj pakosti negoli u smiljenoj slatkorjeitosti: birane slatke ri jeiotrov. Uzmem li tesati kako je Clifford divan ovjek, i sve tako, onda jadnog Clifforda valja . Kazujte same pakosti o meni, pa u barem znati da vam neto vri jedim. Samo nikakvih med

ri jei, jer onda propadoh. A ja mislim da se mi iskreno volimo ree Hammond. Pa i moramo se voljeti ta toliko pakosti govorimo jedan drugome iza leda! Ja sam najgor Sve mi se ini da ti mi jea duevni ivot i kritiku ud. Slaem se s tobom, Sokrat je i te

krenuo kritiko rasuivanje, ali je on uinio i neto vie od toga mudro e i dosto janstveno May.Bi jahu udno razmetljivi ti drugovi to su hinili skromnost: svaka im ri je bi jae ex cathedradrali tako edno. Dukes ni je dopustio da ga spominjanjem Sokrata izbi ju iz . njegove kolote_ Istina je potvrdi Hammond kritika i znanje ni je , jedno te isto.

Dakako, ni je isto prihvati Berry, mlad i plah ovjek kestenjave kose, ko ji je doao da pukesa te je ostao da prenoi.Pogledae ga u udu kao da je progovorio magarac. A _ Nisam govorio o znanju nego o dm ivotu nasmi ja se Dukes. Pravo znanje potjee iz cjeline svi jesti: iz trbuha i iz spolovilo iz mozga i pameti. Razum moe samo analizirati i razglabati. Daj pameti i razboru prevlastet e: jedino to oni mogu, to je da kritizira ju i da stvara ju mrtvilo. Velim: to je sve to oniano vano. Boe, svi jetu se hoe kritike pa kritiziraj na mrtvo ime. Zato neka ivi duevt, uivajmo u svo joj pakosti, dolje stare prnje i majmunisanje! I evo to je: dok ivi svo jimm nekako si u organskoj cjelini sa svim ivotom. A im pone nekakav duevni ivot, odmah

nuta jabuka. Prekinuo si vezu izmeu ploda i stabla, organsku vezu. Ako u ivotu nema nievnog ivota, onda si doista otrgnuta jabuka pao si sa stabla. I logino je onda da budekostan, kao to je otrgnutoj jabuci prirodno da gnji je.Clifford izvalio oi: sve mu to bi jae sam besmisao. Connie se potiho smi juljila. Li jepo, onda smo svi mi otkinute jabuke jetko e Hammond. Da napravimo od sebe jabukovau! ree Charlie. A to mislite o boljevizmu? upade kestenjasti Berry, kao da se sav razgovor svodio na to Bravo! vikne Charlie. Zbilja, to mislite o boljevizmu? Napri jed! Hajde da pokosimo boljevizam! prihvati Dukes. Bo jim se da je prekrupno posri jedi preuze Hammond, ozbiljno klima jui glavom.


23/184

ini mi se opet e Charlie da je boljevizam samo golema mrnja na sve ono to ide poruj. A to je zapravo buruj, jo ni je raieno. Uz ostalo, to je i kapitalizam. Emoci je i to su toliko burujsko da upravo treba izmisliti ovjeka ko ji ih nee imati. Osim toga, po jedinakako buruj, pogotovu individualni ovjek, linost: takva, dakako treba unititi. Individualnoda utone u neto vee, u sovjetski kolektiv. ak je i organizam neto burujsko: ideal treba tr

ehanikome. Jedina jedinka, neorganska jedinka, sastavljena od mnogih razliitih i podjednakh di jelova, jest stroj. Svaki je ovjek dio toga stro ja a pogonska mu je sila mrnja mrnja n a. To je boljevizam u mo jim oima.

Sasvim tako! povladi mu Tommy. Ali je to, kako mi se ini, ujedno i savren opis induog ideala. To je, kratko reeno, tvorniarski ideal, samo to tvorniar ne bi rekao da je tu mkretna sila. A ipak jest mrnja: mrnja na sam ivot. Po gledajte samo ovu nau Srednju Engaj na Midlands: zar ni je ovaj na dio svi jeta poricanje ivota? Sama mrnja na ivot?No, sve je to dio duevnog ivota, logian sli jed i razvoj. Ne prihvaam da je boljevizam logian usprotivi se Hammond: on odbacu je veinu prem On doputa materi jalnu premisu, dragi moj. To ini i puki razbor. I to je jedino to doputa! Boljevizam je u tome svakako dopro do dna ree Charlie. Do dna, jest! Do dna ko je nema dna! Boljevici e ubrzo im a ti najbolju armi ju na s

remljenu najboljom tehnikom opremom. Ali ono ne moe tra jati ono s mrnjom mora doi do reakci je opet e Hammond. Hja, ekali smo tolike godine, pa emo ekati i dalje. Mrnja je neto to raste, kao i sve

na je neizbjena kad se ivotu silom natura ju ide je, kad se nasilje provodi nad onim to je udublje: ovjekove najdublje osjea je silom upravlja ju po nekim ide jama. Pokreu nas po

rmuli, kao stro jeve. Logina misao tvrdi da predvodi cio sklop, a zapravo nju preobraa ju nju. Svi smo mi boljevici, samo smo licemjeri. Rusi su boljevici bez licemjer ja. Ali ima i mnogih drugih putova osim sovjetskoga ree Hammond. Ne vidim u boljev

to posebno razborito.

Dakako. Ali je katkad razborito praviti se nevjet da bi postigao cilj. Osobno drim da je bom neto priglupo, ali isto tako drim da je i nae drutvo na Zapadu, sav na drutveni ivotglupo. Svi smo idiotski hladni, idiotski beutni. Svi smo mi boljevici, samo uzimamo e Mislimo da smo bogovi, ljudi slini bogovima! Pa to je isto to i boljevizam. ovjek trede ovjek, da ima srce i penis, eli li umaknuti tome da postane boljevik jer to je jedno te dan i drugi predobar je da bi bio istisnut.Iz utnje to je znaila neodobravanje doe Berrvjevo plaho pitanje: Ti onda vjeru je u ljubav, Tommy, je li tako? Ne, dragi mladiu, ne vjeru jem odgovori Tommy. Ne, kerubine moj, u devet desetina n

jem. I ljubav je jedna od tih glupih predstava naeg vremena. Mladii to se previ ja ju u struku male jazz-gerle to ima ju djeake stranjice kao dva puceta na ovratniku! Misli li na takvljubavi? Ili na ljubav dobrog za jednitva u vlasnitvu: moj-mu-mo ja-ena? Ne, dragi mlad

ja nita ne vjeru jem! Ali u neto ipak vjeru je? Ja? Razborom vjeru jem da treba imati dobro srce, valjan penis, ivahan duh i dovoljno hrabizusti govno pred damom. Pa sve to ima ree Berry.Tommy Dukes tresao se od smi jeha. Eh, kad bih imao, ti aneoski djeae! Kad bih samo imao! Ali nemam. Srce mi je beutno


24/184

o krumpir, skoac postao visuljak te nikad i ne die glavu, i radi je bih ga odsjekao negoliajkom ili tetkom rekao govno a one su, valja znati, istinske dame. I nemam duha, nisam z

pametan, ja sam samo uznik razuma, onaj to je osuen da ivi u njemu. A kako bi divno bm inteligentan! Bio bih tada iv u svim spomenutim di jelovima, a takoer u onima to nisu znjanje. Renoir je rekao da slika svo je slike penisom I doista je slikao. Divnih li slika! I ja ogu togod tako! A mogu samo govoriti. Nova muka dodana Paklu! Sokrat ju je poeo.

Pa ima li jepih ena na svi jetu javi se napokon Connie, podigavi glavu.Mukarci kao da joj zamjerie Trebalo je da se dri kao da nita ne u je. Ni je im bilo prav

pokazala da je paljivo sli jedila takav razgovor. Boe, ene,Ako meni nisu mile, to da marim kakve bile!Ne, nema tu nade! Ja ne mogu ni treperiti u skladu sa enom. Nema ene ko ju bih poelio kem pred njom, i neu sebe na to siliti Doista, neu. Osta jem kakav jesam, provodit u svvni ivot. I to je jedino poteno to mogu uiniti. Mogu biti sasvim sretan kad se zabavljam saa, kad s njima razgovaram. Ali, to je sve isto, isto do beznaa. Beznadno isto! to veli ldebrande, golupiu? Manje je zamreno kad ovjek ostane ist odgovori Berry.

Da, ivot je i suvie jednostavan.

PETO POGLAVLJEJednoga mraznog jutra pod zubatim veljakim suncem izioe Clifford i Connie u etnju,rka u umu. To jest, Clifford se izvezao u svo jim motornim kolicima, a Connie je koraala pega.Opori je zrak jo bio pun sumpornog vonja, ali su obo je ve navikli na to. Na suenom ob

bdjela izmaglica, bjeliasta od mraza i dima, a gore kroz provedricu vidio se di jelak modrogo te im bi jae kao da su u kakvu ograenu prostoru, uvi jek u njemu zatvoreni. ivot je uvi jmahnitost u zatvorenu.Sipljive ovce kaljale na otroj, uveloj travi u parku, gdje se mraz drao i modrikasto sjaunova. Kroz park vodila staza u umu, uzana bli jedocrvena traka. Clifford je nedavno narediospu prosi janom zgurom iz rudnika. Kad su rude i otpaci iz podzemnog svi jeta izgorjeli te izstili svoj sumpor, sagorjeli ostatak dobio je rumenu bo ju za suhih dana bli jedocrvenu kao mii, a za mokrih tamnocrvenu kakva je u rakovice. Toga jutra bi jae staza bli jedorumena, podrikastobi jelim injem. Constanci je bila draga ta staza, taj uzani, dugi sag od prosi janog crvenClifford se oprezno sputao niz obronak, a Connie je drala ruku na priruju kolica. Pred njuala uma, najpri je jeskov cestar, a za njim purpurni hrastov gutik. Na okrajku skakali kuiskali. Odjednom podalje uzletje crno jato vrana nestade za pristrankom.Connie otvori vrata na parku to vode u umu.Potjera irokom stazom prosjeenom redu okresanim li jeskama. Bi jae to ostatak goleme ujoj je neko lovio Robin i Hood, a taj usjek bi jae put starenik to je presi jecao kra jinu. Al

da, dakako, bila samo staza prosjeena kroz privatnu umu. U umi je sve bilo nepomino,e svuda po tlu, inje mu se uhvatilo s donje strane. Sojka kretalica ispusti hrapav kretaj, mice uzleprale. Divljai ni je bilo, a ni fazana. Pobili ih za rata, uma ostala bez zatite, svifford sada ni je opet dobio svoga lugara i uvara lovita.Clifford je volio umu, volio stare hrastove. Osjeao je da su njegovi iz pokoljenja u pokollio je da ih zatiti htio da to mjesto ostane netaknuto, odvo jeno od svi jeta. Kolica se polak


25/184

a pristrankom, truskala po zmrznutom grumenju. Nali jevo odjednom istina, na njoj samo pele paprati, ovdje-ondje ukosile se tanke mladice, mrtvi panjevi pokazu ju ozgo ravnu stranuprola pila, a dolje ile i kori jenje bez ivota. I crne mrlje, mala zgarita gdje su umski radniotpatke i suharke.Bilo je to jedno izmeu onih mjesta to ih je Sir Geoffrey za vri jeme rata iskrio si jekui stabtpornje i drugu grau u vojnikim rovovima. Cio ogumak to se polako peo na desnoj straniogolio, bi jae jadan i naputen. Na vrhu, gdje su neko sta jali hrastovi, sve ogoljelo, sama p

go si, povrh drvea, u dnu, mogao vidjeti eljeznicu na rudniku i novu talionicu kod Stacks G

Connie je zastala i gledala tu se prekidala njezina odvo jenost od svi jeta: kroz taj umski podirao je svi jet do nje. Ni je nita rekla Cliffordu.Ta istina u umi, to ogoljelo mjesto, bi jae Cliffordu uvi jek razlogom da se ljuti. Proaooz rat, znao je i vidio to rat znai. Ali se ni je pravo ljutio sve dok ni je vidio taj ogoljeli bre

mislio je da ga opet poumi. I mrzio je Sir Geoffreyja.Clifford je sjedio ukoena lica dok su se kolica polako uspinjala. Kad su izbili na vrh, zastadelako usmjeljivao na sputanje na drugu stranu, na dugo truckanje niz breuljak. Sjedio je i glje niza zelenu traku prosjeka, niza stazu kroz paprat i hrastove. Vi jugao put podno breuljka ao, ali mu zavo ji bi jahu blagi, ljupki, kao da onuda jau vitezovi i plemenite gospode na para

nj ima._ Mislim da je ovo zaista srce Engleske rei e Clifford Constanci, dok je tako tu sjedio na enjenom veljakom. Misli? doeka ona i u svo joj modroj pletenoj haljini sjede na panj pokraj puta. Mislim! pritvrdi on. Ovo je drevna Engleska, upravo njezino srce. A ja kanim da ga o

dirnuto. Oh, da! prihvati Connie.Ali kad je to izrekla, zau je sirenu to dolje na ugljenokopu najavlju je da je jedanaesti sat. Cltoliko navikao na taj zvuk da ga je preuo.

elja mi je da ova uma ostane nedirnuta, da nitko u nju ne zalazi nastavi Clifford.Bilo je tu stanovitog zanosa. U umi je jo ostalo neto od ta janstvenosti divlje, drevne Engsjee to ih je ti jekom rata provodio Sir Geoffrey zadale su joj teak udarac. Kako je samo tihdrvee s krivudavim, nebro jenim ranama to se prepleu prema oblacima i sa sivim, ilavimma to se uzdiu iz smee paprati! Kako li su bezbrino preli jetale ptice meu granama! A nekoj umi bilo i jelena i stri jelaca, i redovnika to su prolazili jaui na magarcima. Mjesto se jsjealo, da, jo se sjealo.Clifford je sjedio na bli jedom suncu, svjetlo mu prosjalo po mekoj plavoj kosi, rumenkastno lice bilo nedokuivo.

Kad doem ovamo, onda vie nego inae alim to nemam sina ree zamiljen. Ali je uma stari ja negoli tvoj rod blago e Connie. Dakako doeka Clifford. No mi smo je ouvali. Da ni je nas, ne bi je bilo Nestala bi knestale i druge. Treba sauvati togod stare Engleske. Doista? upita Connie. Treba li se ouvati protiv nove Engleske? alosno je to, znam. Ako se ne ouva togod stare Engleske, onda Engleske i nee biti odgovori Clifford. ji imamo ovakva vlasnitva i osjea ja za nj, moramo ga i uvati.Muk i sumornost. Da, na neko vri jeme ree Connie. Tako je, naalost. To je sve to moemo. Svatko svoj mali dio. Znam da je svatko u mome


26/184

adio ovdje svo je, dao svoj mali udjel, otkad je ovo nae. Moe se ovjek protiviti konvenci ji,dici je valja drati. Opet muk. Kakve tradici je? upita Connie. Engleske! Ove! Da polako e ona. I zato je potrebno imati sina: ovjek je samo karika u lancu nastavi on.Connie ni je marila za lance, ali ne ree nita. Mislila je o neobinoj bezlinosti te njegove ea sina. ao mi je to ne moemo imati sina napokon e ona.On tre u nju vrst pogled svo jih krupnih svi jetlomodrih oi ju. Gotovo bi bilo dobro kad bi imala di jete od drugoga ree on. Kad bi ono odraslo na W

ju, pripadalo bi nama i posjedu. Ne vjeru jem previe u oinstvo. Kad bismo ga odgo jili i ponoge, bilo bi nae, ono bi onda nastavilo rod. Ne ini li ti se vri jednim razmisliti o tome?Connie ga naposljetku pogleda. Di jete, njezino di jete, njemu je samo ono A to je s drugim? upita ona. Pa zar je neto u tome? Zar je to tako vano za nas? Imala si ljubavnika u Njemakoj je sada od toga? Upravo nita. Mislim da su beznaajne te vezice, te sitnice to ih uinimo uDou i prou Gdje je lanjski sni jeg? Vri jedi samo ono to ovjeku osta je za sav ivot. M

an moj ivot, do njega mi je stalo i do njegova dugog nastavljanja i razvitka. A to su prigodn? Pogotovu sluajne spolne veze? Kad ih ljudi ne bi smi jeno preuveliavali, bile bi neznatnerenje ptica. A tako bi Ih i trebalo uzimati. Kakva je vanost u tome? Vri jedno je samo ono tona je doivotna za jednica i drugarstvo. Za jedniki ivot iz dana u dan, a ne jedno ili dva spi ja svakako smo u branoj za jednici ma to se dogodilo. Navikli smo jedno na drugo. A navislim, vani ja u ivotu negoli ikakvo sluajno uzbuenje. ivimo u onome to je dugo, to te

ko i to tra je, a ne u nekakvu sluajnom gru. Malo-pomalo, ivei za jedno, dvo je se ljudi prekvo jedinstvo i sklad da trepere u tim titra jima. To je prava tajna braka, to a ne seks; barem nenkci ja seksa. Ti i ja meusobno smo protkani u braku. Ako ga e drimo, treba da smo kadri bni tu spolnost urediti i dogovoriti se o njoj tako kao to se dogovaramo pri je nego to idemru; jer nas je sudbina u tome fiziki motivirala.Connie je sjedila i sluala, udila se i nekako pribo javala. Ni je bila nacistu ima li on pravo i

a. Pa tu je Michaelis, njega je voljela, barem je tako govorila sebi. Ali je ta njezina ljubav bila o nekakav izlet izvan braka, izlet iz duge i zamorne navike prisnosti to je stvorena godiname i strpljivosti. Moda su ljudskoj dui potrebni izleti i ne smi ju joj se uskraivati. A bit je izlopet vrati doma. A zar bi tebi bilo sve jedno od ko jega bih mukarca imala di jete? upita Connie. Pa, Connie, imao bih povjerenja u tvoj prirodni instinkt za izbor i pristojnost. Ti i ne bi dopte dodirne tek netko.Pomislila je na Michaelisa. Za Cliffordove pojmove on je zaista tek netko. Ali se mukarci i ene mogu razlikovati u miljenju o tome tko je tek netko! Ne, ne mogu odvrati on. Ti si zavoljela mene, i ne vjeru jem da bi ikad mogla voljeti oji mi je sasvim nesimpatian. Ne bi to dopustilo tvo je osjeanje mjere i sklada.utjela je. Na tu logiku ni je se imalo to rei, bila je iz temelja kriva. A bi li moda oekivao da ti ja reknem? upita gleda jui ga gotovo kriom. Nikako Bolje da ne znam Ali se slae sa mnom da sluajna spolna veza ni je nita kad

redi s dugim za jednikim ivotom? I da se spolnost moe podrediti potrebama toga dugog


27/184

ga dugog za jednitva? I da se moemo koristiti njome kad smo ve prisiljeni na to? I zar suna ta asovita uzbuenja? Zar ita znae? Zar ni je sav ivotni problem u polaganom oblikolovite linosti, u izgraivanju ti jekom godina i godina, u voenju cjelovitog ivota? Valja tpunim, cjelovitim ivotom, necjelovitost nema smisla. Ako ti to to nema spolnog ivotao ju cjelovitost, onda idi i potrai sebi ljubavnu vezu. Ako to to nema djeteta krnji tvo ju cjt, onda ga rodi ako moe. Ali sve ini tako da ima cjelovit ivot, da poivi ivotom ko ji

ga zaokruena i skladna cjelina. A nas dvo je moemo to za jedno Ni je li tako? Moemo alagodimo potrebama te ako ujedno tu prilagodbu utkamo u svoj ivot ko ji ivimo svakodn

ae li se?Connie je poneto bila pod dojmom njegovih ri jei. Znala je da on teoretski ima pravo. Ali rnula misli na stvarnost, na trajni ivot s njime skanjivala se. Zar joj je zaista sueno da savji je pred njom bespomono utkiva u njegov? Tako, zauvi jek? I nita drugo?Zar upravo tako? Valja joj se dakle zadovoljiti da tka stalan ivot s njime, sve jedna jedina tk

dan jedini uzorak protkan moda kakvom prigodnom arom, kakvim cvi jetom prigodne pusto Ali kako bi mogla znati to e osjeati ve dogodine? Tko bi znao? Kako moe rei da u

d? Za godine i godine unapri jed? To malo da to se istoi u dahu! Zato da se oku je tom leptiraeju? Sitna e ri jeca, dakako, odleprati, a za njom eto drugih da i ne. Poput leptira to lepr

ue naokolo. Mislim da ima pravo, Clifforde. Koliko mogu prosuditi, slaem se s tobom. Samo ivosvemu dati novi oblik. Ali dok ivot svemu dade novi oblik, slae se, je li tako? Da, slaem se. Mislim da se zaista slaem.Promatrala je smea prepeliara to je dotrao pokrajnom stazom: stao je pred njih, uzdigaou i meko zala jao. Za psom eto ovjeka s pukom, doe tihim i brzim koracima i stupi pred nje ih napasti; zatim stade, pozdravi te okrenu nizbrdicom. Bio je to samo novi lugar, ali se Claila kad je onako banuo pred njih pun pri jetnje. Tako ga je barem ona ugledala: kao pri jetn

odjednom izbila pred nju kao da je iz zemlje iskrsla.Bio je to ovjek u tamnozelenu odi jelu od pamunog baruna, s konim dokoljenicama na a Sasvim na starinsku; lice mu rumeno, brkovi rii, pogled nekako hladan. Brzo je iao niza. Mellors! zovnu ga Clifford.ovjek se okrenu i kratko pozdravi na vojniku vojnik, nema ta! Niste li mi okrenuli kolica i malko ih gurnuli? Tako mi je onda lake ree Clifford.ovjek odmah prevjesi puku na rame i prie zaudno brzo kao i pri jetihim kretnjama, kao e nevidljiv. Bio je povisok i vitak, samo je utio. Ni je ni pogledao Connie, gledao je samo u k

Connie, ovo je novi lugar, Mellors. Jo niste govorili s gospodom, Mellorse?_ Nisam, gospodine odgovori lugar brzo i ravnoduno.Skinuo je eir, pokazala se gusta, gotovo plava kosa. Upro je u Connie pogled ravan i pu

akva straha, kao da eli oci jeniti kakva je ona. Uplaila se. Plaho mu je klimnula glavom, a onebacio na li jevu ruku i malko joj se naklonio, kao gentleman, ali ne ree nita. asak je tako ei eir u ruci.

Vi ste ve neko vri jeme ovdje, ni je li tako? rei e Connie. Osam mjeseci, gospodo vae gospodstvo! mirno se ispravi. A svia li vam se ovdje?Gledala ga je u oi. Njegove se malko skupile od ironi je, ili moda od drskosti.


28/184

Da, hvala, svia mi se, vae gospodstvo! Ovdje sam odrastaoOpet se lagano nakloni te ustaknu eir na glavu. Zatim se okrenu i prie da prihvati kolica. Zednjih ri jei okrenuo mu glas u zamjetno otezanje, kao u narjeju Moda i od nekog podrua, jer mu pri je u govoru ne bi jae ni traga narjeju. Bio je on gotovo gentleman. A svakako nn svat, bistar i ustar ovjek, suzdrljiv samotnik, ali nekako samosvjestan.Clifford upali mali motor, ovjek paljivo okrenu kolica te ih upravi prema padini to je blagetala u tamni li jeskov cestar. Je li to sve, Si

ljubavnik lejdi aterli - david herbert lawrence

Documents