PUKI GODINJAKLjubuki, 30. srpnja 2011. Br. 7ISSN 1986-6046Stara i nova kua, PologKua, BlidinjePodrum, Biogracitala, Raane Vrata u Bijai2330. srpnja 2011., Centar malih portova, Ljubuki, 20,30 satiP r o g r a m18,30 OkupljanjekodOMarkaMarulia,Ljubuki19,30 Pripremasudionikazasveanimimohodkrozgrad20,00 Poetakmimohodauzglazbuinapjevedrutava20,30 DolazaknaCentarmalihportovaipredstavljanje20,45 Poetakprogramainastupidrutava22,30 IzborVile Ljubukoga sila23,00Zavretakprogramauzokrjepu,pjesmuidruenjeGlavni domain Sila: ZdenkoPavloviStjegonoa:IvanPlaniniSireVoditeljica:eljkaOpaakS a d r a jOsvrtnaLjubukosilo2010................................................................................... 2Program......................................................................................................................... 3Tematskiprilog:Pukograditeljstvo................................................................... 4Kulturnaiumjetnikadrutva................................................................................ 6Povijestljubukihnaselja(5.dio)....................................................................... 18Organizacijski odbor:DavorinMedi,predsjednikilanoviMladenAkmada,AnteHerceg,ZdenkoPavlovi,Anteimovi,HrvojeArtukovi,Kreooe,NeoHrsti,StjepanGraniiToniKraljevi.Zid u Gardunu, TriljOrganizator Savez kulturnoumjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD Savez kulturnoumjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD kulturnoumjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD kulturnoumjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD umjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD umjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD kih drutavaLjubuko silo (HKD kih drutavaLjubuko silo (HKD drutavaLjubuko silo (HKD drutavaLjubuko silo (HKD tavaLjubuko silo (HKD tavaLjubuko silo (HKD Ljubuko silo (HKD Ljubuko silo (HKD ko silo (HKD ko silo (HKD silo (HKD silo (HKD (HKD HKDSveti nte nte nte,KUDHerceg Stjean Stjean Stjean,HKUD HKUDStudenica ica ica,HKUD HKUDRadiii ii ii i i,HKUD HKUDSv arko arko arkoi iHKUDIvan).4Seoske kue u 19. st. bile suveinomploare,sprozorimaidimnjakomiznutraizraenemalterom, s vanjske strane rijetko.Ploe su slagane u pravilne dijagonalne redove. Krov sa crijepomjavlja se krajem 19. st. U siromanijih vlasnika krov je bio od sture(evara, trstike ili slame), sijerka ilirai, esto bez prozora i dimnjaka.Takav krov pokrivao se naredove ina mrs.Bilojekuaibezvrata.Tadaje na otvoru za ulaz u kuu bilorazapeto ue, a preko njega gunjkojim se zatvarala kua. NakondolaskaAustroUgarskedolazidopromjenautradicionalnojruralnojgradnjistambenihobjekata.Kamenizidveesecrljenicom(ilovaom)ilikarnicom(meljtom).Prizemnicajepravokutneosnovesdvoslijevnimkrovom.Zidaseodtemelja(poduminteilifudamenta),najeeustiluna mrs,gdjeseizmeudvalicaubacujesitnokamenje(kalja).Dovratnici,doprozorniciioesuodobraenakamena.Gredesubileoddubovineijablanovine,apo njima stavljao se podest od pletena prua (lisa). Na lisi se suio kukuruz, luk, sirak idrugo.Imunijipravevanjskolicezidaodkamenapravilnaetvrtastaoblika,ijesusljubnice vodoravno izravnane. Spojnice (fuge) ispunjene su malterom. U bogatijih kua jebiladvoetana(nadvaboja).Uprizemljujebilaizba,agornjikatbiojepodijeljennavieprostorija,najeenatri:kuhinju,hodnikisobu.Zapristupnagornjikatkoristilesusestube(basamci),naijemsevrhumogaonalazititrijem(solar).Najznaajnijemjestoukuibilojeognjite(100x80cm),sinonimzakuuiprostorgdjeseokupljalaeljad.Praviloseustarijedobaodnabijeneilovae,akasnijeodploa(matuna), uzdignuto od podai obrubljeno ivinjacima. Akojebiloodnabijeneglineilizemlje, ograivalo se drvetom.Iza ognjita u zidu je kutar,udubljenje u koje se zgrelug i ostavlja sa, oeg i mae.Pod saem se pee kruh, ali ikrumpir,povre,piteisl.Iznadognjita je popreno drvo okoje se vjeaju komatre (komotre),naijemkrajujekukaza kotao. Dvadesetih godina19. st. uz ognjite pravi sesoa,podzidvisine80do100cm i irine pedeset do osamdeset cm, koja je ila od zidado zida kue. Sluila je kao polica za posue i druge stvari, ali su na njoj znala spavatii djeca. Tada se kutar za lug nalazio u sredinjem dijelu ispod sope. Koliko je ognjiteznailo u praktinu ivotu govori primjer kada bi aga odluio otjerati seljaka sa svogaposjeda.Izbaciobimukomatreispredkue,tojebioznakdaseljakmoratraitinovogagospodara.Sobjestraneognjitabilesuniskeozidanepovrine,namijenjenezanoenjeisjedenjeprekodana.Zaspavanjemoglesusekoristitiiprostirkeodslameilivune,doksukrevetikasnijanovotarija.Zasjedenjesluilisurazliititronoci,odkojihsunekiimalinaslon(jakai).Kua u BijaiStara atrnja, Lisice (htt://lisiceinfo) 5Najstarije sklonite za stokubiojenaslon,prostorijanatkrivenajednoslijevnimslamnatimkrovom.Radiseojednostavnojgradnjioslonjenoj na jedan zid, pred kojim jepruem ili kamenom bio ograenkomad ledine. Jara je imala dvoslijevan krov i prednju otvorenustranu,sastupovimakojinosediokrova. Uznju zidao se i ritorak.Pojata je sloenija konstrukcija, uijem je prizemlju boravila stoka,aupotkrovljudralasestonahrana(pia).Kadabikuapostalapretijesna,potkrovljepojatekoristilosezanoenjemlaihosoba.Pojatajenajvemabilanamijenjenazakrupnustoku,aliseunjojznalodratiiovce.Krmetarjebilaposebnaprostorijailidodatakuzpojatuzauzgojsvinjailikrmenja.Zaspremanjekukuruzakoristioseposebanprostorzvansaloilialo.Upoetkujebiojednostavan,alisevremenomrazviouposebnospremitenakonodlazakanaberbuuSlavoniju.Vodasesabiralauposebnaspremita atrnje.Starijesubilegraeneodkamena,povezanaklakomicrvenicom,anovijeodljunkaicementa.Stokasenapajalanalokvamaikamenicama.U Hercegoviniuz rijeke i njihovepritoke na prikladnim mjestima, najee uz mlinove,graenisubadnjevii stue za valjanjei stupanje sukna ivunenih proizvoda.Badanjjebavapromjera jedan ipolmetarodhrastova(strova),jelovailibukovadrveta,sdvamaobruima,jednimiznada drugim ispod proreza kroz koji voda utjee u bavu. Na suprotnoj strani od prorezapostavljajuseeljezneipkeilidrvenaogradakojasprjeavadavaljanikomadispadneizbave.Pridnusumaliotvorizaotjecanjevode.Mlazvodeputasenadnobaveiuzrokujeokretanjesuknenailivunenakomada(gunjevi,deke,bialji,kostrijet,kabaniceisl.).Stupajesloenijiureaj,kojisenalaziouposebnojprostorijiilizgradizvanojstuparnica. Sukno se moglo kvasiti hladnom i mlakom vodom.Voda se s glavnoga toka vodidostupeustavomilijazom.Izjazavodaodlaziulijeboddrvetailiuolukdobadnja.Svistuparskiureajikoristesnaguvodeprekokola,kojejemontiranonavretenoodhrastova, bagremova ili murvova drveta. U vreteno usaene su krinice (palci ili preslice). Nakrinice postavljaju se go-belje s perima (kaikama).Sukno, poloeno u korito,udarajumaljeviodorahovaili trenjeva drveta, teki ido90kg.Stupe i badnjevi zavaljanje i stupanje suknau Hercegovini radili su aktivno do sedamdesetih godina prologa stoljea naBregavi (Stolac), Trebiatu(Kravica i Donje Struge) iRadobolji(Ilii).R.DodigPojata, Crnaost u ProbojuStue i badnjevi na Kravici 1958 6Sv.AntekoloklubCROATIA,LosAngelesKatolikacrkvaSvetiAntesmjestilaseusrcuLosAngelesa.Utemeljenaje1910.sprvimuseljenicimakojisusenastaniliuokolici.CrkvaiupaSv.AnteoduvijeksluikaoduhovnavodiljazaHrvateujunojKaliforniji. Sv.AnteKoloKlub"Croatia" osnovan je u Los Angelesu 1960.Njihov najznaajniji nastup zbio se prigodom posjeta Sv. Oca pape IvanaPavlaII.LosAngelesu.lanoviklubanastupalisupredmnogimuglednicima guvernerom Kalifornije, gradonaelnikom Los Angelesa i na mnogobrojnimfestivalimauAmericiChicago,NewYork,Sacramento,SanJoseiuWindsoru,Kanada.Veinalanovakluba,kaoinjihovihroditelja,bakaidjedova,roenisuuSjedinjenimAmerikimDravama.Aliljubavzahrvatskukulturubila je jaka jer veinalanova plee i pjeva od tree godine svoga ivota.

Plesai Kolo Kluba mladi su ljudi u dobi od petnaest do dvadeset i jednegodine.Sebisupostavilivisokeakademskestandardejousrednjojkoli,jermnogistudirajunaprestinimsveuilitimauKaliforniji.Premdamnogilanoviimajudrugeobvezejouvijeknauvremenasudjelovatinahrvatskojmisi,druitisesprijateljimaiplesatikolonakonmisesvakenedjelje.RavnateljicaKoloKluba"Croatia"Heidi GraniroenajeuLosAngelesu.OnapoduavasveskupineKlubaduginizgodina.Upotpunostiposvetilaseposluidijelisvojestrunoznanjesmladimnaratajima.OnaidaljepleeipjevauKoluKlubuodsvojepetegodineivota.KoreografiumjetnikivoditeljKlubaeljko JerganbiojelanfolklornogaansamblaLADO.Zahvaljujuinjegovuiskustvuiznanju,kojeprenosinamnogeskupineuSADuiKanadi,KoloKlubnauiojekoreografjuhrvatskihplesovaizValpova,Moslavine,Hercegovine, Dalmacije, Zagorja i bakogaBanata.Tonske zapise i glazbuKlubasnimiojeJerry Grcevich,virtuoznatamburiciidobitnikprestinenagradeNacionalne zaklade za umjetnost (NationalEndowmentfortheArts)izWashingtona.Repertoar Kluba raznovrstan je, kao i fundusizvornih narodnih nonja.Veinu nonja KlubaivalesuupljankecrkveSv.Ante.KoloKlubpoaenjesudjelovanjemnaprestinoj manifestaciji "Ljubuko silo".Nastup e biti radostan i svean za svenjegove pripadnike jer polovica roditeljaKlubapotjeeizLjubukogaiokolice.Sv.AnteKoloKlub"Croatia"osjeabliskupovezanost s Hrvatima Ljubuacima i nadasedaesnjimapodijelitiradostnastupa.Gradski eat Los ngelesa8KUU" KRISTAL-SLADORANA",UPANJAKulturnoumjetniku udrugu "KristalSladorana" iz upanje osnovala je1950. Sladorana iz upanje. KUU broji trenutano 230 lanova u viesekcija:mjeovitipjevakizbor,starijafolklornasekcija,trimlaefolklornesekcije,tamburakasekcija,tamburakiorkestarmlaitamburaiipoetnicikojiuesviratitambure.KUU"KristalSladorana"izupanjesudjelujenasvimznaajnimmanifestacijamauupanji,kaotoje"okakosijelo",proslavaDanagrada,tenamnogimhumanitarnimkoncertima,nakojimasubiliisudioniciiorganizatori.Odzapaenijih nastupa Udruga je sudjelovala na gotovo svim Vinkovakimjesenima,u Glazbenom zavodu u Zagrebu s mjeovitim pjevakim zborom, te nastup ukoncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" sa zborom i folklorom. Za HTV Zagrebsnimljenesuemisije"Zasrceiduu"i"Lijepomnaom".KUU"KristalSladoranaimalajedostanastupaikonceratapodomovini:uVodicama,VelikojGoriciBuevcu,epinu,Orahovici,SlavonskomBrodu,NovojGradici,Okuanima,Cerniku, Gospiu, Dugoj Resi i dr. Isto tako Udruga je gostovala u Subotici, Petrovaradinu,Njemakoj,Poljskoj,Turskojiekoj,Italiji,Makedonijiidrugdje.Prole2010.obiljeenaje60.obljetnicaneprekidnarada,uzvieuspjenihpriredabairevija,tescenskimmjuziklomBearske vatre.9KUD"SVETI JURAJ", DraganiOpinaDraganinajsjeveroistonijijeteritorijKarlovakeupanije,neposrednouzstaruKarlovakucestu,30kmodZagreba.Kulturnoumjetniko drutvo "Sv. Juraj" nastavlja je prijeratnih smotra "Seljake sloge", avuekorijeneizdavne1934.Od1991.DrutvonosinazivzatitnikaupeDraganiSv.Jurja,ijacrkvasbrijeganadgledaetrnaestseladananjeOpineDragani.DanasjeDrutvonositeljkulturnogradauopiniDragani.Ponajprijeistraujeiuvaodzaboravaobiajeinarodnoruhodraganikogaseljaka.Drutvoredovitonastupanasvimupanijskimidravnimsmotramaiprigodnimmanifestacijama,izdalojevienosaazvukaitiskaloviematerijala."Sv.Juraj"organizatorjerevijalnihnonjaitematskihizloabaposveenihtradicijskojkulturi.Drutvojevieputa gostovalo i u zemlji i inozemstvu. Uz izvorni folklor Drutvo izvodi i koreografrani folklor drugih hrvatskih etnolokaliteta. lanovi djeluju kroz folklornusekciju, folklorni zbor i orkestar, dvije tamburake sekcije, dvije djeje folklornesekcije,dramskusekcijuiizdavakusekciju,sukupnostotinjakaktivnihlanova.ZasvojradKUD"Sv.Juraj"dobiojeviejavnihpriznanjaiplaketa.10KUU"MILJEVCI"Kulturnoumjetnika udruga "Miljevci", nekoliko km udaljenosti odDrnia, osnovana je 2004. poradi ouvanja i promicanja tradicijskebatine sedam miljevakih sela, izraene kroz bogatstvo ivopisnihmiljevakih narodnih nonji, obiaja, plesa i pjesme. Udruga okuplja tridesetak aktivnih lanova starije, srednje i mlae ivotne dobi. Na svom plesnomiglazbenomrepertoaruUdrugaponajprijenjegujeizvornunarodnuumjetnost, te izraenu osjetljivost za ouvanje plesne i vokalne folklornebatineMiljevacakrozmiljevakakola:starinskokolo,kolotrke,nogaukoloibiralica.Naravno,tujeinezaobilaznomukoienskopjevanje"ojkalica"i"treskavica"uzpratnjudipala.Udruga je ostvarila niz zapaenih nastupa na lokalnoj i upanijskoj razini. Meu njima istiu se nastupi na smotrama izvornoga folklora u Muui Metkoviu, zatim na upanijskoj smotri u ibeniku, susretima folklornihdrutavauGeneralskomStolu,"Vinkovakimjesenima",nasmotrifolklorauakovu"PjesmomiplesomkrozSatnicu",tenastupimauSkradinu,Drniu,Neoriu, Ogorju i u emisijama HRTa. Izvorno miljevakog pivanje ojkalicei treskavice snimljeno jezanematerijalnu UNESCOovu kulturnu batinu.Udrugasvakegodineorganizirasusretfolklornihdrutavapodnazivom"Miljevakeuance",kojomprigodomgostujumnogobrojnafolklornadrutvaizLijepenae.11KUD"GLAVICE",SinjKulturnoumjetniko drutvo "Glavice" iz Glavica najstarije je drutvo uSinju i Cetinskoj krajini, osnovano davne 1946., sa zadaom da djelujena promicanju, razvoju i unapreenju kulturnoumjetnike aktivnostiu Glavicama. Danas broji stotinjak lanova u folklornoj, mandolinskoj i pjevakojsekciji. U bogatoj povjesti Drutvo broji veliki niz zapaenih nastupa kako u UbogatojpovjestiDrutvobrojivelikinizzapaenihnastupakakoudomovini tako i u inozemstvu, meu kojima: Meunarodna smotrafolklora uZagrebu,Vinkovakejeseni,akovakivezovi,NaNeretvumiseinapala,Ogulin,Dravnasmotraizvornogahrvatskogfolklora(Vinkovci),teviegostovanjauNjemakoj,Italiji,MaarskojiBosniiHercegovini.Drutvojesvojimdugogodinjim,ustrajnimradomizalaganjempostiglovisokopriznanjeodMinistarstvakultureRH,kojejeuvrstiloNijemo kolo s odruja Dalmatinske zagore (Sinjsko kolo)ukategorijuzatienanematerijalnogakulturnogdobra.UzkoreografranifolklorDrutvoposebnupozornostposveujeizvornomefolkloruinarodnimobiajima,toprenosinamladenarataje.Stogajedjejaskupinakojaaktivnoradi,bilananekolikomeunarodnihsmotrifolklora(Zagreb,Kutina,MuiVinkovci). Drutvo je u dva navrata dobilo kolektivnu DrutvojeudvanavratadobilokolektivnunagraduGradaSinja.12KUD"DALMACIJA",DugiRatKulturnoumjetniko drutvo "Dalmacija", Dugi Rat, osnovano je 1967.radi njegovanja tradicijskih obiaja, izvornih i koreografranih plesovai pjesama hrvatskoga naroda, posebno dalmatinskoga otonog, obalnogizagorskogpodneblja.UminulimgodinamaDrutvojeostvarilovrijednuumjetnikuprodukciju,topotvrujubrojnavisokapriznanjaudomoviniiinozemstvu.DjelatnostKUDa"Dalmacija"obiljeenajetradicionalnouzbornoga pjevanja, postojanjem dramske aktivnosti, mandolinskoga i tamburakogaorkestraiizvornogadalmatinskogklapskogpjevanja.NaprogramuDrutvanalazeseplesoviHrvatske:narodneigre,starogradskiplesoviDalmacije,narodnakolaizsjeverneHrvatskeinijemakolaizLikeiDalmacije,uzpratnjumandolinskotamburakogaimjeovitogaorkestra.Folklorniansambl,kojiokupljapreko280aktivnihlanova,danasdjelujekrozestplesnihgrupa.Uzfolklorniansambldjelujeienskadalmatinskaklapa.WebstranicaDrutvajewww.kuddalmacija.comDrutvojenastupalonamnogimsmotramaifestivalimauStuttgartu,Gulpilharesu,Lisabonu,Llangollenu,Szkesfehrvru,QueretaruiGuadalajari,Ankari,Semriachu,Ormou,SanktPeterburgu,Sarajevu,Grudama,Posuju,Kutini,Novskoj, akovu, Metkoviu i dr. Najvei uspjesi KUDa "Dalmacija" su etvrtomjestonameunarodnomfestivalufolklorauLlangollenu1991.,Zlatnadiploma i Grand Prix na III. meunarodnom festivalu folklora u SanktPeterburgu2010., te Godinja nagrada opine Dugi Rat 2006. za izvanredna postignua upromicanjuhrvatskekulturnebatineudomoviniisvijetu.13HKUD"IVAN",GrabHrvatskokulturnoumjetnikodrutvo"Ivan",Grab,mladojedrutvoosnovanoulistopadu2010.Njegovaglavnazadaajenjegovanjei ouvanje od zaboravaizvornih narodnih nonji, pjesama, igara, plesova i drevnih hercegovakih obiaja. TrenutanoDrutvobrojiosamdesetaklanova svih uzrasta. U svom kratkomvremenuodosnutkaHKUD"Ivan"biljei niz vrlo uspjenih nastupauBiHiHrvatskoj.ZaLjubukosilo2011. Drutvo se predstavlja gra-bljanskim bearcem,bokuljom,tru-som,istim kolom,grabovkomio-vratuom,sveuzpratnjudipala.Crkva sv Ivana Krstitelja14HKUD"STUDENICA",StudenciHrvatskokulturnoumjetnikodrutvo''Studenica''osnovanojeustudenom2001.,nainicijativutadanjegaupnikaupeStudencidonDamjana Ragu-aupuinenaseljenamjestaStudenci,Stubica(opinaLjubuki),teZviroviiiPravci(opinaapljina).Drutvosvojudjelatnosttemeljinapromicanjupukebatine Hrvata u Hercegovini, ouvanju hrvatskih narodnih nonji, starih plesovatruse,linaidrugihposkoicaizHercegovine,teobiajaiplesovahrvatskePosavineiSlavonije.Odosnutkado2011.uHKUDu"Studenica"djelovalojeprekotristolanova, dok Drutvo danas broji oko 150 aktivnih lanova ufolklornim sekcijamastarijegaimlaegauzrasta,pjevakojskupiniimandolinskomorkestru.DosadajedrutvonastupalonapodrujuBosneiHercegovineiinozemstva,ponajprijeuNjemakoj,AustrijiiHrvatskoj,aodmedijskihkuanaFTVuiOBNteleviziji.Mandolinskiorkestarkojidjelujeod1994.podnazivom''Zlatnosrce'',odlukomSkuptinedrutvaod2003godine,pripajaseHKUDu"Studenica".Nastupilisuvieputanatradicionalnommandolinskomfestivalu''MandolinaImota''inadrugimmandolinskimfeJubilej 10. obljetnica Drutva. estitke !15Jubilej 10. obljetnica Drutva. estitke !stivalimauHrvatskojiBiH.Drutvojeprigodompeteobljetnicedjelovanja,zajednospjevakomskupinomdrutva"Izvor",kojatakoerdjelujepriDrutvu,izdalokompaktnediskove(CD)sprigodnimduhovniminarodnimpjesmamaizHercegovine.UdesetgodinadjelovanjaHKUD"Studenica"imalajepreko150javnihnastupa,odkojihvrijediizdvojitiDravnusmotruHrvatskogizvornogfolklora"Vinkovakejeseni","DivanjekieniSrijem"uNjemcima,upanijskusmotruuVinjanima,gostovanjeuOtocunasmotrifolkloraLikoSenjskeupanije,smotrufolklorauPrivlacikodVinkovaca,BoinikoncertuSarajevu,nastupeuNjemakoj(Essen,Mers,Keln,Ludeuscheider,Biberach,Ehingen,Ulm),koncertuAustrijiuBeunaHumanitarnojhercegovakoj veeri i dr. Kako HKUD "Studenica" 2011. slavi deset godina rada,ostvarilasevelikadugogodinjaeljasvihlanovadanastupena"akovakimvezovima",jednojodnajznaajnijihinajpoznatijihsmotriizvornoganarodnogfolklorauHrvatskojiregiji.16Zrinskagardaakovecosnovana je 30. travnja 2001. s namjer snovanaje30.travnja2001.snamjerom da ouva i promie ostavtinu slavne hrvatske plemikeobiteljiZrinskih,kojajeuakovcustolovalaod1546.do1670.godine. elja je osnivaa Udruge da se ne zatre spomen na njezinelanove,vedaibuduinaratajiunjihovojdomoviniiizvannjeastenjihova djela i ue kako se njeguje ovjekoljublje, potuje obitelj ibrani dom, te uva domoljubljeiBogoljublje.UsklopuUdrugedjelujepovijesna postrojba s gardistima, topnikomibubnjarskimorkestromu povijesnim odorama iz vremena Zrinskih. Zrinskagardaako-vec iza sebe ima stotine nastupauHrvatskoj,Maarskoj,Slovakoj,Poljskoj, Austriji, Francuskoj i Italiji.lanomUdrugemoepostatisvakipunoljetnipoteniimoralnihrvatski dravljanin, a pripadnikom njezine povijesne postrojbemuka osoba od 18 do 35 godina, koja eli svjedoiti junatvo ivitetvovojskovoaZrinskih.Grb Zrinskih1Meimurskaupanija,Gradakovec,sgradonaelnikomBrankom alamonom, ponosni su na plemenitae Zrinske i slijednike njihovetradicije"Zrinskugarduakovec",ijegesloipozdravglasi:NAVIKONIVIKIZGINEPOTENO!Nikola Zrinski (1518-1566)18PieRadoslavDodigNaseljeVojniiprostireseusjeverozapadnomdijeluopineLju-buki, izmeu Veljaka, Klobuka, Dola i ipovae, petnaestak km udaljenoodLjubukoga.Napovriniodkojisedametv.km prema popisu 1991. ivjelo je 644 itelja. Sadanji broj zacijelo je manji, modazatreinu,sudeipremastatisticiupnogauredaipovaa.Ime naseljaVojnii(osnovaVoj-isufksiinii)seeusrednjivijek.U poveljivojvodeJurjaVojsaliabraiRadivojeviima12.kolovoza1434. spominju se Vlasi Vojnii, Pribinovii i Hardomilii, od kojih su postala i imena dananjih sela Vojnia, Hardomilja i Pribinovia. Ime Vojnii an-troponimijskoga je postanja, ija osnova sadrava staroslavensku imenicu voj (vojin), vojnik, ratnik. U povelji se navodi oblik , to je patronimik od imena Voihna, ali sa starim sufksom ihna, koji je imao iroku upotrebu u slavenskoj antroponimiji mukih osobnih imena. Vla-siVojniibilisuuvezisastarimhercegovakimrodomKrmpotia,iji je vlaki demat bio upisan u Ledincu, Vlataku, Buhovu i Borajni. Rod VOJNIIPogled na Vojnie19PovijestljubukihnaseljaKrmpotia, zajedno s Vojniima, selio se u vie navrata. U tom selidbe-nom lancu postalo je i ime sela Vojni pored Sinja.Poetkom 17. st. spo-minjuseu Liu Krmpotii, Vojnii i Sladovii. Danas u Vojniima ivi uLiuKrmpotii,VojniiiSladovii.DanasuVojniimaivi devetrodova:Bebek,Brki,uljak,utuk,Daji,Leko,Muci,Raii Tolj.Godine1743.navodeseupopisukatolikogapukabiskupaPavla Dragievia u Vojniima (Voinichi) sljedea prezimena: Antonius Bebe-cha,PetrusBebecha,MarcusBradviza,Georgiusugliak,Michaelu-gliak,MattheusGarbavaz(2kue),StephanusParnich,NicolausRasich i Elias Vechich. U katastarskim zemljovidima u Vojniima zabiljeeni su sljedei znaajniji lokaliteti: Crveni Brig, Donje Vodice, Dubrave, Gornje Vodice,Gradina,Kladnjik/Kladnik,Kolivret,Kruevac,Ljube,Pitet, Planikovac,Podgradina,iljevine,Vinogradi,Vojnikagradina,Zele-nikovac i upnica. Vojnii pastoralno pripadaju upi ipovaa. Imaju tri groblja: Graina, utukovo groblje (Groblje sv. Ivana) i Vodiko groblje. Gospodarsku okosnicu ini polje koje se natapa mreom kanala i na koje-muuspijevaranopovre,meukojimjeglavnibrand"mladivojniki krumpir". Usto, povre se uzgaja i u brojnim plastenicima. Zanimljivo je napomenutijojedanvojnikibrandvozilomercedes.Imagagotovo svaka kua, bilo putniki bilo teretni, pa su svojedobno u njemakoj tvor-nici Mercedes-Benz razmiljali da u Vojniima otvore servis.ivot u Vojniima otpoeo je jo u prapovijesno doba. Na obroncima Crvenoga Briga, iznad zapadnoga dijela polja i u iroj okolici Vodica, na-laziseveibrojkamenih grobnih gomila iz brona-noga doba. Moda je glav-naobrambenatokabila na Vojnikoj gradini (kota 351), na kojoj se nalazi crta razdvajanjasKlobukom? Natoupuujuulomci prapovijesnekeramike, aligradinanijearheolo-ki istraena. Kroz Vojnie uanticiprolazilajevici-nalnarimskacestaKlo-bukVojniiDole,to jeostavilotragaunazivu "Jankovput".Vjerojatno jeupitanjureminiscenci-janajunakaiznarodnih pjesama Stojana Jankovia utukovo groblje20Povijestljubukihnaselja(oko 1635.-1687.) Na loka-litetu Crkvina, ire podru-jenazivaseupnica,gdje se nalazi mnotvo iskrena obraena kamena, crijepa i keramike iz rimskoga doba, nak..3822,N4315.610', E1725.153',116m/nv,vl. MilaVukojevi(kiFranje utuka),DimitrijeSer-gejevskiistraioje1952. starokranskubaziliku. Imalajedimenzije18x15 m,strimauzdunimpro-storijama.Usredinjem dijelu nalazio se prezbiterij sapsidom(bogoslunica), naos (brod) i narteks (predvorje), a u lijevoj bonoj prostoriji nalazio se krstioniki bazen (piscina), slabo ouvan, kao i jedna zidana grobnica s kostima. U temeljima iskopano je dosta kamenih ulomaka bazamenata, stupova, kapitela, imposta i parapetnih ploa. Dio njih nalazi se u stalnom postavu Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, a najvei dio skuplja prainu u muzejskome spremitu. Kako bazilika nije bila konzer-virana, niti je zemljite otkupljeno od vla-snikautuka,danasjelokalitetzaputen izatrpan,djelomicedevastiranigotovo nepoznatjavnosti.Ustrunojliteraturi bazilikasenavodiuKlobuku,pabarem uovojprigodimoemoispravitinetoan navod i vratiti je u Vojnie, kamo i pripa-da, bez obzira ne nebrigu i indolenciju sa-mih mjetana.UVojniimapostojijedanznaajan srednjovjekovnilokalitetzvanGraina/Graine.Uistoimenumjesnomegro-blju (95 m/nv, N 43 15' 38.77",E 17 24' 31.38") nalazi se grobite biliga (steaka) iz 14.-15. st. Groblje se nalazi na maloj glavi-ci,nakojojsuintegriranistarigrobovis novima, osim jednoga biliga izvan groblja, Tlocrt vojnike bazilike, 5-6 stStu iz ranokranske bazilike21Povijestljubukihnaseljakao to je blizu stare kapele nikla nova. Evidentirano je 12 biliga u obliku ploa (11) i krinja (1), s orijentacijom sjever-jug, ije su dimenzije impo-zantne najee 270 x 220 x 30 cm. Svi su dobro oklesani i izbrueni, i to je rijetkost meu grobitima srednjovjekovnih biliga gotovo svi (11 primjeraka)suukraeni.Glavniuresisukrievi,titovi,maevi,rozete, bordureivitice.Podvojnikimbilizimaukopavalasesrednjovjekovna vlaka elita roda Vojnia, koja je nosila oruje i imala novac i mo. Zani-mljiva je pojava da su se pod pojedinim bilizima pokapali sve do poetka 20. st. (Ana Muci 1918.).Ostaci bazilike 2011Bilig s Graine22PovijestljubukihnaseljaU sjeverozapadnomdijeluljubukeopinesmjestilaseipovaa, neposredno uz samu granicu s Republikom Hrvatskom. Na po-vrini od 7,88 etv. km premapopisu iz 1991. ivjelo je 623 sta-novnika. Danas je taj broj nii, moda etiristo itelja, kako biljei upni ured ipovaa. Mjesto se dijeli na zaseoke Banja (oko 130 st.), Velika i-povaa (oko 170 st. ) i Mala ipovaa (oko 100 st.). Selo se uglavnom pro-stire nizinskim dijelom i obiluje plodnim zemljitem i umama. U vjer-skom pogledu ipovaa je sjedite upe Presvetoga Srca Isusova, kojoj jo IPOVAAPanorama iovaeGomila iznad ale iovae23PovijestljubukihnaseljapripadajuVojnii,Dole, GredaiKae.Imei-povaaimaftonimsku osnovupremaimenici ib,iba,ipka(uzsufk-seoviaa),odakleje stvorenveibrojtoponi-ma-ipovac,ipovica, ipovik, ipovo, iprage i sl. Na podruju sela zabi-ljeeni su znaajniji loka-liteti:Antineljuti,Bova-ni, Brdo, Donje Baraue, Dubrava, Gajevi, GornjeBaraue,Gradina,Humac,Jurina lazina,Klaine,Kladnik,Krmeljae,Lati-ce, Mala gomila, Male Lazine, Modro oko, Opine, Pekue, Planikovac, Smrii, Velika gomila, Veliki Klju i Vinogradi. Na granici sRepublikomHrvatskom,ujunombrd-skomdijelupremaOrahu,nalazisejedna peina koja nije speleoloki istraena. Sli-nopoputsusjednihVojniastanovnitvo ipovae bavilo se ranije intenzivno poljo-djelstvom, danas u znatno manjem opsegu. Zadnjihgodinasagraenajenovapuka kola(2006.),dovrenagradnjavodovoda i mjesnoga igralita s rasvjetom. Na igrali-tuodravasezabavnapromenadazvana ipovakano,gdjenastupamjesnikultni bend uplje Stine.U popisu katolikoga puanstva biskupa Marijana Bogdanovia 1768. u ipovai su zabiljeena sljedea prezimena: Georgius Bebekovich, Joa-nnesBubalovich,Grego-riusErzegovich,Andreas Garbavevich, Matthaeus Garbavevich,Michael Vragnesevich i Stephanus Vukoevich.Danasuselu iverodoviBebek,Beus, Bukmir, Grbavac, Grubi-i,Herceg,imunovi, Vukojeviiivkui.U selu su dva groblja ma-una crkvaStari zvonikiovako groblje24Povijestljubukihnaseljanje Banjsko groblje i sredinje u Jurinoj Lazini. U prapovijesno doba ivot je bujao u ipovai, posebice u jugozapadnom dijelu uz cestu prema Kau. Na lokalitetima MalaiVelikaGomilanalazi se sedam kamenih bronano-dobnih gomila. Na kotiMala Gomila (193 m) nalazi se pra-povijesnagradinaiispodnje jedna gomila promjera dvade-setakmetara.Drugaprapovi-jesna tvrava nalazi se na cesti prema Kau na koti Gradina (340m).Useluje1959.pro-naenaprapovijesnakamena sjekira,sadauZemaljskom muzejuuSarajevu.NalokalitetuLatice,vlasnitvoobiteljiGrbavac,na-lazi se grobite biliga, 14.-15. st. Evidentirano je 17 primjeraka (11 kri-nja i est ploa), od kojih je dio oteen ili utonuo u zemlju. Orijentacija jeistok-zapad.Ukraenoje12primjeraka,tojevelikpostotak.Rubni uresisubordure,kosecrticeivitice,asredinjimotivireljefnimaevi, titovi, krievi, polumjeseci, kruni vijenci i predstave jelena i psa. Ispod sredinjega biliga s motivom jelena i psa nalazi se zidana grobnica. Bilig je odlomljen, a grob devastiran, oito djelo bezobzirnih pljakaa. Grobite jedojuerbiloobraslokorovomiibljem,alijeprivremenooieno. Uz malo truda i eventualna istraivanja grobite Latice moglo bi postati atraktivan lokalitet.Zrije kuus glavatiortski centar iovaa25PovijestljubukihnaseljaPregrae, kako mu samo ime kae, naslonjeno je s istone strane na grad Ljubuki, s kojim zajedno ini jednu katastarsku opinu po-vrine sedam etv. km. Nekada je Pregrae bilo vee povrinom ali ga danas u oima prosjena ovjeka gradska zaobilaznica (Ul. bana Josipa Jelaia)dijeliodLjubukoga.Utakvomopseguimaokotriipoletv. km i 641 itelja prema popisu iz 1991. Glavni dio naselja ima ravniarski reljef prosjene nadmorske visine od 98 m, a brdski predio zahvaa ju-nu stranu Jurjevice. Dijeli se na Banju, ukovinu, Gaj, Grabovinu, Jabu-ku,Kamenicu,Sklade, TrnovaciStranu.Nije jednostavnoodrediti kojirodoviprebivaju napodrujuPregraa, imajuiuviduveza-starjelipopisiz1991.i mobilnost stanovnitva, posebiceuposlovnoj zoniuzgradskuzao-bilaznicu.Najsigurniji orijentirjegrobljeJa-buka.Nanjemusupo-PREGRAEPanorama PregraaNatis Pagus Scunasticus (Foto S, Slit)kopanilanoviiz31obitelji. NajbrojnijisuAni,Boban, Bonjak,Boto,Dugandi, Grizelj,Ivankovi,Maji, Mati, Paradik, Pehar, Prli, Ramljak i Tomi. Uz njih sto-jeBadanjak,Barbari,Brlje-vi, ue, Dujmovi, Gapar, Landeka,Lonar,Luki, Martinovi, Pavlovi, Rupi, oe, unji, Tomas, Valenti iVukojevi.Naspomeniku rtvamarataiporaanalaze sejoBrboriZori.Nekada sepuanstvoPregraavie bavilopoljodjelstvom,vino-gradsrtvom i voarstvom, danas su vie vezani za poslove u Ljubukom. UpredjelucestepremaMetkoviu(Metkovskaulica)razvilaseiindu-strijska zona, na ijem se rubu smjestilo gradsko Novo groblje.Pregrae je bilo naseljeno u prapovijesno doba. Na podruju Banje i Trnovca nalazi se nekoliko prapovijesnih gomila. U antiko doba sjever-nimdijelomPregraa,netonieoddananjecesteLjubuki-apljina, vodila je i rimska cesta od postaje Bigeste prema Studencima i dalje pre-ma apljini. Jedno rimsko naselje bilo je na podruju Babovca, Zorbinovca, Po-djurjeviceiFilovae.Tri-desetihgodinaprologa stoljeaubliziniharema Zorbinovac pronaena su dvarimskanatpisa.Radi seodvijeposvetneploe koje su bile dio rtvenoga oltarauastcaraTiberi-ja(AraAugusta)kojisu podiglirimskiveteraniu zahvalnosttoimjeko-lonijaNaronadodijelila zemljuuLjubukom.Na natpisimaiz1.st.prvii jediniputspominjese PAGUSSCUNASTICUS, Skunastikonaselje,koje 26PovijestljubukihnaseljaDrugi natis Pagus Scunasticus (Foto S, Slit)Rimski natis na litici, Filovaajevjerojatnodobiloime polokalnomplemenu Scunasti,akojesepro-stiralonapodrujuPre-graa,MostarskihVratai Ljubukoga.Natpisiglase: DivoAugustoetTi(berio) CaesariAug(usti)f(ilio) Aug(usto)sacrumveterani pagiScunast(ici)quibus colon(ia)Naronit(ana) agrosdedit.Objeploe, inaenajcitiranijinatpisi izLjubukogaustrunoj literaturi,danassenalaze uArheolokommuzejuu Splitu.NaFilovai,danas naimanjuIkeLonara, desnoodcesteLjubuki-apljina,uliticinalazese uklesandvanadgrobna rimska natpisa iz 1. st.. Prvi je odavno poznat (124 x 68 cm), na njemu se spominju braa Lucije Domicije Akvila i Lucije Domicije Akvilin, jedan veteran, drugi vojnik VII. legije. Drugi natpis teko je odgonetnuti jer ga jezubvremenaotetio.Natpisebitrebaloizvaditiizliticaipohranitiu muzej, jer su dobro oteeni i teko dostupni. 2PovijestljubukihnaseljaGroblje JabukaDetalj iz PregraaKrenete li cestom od Teskere prema graninom prijelazu Orahov-lje, put e vas voditi preko sela Lisica u duljini kakva tri km. Na-selje lei na desnoj obali Mlada (Trebiata) na nadmorskoj visini izmeu 58 i 98 m, ukupne povrine 4,48 etv. km i oko 567 itelja (Popis LISICE28PovijestljubukihnaseljaPrizor iz LisicaIdila iz akova Klanca1991.).ZaseocisuBili-i,Kraljevii,Ljupkovii, MakovKlanac,Marina Mostina,Niii,Paviii, Petruii,endeiVuji Grm.Meukatastarskim lokalitetimanalazese: Bae,Beri,Betina,Bo-bovina,Brei,Drvar,Gaj, Grabarje,Greda,Kri, Krejue,Lazine,Loe, Luke,Ograde,Odalue, PelinovDolac,Rupe,Sir-i,Sjenokos,Skladi,Sli-vetine,Tegaevac,Torine, Zabre,Zemanovine.Ro-dovikojiiveuLisicama: Bili,oti,Herceg,Kra-ljevi,Mihaljevi,Nii, Pavii,Petrui,Radi, oiiVuki.Premado-stupnim podacima rije je o doseljenicima jer se Lisice prvi put spominju u matinim knjigama 1820. (Podatak mr. sc. Vlade Paviia). Od starije arhitekture istiu se jo relativno ouvane kamene kue u Makovu Klan-cu, kao i jedna kua s najstarijim natpisom na nadvratniku "KB 18 ANTE MIHALJEVI1900".Uselusubiledvijemlinice,kojesumljeleitoza 29Povijestljubukihnaseljajesno grobljeCrvengrski mostiru regiju, danas neaktivne mlinica u Betini, u posjedu Petruia Talia i mlinica Na Sastavcima, u posjedu Hercega Ljupkovia. Rijeka Mlade najjaa je lisika poveznica i omiljeno odmorite i et-nicauvruimdanima.PosebicesetoodnosinakupalitaTegaevaci Crvengrskimost.Kadsmokodmostanjegajeprojektiralaisagradila AustrougarskaCarevina.Nomanjejepoznatodajenanjegovommje-stu stajao jedan stariji kameni most (Alte Mladebrcke bei iljezi) na pet lukova,oitoosmanskagradnja.Njegovafotografjanalaziseuknjizi 30PovijestljubukihnaseljaOsmanski most u iljezima, LisiceDomaa ia made in LisicePhilippaBhallifaWasserbauteninBosnienundderHercegovina,Wien, 1896., Tafel XIV, Fig. 2). Preko mosta vodila je poljska cesta koja je vjero-jatno povezivala Ljubuki i Vrgorac preko Beria, Vaarovia i Prologa. Na prvi pogled reklo bi se da su Lisice zoonim, u ijoj je tvorbi rije li-sica (Vulpes vulpes). Meutim, u pukom govoru Ljubuaka lisica gotovo da ne postoji, ve je zamjenjuje rije etka, koja jo nema zadovoljavajue etimologije. Ako znamo da postoji selo Lise u irokom Brijegu, slinom tvorbom dolazimo do deminutiva Lisice. Aikavsko lisa (standardno lje-sa) oznaava pleter, vrata od plota, drvenu pregradu ili pak prostor iznad ognjitagdjesesuilomeso,tojeusrodstvusasveslavenskomrijeju ls(ikavskils),uma.Dakle,lisicebibile"pregradice","malepletene ograde",ilipak"ogradice".Tomtumaenjusklonajeipukapredajao podrijetlu imena Lisice.U Lisicama nema antikih ni srednjovjekovnih spomenika. Ipak, o-vjekjetamoboraviouprapovijesnodoba.Naviemjestasauvanesu dodanasbronanodobnekamenegomile,nadgrobnispomeniciprai-telja Lisica. Ima ih u Breima, Gaju, Makovu Klancu, Ogradama, Siru i drugdje. Ne treba posebno spominjati da niti jedna kamena gomila, od njih oko tisuu i pol na podruju Ljubukoga, nije sustavno istraena.31PovijestljubukihnaseljaKualite TegaevacNakladnik: UdrugaLjubuko silo Zrinskofrankopanska71.,LjubukiZanakladnika:Davorin Medi,predsjednikSavezaKUDLjubukosiloUrednik: Radoslav DodigFotografje: R. Dodig , Arhiv SilaTisak: Grafotisak Grude,srpanj2011.Naklada: 1000primjerakaBilig s lokaliteta Latice, ipovaa, 14.-15. st. Prapovijesna gomila, Makov Klanac, LisiceImpost s bazilike uVojniima, 5.-6. st.Spomenik rtvama rata i poraa, Pregrae