ljudski resursi u hrvatskoj stajališta sssh – ana milićević pezelj
DESCRIPTION
Ljudski resursi u Hrvatskoj Stajališta SSSH – Ana Milićević Pezelj Savez samostalnih sindikata Hrvatske Zagreb, 27./28.04.2009. Pregled prezentacije. Posljednja dva desetljeća Promjena strukture zaposlenosti Socijalna slika Hrvatske - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Ljudski resursi u Hrvatskoj-Stajališta SSSH –
Ana Milićević Pezelj
Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Zagreb, 27./28.04.2009.
Pregled prezentacije
Posljednja dva desetljeća
Promjena strukture zaposlenosti
Socijalna slika Hrvatske
Neki kvantitativni i kvalitativni pokazatelji o ljudskim resursima
Zaključno – stajališta SSSH
1989.-1999.• Tranzicija (politička, ekonomska, socijalna...)• Privatizacija• Restrukturiranje• Liberalizacija• Sve prethodno obilježeno ratom (1991.-1995.)!2000.-2009.• Demokratizacija (nastavak)• Stabilizacija• Rast i razvoj (je li i održiv?!)
Društveni razvoj RH posljednja dva desetljeća
Krajem 80-tih:• Samoupravni model društvenih odnosa• Pretežno društveno vlasništvo ali i privatni i javni sektor• RH je imala kombinaciju planske i tržišne privrede• 86% izvoza na konvertibilna tržišta90-tih...• Izgubljeno više od 500.000 radnih mjesta!• Udio industrije u ukupnom BDP-u s 32% pada na 20%• Suodlučivanje zamjenjuje samoupravljanje• ...• Mi još stižemo tamo gdje smo bili 1989.!
Promjena strukture zaposlenosti 1996-2007
1996 1997 1998
1999 2000
2001 2002 2003
2004
2005 2006
20071.pol. i2.pol.
Zaposleni(000)
1593 1544 1492
1553 1553 1469 1528
1537 1563 1573 1586 1586
PO PROFESIONALNOM STATUSU, 2. pol (%) (1996 - studeni, 1997 - lipanj)
Zaposleni70.8 74.1 75.6 75.1 78.2 76.2 76.9 76.0 77.1 75.6 77.2 78.5
Samozaposleni
21.1 18.5 18.3 19.2 17.6 19.2 18.6 20.5 20.7 22.3 20.8 19.4
Poseban račun
15.9 13.6 12.8 14.2 12.6 14.4 14.1 15.8 15.2 17.1 15.9 13.6
Poslodavci 5.2 4.9 5.5 5.0 5.0 4.8 4.5 4.7 5.4 5.2 4.9 5.7
Pomažućičl. obitelji
8.1 7.5 6.1 5.8 4.2 4.6 4.5 3.5 2.2 2.1 2.1 2.2
100 100 100 1 00 100 100 100 100 100 100 100 100
PO VLASNISTVU*
Državno vlasništvo[1]
48,8 48.7 46.2 43.9 42.8 40.1 37.5 34.7 33.8 31.7 31.3 31.8
Zaposleni 67.3 65.7 61.4 58.5 56.2 52.9 49.2 45.8 44.2 42.2 40.8 40.4
Privatni sektor
51.2 51.3 53.8 56.1 57.2 60.0 62.5 65.3 66.2 68.3 68.7 68.3
Zaposleni 32.7 34.3 38.7 41.6 43.8 47.2 50.8 54.2 55.8 57.8 59.2 59.6
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
PO SEKTORU AKTIVNOSTI*
Poljoprivreda
19.9 17.8 16.7 16.5 14.6 15.5 15.2 16.9 16.4 17.3 14.2 13.0
Industrija 29.1 29.5 29.8 30.6 28.8 30.0 29.6 29.7 29.8 28.5 29.4 31.1
Usluge 50.7 51.9 53.2 52.5 56.1 54.0 54.6 53.2 53.5 53.7 56,4 55.9
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
PO SPOLU*
Muškarci54.4 54.2 53.9 53.8 54.7 55.7 55.2 55.4 55.4 55.1 55.7 55.6
Žene 45.6 45.8 46.1 46.2 45.4 44.3 44.8 44.6 44.6 44.9 45.3 45.4
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
Izvor: DZS ARS *Prosjek dva polugodista ARS-a (osim 1996 i 1997 (godisnje istrazivanje) i 2007 – kvartalno istrazivanje, prosjek Q1-2)
[1] Podaci za državni sektor obuhvaćaju zaposlene u sektoru u državnom vlasništvu i u sektoru u tranziciji.
• 4,4 mil. stanovnika• 1,1 mil. umirovljenika• 400.000 osoba s invaliditetom• 1,5 mil. zaposlenih (stopa zaposlenosti 56 %)
• Više od 262.000 nezaposlenih: prevladava strukturalna nezaposlenost; Udio posebnih kategorija: više od 60 % žene, oko 30 % mladi - od 15 do 29 godina, dugotrajno nezaposleni - više od 50% čeka posao duže od godinu dana, velike regionalne razlike, oko 20 % nezaposlenih prima naknadu za nezaposlenost - najduže 450 dana
• Od kraja 2008. broj nezaposlenih raste – u prvom kvartalu 2009. godine 63.000 radnika odjavljeno s mirovinskog (od kojih 7.000 otišlo u mirovinu). Pretpostavljamo da je riječ o neprodužavanju ugovora na određeno vrijeme (naime, 87% novozaposlenih zaposleno je na određeno vrijeme, od kojih 75% na vrijeme kraće od godinu dana!); Najugroženiji sektori: drvna industrija, građevinarstvo, ind. nemetala...
Socijalna slika Hrvatske
U 2008. godini Hrvatska se prema kupovnoj moći nalazila na 30. mjestu s 4.763 eura, naspram 12.500 eura europskog prosjeka kupovne moći po stanovniku
OBRAZOVNA SLIKA HRVATSKE
Obrazovna struktura stanovništva (DZS 2001.)• Osnovna škola ili manje 41%• SSS 47 %• VŠS 4%• VSS 8%
Obrazovna struktura zaposlenih (DZS 2007.)• Osnovna škola ili manje 29,3% • SSS, 4 godine i više te gimnazija 46,0% • VŠS 8,0% • VSS i više 16,7%
Obrazovna struktura nezaposlenih (HZZ 2009. ožujak)• Osnovna škola ili manje 31,8%• SSS trogodišnja, KV i VKV 35,0%• SSS 4 godine i više te gimnazija 26,0%• VŠS 3,2%• VSS i više 4,0%
VŠS i VSS = veće šanse za zapošljavanje!
MLADI U SUSTAVU OBRAZOVANJA
Ukupno: Muškarci: Žene:
54,5 52,0 57,0Eurostat: RH, 2004. (EEP 27 + kandidati 4, RH u donjem dijelu ljestvice)
Eurostat: RH, 2004. (EEP 27 + kandidati 4, RH na dnu s Turskom te Ciprom i Maltom)
PARTICIPACIJA MLADIH (15-24) U OBRAZOVANJU
20 godina: 22 godine: 24 godine
35,6 23,0 9,9
PARTICIPACIJA MLADIH U DOBI 20, 22 i 24 u OBRAZOVANJU
1975.* 40,1%
1998.* 11,5%
2000.* 3,0%
2002.-2004.' 2,0%
2005. ' 2,4%
2006.' 2,2%
*Izvor: Sveto Marušić, Upravljanje ljudskim potencijalima, 2001.‘ DZS ARS
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE UZ RAD U RH
Postojeća financijska rješenja
Sredstva za financiranje obrazovanja odraslih osiguravaju se u:
– državnom proračunu– proračunima jedinica regionalne i lokalne
samouprave – izdvajanjem poslodavaca– neposredno od polaznika/radnika
Tko, koliko, kako? Nema (transparentnih) podataka!
Rashodi za obrazovanje prema Anketi o potrošnji (istraživanje: Predrag Bejaković, IJF, CARDS 2004 Obrazovanje odraslih)
Prosječni godišnji izdaci za obrazovanje 2006., po članu kućanstva, samo za kućanstva koja su imala pojedinu vrstu izdatka, po kvintilnim skupinama, u kunama Kvintilna skupina
Predškolsko obrazovanje
Osnovno obrazovanje
Srednjoškolsko obrazovanje
Visoko obrazovanje
Stručno obrazovanje i podizanje kulture
1. 68 159 152 2.342 851 2. 553 222 1.334 2.325 568 3. 311 318 701 1.425 436 4. 557 136 292 1.470 587 5. 347 701 1.502 2.597 1.004
Ukupno: 310 225 553 2.034 751 Izvor: izračuni na temelju podataka iz APK; agregirano na osnovi uzorka i pondera kućanstava
• Svaka aktivnost koja povećava kvalitetu (proizvodnost) rada može se smatrati investicijom u LJR
• Nije samo potrošnja na obrazovanje i osposobljavanje na poslu, već i potrošnja na zdravlje, migraciju, traženje posla, predškolski odgoj djece...
• Radnici postaju proizvodniji poboljšavajući svoje psihičko ili mentalno zdravlje, isto tako seljenjem iz područja i poslova s niskom proizvodnošću u druga mjesta i na druge poslove s relativno visokom proizvodnošću
• Stopa povrata od investiranja u ljude najviša je i najbrža u odnosu na druge vrste ulaganja
• No, za podizanje konkurentnosti (tvrtke/gospodarstva/društva) visokoobrazovana i kvalificirana radna snaga nije sama po sebi dovoljna – važno je upravljanje ljudskim resursima (potencijalima)!
Ulaganje u ljudske resurse
• Kriza kao prilika• Novi proizvodi i usluge, proizvodi s većom
dodanom vrijednošću – javna dobra, zdravlje, zaštita okoliša, energetska učinkovitost... najviše “vuku” razvoj novih tehnologija (Lisabonska strategija)
• Više ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije i povezivanje s proizvodnjom (ulaganje u istraživanje u RH: 90% država, samo 10% poslovni sektor)
• U zaposlenost privući što više radnika i zadržati ih (prisutan rizik: gubitak najobrazovanijih i najkvalificiranijih radnika)
• Kvalitetno početno obrazovanje i kontinuirano osposobljavanje odnosno cjeloživotno učenje
Zaključno – stajališta SSSH
• Povećati ulaganja u obrazovanje odraslih (izostanak motivacije poslodavaca: pritisak “armije” nezaposlenih, radnici na određeno vrijeme, rizik gubitka radnika u koga se uloži... Moguće rješenje:
Fond, na sektorskoj ili na nacionalnoj razini); posebice nisko-obrazovanih (low-skilled workers) – radnici slabe zapošljivosti koji ostaju bez posla!
• Radnici kao dio rješenja izlaska iz krize• RH kao mala ekonomija/zemlja ne može se razvijati
na jeftinoj radnoj snazi već na znanju• Povećati kapacitet javne administracije, potrebna
bolja koordinacija institucija, politika i mjera...• Unaprijediti socijalni djalog
Zaključno – stajališta SSSH
ANA MILIĆEVIĆ PEZELJSSSH
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2
10000 Zagreb, Croatia
*phone: +385 1 46 55 630
fax:+385 1 46 55 053GSM:+385 98 408 964
e-mail: [email protected]
Hvala na pažnji!