mesečni bilten o životu manjinskih zajednica u Srbiji

Država odlučna da stvoridruštvo bez diskriminacije

Kancelarija za ljudska i manjinska prava

U Briselupredstavljeni

i Rusini iz Vojvodine

Hrvatska zajednica

Rusi

nska

zaje

dnic

a

Minority News21

Pajtić:Zaustavitiprivatizacijumedija najezicimamanjina

Vrijednosti i nacionalnasvijest vojvođanskih Hrvata

Država mora da riješizločin u Sjeverinu

Udovički: Ostvaren je kontinuiranidijalog sa manjinama

Pocetak ЕU tvining projekta“Podrška unapredjenju

ljudskih prava i nultatolerancija za diskriminaciju”

oktobar 2015

Bošnjačka zajednica

I manjinama trebaju (tačne) informacijeKako se sve više u javnosti pojavljuju informacije o sudbinimedija uopšte, s obzirom da novi zakon predviđa jasan rok zaprivatizaciju medija i jasne modele finansiranja, sve je prisutnijatema i informisanje na jezicima nacionalnih manjina.

Iako se većina slaže sa takvim pristupom, informisanje najezicima nacionalnih manjina je zapravo mnogo više odprevođenja informacija na jezik određene nacionalne manjine,kao što su i potrebe specifične koje imaju pripadnici nacionalnihmanjina.

“Veliki” mediji, država i institucije smatraju da su učinili sve akoomoguće da se određeni jezik nacionalne manjine čuje ujavnosti, ne ulazeći u kvalitet informacija koje se plasiraju. Sadruge strane, javni servis smatra da je sasvim dovoljno obezbe-diti sadržaj koji je po proceni njihovih urednika relevantan zapripadnike nacionalnih manjina i da je sasvim dovoljno tajsadržaj plasirati na srpskom jeziku.

Same manjine često su samo objekat tih rasprava bez uticajana način i mogućnost informisanja o sopstvenim potrebama,temama od interesa ili o specifičnostima svoje nacionalne kul-ture.

Ako se nekad i negde i spomene ideja da bi možda pripadnicinacionalne manjine trebali imati veći uticaj ili čak u potpunostiautonomno organizovati medijske sadržaje namenjene pripad-nicima sopstvene manjine, u tom slučaju bi se ponovo potegaoargument novca, krize, skupoće i koštanja proizvodnje takvihsadržaja.

Epilog takve situacije je svakako da ćemo i ubuduće moći dagledamo nacionalne manjine na televiziji kako igraju i pevaju iuglavnom se vesele jer kome još treba slika u kojoj manjineraspravljaju ili postavljaju pitanja.

Dačić sa predstavnicimanacionalnih manjina

u Srbiji

Prvi potpredsednik Vlade Srbije iministar spoljnih poslova Ivica Dačićsastao se danas sa predstavnicimanacionalnih saveta nacionalnih man-jina u Srbiji, sa kojima je razmeniomišljenja o pitanjima u vezi njihovograda u kontekstu bilateralnih odnosasa njihovim matičnim državama.

IZDVAJAMO UVODNIK 21

Složan rad savitaprisudan za sve zajednice

Uvrstiti obrazovanjeu Akcijski plan

Prvi sastanak Koordinacije na-cionalni savita potvrdio je da pri-padnici svi nacionalni manjina uSrbiji moraju zajedno radit, jel jimuče i slični problemi. Upravo ucilju daljeg poboljšanja položajamanjina, te da se prodivani oproblemima, al i planovima, usubotu i nedilju, 19. i 20. septem-bra, u Kovačici je održan drugiradni sastanak ovog tila.

Predstavnici nacionalnih zajed-nica koje imaju nastavu na ma-terinjem jeziku u Vojvodini su napoziv pokrajinskog tajnika zaobrazovanje, upravu i nacionalnezajednice Mihálya Nyilasa, održalis njim sastanak, te razgovarali opoboljšanju komunikacije, inten-ziviranju suradnje, te o pitanjurokova koji se ostavljaju za izraduprijevoda testova za malumaturu.

U Srbiji žive pripadnici 30 različitih nacionalnih zajednica!

Ako imate pitanje vezano zafunkcionisanje Nacionalnih saveta

nacionalnih manjina ili za oblast pravanacionalnih manjina rado ćemo pronaći

i objaviti odgovor.

info@minoritynews.rs

“U neposrednom dijalogu su, takođe,razmotrena pitanja vezana za rad Na-cionalnih saveta nacionalnih manjina ukontekstu međunarodne pozicije Srbijei njenih spoljnopolitičkih prioriteta”,

saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslovaSrbije.

Ministar Dačić je pozvao na ustanovl-jenje redovne prakse susreta u tom for-

matu, naglašavajući da je MSP otvorenoza saradnju sa nacionalnim manjinama injihovim savetima u Srbiji, zaključuje seu saopštenju.

VEST

3 Minority News

rvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova, Ivica Dačić, sastao se danas sa predstavnicima Nacional-nih saveta nacionalnih manjina u Srbiji, sa kojima je razmenio mišljenja o pitanjima u vezi njihovog rada u kontekstubilateralnih odnosa sa njihovim matičnim državama.P

Dačić sa predstavnicima nacionalnihmanjina u Srbiji

Izvor: Tanjug

a Evropskoj nedelji gradova iregija „Otvoreni dani 2015“,na jučerašnjem Okruglomstolu u Evropskom parla-

mentu pod nazivom „Razumeti Vojvod-inu“ – direktor Zavoda za kulturuvojvođanskih Rusina, mr Sergej Tamaš,predstavio je rusinsku nacionalnu man-jinu u Vojvodini.Rad Zavoda za kulturu vojvođanskihRusina na Okruglom stolu predstavio jedirektor Zavoda, Sergej Tamaš .Tamaš je govorio o radu Zavoda od nje-govog osnivanja 2008. godine do danas,kao i o najznačajnijim aktivnostima inajvećim realizovanim projektima. Pred-

stavio je i ciljeve, odnosno dugoročniplan Zavoda, ali i drugih najznačajnijih in-stitucija za Rusine, kao što su Nacionalnisavet Rusina, NIU „Ruske slovo“, Odsekza rusinistiku na Filozofskom fakultetu irusinske redakcije Radio-televizije Vojvo-dine.

Pored delegacije AP Vojvodine, na čelusa predsednikom Pokrajinske vlade Bo-janom Pajtićem, kao i direktorima drugihzavoda vojvođanskih nacionalnih zajed-nica, na Okruglom stolu prisustvovao jei ambasador Republike Srbije u Briselu,Duško Lopandić, i članovi Evropskog par-lamenta.

Izvor: ruskeslovo.com

N

Rusinska zajednica

U Briselu predstavljeni i Rusini iz Vojvodine

Paunović je, na inicijalnom sastankupovodom početka realizacije IPA 2013projekta koji finansira EU sa 1,2 milionaevra, a kofinansira Srbija sa 60.000 evra,objasnila da je cilj jačanje zakonodavnogokvira i institucija koje se bave ljudskim imanjinskim pravima, posebno nalokalnom nivou, kao i usklađivanje saevropskim standardima.

Ona je rekla da će taj projekat trajati 18meseci i sprovodiće se u 20 gradova iopština u Srbiji, i dodala da je on sinhro-nizovan sa svim aktivnostima Vlade kadaje u pitanju borba za nultu tolerancijudiskriminacije i jačanje manjinske poli-

tike.

Prema njenim rečima, to je jedan odprvih projekata koje je Srbija sprovodilau okviru decentralizovanog sistema up-ravljanja.

Izuzetno je značajno, kako je istakla, tošto će korisnici ovog projekta, zajedno saKancelarijom i poverenikom za zaštituravnopravnosti, biti i lokalne samo-up-rave, ali i nacionalni saveti nacionalnihmanjina.

Paunović je ukazala i na značaj ove temeu okviru Akcionog plana za Poglavlje 23,

kao i na činjenicu da u okviru togpregovaračkog poglavlja postoji posebanAkcioni plan za manjine.

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti,Brankica Janković, ponovila je da jejedan od ciljeva projekta poboljšanjepoštovanja ljudskih i manjinskih prava,pre svega na lokalnom nivou.

“Za instituciju poverenika najznačajnijicilj jeste povećanje kapaciteta stručneslužbe, s obzirom na sve veći brojpritužbi građana koji prepoznajudiskriminaciju,” ukazala je Janković.

Ipak, kako je navela, najbitnije jeste tošto se projekat odnosi, pre svega, nalokalni nivo, gde se odvija svakodnevniživot i gde je građanima potrebno naj-više podrške.

Zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji,Oskar Benedikt, ukazao je na to daslučajevi diskriminacije i dalje postoječak i u zem-ljama Evropske unije.

Kancelarija za ljudska i manjinska prava

Poverenik za zaštituravnopravnosti, BrankicaJanković, ponovila je da jejedan od ciljeva projekta

poboljšanje poštovanja ljudskihi manjinskih prava, pre svega

na lokalnom nivou

4 Minority News

Država odlučna da stvori društvo bezdiskriminacije

irektor Kancelarije za ljudskai manjinska prava Vlade Re-publike Srbije, Suzana Pa-unović, izjavila je danas da će

projekat “Podrška unapređenju ljudskihprava i nulta tolerancija diskriminacije”ojačati kapacitete nacionalnih institu-cija iz oblasti ljudskih i manjinskihprava.

D

Zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji, Oskar Benedikt, ukazao je na to da slučajevi diskriminacije i dalje postoje čak iu zemljama Evropske unije

Izvor: Tanjug

VEST

Projekat, koji će se trajati predstojećih1,5 godinu, je finansiran od strane EU uiznosu od 1,2 miliona eura i kofinansiranod strane Republike Srbije u iznosu od60,000 evra. Projekat će osnažiti i zala-gati se za sprovođenje relevantnog za-konskog okvira vezanog za zaštitu oddiskriminacije, zaštitu manjina i braniocaljudskih prava, i nastojati da isti usaglasisa evropskim standardima. Jedan odvažnih elemenata projekta će biti zala-ganje za sprovođenje mera vezanih zaosnovna prava iz Akcionog plana zapoglavlje 23 i usredsređenost naprincipe borbe protiv diskriminacije ipoložaj društveno ranjivih grupa i na-cionalnih manjina. Cilj je takođe da seosnaže postojeći kapaciteti Kancelarijeza ljudska i manjinska prava, Poverenikaza zaštitu ravnopravnosti i drugihključnih zainteresovanih strana zasprovođenje principa ljudskih prava iveću učinkovitost antidiskriminacionihpolitika na nacionalnom i lokalnomnivou.

Kancelarija za ljudska i manjinska pravaočekuje da će projekat pružiti podrškusprovođenju različitih akcionih planova -kao što je Akcioni plan za sprovođenjeStrategije prevencije i zaštite od diskrim-inacije za period 2014-2018 koji je već nasnazi, i nadzoru nad tim sprovođenjem.Trenutno se pišu nacrti višegodišnjeStrategije i Akcionog plana zapoboljšanje životnih uslova Roma, kao iAkcionog plana za ostvarivanje prava pri-padnika nacionalnih manjina, čije će

sprovođenje biti delimično u nadležnostiKancelarije za ljudska i manjinska prava.Implementacija ovih strateških dokume-nata predviđa uključivanje raznolikihzainteresovanih strana (kao što su na-cionalni saveti nacionalnih manjina, poli-cije, sudije, organizacije civilnog društva,gradovi/opštine), kojima projekat želi dase obrati i ponudi podršku u aktivnos-tima podizanja svesti o ljudskim i man-jinskim pravima, o neophodnostiprikupljanja podataka i razvoju mera zapredupređivanje diskriminacije.

Institucija Poverenika za zaštitu ravno-pravnosti vidi projektne aktivnosti kaošansu za povećanje svoje vidljivosti naregionalnom i lokalnom nivou, kako bi seobezbedio ravnopravan pristup pravdi

osobama koje su žrtve diskriminacije.Poseban fokus na jačanju mehanizamaza praćenje sprovođenja preporukadatih od strane Poverenika za zaštituravnopravnosti doprineće uspostavljanjustruktura za učinkovito pred-upređivanjediskriminacije u budućnosti.Rad na terenu namenjen nacionalnimsavetima nacionalnih manjina,gradovima/opštinama i organizacijamacivilnog društva, i kampanja za podizanjenivoa svesti podržaće razvoj kulture vla-davine prave i prijavljivanja slučajevadiskriminacije.

Sledeći ishodi se očekuju od projekta:• Preporuke za usaglašavanje rele-vantnog zakonskog okvira sa pravnimtekovinama EU,

5

Početak ЕU tvining projekta “Podrškaunapređenjenju ljudskih prava i nulta

tolerancija za diskriminaciju”

Minority News

Izvor: Tanjug

Institucija Poverenika za zaštitu ravnopravnosti vidi projektne aktivnosti kao šansu za povećanje svoje vidljivosti naregionalnom i lokalnom nivou, kako bi se obezbedio ravnopravan pristup pravdi osobama koje su žrtve diskriminacije

oči usvajanja Akcionog plana Srbije za poglavlje 23, EU i Srbija su započele sa sprovođenjem novog Tvining projekta kojiza cilj ima pružanje podrške unapređenju ljudskih prava i povećanje nivoa tolerancije u Srbiji. Svečano predstavljanjeprojekta je održano 19. oktobra 2015. godine u “Klubu narodnih poslanika”. Prisutnima su se obratili v.d. direktoraKancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, za-

menik šefa Delegacije EU u Republici Srbiji Oskar Benedikt, Nj.E. Ambasador Austrije Johanes Ajgner, otpravnik poslova u AmbasadiSlovenije Mateja Norčič Štamcar i pomoćnica ministra finansija Nataša Šimšić.

U

6 Minority News

• Osmišljeni indikatori i instrumenti zanadzor ljudskih i manjinskih prava,• Pružene ulazne informacije zastrateške dokumente Poverenika za za-štitu ravnopravnosti korišćenjem rezul-tata istraživanja o svesti o diskriminaciji,• Jačanje kapaciteta Poverenika za za-štitu ravnopravnosti za terenski rad naregionalnom i lokalnom nivou,• Sprovođenje preventivnih i promo-tivnih mera za predupređivanje diskrim-inacije na lokalnom nivou,• Izgradnja kapaciteta državnihslužbenika (30), nacionalnih saveta na-cionalnih manjina (40) i organizacijacivilnog društva (60) za potrebe promo-visanje principa pristupa pravdi ipoboljšanja zaštite prava ranjivih grupa, • Obuka novih instruktora (na engl., trainthe trainers) za sudije i tužioce (20) i poli-cijske službenike (20) za potrebesprovođenja principa zaštite ljudskih imanjinskih prava,• Organizacija javnih kampanja zapodizanja svesti javnosti o ljudskim imanjinskim pravima.

Projekat sprovodi Institut za ljudskaprava “Ludvig Bolcman” iz Beča i Kance-larija za nacionalne manjine RepublikeSlovenije koji imaju da ponude iskustvoi znanje stečeno bavljenjem različitim pi-tanjima iz oblasti ljudskih i manjinskihprava, kao i antidiskriminacionim meha-nizmima koji su uspostavljeni u različitimzemljama članicama EU.

Oko četrdeset stručnjaka će sarađivati saKancelarijom za ljudska i manjinskaprava, Poverenikom za zaštitu ravno-pravnosti i širokim dijapazonom zain-teresovanih strana putem razmeneiskustava, znanja i veština na semi-narima, obukama na radnom mestu,kroz analizu institucija i davanje pre-poruka.

Svečanom predstavljanju projekta suprisustvovali predstavnici brojnih am-basada, Saveta Evrope i agencija UN-a sapredstavništvima u Srbiji, akteri iz Srbije,uključujući i resorna ministarstva, Na-cionalne savete nacionalnih manjina, or-ganizacije civilnog društva koje se bavezaštitom ljudskih i manjinskih prava.

Projekat sprovodi Institut za ljudska prava “Ludvig Bolcman” iz Beča i Kancelarija za nacionalne manjine RepublikeSlovenije koji imaju da ponude iskustvo i znanje stečeno bavljenjem različitim pitanjima iz oblasti ljudskih i

manjinskih prava, kao i antidiskriminacionim mehanizmima koji su uspostavljeni u različitim zemljamačlanicama EU

Svečanom predstavljanju projekta su prisustvovali predstavnici brojnih ambasada, Saveta Evrope i agencija UN-asa predstavništvima u Srbiji, akteri iz Srbije, uključujući i resorna ministarstva, Nacionalne savete nacionalnih

manjina, organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih i manjinskih prava

Vrednost Tvining projekat "Podrška unapređenju ljudskih prava i nulta tol-erancija za diskriminaciju", koji je poceo 1. septembra, iznosi 1,2 milionaevra i finansira ga Evropska unija u okviru IPA projekata. Projekat kofinan-sira Srbija u iznosu od 60.000 evra, a sprovode ga Institut za ljudska prava"Ludvig Bolcman" iz Beča i Kancelarija za nacionalne manjine Slovenije,rečeno je na svečanom predstavljanju projekta. Cilj tog projekta je jačanjezakonodavnog okvira, osnaživanje kapaciteta nacionalnih institucijazaduženih za oblast ljudskih i manjinskih prava, posebno na lokalnomnivou, kao i usklađivanje sa evropskim standardima. "Ovo je IPA projekatfinansiran sredstvima EU u vrednosti od 1,2 miliona evra koji će trajati 18meseci i sprovodiće se u 20 gradova i opština u Srbiji", rekla je direktorkaKancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović. Prema njenimrečima, to je jedan od prvih projekata koje je Srbija sprovodila u okviru de-centralizovanog sistema upravljanja."Ono što je za nas veoma značajno jeda ćemo imati podršku zemalja clanica EU koje će pokušati da primeredobre prakse i standarde EU nama, kao zemlji kandidatu, što više približe",objasnila je Paunović. Pored toga što se projekat realizuje u 20 gradova iopština, Paunović je istakla da je izuzetno značajno to što će korisnici za-jedno sa Kancelarijom, na čijem je čelu i Poverenica za zaštitu ravno-pravnosti, biti i lokalne samouprave. Ona je navela da je projekat dubokosinhronizovan sa svim aktivnostima Vlade Srbije kada je u pitanju borbaza nultu toleranciju, diskriminaciju i jačanje manjinske politike.

Paunović: Sprovođenje Tvining projekta uborbi protiv diskriminacije

7 Minority News

Savet za nacionalne manjine

Udovički, koja je zamenica predsednikaSaveta za nacionalne manjine, otvorila jetreću sednicu Saveta za nacionalne ma-njine, a teme su bile udžbenici najezicima nacionalnih manjina, privati-zacija medija i rad međuvladinih mešovi-tih tela.

“Svesni smo da postoje problemi koji semogu rešavati brže”, rekla je Udovički ipredložila da se u narednim nedeljamaodrže zasebni radni sastanci, kako bi seova posebna pitanja i rešila.

Kako je saopštio kabinet potpredsednicevlade, na sednici su učestvovali svi pred-stavnici nacionalnih saveta nacionalnihmanjina, kao i nadležnih ministarstava.

Predstavnici nacionalnih saveta pohvalilisu redovan dijalog koji imaju sa Vladom,ali i ukazali da bi bilo poželjno da resornaministarstva budu ažurnija u odgo-

varanju na pitanja saveta.

Ministar pravde, Nikola Selaković, na-glasio je da je Nacrt akcionog plana zaunapređenje položaja nacionalnih man-jina na javnim konsultacijama i pozvaoNacionalne savete da iskoriste priliku dapruže sugestije i komentare na ovaj akt.

Selaković je, kako se navodi usaopštenju, najavio i naredni radni sas-

tanak Radne grupe koja je radila na izradiovog akta za sredinu ovog meseca kadaće se sve sugestije dobijene tokomjavnih konsultacija i razmotriti.

Pomoćnik ministra prosvete Milovan Šu-vakov je rekao da već postoji informa-cioni sistem koji se razvija i koji ćeodgovoriti na pitanja predstavnika na-cionalnih saveta.

Šuvakov je takođe naglasio da jepripremljen poziv za udžbenike najezicima nacionalnih manjina, kako bi sesvi nedostajući udžbenici obezbedili iizrazio očekivanje da će u decembrukrenuti realizacija.

Kada je u reč o privatizaciji medija,državni sekretar u Ministarstvu kulture iinformisanja, Saša Mirković, rekao je daje ostvaren izuzetno dobar rezultat i daje 36 medija prodato na aukciji, kao i dasu obavljeni razgovori sa Radio-televiz-ijom Srbija i Radio-televizijom Vojvodinada se poboljša program na jezicima na-cionalnih manjina.

otpredsednica Vlade Srbije Kori Udovički izrazila je danas zadovoljstvošto je, posle šest godina, ostvaren kontinuirani dijalog Vlade i nacional-nih saveta nacionalnih manjina na najvišem nivou. P

Predstavnici nacionalnihsaveta pohvalili su redovan

dijalog koji imaju sa Vladom,ali i ukazali da bi bilo poželjnoda resorna ministarstva budu

ažurnija u odgovaranju napitanja saveta

Ministar pravde, Nikola Selaković, naglasio je da je Nacrt akcionog plana za unapređenje položaja nacionalnihmanjina na javnim konsultacijama i pozvao nacionalne savete da iskoriste priliku da pruže sugestije i komentare

na ovaj akt

Udovički: Ostvaren je kontinuiranidijalog sa manjinama

SUDAČKA FUNKCIJA PRIZNANJE ZARAD

Na svjetskom natjecanju u zrakoplov-nom modelarstvu sudjelovalo je više od80 natjecatelja iz 12 zemalja iz cijelog svi-jeta. Reprezentacija Srbije plasirala se naosmo mjesto. »Sudjelovao sam kaosudac i bio sam jedan od četvoriceSomboraca, članova Aerokuluba Som-bor, koji su na ovom natjecanju bili uulozi sudaca. Također, Somborac StevanJanović, izbornik državne reprezentacije,sudjelovao je kao natjecatelj i kao članseniorske reprezentacije plasirao se na15. mjesto u svjetskoj konkurenciji«, kažeBerleković. Prihvaća kako je ovaj plas-man za čestitku, s obzirom da je riječ osvjetskom natjecanju, ali dodaje da jemogao biti i bolji da nije bilo jednogmalog promašaja na startu. Biti sudac nemože svatko, jer je za to potrebno više-godišnje iskustvo u ovom sportu.»Postiže se radom, a prvo se postaje

pomoćnik sudac, a tek onda sudac. Našje posao mjerenje vremena leta i upisi-vanje tog vremena u natjecateljski kar-ton. Let štopericama prate dva ili tri suca,a kao službeno vrijeme registrira se sre-dina tih triju mjerenja«, pojašnjavaBerleković svoj sudački posao. Naš su-govornik, također, nama neupućenima,pojašnjava kako se aviomodelari baveizradom modela koje sami prave. Modelisu različiti, od onih školskih, pa do pro-fesionalnih, a to su slobodno leteći mod-eli koje pokreće vjetar, modeli smotorom koji se navija i motorom s un-utarnjim sagorijevanjem i slobodnoletećimodeli, što znači da se upravlja pomoćumagneta.

OD SATI TEHNIČKOG DO ZNAČAJNIHPRIZNANJA

Aeroklub Sombor radi pri Narodnojtehnici u Somboru, a Berleković je nje-gov član od 1965. godine. »Nisam u kon-

tinuitetu bio aktivan svih ovih 50 godina,jer bilo je i manjih prekida. Ta ljubavprema aviomodelarstvu je još izosnovne škole i sati tehničkog. To je višeod ljubavi, jer uzima dosta slobodnogvremena, a i sve više novca. Klubovi do-bivaju sve manje dotacija, tako damnogo toga moramo sami kupovati.Danas je dodatni trošak elektronika, kojeima sve više, kao što su tragači koji tražemodel ako ‘pobjegne’, kaže naš sugov-ornik i objašnjava kako se dešava i to»bježanje« što zapravo znači da vjetarmože model odnijeti i dvadesetak kilo-metara.Iako je za ovih pedesetak godina bio su-dionik mnogih natjecanja i kao natje-catelj i kao sudac ne može izdvojiti onokoje mu je najdraže, a da je na natjeca-jima bio uspješan dokazuju odličja kojaje sakupio u svojoj kolekciji. Najznačajnije priznanje je treće mjestona republičkom natjecanju u klasi F1E, ana vojvođanskom natjecanju u istoj klasidrugo mjesto. Doznajemo kako svakiaviomodelar počinje od nacrta, a odnacrta do aviomodela potrebno je mje-sec - dva, ali ne kontinuiranog rada, jerje aviomodelarstvo hobi kojim seBerleković bavi u slobodno vrijeme.»Naravno, dogodi se da model padne, aonda isto kao i kod automobila ne bacase već se popravlja«, kaže. Danas mladinisu toliko zainteresirani za aviomode-larstvo, već više za raketarstvo, odnosnopravljenje modela raketa, za što takođerpostoje posebna natjecanja. »Ovo jesport u kome nema novca i po mommišljenju to je glavni razlog što mladi, pani njihovi roditelji nisu pretjerano zain-teresirani«, kaže Berleković.A novo natjecanje na kome će naš sug-ovornik biti u ulozi suca očekuje ga većuskoro u okolici Somborana na padi-nama Rančeva. Aerokulub Sombor bit će domaćinBačkog kupa i Državnog prvenstva u klasislobodnoletećih modela F1A, B i C.

8 Minority News

Hrvatska zajednica

Ljubav duža pod pola stoljećaAutor: Z. Vasiljević/ Izvor: Hrvatska riječ

Antuna Berlekovića zna većina Somboraca zbog naravi posla kojim sebavi, jer više od četiri desetljeća on je vlasnik autoelektričarske radio-nice. Ali ovo nije priča o njemu kao o majstoru za elektronikučetverokotača, već o jednoj njegovoj ljubavi kojoj je vjeran više od pola

stoljeća, a to je aviomodelarstvo. Neposredno prije ovog razgovora Antun se vratiosa Zlatibora gdje su održana dva svjetska natjecanja, na kojima je bio jedan odsudaca.

L

ANTUN BERLEKOVIĆ, AVIOMODELAR IZ SOMBORA

Udubiti se u dobru knjigu navečer mi predstavlja najbolje rješenje za bijeg od stvarnosti

Potpisivanju protokola prisustvovali sui predsednica Skupštine opštine Kula,Snežana Mrkaić, i predsednik Izvršnogodbora Nacionalnog saveta RusinaŽeljko Kovač.

Najznačajnija manifestacija Rusina irusinske nacionalne zajednice na ovimprostorima okupiće veliki brojučesnika, predstavnike državnih,pokrajinskih i lokalnih zajednica, kao ipredstvanike najznačajnijih rusinskihustanova, instituicija i udruženja.

Prema rečima organizatora za Cen-tralnu proslavu Nacionalnog praznika

Rusina u Srbiji biće organizovane triizložbe – u prostoru grkokatoličke paro-hije u Kuli izložba ikona, u Galeriji Kul-turnog centra (KC) Kula izložba radovaumetnice iz Kule Lidije Barna, a u Malojsali KC izložba likovnih radova AmalijeKovač, takođe Kuljanke. Pored Blago-darne liturgije u grkokatoličkoj crkvi ipomenutih sadržaja, povodompraznika će biti održana i Svečanaakademija u Velikoj sali Kulturnog cen-tra.

Zavod za kulturu vojvođanskih Rusinakao i u dosadašnjem periodu od nje-govog osnovanja je generalni

pokrovitelj manifestacije i u 2016. go-dinI, a u Organizacionom odboru zaproslavu su i predstavnici lokalnesamouprave, koji su još ranije dalitehničku i drugu podršku ovomvažnom događaju za Rusineu Srbiji.

Potpisan protokol o saradnji

redsednik opštine Kula, Dragan Trifunović, i direktor Zavoda za kulturuVojvodine vojvođanskih Rusina, Sergej Tamaš, potpisali su danas u Kuliprotokol o međusobnoj saradnji kada je reč o organizovanju i održa-vanju Centralne proslave Nacionalnog praznika Rusina u Republici Srbiji,

koja će se održati 16. januara 2016. godine u Kuli. P Najznačajnija manifestacija

Rusina i rusinske nacionalnezajednice na ovim

prostorima okupiće velikibroj učesnika, predstavnike

državnih, pokrajinskih ilokalnih zajednica, kao i

predstvanike najznačajnijihrusinskih ustanova,

instituicija i udruženja

Hrvatska zajednicaRusinska zajednica

9 Minority News

Izvor: Kula.rs

Zavod za kulturu vojvođanskih Rusina kao i u dosadašnjem periodu od njegovog osnovanja je generalni pokroviteljmanifestacije i u 2016. godini

Pajtić je u razgovoru sa Ketrin Vent, kojaje u Evropskoj komisiji zadužena za Sr-biju, rekao da proces privatizacijemedija, koji se sprovodi na nivou lokalnihsamouprava u Srbiji, mora da budetransparentniji i bez uticaja jednestranke, navedeno je u saopštenju BiroaPokrajinske vlade za odsnose s javnošću.

Na sastanku sa Ketrin Vent, delegacijaPokrajinske vlade je istakla da je saglasnasa tim procesom privatizacije medija alije istovremeno ukazala da on “mora bititransparentniji” kao i da ne može po-drazumevati “politički uticaj jednestranke u Srbiji”, rekao je Pajtić.

Kako je navedeno u saopštenju, Pajtić jedodao da taj proces “ne može biti apso-lutan” i ne može da se odnosi na onemedije koji emituju programe najezicima nacionalnih zajednica.

“Ukoliko dođemo u situaciju da privat-nici uzmu te medije, oni neće prepoznati

ekonomski interes u emitovanju pro-grama na manjinskim jezicima i prestaćeda emituju takve programe”, rekao jePajtić.

U tom smislu, dodao je on, “da bi zaštitiliprograme na jezicima nacionalnih ma-njina, važno je da se zaustavi proces pri-vatizacije samo u onim medijima kojiemituju programe i na jezicima nacional-nih zajednica”.

Ketrin Vent i njeni saradnici istakli su dabi bilo važno i korisno da predstavniciPokrajine učestvuju u pregovaračkomprocesu Srbije i EU, u poglavljima 23 i 24,o delovima koji se odnose na zaštitumanjinskih prava, istakao je Pajtić.

Po njihovoj oceni, zaštita manjinskihprava u Vojvodini je na nivou zaštite tihprava u najrazvijenijim evropskim zem-ljama i zbog toga su iskustva pokrajinskeadministracije u toj oblasti veoma ko-risna.

Šefica Odeljenja za Srbiju pri General-nom direktoratu za susedstvo i prego-vore o proširenju je, prema Pajtićevimrečima, izrazila zadovoljstvo zbogčinjenice da je Vojvodina privukla oko 90odsto sredstava iz fondova preko-granične saradnje, koji su bili namenjeniSrbiji.

“Ketrin Vent je posebno izrazila zado-voljstvo i zbog činjenice da je Vojvodina,među 54 regije srednje veličine, zaprošlu godinu dobila nagradu kaonajbolja regija u Evropi za privlačenjestranih investicija,” navedeno je usaopštenju.

VEST

10 Minority News

Ketrin Vent je posebno izrazila zadovoljstvo i zbog činjenice da je Vojvodina, među 54 regije srednje veličine, zaprošlu godinu dobila nagradu kao najbolja regija u Evropi za privlačenje stranih investicija

“Ukoliko dođemo u situacijuda privatnici uzmu te medije,

oni neće prepoznatiekonomski interes u

emitovanju programa namanjinskim jezicima i

prestaće da emituju takveprograme.”

Bojan Pajtić

Pajtić: Zaustaviti privatizaciju medijana jezicima manjina

Izvor: Tanjug

redsednik vojvođanske vlade Bojan Pajtić izjavio je u Briselu da bibilo važno zaustaviti proces privatizacije u onim medijima koji emi-tuju programe i na jezicima nacionalnih zajednica.P

Bunjevačku zajednicu pridstavljali su mrSuzana Kujundžić Ostojić, pridsidnicaBNS-a, i Mirko Bajić, pridsidnik Izvršnogodbora 0u BNS-u.

– Sastanku su prisustvovali pridstavnicinacionalni savita čije se matične državenalaze u Evropskoj uniji, al i oni, di se i minalazimo, koji za matičnu državu imajuSrbiju. Sastanak je prošo u vrlo otvorenoji prijatnoj atmosferi, sa vidnom željom ivoljom za saradnju i popravljanjutrenutnog stanja – divani mr KujundžićOstojić, pa se osvrće detaljima vezanimza pridstavljanje bunjevačke zajednicena ovom sastanku:

– Tom prilikom sam istakla da je ministarsigurno upoznat sa problemimabrojčano veliki zajednica, oni koji imajumatične države u EU, koje i pored togimaju problema u realizaciji zacrtaniciljova, pa da onda mož zamislit s kakimse sve problemima mi susrićemo. Prid-

sidnica BNS-a naglasila je da je jedan odveći problema činjenica da jebunjevačkoj zajednici priznat samogovor, a ne jezik, te da iz te činjeniceproističe da se velik broj zakonom za-garantovani prava ne mož realizovat. Di-vanila je i o drugim oblastima, škulstvu,zapošljavanju, al i ulogi Bunjevaca umatičnoj državi.

– Istakla sam da smo kroz vikove, a trivika smo ode, dali državi kroz istoriju svešto jedan narod mož dat. Isto tako,kazala sam da nas je prije 100 godinabilo oko 100.000, a da nas sad ima oko16.500, da naši mladi u vrlo malom pro-centu studiraje, da se svrstavamo u re-dove manjina koje su po mnogimaspektima vrlo ugrožene. Svidoci smo damnoge manjine insistiraju na pozitivnojdiskriminaciji, pa tako i mi moramo tražitda država na nas obrati više pažnje, nar-avno ukoliko misli da imamo budućnostna ovim prostorima. Da Srbija bude ko-

liko-toliko pravična prema nama, kojimaje ovo matična država, koji smo jezadužili kroz mnogobrojne ratove,prisajedinjenje Vojvodine, al i kroz mir-nodopske periode. Bilo je tušta trenu-taka kad smo pokazali ko smo i kaki smo.

Kako ističe mr Kujundžić Ostojić, vidilo seda je ministar Dačić dobro obavišten oproblemima manjinski zajednica, pa iBunjevaca i o otvorenim pitanjima.

– Vidili smo spremnost da se pomogne ida se štogod uradi. Naravno, niko neočekiva da će pomoć stignit priko noći,al moramo znat da mi moramo bit ti kojiguraju, koji insistiraju. Jedino ako mibudemo pokazivali inicijativu, možemoočekivat pomak. Uporni smo, kvrcamona tušta vrata, a da se barem jednaotvore, to bi bio pomak. Srbija je na putuEvropske unije, mora vodit računa o na-cionalnim manjinama, a nema razlogada zakoni ne zažive i prija ulaska u EU. Jelje svima nama, i manjinama i većinskomnarodu, važno da živimo u uređenomdruštvu. Borićemo se da se ispune pravamanjina, prava naše zajednice, da jedanprosičan Bunjevac mož ositit beneficiješto je pripadnik jedne nacionalne man-jine u Republiki Srbiji.

11 Minority News

Bunjevačka zajednica

vica Dačić, prvi podpridsidnik Vlade Republike Srbije i ministar spoljniposlova, okupio je na zajedničkom sastanku pridstavnike nacionalnimanjina koje žive na teritoriji Srbije. Bila je to prilika da se čuju infor-macije koje se tiču Akcionog plana za poglavlja 23 i 24 u okviru pristupni

pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, da se čuju problemi nacionalni savita, istiza sve manjine, al i da se čuju koje su to posebnosti, al i posebni problemi pojedininacionalni zajednica.

IIzvor: Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine

Dačić upoznat saproblemima Bunjevaca

MINISTAR SPOLJNI POSLOVA REPUBLIKE SRBIJE OKUPIO PRIDSTAVNIKE NACIONALNI MANJINA

Tokom dvodnevnog rada, akcenat je biona obrazovanju, kulturi, informisanju islužbenoj upotribi jezika i pisma,odnosno u oblastima za koje se saviti istaraju, al i o Akcionom planu Poglavlja23, jednom od potribni pri priključenjuSrbije Evropskoj uniji. – I drugi sastanakKoordinacije je bio prilika da se divani i oAkcionom planu Poglavlja 23, da se vidišta je ono što država nudi korišenje zanacionalne manjine, pripravljajuć se zaulazak u EU, a i da se vidi koliko toodgovara nacionalnim manjina. Upravosu zaključci sa prve Koordinacijekorišćeni ko početna verzija pridloga Re-publike Srbije. Tokom održavanja Koor-dinacije dosta divana bilo je oko prava nainformisanje na jezicima nacionalnimanjina. – Odbor za informisanje Koor-dinacije nacionalni savita je istako da jeinformisanje na jezicima manjina jednood najvažniji oblasti i da sadašnje stanjenije zadovoljavajuće, naročito imajuć uvidu činjenicu da prava u ovoj obasti nisuni približno ujednačena za sve na-cionalne manjine. Stanje u Vojvodini jebolje, jel se za većinu nacionalni manjinakoje imaje sidište nacionani savita u Vo-jvodini ostvaruje pravo na finansiranje zabar jedan pisani medij – istako je MirkoBajić, pridsidnik IO BNS-a, al i direkor NIU„Bunjevački informativni centar”. Pro-

blema u ovoj oblasti ima otprija, a čini seda je privatizacija medija dovodi domanjenja prava manjina na informisanjena maternjem jeziku.

– Ocinjeno je, takođe, da je privatizacijamedija, i zabrana finansiranja iz javniizvora medija koji vrše informisanje najezicima manjina a čiji su osnivači lokalnesamouprave il se finansiraje od stranelokalni samouprava, pogubni za ostvari-vanje prava na informisanje na jezicimamanjina. Zajednički je zaključak, koji jepodržan od svi nacionalni savita, da se uAkcionom planu za prava manjina u

12 Minority News

Bunjevačka zajednica

U KOVAČICI DRUGI SASTANAK KOORDINACIJE NACIONALNI SAVITA

rvi sastanak Koordinacije nacionalni savita potvrdio je da pripadnicisvi nacionalni manjina u Srbiji moraju zajedno radit, jel ji muče i sličniproblemi. Upravo u cilju daljeg poboljšanja položaja manjina, te da seprodivani o problemima, al i planovima, u subotu i nedilju, 19. i 20.

septembra, u Kovačici je održan drugi radni sastanak ovog tila. P

Složan rad savita prisudanza sve zajednice

Tokom održavanja Koordinacije dosta divana bilo je oko prava na informisanje najezicima nacionalni manjina. – Odbor za informisanje Koordinacije nacionalni savitaje istako da je informisanje na jezicima manjina jedno od najvažniji oblasti i dasadašnje stanje nije zadovoljavajuće, naročito imajuć u vidu činjenicu da prava uovoj obasti nisu ni približno ujednačena za sve nacionalne manjine. Stanje u Vo-jvodini je bolje, jel se za većinu nacionalni manjina koje imaje sidište nacionanisavita u Vojvodini ostvaruje pravo na finansiranje za bar jedan pisani medij – istakoje Mirko Bajić, pridsidnik IO BNS-a, al i direkor NIU „Bunjevački informativni cen-tar”. Problema u ovoj oblasti ima otprija, a čini se da je privatizacija medija dovodido smanjenja prava manjina na informisanje na maternjem jeziku.– Ocinjeno je, takođe, da je privatizacija medija, i zabrana finansiranja iz javni izvoramedija koji vrše informisanje na jezicima manjina a čiji su osnivači lokalnesamouprave il se finansiraje od strane lokalni samouprava, pogubni za ostvarivanjeprava na informisanje na jezicima manjina. Zajednički je zaključak, koji je podržanod svi nacionalni savita, da se u Akcionom planu za prava manjina u Poglavlju 23traži obustava privatizacije taki medija i da se traži izmina Zakona o javnom in-formisanju tako da se omogući da lokalne samouprave u nacionalno mišovitimsridinama mogu osnivat medije ko lokalne javne servise. Takođe je donet zaključak,koji je za nas veoma bitan, da se na javnom servisu RTV moraju formirati redakcijei za one manjine koje to još nemaju, i da se mora donet zakonski osnov za finan-siranje ustanova koje su u skladu sa Zakonom o javnom informisanju izdavačimedija na jezicima manjina, i da se projektno finansiranje produkcije na jezicimamanjina mora rišit bar na tri godine u kontinuitetu, a da se kod odlučivanja o pro-jektnom finansiranju po konkursima mora poštovat pridlog, odnosno mišljenje,

nacionalni savita. Svi ovi zaključcidoneti su jednoglasno i ušli su u tekstpridloga za akcioni plan. Priostaje da seizborimo da ti zaključci uđu u konačantekst Akcionaog plana za prava manjinakad je informisanje na jezicima manjinarič. Određen je i tim koji će u tompravcu voditi razgovore sa prid-stavnicima nadležni ministarstava idrugim subjektima u donošenjuAkcionog plana i zastupat stavove Ko-ordinacije i donete zaključke. Kako saz-najemo, Bajić je dobio povirenje dabude u tom timu, a kako ističe na kraju,nada se da će se postavljeni ciljovi i ost-varit.

Nezadovoljavajuće stanje na polju informisanja

Poglavlju 23 traži obustava privatizacijetaki medija i da se traži izmina Zakona ojavnom informisanju tako da se omogućida lokalne samouprave u nacionalnomišovitim sridinama mogu osnivatmedije ko lokalne javne servise. Takođeje donet zaključak, koji je za nas veomabitan, da se na javnom servisu RTVmoraju formirati redakcije i za onemanjine koje to još nemaju, i da se moradonet zakonski osnov za finansiranje us-tanova koje su u skladu sa Zakonom ojavnom informisanju izdavači medija najezicima manjina, i da se projektno fi-nansiranje produkcije na jezicima man-jina mora rišit bar na tri godine ukontinuitetu, a da se kod odlučivanja oprojektnom finansiranju po konkursimamora poštovat pridlog, odnosno miš-ljenje, nacionalni savita. Svi ovi zaključcidoneti su jednoglasno i ušli su u tekstpridloga za akcioni plan. Priostaje dase izborimo da ti zaključci uđu u konačantekst Akcionog plana za prava manjinakad je informisanje na jezicima manjinarič. Određen je i tim koji će u tom pravcuvoditi razgovore sa pridstavnicimanadležni ministarstava i drugim subjek-tima u donošenju Akcionog plana i zas-tupat stavove Koordinacije i donetezaključke. Kako saznajemo, Bajić je dobiopovirenje da bude u tom timu, a kakoističe na kraju, nada se da će se postavl-jeni ciljovi i ostvarit.

Nezadovoljavajuće stanje na polju inormisanja je, odnosno Ministarstvapravde, što samo potvrđiva da smo naprvom sastanku bili vrlo realni uzahtivima – divani mr Suzana KujundžićOstojić, pridsidnica Nacionalnog savitabunjevačke nacionalne manjine, a uz njusu sastanku u Kovačici prisustvovaliMirko Bajić, pridsidnik Izvršnog odboraBNS-a, Mirjana Savanov, pridsidnica

Odbora za obrazovanje, Kata Kuntić,pridsidnica Odbora za kulturu, i TihomirVrbanović, pridsidnik Odbora za in-formisanje u BNS-a.

U Srbiji trenutno radi dvadestjedannacionalni savit manjina, određeni prob-lemi su zajednički za sve, al postoje ispecifični. Kako saznajemo, specifičnostiBunjevaca su prihvaćene na sastancimasa pridstavnicima drugi savita. – Jedanod problema u našoj zajednici i koji nasdosta koči leži u činjenici da zakoni u Sr-biji, pa i u Evropskoj uniji, štite maternjijezik, odnosno izučavanje predmetamaternjeg jezika u škulama. Mi, nažalost, imamo priznat samo bunjevačkigovor. Uz podršku Koordinacije, uz samojednog uzdržanog člana, pridlog je dadržava štiti maternje jezike/govore. Jel,nisu samo Bunjevci za to zainteresovani.Naime, u Srbiji postoji deset jezika man-jina u službenoj upotribi, a šta je sa jošoni jedanajst manjina? Ako to posma-tramo iz ugla da većina prava manjinaiziskivaje da imate priznat jezik, onda biispalo da 80% prava manjina ne bi mogliiskoristit. To je svakako jedan od najvećipomaka koji su urađeni na sastancimaKoordinacije.

Na sastancima Koordinacije radi se pogrupama, usvajaju se zaključci, a potomdelegacije odlaze na razgovore uodgovarajuća ministarstva Republike Sr-bije. Kako ističe mr Kujundžić Ostojić, tizaključci su itekako korisni.

– U odborima stalni delegacija nalaze sei pridstavnici naše zajednice što je važno,jel se tako možemo borit da se čuje zaprobleme svi nacionalni zajednica, al iBunjevaca. Evo, sad se ko problemnamiće finansiranje u oblasti in-formisanja. Postoje problemi oko imple-

mentiranja Zakona, a nadam se da ćemou naredna tri miseca dobit odgovorena pitanja. Takođe, radilo se dosta i napolju kulture, di je ideja da se napraviopšti plan na nivou Koordinacije, da senapravi strategija za kulturu nacionalnimanjina u Srbiji. To je upravo ono štoradimo i u BNS-u. Imamo dosta KUD-ova, trudimo se da sve to bude na pris-tojnom nivou u odnosu na dobijena sridsva.Ipak, jasno je da bez strategije u kulturi,u svim oblastima, pa i u samom Savitu,ne možemo daleko odmaknit. Kreiranjestrategije je velik poso koji nas čekau naredni nikoliko miseci, moramoodabrat put kojeg ćemo slidit i uskladitse sa svima ostalima. Prema ričima prid-sidnice BNSa, susriti i kvalitetno prove-deno vrime sa „sapatnicima” iz druginacionalni savita su dragocini.

– Dobro je kad se nađu ljudi iz isti oblasti,kad se podile iskustva, saviti i da se vididi se nalazimo u odnosu na druge. Što seBunjevaca tiče, moždar ću bit subjek-tivna, al mislim da se nalazimo u gornjojpolovini med savitima u Srbiji. Imamoodređene konstantne probleme, većpoznate, poput priznatog govora umistojezika, izuzetno mala sridstva nuz kojaradimo, al se kotiramo prilično visoko.Vrlo smo jasni u onom što tražimo,tražimo naša prava, nikog drugog nenapadamo. Pridlozi koji su stigli izbunjevačke zajednice prihvaćeni su kokonstruktivni, ukazivali smo na mogućazakonska rišenja, na poboljšanjeodređeni dilova zakona, težimo da onibudu međusobno usklađeni... Mislimda nije slučajno da su naši pridstavnici uKoordinaciji svojim radom zaslužili mistau sastavu stalni delegacija – podvlačina kraju pridsidnica Nacionalnog savitabunjevačke nacionalne manjine

13 Minority News

Kreiranje strategije je velik poso koji nas čeka u naredni nikoliko miseci, moramoodabrat put kojeg ćemo slidit i uskladit se sa svima ostalima

U Srbiji trenutno radi dvadestjedan nacionalni savit manjina, određeni problemi su zajednički za sve, al postoje i specifični

– S obzirom na to da živimo u vrime in-teraktivnosti, Javni medijski servis tribapomno da prati zahtive, očekivanja iželje gledalaca, te da na osnovu togformira svoju programsku šemu – sma-tra pridsidnik Programskog odboraRTS-a, Dragoljub Kojčić.– Osim onih klasičnih obaveza daažurno, objektivno, neutralno in-formiše gledaoce, da ima svoj dramskii filmski program, RTS uvek mora daodržava kulturni nivo. Mi nemamodrugu instituciju osim obrazovnih sis-tema koji će da se brinu o toj vrsti in-tegriteta i kulturnog identiteta našihgledalaca. Komercijalne televizije kojese rukovode lukrativnim interesima nebiraju sredstva da dođu do gledalaca,zato i imamo rijaliti programe i drugeprograme koji su odavno prešligranice šunda i kiča. RTS predstavljabranu šundu i kiču, on treba da budeneka vrsta norme, jer ono što je pro-gram RTS-a danas, to će sutra biti Srbija– zaključiva Kojčić.Kako je najavio generalni direktorRadio-televizije Srbije, Dragan Bujo-šević, programski sadržaj javnogmedijskog servisa biće bogatiji za 20sati novog programa nediljno – biće popet sati kulturnoumitničkog i zabavnogprograma, ko i deset sati novog infor-mativnog programa.Činjenica je da RTS-u nedostaju pro-grami na jezicima nacionalni manjina,međutim, za realizaciju ovaki projekatanedostaju finansijska sridstva. Zasad,postoji samo jedna emisija koja se baviovom tematikom pod nazivom„Građanin”, što prema Bujoševićevimričima, nije dovoljno.– Nismo do kraja sigurni kako bi pro-gram na jezicima manjina trebalo da iz-gleda, jer pojedine nacionalne manjinežele da program emituju na srpskomjeziku kako bi ih i drugi građani čuli.Ako to svedemo na emisije „malo

igramo-malo sviramo” to nije to.Nemam ništa protiv da RTS ima ceokanal posvećen nacionalnim manji-nama ako to finansira Evropska unija,jer mi za to nemamo sredstava.Kada je rič o uvođenju takse za građaneu iznosu od 500 dinara misečno, gen-eralni direktor kaže da je problem unaplati, te je izrazio nadu da će VladaSrbije pronać rišenje za to, jel je tonjezina zakonska obaveza. Za nes-metano i normalno funkcionisanje Ra-diotelevizije Srbije potribno je oko 90miliona evra na godišnjem nivou, te jeupravo zbog tog važno naplaćivanjetakse.Javnoj raspravi su prisustvovali ispridBunjevačkog nacionalnog savita prid-sidnica Suzana Kujundžić Ostojić i di-rektor NIU „Bunjevački informativnicentar” Mirko Bajić, koji su izneliodređene nedoumice i probleme s ko-jima se bunjevačka zajednica susrićekad je rič o informisanju na maternjemjeziku. Pridsidnica BNS-a je pridložilapostavljanje linkova na sajtu RTS-aprema internet portalima nacionalnisavita, nuz konstataciju da to Javnimedijski servis ne bi ništa koštalo. – Smatram da nacionalna šarolikostkoja postoji u Subotici i generalno uVojvodini na Radio-televiziji Srbije nijezastupljena u onolikoj miri koliko bitribalo. O Bunjevcima se puno divanilojedino prošle godine kad su izdatiudžbenici na našem jeziku. Tribalibismo malo bolje da se upoznamo jelživimo u jednoj državi, a medij ko što jeRTS u tome nam najviše mož pomoć –iznela je na diskusiji Suzana KujundžićOstojić. Pridsidnik Izvršnog odboraBNS-a i direktor „BIC-a”, Mirko Bajić,podsitio je da nema svaka nacionalnazajednica mogućnost ni interes da os-nuje sopstvene medije, pogotovo kadje rič o elektronskim medijima,međutim postoji potriba da se vrši pro-

dukcija informativni emisija na svomjeziku. – Moja sugestija je da se proverimogućnost saradnje izmed javniservisa i ustanova koje osnivajunacionalni saviti, a koje vrše produkcijuemisija na jeziku manjine, te da seonda na taj na- čin dvi stvari povežu.Naime, zakonima nije definisan načinfinansiranja medijske ustanove kojeformiraju nacionalni saviti, a na ovajnačin saradnje možda bi se moglopomoć da se iz sridstava javni izvora su-finansiraju medijski sadržaji i produk-cije na jezicima manjina, a s drugestrane bi se poboljšo i procenatspoljne nezavisne produkcije najavnom medijskom servisu – objasnioje Bajić. Sa iznetim stavovima se složioi Ivan Ušumović, član Izvršnog odboraza informisanje Hrvatskog nacionalnogvijeća, koji je dodo da se u informa-tivnom programu o nacionalnimmanjinama uglavnom divani kad je ričo pojedinim incidentima, a prema nje-govom mišljenju, malo ima afirma-tivnog sadržaja. Kako je kazano najavnoj raspravi, Radio-televizija Vojvo-dine trenutno zadovoljava potribeetnički zajednica koje žive na teritorijiove pokrajine, dok veći problem prid-stavlja informisanje nacionalni zajed-nica koje žive u drugim dilovima Srbije.Radio-televizija Srbije je, nuz podrškuMisije OEBS-a u Srbiji, organizovalajavne rasprave u Nišu, Subotici iBeogradu. Cilj je da se sve sugestije iprimedbe, u formi izveštaja zajedno spriporukama, prinesu Upravnomodboru i generalnom direktoru, kako bise programski sadržaji RTS-a ubudućem periodu unapridili i uskladilis potribama i očekivanjima građana Sr-

14 Minority News

Bunjevačka zajednica

U SUBOTICI ODRŽANA JAVNA RASPRAVA O PROGRAMSKOM SADRŽAJU JAVNOG SERVISA

Nema sridstava za manjinske emisijeubotica je bila domaćin Javne rasprave o programskom sadržajujavnog medijskog servisa Radio-televizije Srbije, o njegovomkvalitetu, značaju za građane i mogućnostima za njegovo unapri-đenje. Tom prilikom se moglo čut da je Srbija u samom vrvu Evrope

po satima provedenim nuz male ekrane, te da je RTS već deset godina naj-gledanija televizija u Srbiji.

S

Nemam ništa protiv da RTS ima ceo kanal posvećen nacionalnim manjinama ako to finansira Evropska unija,jer mi za to nemamo sredstava.

15 Minority News

Bošnjačka zajednica

BNV ZAPOČELO OBILJEŽAVANJE DANASAMOOPREDJELJENJA

ošnjačko nacionalno vijeće je održalo svoju 4. redovnu sjednicu kojom je predsjedavao Muhedin Fijuljaninpotpredsjednik Vijeća, sjednica je takođe imala i svečani dio posvećen obilježavanju 25. 26. i 27. oktobra –Dana samoopredjeljenja kao dana od posebnog značaja za Bošnjake.B

Vijećnici Bošnjačkog na-cionalnog vijeća su usvojiliprijedlog Sporazuma osaradnji sa Bošnjačkimvijećem u Crnoj Gori ipotvrdili Odluku Izvršnogodbora o izboru članovaodbora Vijeća.

Sporazumom, koji jeBošnjačko vijeće u CrnojGori već usvojilo, potpisnicisu se između ostalog

obavezali da će zajedno ipojedinačno preduzimatisve potrebne radnje i ak-tivnosti u cilju definisanjaSandžaka kao evropskeprekogranične regije.

Svečani dio sjednice Vijeća jeupriličen u čast referendumagrađana Sandžaka održanogod 25. do 27. oktobra 1991.godine, za potpunu političkui teritorijalnu autonomiju

Sandžaka sa pravompriključenja jednojod suverenih repub-lika.

U okviru proslaveDana samoopredjel-jenja Vijeće je prirediloi prvo izvođenje programaza najmlađe „OKTOBARSKILJILJANI“ u koncertnoj dvo-rani Kultunog centra uNovom Pazaru. OKTOBARSKI

LJILJANI su programkoji sadrži lutkarskupredstavu i pred-stavu sjenki o tradi-ciji Bošnjaka, te dvarecitala o bosanskom

jeziku.

Program za najmlađe ćese sljedećih dana održati uTutinu, Sjenici, Prijepolju iPriboju.

avršilo se 23 godine od ot-mice u Sjeverinu, kada jeoteto, mučeno i ubijeno 16nevinih građana Republike

Srbije bošnjačke nacionalnosti.

22. oktobra 1992. godine u ranim jutarn-jim satima, iz radničkog autobusa na linijiSjeverin – Priboj u mjestu Mioče, izve-deno je 16 radnika Bošnjaka, koji suputovali na posao u Priboj. Otmicu suizvršila lica u uniformama sa srpskimobilježjima. Oteti su istoga dana odve-deni u Višegrad, na teritoriju BIH, gdje suna obali Drine mučeni i ubijeni, a potombačeni u Drinu.

Za ovaj monstruozni zločin osuđeno jesamo četvoro direktnih izvršilaca, dok is-traga o očiglednoj umiješanosti i ulozidržavnih organa u pripremi, organizacijii izvršenju ovog zločina do sada nijepokrenuta.

Bošnjačko nacionalno vijeće u svim raz-govorima sa domaćim i međunarodniminstitucijama, uporno insistira na rješa-vanju ovog i svih drugih zločinapočinjenih nad Bošnjacima u Sandžaku.

Kao Vijeće sa punim legalitetom i legit-imitetom štitimo interese Bošnjaka većpunih 24 godine, ne smijemo i nećemo

dozvoliti da se i buduće generacije Bošn-jaka u Srbiji svaki mjesec u godini sjećajuneriješenih zločina nad svojim najmili-jima i sunarodnicima koje su počinilevojne, policijske i paravojne formacijeove države, ujedno strepeći od novog ta-lasa državnog terora nad Bošnjacima.

Bošnjačko nacionalno vijeće podržavapravnu državu, pravnu sigurnost, vla-davinu prava i jednakost pred zakonomkao tekovine kojima treba težiti ukolikoželimo da postanemo moderna evrop-ska zemlja, a ne zemlja u kojoj se na-mjerno ćuti na teške ratne zločinepočinjene nad njenim građanima samozato što su Bošnjaci.

Vjerujemo da se samo zajedničkim pris-tupom dvije države Srbije i Bosne iHercegovine može olakšati rješavanjeovog zločina i smatramo da sve to daje

nadu da će istina i pravda biti konačnozadovoljene, a da će porodice žrtava ičitav bošnjački narod u Srbiji najzad do-biti svoj mir.

Bošnjačko nacionalno vijeće će traži odnadležnih državnih organa da pod hitnopočnu sa rješavanjem ovog i svih drugihzločina počinjenih nad Bošnjacima oddevedesetih godina do danas, da sepronađu i kazne svi učesnici, u prvomredu nalogodavci, izvršioci i pomagači.Sve to je neophodno kako bi se Boš-njacima, građanima Srbije, obezbijediomir i svijetla budućnost.

Zbog svega toga, neminovno je us-postavljanje stabilne institucije i meha-nizma u Republici Srbiji kojim Bošnjacimogu da zaštite svoja osnovna prava,pravo na život, živote članova porodica iimovinu.

NDržava mora da riješi zločin u Sjeverinu

16 Minority News

Obrnuto, država (Republika Srbija) velikidio nadležnosti koje danas ima ne možeostvariti, kako zbog nagomilanih prob-lema socijalnog,ekonomskog i fizičko-ekološkog razvoja, takoi zbog njihove raspros-tranjenosti, ali i zbog ve-like distance izmeđucentara odlučivanja igrađana čija sudbinaovisi o tim odlukama.«Ovu misao možemo pri-hvatiti kao polaznu os-novu za daljnjarazmišljanja o potrebi de-centralizacije državne up-rave. Jer citat iz tekstanastavlja se ovako: »Premaprincipu subsidijarnosti, (is-taknuto u osnovnom tekstu – op.aut.) težeći da dio nadležnosti pre-nese na nižu razinu i odlučivanjepribliži građanima, država ima dvijemogućnosti: da ih prenese na razinudanašnjih gradova i općina, ili da ih pre-nese na razinunižu od državne, a višu odopćinske. Budući subsidijarnost značiobratni postupak, lokalna zajednicamože realizaciju svojih razvojnih idejaponuditi i srednjoj razini ukoliko postoji(APV i Grad Beograd), umjesto da sveprenosi na državu, odnosno Pokrajinu.«No, da vidimo kako danas ova idejapraktički funkcionira?!

ŽELI LI DRŽAVA UOPĆE PRIJENOSNADLEŽNOSTI?

»Neolibaralna politička matrica inzistirana tome da je lokalna samoupravapodupirač demokracije, kralježnica de-centralizirane moderne države, jamacslobode i kreativnosti građana, te je na-jpodesniji oblik organiziranja mjesnog iregionalnog života« (dr. Vladimir Vasić utekstu: Lokalne samouprave: iznevjer-ena subsidijarnost). U devedesetim go-

dinama lokalnim je samoupravamaoduzeta sva imovina, koja je postaladržavno vlasništvo, a imovina je osnova»bilo koje vlasti«, znači općine supraktički obezvlaštene. Tek 2002.godinedonesen je Zakon o lokalnoj samoupraviprema kojem su građani neposredno bi-

rali gradonačelnike, a on svoje na-jbliže suradnike: menadžera gradaI glavnog arhitekta. Pravo svojine

nije vraćeno općinama.Godine 2007. done-

sen je novi Zakon olokalnoj samoupravi,

po kojem segradonačelnici birajuposredno, sa stranačke

liste, ukinuta jefunkcija glavnogarhitekta (valjda su

smetali prilikom do-govora »politike« i »in-vestitora«, bar ja takomislim), a menadžeri

su ostali. Nešto imovine je vraćenogradovima i općinama, ali utjecajs-tranaka je ostao iznimno jak, lokalne sustranke postale lokalni feudalci, koji na-jvažnije funkcije, prije svega direktorskamjesta dijele po stranačkom dogovoru.

U posljednje vrijeme npr. Gradovi iopćine su oduzeli imovinu mjesnih za-jednica, koje sada praktički služe samokao »izgovor o postojanju lokalnedemokracije.« A država umjesto da »do-brovoljno prenosi neke nadležnosti«ponovno vrši centralizaciju »radi boljegposlovanja« (primjerice elektroenerget-skisustav). Znači nema ni najmanjegznaka nekog pomaka.

KAKO ĆE NASTATI REGIJE?

Postavlja se pitanje kako će uopće u ovojsituaciji »nastati regije«? Planeri su pred-vidjeli sljedeće: »Prenošenjemnadležnosti na razinu nižu od državne,

Republika Srbija će ući u process pos-tupne decentralizacije, dok će lokalnezajednice ustupanjem dijela nadležnostivišoj razini prirodim putem (podvukaoaut.) doći do sustava regionalizacije.

U tom smislu regiju treba shvatiti kaoteritorijalnu jedinicuu kojoj je mogućeartikulirati zajedničke probleme, intere-sei projekte lokalnih zajednica ili većihteritorijalnih cjelina, i u kojoj postoje većiinstitucionalmi, financijski i stručni ka-paciteti za definiranje i realizaciju I većihrazvojnih projekata.« Za sada postojesamo dvije »veće teritorijalne cjeline« –Beograd i AP Vojvodina. Prva bi trebala»prenositi nadležnosti«, a drugakonačno dobiti »nadležnosti«.

Zasad je pat pozicija, što je I donekle nor-malno, jer čovječja je narav već tisuće itisuće godina skoro nepromjenjiva, i dase ovo dogodi nekim »prirodnimputem« treba proteći puno godina, jeruglavnom »nitko ne daje ono što nemora«. Istina, i sami autori projekta supomalo skeptični – »U kom će se pravcuodvijati daljnji proces egionalizacije ihoće li u decentraliziranom sustavuregije postojati srednja razina teritori-jalne organizacije ovisit će o brojnimčimbenicima (političkim, ekonomskim,funkcioalnim, društvenim i sl.).« Ali pos-toji nada jer je predviđeno da »kada Sr-bija dobije status zemlje kandidata zaulazak u EU, preuzet će obvezu usvajanjaAcquis Communautaire (AC) koji seodnosi na strukturne instrumente Ko-hezijske politike EU. To se prije svegaodnosi na izgradnju decentraliziranogsustava implementacije fondova EU... aliovone znači i daljnju decentralizacijunadležnosti u upravljanju fondovima EUunutar zemlje korisnice.

« Budući Srbija ima status zemlje kandi-data za očekivati je da se i ovo pitanjerazriješi, ali kada znamo da o »kohezi-jskoj EU politici« zasad uopće ne postojizajednički stav, npr. što uraditi s valomizbjeglica, a »pravi fondovi« su vrlodaleko, o ovoj temi samo možemorazmišljat politička volja određuje realnetokove.

Hrvatska zajednica

Jesu li Srbiji potrebne regije?REGIONALIZACIJA REPUBLIKE SRBIJE S POSEBNIM OSVRTOM NA PROŠLOST I »PREDVIĐENU« BUDUĆNOST

POKRAJINE VOJVODINE

Regionalnom prostornom planu AP Vojvodine stoji sljedeća konstatacija(str. 99): »Nužno je da građani imaju mogućnost, pravo i obvezuodlučivati o prostornom razvoju svojega teritorija (naselje i pripadajućiatar), ali i sudjelovati o odlučivanju o prostornom razvoju svoje regije isvoje države.

U

Nemam ništa protiv da RTS ima ceo kanal posvećen nacionalnim manjinama ako to finansira Evropska unija,jer mi za to nemamo sredstava.

17 Minority News

Dr. sc. Jasminka Dulić je istaknula kako jeopsežnijih i dubljih istraživanja oetničkim stavovima, osobito kad su u pi-tanju nacionalne manjine u Srbiji, vrlomalo, a da bez takvih istraživanjanekritičko korištenje koncepta multikul-turalizma i interkulturalizma ostaje samou domeni rasprave o normativnim okvir-ima bez dodira s društvenom realnošću.≫Bez poznavanja realnih stavova ma-njina i većine u društvu, posljediceodređene manjinske politike na soci-jalnu koheziju I međunacionalne odnoseteško se mogu predviđati≪, istaknula jedr.sc. Dulić. U predavanju je iznesen diorezultata istraživanja o socijalnim ietničkim stavovima, vrijednostima inekim osobinama ličnosti Hrvata u Vo-jvodini, odnosno Srbiji, koje su proveliZavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iNIU Hrvatska riječ. Rezultati u pokazalikako se u pozadini izražavanja na-cionalnog samopoštovanja nalazi na-cionalna afektivna vezanost, ali ne inacionalna isključivost, predrasude ipristranost u socijalnim interakcijama. Is-traživanje je pokazalo kako mlađi i obra-zovaniji percipiraju vezanost zanacionalnu skupinu kao suprotstavljenuostvarivanju vrijednosti otvorenosti, ali Imaterijalističkih vrijednosti kao i dobrihodnosa s okruženjem.Ovakvi nalazi gov-ore kako postoji određeni vrijednosnikonflikt unutar hrvatske nacionalne za-jednice i da manjinska politika koja inzi-stira samo na očuvanju tradicionalnihvrijednosti može utjecati na povlačenjeiz aktivnosti vlastite nacionalne zajednicedijela, naročito mlađe populacije kojoj suna prvom mjestu vrijednosti samoost-varenja i kojima je važno ispunitiprevladavajuća socijalna očekivanja.Pozdravljajući nazočne, voditeljPodručnoga centra Instituta Pilar u Vuko-varu dr. sc. Dražen Živić istaknuo je kakose predavanje održava u duhu

dosadašnje vrlo uspješne suradnje Insti-tuta Pilar sa ZKVH-om, ali i u kontekstupreseljenja Područnoga centra u noveprostore, u rodnoj kući hrvatskog i vuko-varskog nobelovca Lavoslava LeopoldaRužičke. Predavanju su, među ostalim,nazočili ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žig-

manov, pročelnica Upravnog odjela zaobrazovanje i šport Vukovarsko-sri-jemske županije dr. sc. Jadranka Karlić,pročelnica Upravnog odjela za društvenedjelatnosti Grada Vukovara AnaŽivanović, ravnatelj Memorijalnog cen-tra Domovinskog rata Vukovar ZoranŠangut, ravnatelj Državnog arhiva uVukovaru Stjepan Prutki, upravitelj Za-voda za znanstvenoistraživački iumjetnički rad HAZU u Vukovaru HenrikIvan Damjanović i drugi.

Hrvatska zajednica

DR. SC. JASMINKA DULIĆ ODRŽALA PREDAVANJE U INSTITUTU PILAR U VUKOVARU

bilježavajući 9. Godišnjicu rada, Područni centar Instituta Pilar u Vuko-varu, u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, organiziraoje u Ružičkinoj kući u Vukovaru predavanje sociologinje dr. sc. JasminkeDulić naslovljeno: Vrijednosti i nacionalna svijest vojvođanskih Hrvata. O

Bez poznavanja realnih stavova ma-njina i većine u društvu, posljedice određene manjinske politike na socijalnukoheziju I međunacionalne odnose teško se mogu predviđat

Vrijednosti i nacionalna svijestvojvođanskih Hrvata

Elektroničko izdanje Lek-sikona hrvatskog isel-jeništva i manjina kojiobrađuje hrvatsko isel-jeništvo zadnjih 120 god-ina, predstavljeno je uutorak u dvorani KlubaMatis Hrvatske maticeiseljenika u Zagrebu.Ovaj nakladnički projekt,s opsegom od 1120stranica I elikim enciklo-pedijskim formatom s5900 natuknica pred-stavlja jedinstven lek-sikografski iskorak

cjelovitog opisa fenom-ena hrvatskih migracija urazdoblju od Novog vi-jeka sve do naših dana sposebnim naglaskom namigracije u 19. i 20.stoljeću. Projekt su real-izirali Institut društvenihznanosti Ivo Pilar kaoizvršitelj i Hrvatska mat-ica iseljenika kaonaručitelj projekta.Rad na projektu počeo je2007. godine. Voditeljprojekta bio je VladoŠakić, ravnatelj Instituta

Pilar, a u menadžmentuprojekta, uz ravnateljaHMI Marina Knezovića,sudjelovalisu brojniugledni hrvatski i među-narodni znanstve-nici Istručnjaci u području mi-gracija iseljeništva,među kojima su struč-njaci iz Leksikografskogzavoda Miroslav Krležakao I Nacionalne isveučilišne knjižnice izZagreba.

Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina

18 Minority News

Nedavno su usvojeni zakoni o osnovamasustava obrazovanja i odgoja, kao i oudžbenicima, i oni sada donose nove iza-zove u primjeni. Pokrenuto je ovom pri-likom rješavanje nekoliko pitanja, međukojima je važno da je jasno definiranaobveza Zavoda za izdavanje udžbenikada izdaje udžbenike za koje niti jedan odkomercijalnih nakladnika nije iskazaozanimanje, kaže predsjednik Izvršnogodbora Hrvatskog nacionalnog vijećaDarko Sarić Lukendić, koji je sudjelovaona sastanku.

"Međutim, ta vrsta obveze ne postoji i zaudžbenike za srednju školu, niti od Za-voda, niti od privatnih nakladnika. Utome je smislu neizvjesno na koji će senačin njihovo tiskanje financirati. Za nasje taj problem dodatno izražen jer našiudžbenici za srednju školu još nisuprevedeni. Zato sam zamolio tajnika Ny-ilasa, usporedo s iniciranjem izmjena za-kona, da svakako alociraju neophodnafinancijska sredstva u pokrajinskomproračunu za sljedeću godinu kako bi setaj problem premostio."

Jedno od važnih pitanja, i za hrvatsku za-

jednicu, ali i za one koje nemajucjelokupnu nastavu na materinjemjeziku, jest pitanje statusa predmeta"Materinji jezik s elementima na-cionalne kulture". On se redovito u ško-lama nudi kao drugi izborni predmet itako ostaje u sjeni popularinijih pred-meta, uglavnom onih koji se odnose nainternet i kompjutore, a koji nemaju vezes izučavanjem kulturnog i jezičnognaslijeđa naroda kojem se pripada, kažeSarić Lukendić.

"Jedno od mogućih rješenja jest da sesvakom učeniku, bio on pripadnikomvećinskog ili manjinskog naroda, ponudiizučavanje bilo materinjeg jezika s ele-mentima nacionalne kulture ako je pri-padnik manjine, bilo jezika društvenesredine s elementima nacionalne kul-ture one zajednice koja tamo u znatni-jem broju obitava. Napravila bi se vrstaravnoteže, te se planira zatražiti da ovajpredmet također dobije status ob-veznog, poput građanskog odgoja ikatoličkog vjeronauka."

Ovakva nastojanja su do sada bila bezrezultata. Argument Ministarstva je da bitime djeca bila više opterećena. Namjeraje da se ovakav prijedlog uvrsti u Akcijskiplan koji je u izradi.

Istaknuto je i da je veoma važna točka,ili zadaća na kojoj se zajednički mora ra-diti, zapravo izrada tzv. malog Akcijskogplana, za poglavlje 23, a što se odnosi nanacionalne manjine. Važno je, naime,primjere dobre prakse unijeti prvo u Ak-cijski plan, a potom tijekom primjeneproširiti ih i na druge dijelove Srbije, kažeSarić Lukendić.

Hrvatska zajednica

redstavnici nacionalnih zajednica koje imaju nastavu na materinjemjeziku u Vojvodini su na poziv pokrajinskog tajnika za obrazovanje, up-ravu i nacionalne zajednice Mihálya Nyilasa, održali s njim sastanak, terazgovarali o poboljšanju komunikacije, intenziviranju suradnje, te o pi-

tanju rokova koji se ostavljaju za izradu prijevoda testova za malu maturu.P

Uvrstiti obrazovanje u Akcijski plan “Jedno od mogućih rješenjajest da se svakom učeniku,

bio on pripadnikom većinskogili manjinskog naroda, ponudi

izučavanje bilo materinjegjezika s elementima

nacionalne kulture ako jepripadnik manjine, bilo jezika

društvene sredines elementima nacionalnekulture one zajednice koja

tamo u znatnijem brojuobitava”

Darko Sarić Lukendić

Publikaciju podržava Fondacija za otvoreno društvo, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država iz Beograda iMisija OEBS u Srbiji. Mišljenja objavljena u biltenu ne predstavljaju nužno zvanične stavove vlada

i organizacija koje finansiraju projekat