LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG SREDIŠNJA ISTRA -ISTARSKA ŽUPANIJA-

LOGO LAG-a / ubaciti

Kratice korištene u tekstu: ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju BDP Bruto domaći proizvod DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo DZS Državni zavod za statistiku DZZP Državni zavod za zaštitu prirode EEC Europska ekonomska komisija EU Europska unija ha hektar = 10.000 m2 HGK Hrvatska gospodarska komora HOK Hrvatska obrtnička komora HPA Hrvatska poljoprivredna agencija HPK Hrvatska poljoprivredna komora (prije HZPSS) HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu (sada HPK) IŽ Istarska županija JKP Javno komunalno poduzeće JLS Jedinica lokalne samouprave LAG Lokalna akcijska grupa (skupina) LEADER Program Europske unije za razvoj ruralnih područja LRS Lokalna razvojna strategija

MRRŠVG MO

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva I vodnog gospodarstva Mjesni odbor

NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti n.m. nadmorska visina NN Narodne novine OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo PG Poljoprivredno gospodarstvo RH Republika Hrvatska ROP Regionalni operativni program TZ Turistička zajednica UNDP Program Ujedinjenih naroda za razvoj

ŽRS Županijska razvojna strategija

SADRŽAJ: PREDGOVOR UVOD.................................................................................................................................... 1. Značajke područja obuhvaćenog LAG-om 1.1. Opće zemljopisne značajke područja (površina i granice područja, reljefne i klimatske karakteristike, kulturna, povijesna, prirodna baština i Natura 2000, stanje društvene i komunalne infrastrukture) 1.2. Gospodarski značajke područja (glavne gospodarske djelatnosti, stanje gospodarstva, tržište radne snage) 1.3. Demografske i socijalne značajke područja (broj i gustoća stanovnika, demografska kretanja, obrazovna struktura stanovništva, školstvo i kultura) 2. SWOT analiza razvojnih mogućnosti područja (postojeće snage i slabosti te prilike i prijetnje za razvoj) 3. Razvojna vizija 3.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja (dugoročni ciljevi poželjni) 3.2. Opis mjera za dosezanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti 3.3. Očekivani rezultati po mjerama 4. Strategija izrade i provedbe 4.1. Značajke partnerstva 4.2. Primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije 4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva 4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima 4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš 4.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći 4.7.Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2012. – 2013. 4.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti 4.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i sprječavanje sukoba interesa 5. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima (kratak opis odnosa strategije s Nacionalnim strateškim referentnim okvirom 2012 – 2013, Strategijom ruralnog razvoja 2008 – 2013, IPARD programom 2007 – 2013 i županijskom razvojnom strategijom)

1. UVOD Razvojna strategija LAG-a Središnja Istra je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja. Strategiju koristimo kao sredstvo koje bi trebalo pomoći pri usmjeravanju razvojnih procesa u LAG području kako bismo poboljšali uvjete za održivi razvoj, za povećanje konkurentnosti i u konačnici za postizanje više kvalitete života i zadovoljstva svih naših građana. Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti LAG područja, ovom se strategijom utvrđuju vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu u cjelini. Osobito važan dio ove razvojne strategije predstavlja sustav za praćenje i vrednovanje provedbe, za ocjenu razvojnih rezultata i učinaka svakog razvojnog projekta, a time i uspješnosti i učinkovitosti ostvarivanja strategije. Ovaj sustav omogućuje da se strategija kontinuirano preispituje i revidira, kako bi se moglo brzo odgovoriti na promjene u bližem i širem okružju. Budući da razvojna strategija nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i djelovanja svih uključenih u razvoj LAG-a Središnje Istre, njezino usvajanje nije završetak jednog pothvata, nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, koje možemo i koje trebamo ostvariti. U tome, osim nositelja razvoja, predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora okupljenih u Partnerskom vijeću, izuzetno važnu ulogu imaju i svi građani naše županije i LAG-a Središnje Istre. Ruralno područje U razlikovanju ruralnih i urbanih područja u Hrvatskoj se primjenjuje kriterij Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) zasnovan na gustoći naseljenosti. Prag koji dijeli ruralna od urbanih područja je 150 stanovnika na km2. Primjenom tog kriterija dolazimo do sljedećih rezultata, uzimajući podatke Popisa stanovništva iz 2001.:

• 91,6 % ukupnog područja Republike Hrvatske klasificira se kao ruralno područje, a 8,4 % kao urbano područje;

• 88,7 % naselja smješteno je u ruralnim područjima, a 11,3 % u urbanim područjima s • 35 % stanovništva u 14 gradova s više od 30.000 stanovnika; • 47,6 % ukupnog stanovništva živi u ruralnim područjima, a 52,4 % stanovništva u

urbanim područjima. Nedostatak stalnih prihoda (na selu je tek 5,1 % ukupnog broja zaposlenih), visoka prosječna dob, niska stopa obrazovanosti, zapuštenost graditeljskog nasljeđa, nezadovoljavajuća opremljenost osnovnim uslugama i infrastrukturom te nesređena imovinska situacija (zemljišni, građevni i ostali posjedi) imaju za posljedicu zapuštanje ruralnih naselja i gubitak mlađeg i radno sposobnog stanovništva.1

1 http://www.odraz.hr/media/50356/ruralni%20razvoj%20i%20leader%20u%20hrvatskoj.pdf

Propisi na području ruralnog razvoja Osnovno obilježje politike ruralnog razvoja je nastojanje da se razvojno zaostajanje ruralnih područja zaustavi učinkovitim korištenjem svih njihovih resursa. Hrvatska politika ruralnog razvoja svojim razvojnim dokumentima i propisima slijedi europska usmjerenja. Model ruralnog razvitka ima za cilj zadržati stanovništvo u ruralnim područjima, izjednačiti kvalitetu života u ruralnim i urbanim područjima, omogućiti povratak stanovništva iz urbanih u ruralna područja, te povećati konkurentnost proizvodnje i time stvoriti veći dohodak poljoprivrednih proizvođača.2 Strateški ciljevi ruralnog razvoja Hrvatske određeni su Strategijom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008.-2013. iz 2008.: 1. Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora 2. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba krajolika, kulturnog i prirodnog nasljeđa 3. Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva 4. Poboljšanje učinkovitosti institucionalnog okruženja. Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008.-2013.3 Vizija ruralnog razvoja Ruralno područje RH je područje privlačno za sve njegove stanovnike i posjetitelje, poželjno i ugodnoza život, rad i boravak. Strategija polazi od pretpostavke da korjenite promjene u razvoju ruralnog prostora Hrvatske traže bitno poboljšanje uvjeta za rad i život stanovništva na tom prostoru. Vizija razvoja ruralnog područja Hrvatske uključuje: Kvaliteta življenja ruralnog stanovništva neprekidno se poboljšava, a razlike u životnom standardu između ruralnog i urbanog stanovništva se smanjuju; Ruralna područja su vitalna i privlačna mjesta za život i rad, s razvijenim raznolikim gospodarskim mogućnostima u skladu s lokalnim uvjetima i obilježjima; Dinamičkim vezama između sela, manjih gradova i gradskih područja, ruralna područja doprinose razvoju gospodarstva u cjelini; Ruralna područja sposobna su brzo se prilagoditi gospodarskim, društvenim, kulturnim, ekološkim i tehnološkim promjenama i potpuno se integrirati u tržišno gospodarstvo; Ruralna područja razvijaju se održivo održavanjem ravnoteže između gospodarskog napretka, očuvanja okoliša i društvene stabilnosti ruralnih zajednica.“

2 http://www.odraz.hr/media/50356/ruralni%20razvoj%20i%20leader%20u%20hrvatskoj.pdf 3 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva I regionalnog razvoja: Strategija ruralnog razvoja Hrvatske za razdoblje 2008.-2013. www.mps.hr/dokumenti/strategija.asp?id=17

Pristup LEADER4 i provedba u Hrvatskoj LEADER5 je način provedbe politike ruralnog razvoja Europske zajednice. Razvio se kao inicijativa u ranim devedesetim godinama da bi u svom 4. razdoblju, 2007.-2013. godine, pod nazivom Os LEADER-a postao sastavni dio europske politike ruralnog razvoja. Pristup LEADER uključen je u provedbu ruralnog razvoja u Hrvatskoj kroz Program IPARD. LEADER podrazumijeva povezivanje susjednih lokalnih zajednica u partnerstvo za ruralni razvoj (lokalna akcijska grupa – LAG) zasnovano na zajedničkim obilježjima, resursima i interesima koje će promišljati, pripremati i provoditi strategiju lokalnog razvoja. Osnovni elementi provedbe LEADER-a određeni su IPARD programom - Planom za poljoprivredu i ruralni razvoj podudarno propisu EU-a. Usprkos kašnjenju u donošenju odgovarajućeg provedbenog propisa (Pravilnika o provedbi mjere 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, kraće Pravilnik LEADER), kojim su propisani kriteriji i način sufinanciranja izdataka poslovanja lokalnih razvojnih partnerstva6, praktična provedba pristupa LEADER uvelike je uznapredovala na području Hrvatske. U promoviranju, pojašnjavanju i zagovaranju pristupa LEADER naglašenu ulogu imaju organizacije civilnog društva koje zagovarju razvoj ruralnih područja, kao jedinu alternativu opstanka ruralnih sredina. Lokalna akcijska grupa – LAG Pokretanje stanovništva na samoorganiziranje predstavlja osnovni „alat“ programa LEADER putem osnivanja lokalne akcijske grupe (LAG). Prema odrednicama Programa IPARD, područje LAG-a u Hrvatskoj je ruralno područje s 5.000 - 150.000 stanovnika. LAG može sačinjavati više susjednih lokalnih zajednica uključujući manje gradove i gradove s manje od 25.000 stanovnika. Teritorij LAG-a predstavlja zaokruženu i prepoznatljivu gospodarsku, društvenu i zemljopisnu cjelinu i ne smije se preklapati s područjima drugih LAG-ova. LAG se formira od predstavnika tri sektora (javni, civilni, gospodarski) pri čemu javni sektor ima manje od 50% zastupljenih predstavnika. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da proces pokretanja zajednice treba najprije započeti jačanjem samopoštovanja i svijesti o vlastitoj vrijednosti i vrijednosti područja. Postepenim uvođenjem tehnika koje mogu koristiti motivirani pojedinci i dodjeljivanjem zadataka koje je moguće postići, jača njihova sigurnost u sebe. Lokalnim akcijskim grupama se pored pete komponente IPA-e - ruralni razvoj otvaraju mogućnosti prijavljivanja projekata i na ostale komponente IPA-e primjerice druga komponenta - prekogranična suradnja, treća komponenta - regionalni razvoj, te četvrta komponenta - razvoj ljudskih potencijala. Odabir LAG-ova za dobijanje potpore iz IPARD-a provodit će se prema propisanim postupcima. Ministarstvo

4 Kratica izvedena iz francuskog izraza „Liaison Entre Actions de Développement de l'Économie Rurale“ 5 Pristup LEADER određuju sljedeći elementi: • Lokalne razvojne strategije koje se temelje na osobitostima ruralnog područja prepoznatljivih zajedničkih obilježja (tradicijskih, geografskih, gospodarskih, kulturnih i sl.) • Javno-privatno partnerstvo koje uključuje različite skupine dionika, uspostavljeno u odgovarajućem pravnom obliku koji omogućava upravljanje i donošenje odluka • Pristup odozdo – lokalni dionici sami pripremaju i provode svoje razvojne strategije • Višesektorski pristup izradi i provedbi strategije koji se temelji na interakciji različitih dioničkih skupina karakterističnih za određeno ruralno područje • Inovativnost • Suradnja • Umrežavanje. 6 Lokalna akcijska grupa - LAG

poljoprivrede odgvorno je za dovršenje pravnog okvira, a Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu postupaka. KARTA LAG-a!!!!!! - ubaciti

Više od 90% kopnenog dijela Hrvatske te u cijelosti područje LAG-a Središnja Istra se mogu svrstati u ruralna područja.Trendovi pokazuju da tijekom proteklih desetljeća dolazi do degradacije seoskih sredina u smislu pada broja stanovnika, smanjenja vrste i broja gospodarskih aktivnosti te izraženijeg zapuštanja krajobraza, kako u zemljama članicama Europske unije tako i Republici Hrvatskoj. Ruralna područja su višeznačno važna ne samo zbog potencijala za proizvodnju hrane koja je od strateškog značaja svakoj državi, već i zbog bogatstva i raznolikosti krajobraza kao i očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa. Stoga Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za članstvo u Europskoj uniji, prihvaća smjernice programa LEADER7 za izradu lokalnih strateških planova na ruralnim područjima. Lokalne razvojne strategije trebaju zadovoljiti identificirane lokalne prioritete na svakom području, a u skladu s nacionalnim i prioritetima Zajednice. Grad Pazin, Općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi i Tinjan, potpisale su 24. kolovoza 2010. godine Sporazum o postupku i mjerama za osnivanje Lokalne akcijske grupe (LAG) ruralnog područja Središnje Istre. Najznačajnija karakteristika LAG područja je njegova lokacija u unutrašnjosti poluotoka koji je bogat raznolikošću i bogatom tradicijom. Ovo područje posjeduje bogatu i različitu prirodnu i kulturnu povijest i baštinu koja i dalje ima presudan utjecaj na društveno-gospodarske značajke područja. Ugodna klima, predivne šume i skrivene ljepote čine osnovu za kvalitetan život. Ove osobitosti su mamac za veliki broj turista iz zemlje i inozemstva. Primjenom ključnih elementata održivog razvoja8, Lokalna akcijska grupa (LAG) Središnja Istra pristupila je izradi lokalne razvojne strategije te utvrdila razdoblje za njezinu provedbu (2012. – 2013. godine).

7 LEADER – program Europske unije za razvoj ruralnih područja 8 Prema Agendi 21: okoliš, gospodarstvo i socijalna pravednost

Analiza stanja predstavlja temelj svakom strateškom planu jer se na osnovu prepoznatih pokazatelja utvrđuju pravci budućeg razvoja područja. Cjelovit tekst dostupan je kao zaseban dokument dok su lokalnoj razvojnoj strategiji izdvojeni najznačajnijji pokazatelji. LAG Središnja Istra osnovana je kao multi-sektorsko partnerstvo javnog, poslovnog i civilnog sektora na području zaobalja Istarske županije i sastoji se od osam jedinica lokalne samouprave (JLS). Pristupnicu su dostavili Grad Pazin, te Općine: Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun (Montona), Tinjan i Sv. Petar u Šumi. Izrađena je vizija LAG područja koja predstavlja potrebe i želje stanovništva kao zajednički nazivnik nasuprot geoklimatskim različitostima. Primijenjena je SWOT analiza kako bi se analizirale snage i slabosti, te mogućnosti i prijetnje razvoju. Na temelju SWOT analize, statističkih podataka, analize resursa te vlastite stručnosti radna skupina za izradu strategije unutar LAG-a, je utvrdila 5 strateških ciljeva / srednjoročnih programskih ciljeva, te jedan dugoročni, horizontalni, cilj koji bi se trebao promicati u svim programima i projektima implementacije LAG-a Središnja Istra. Navedeni ciljevi predstavljaju prioritete za pokretanje održivog ruralnog razvoja LAG područja u spomenutom razodoblju. Stoga se na njih treba usredotočiti tijekom procesa strateškoga planiranja. Implementacija Lokalne razvojne strategije treba uslijediti 3 do 6 mjeseci nakon osnivanja LAG-a kao udruge. Sa ciljem uspješne provedbe Plana potrebno je osnovati provedbene radne skupine, nadležne za provedbu aktivnosti i godišnju prilagodbu Plana, kao i skupinu za monitoring i evaluaciju. Metode prikupljanja podataka za analizu stanja Analiza počinje opisom prirodnih i zemljopisnih obilježja, a nastavlja se prikazom, gospodarstva, stanovništva te društvene i komunalne infrastrukture i društvenoga kapitala. Analiza se temelji kako na primarnim tako i na sekundarnim izvorima. Osim Upitnika, koji je posebno izađen za izradu strategija, Upitnik su popunjavale sve JLS sa područja LAG-a, koristeći službene baze podata i svoje interne evidencije. Svi su koristili podatke iz Popisa stanovništva iz 2001. godine koji je bio značajan izvor informacija, premda se od 2001. godine migracije odvijaju i brzo i neprekidno pa podaci iz Popisa stanovništva 2001. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Podaci Popisa stanovništva 2011. nisu još u cijelosti obrađeni, stoga iz njih za sada možemo samo vidjeti promjene u ukupnom broju stanovnika prema županijama, gradovima, općinama i naseljima. Podaci koji se odnose na poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, te na popis poljoprivrednih kultura i poljoprivrednih površina, korišteni su iz Popisa poljoprivrede 2003. Državnog zavoda za statistiku, no kako se promjene i u poljoprivredi odvijaju brzo i neprekidno podaci iz Popisa poljoprivrede 2003. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Za nadopunu podataka u poljoprivredi, korišteni su i podaci APPRR-a iz 2009.godine kao i nadopuna podataka iz 2012.godine koja se odnosi na broj OPG-eva. Nedostatak točnih i pouzdanih podataka ne dopušta provedbu cjelovite analize stanja, no omogućava pregled trendova u pojedinim granama gospodarstva. Za potrebe praćenja trenda

gospodarskih aktivnosti na području LAG-a Središnje Istre korišteni su statistički pokazatelji HGK IŽ i Hrvatske obrtničke komore.

1. ZNAČAJKE PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-om 1.1. Opće zemljopisne značajke područja (površina i granice područja, reljefne i klimatske karakteristike, kulturna, povijesna, prirodna baština i Natura 2000, stanje društvene i komunalne infrastrukture)

1. .1. 1. Opće značajke LAG-a

Ukupna površina LAG-a Središnja Istra koja se prostire u unutrašnjosti Istarske županije iznosi 534,91km², te broji 65 naselja. Broj stanovnika prema Popisu stanovnika iz 2001. godine je iznosio 18.587 stanovnika, a prema Popisu iz 2011. godine je iznosio 17.826 stanovnika gdje je uočljiv trend opadanja broja stanovnika. Prosječna udaljenost naselja od administrativnog središta JLS je 4,79 km. Prosječna gustoća naseljenosti područja LAG-a 2001. godine je bila 36,66 stanovnika na km². Najveća izmjerena nadmorska visina je izmjerena u općini Lupoglav iznosi 1.207 metara.

Grafikon 1.: Broj stanovnika na području LAG Središnja Istra, Izvor: DZS, popis 2011.

Grafikon 2.: Površina JLS-a koje se nalaze na području LAG-a Središnja Istra, Izvor: PP Općina i gradova 2.2. Teritorijalni ustroj LAG područja Središnja Istra Odlukama o pristupanju inicijativi za formiranje Lokalne akcijske grupe tijekom 2011. godine, područje LAG-a obuhvaća administrativna područja Grada Pazina te Općine: Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Tinjan i Sv.Petar u Šumi.

Grad Pazin se nalazi u samom srcu Istre, u središtu poluotoka, na putovima iz brdovite istočne Istre, dolinom Pazinskog potoka i Limske drage, prema zapadu i sredinom prema jugu za Pulu. Obuhvaća 18 naselja: Beram, Bertoči, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Lovrin, Pazin, Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamaski Dol te Zarečje. Iz Popisa iz 2001. na području Pazina živjelo je 9.227 stanovnika, no iz Popisa 2011. vidljivo je smanjenje na 8.630 stanovnika. Spomenuti negativan demografski trend ne odskače od demografskih kretanja na području cjelokupne Hrvatske. Najveća nadmorska visina iznosi 480m, a obuhvaća područje površine 137,23km².

Općina Cerovlje nalazi se sjevero-istočno od grada Pazina. Cerovlje je nastalo na važnom prometnom pravcu ceste koja je

povezivala Istru i Rijeku. Općina broji ukupno 15 naselja i to: Belaj, Borut, Cerovlje, Ćusi, Draguć, Gologorica, Gologorički Dol, Gradinje, Grimalda, Korelići, Novaki Pazinski, Oslići, Pagubice, Paz te Previž. Na površini od 107km², 2001. god

živjelo je 1.745 stanovnika, a u 2011.god, broj se smanjio na 1.671 stanovnika. Najveća nadmorska visina je 503m.

Općina Gračišće smještena je na istočnom dijelu središnje Istre. Obuhvaća površinu od 60,15km², na kojem se nalazi 7 naselja: Batlug, Bazgalji, Gračišće, Jakačići, Mandalenčići, Milotski Breg te Škopljak. Teren je velikim dijelom brdovit te je kategoriziran kao brdsko - planinsko područje. Prema Popisu stanovništva iz 2001.god, na ovom području živjelo je 1.433 stanovnika, a prema Popisu 2011. 1.408 stanovnika. Prosječna udaljenost naselja od administrativnog sjedišta iznosi 5,92km. Najveća nadmorska visina je 452m.

Područje Općine Karojba obuhvaća kršku zaravan jugozapadnog dijela i brdovito flišno područje sjeveroistočnog dijela Istre. Obuhvaća 4 naselja: Karojba, Novaki Motovunski, Rakotula i Škropeti. Prostire se na površini od 34,66km², a najveća nadmorska visina iznosi 426m. Prema Popisu 2001.god, na području općine Karojba živjelo je 1.489 stanovnika, no taj se broj do Popisa 2011.god smanjio na 1.442 stanovnika. U sjevernom i istočnom području općine nalaze se većina naselja i tu je naseljenost

gušća u odnosu na južno područje, koje je gotovo nenaseljeno.

Na najvećoj nadmorskoj visini od 1207m, obuhvaćajući područje površine 94km², nalazi se Općina Lupoglav. Smještena na krajnjoj sjeveroistočnoj strani Pazinštine. Općina se sastoji od 8 naselja: Boljun, Boljunsko Polje, Brest pod Učkom, Dolenja Vas, Lesišćina, Semić te Vranja. U općini je, u razdoblju između dva Popisa stanovništva došlo do veoma blagog, ali pozitivnog demografskog trenda. Tako je prema Popisu 2001.na području općine Lupoglav živjelo 929 stanovnika, a prema Popisu 2011. 935 stanovnika. Iako mali porast, ipak je značajan u odnosu na sveprisutna negativna

demografska kretanja.

Općina Motovun nalazi se na sjeveru Istarske županije, u blizini grada Pazina. Najbolje je sačuvana srednjovjekovna istarska utvrda, koja se razvila na vrhu strmog brežuljka. Na površini od 33,58km² prostire se četiri naselja: Brkač, Kaldir, Motovun te Sveti Bartol. Prema Popisu 2001.god, Općina je imala 983 stanovnika. Nakon toga je uslijedilo pozitivno demografsko kretanje te je Općina prema

Popisu 2011. imala 1001 stanovnika. Najveća nadmorska visina iznosi 352m.

Jedna od najmanjih (po površini) općina u Istarskoj županiji jest Općina Sveti Petar u Šumi. Općina je raštrkanoga tipa, smještena na brežuljkastoj zaravni na nadmorskoj visini od 350 m i nema nikakvih obilježja istarskih gradića. Brežuljkasti teren općine poznat je i po brojnim plodnim vrtačama(valama) i ne postoji prostor na planeti zemlji gdje se na tako malom prostoru nalazi toliko mnogo vrtača različitih veličina. Na površini od samo 14,29km² živi, prema

Popisu 2011. godine 1.067 stanovnika. Prema Popisu 2001.god, na području općine živjelo je 1.011 stanovnika, iz čega je vidljiva prisutnost pozitivnog demografskog trenda. Gustoća stanovnika iznosi 67 stanovnika po km².

Općina Tinjan smjestila se 12km zapadno od Pazina. Površina Općine je 54,46km², što čini 19,3% cjekolupne površine Istarske županije. Na spomenutom području nalazi se 8 naselja i to: Brčići, Brečevići, Jakovici, Kringa, Muntrilj, Radetići, Tinjan te Žužići. Prema Popisu 2001., na području Općine živjelo je 1.770 stanovnika, no, u skladu sa demografskim trendom, iz Popisa 2011.vidljivo je smanjenje broja stanovnika na 1.672. Najveća nadmorska visina iznosi 350m. Godine

2006. Tinjan se proglasio Općinom istarskog pršuta. 2.3. Opće zemljopisne i klimatske značajke područja Područje LAG-a Središnja istra prostire se na površini od 535,37km², što čini 15,40% od ukupne površine Istarske županije. LAG obuhvaća ukupno 65 naselja, u kojima je prosječna udaljenost od administrativnog sjedičta 4,79 km (podaci su nepotpuni). Prema Popisu 2011., na području LAG-a živi 17.826 stanovnika. Reljefna svojstva LAG-a su veoma zanimljiva jer svojim područjem dotiče svih triju “podjela” Istre. Najveći dio površine nalazi se na Sivoj Istri, koju karakteriziraju „siva“ flišna tla, vodonepropusna tla, erozija, površinski (bujični) vodotoci te razvijen reljef. Svojim rubnim dijelovima LAG se dotiče Crvene Istre. Crvenu Istru, kako joj i sam naziv kaže, karakterizira tlo „crvenica“, te ujedno i krški porozan pa nema površinskih vodotoka9. Klimatološki gledano, unutrašnjost Istre, na kojoj se nalazi promatrano područje LAG-a, obilježava kombinacija submediteranske i pretplaninsko-kontinentalne klime. LAG obilježavaju topla i suha ljeta, blage i ugodne zime, velik broj sunčanih dana (do 2.800 sati na godinu), relativno male godišnje temperaturne varijacije zraka. Tako je najniža prosječna temperature u ožujku 10ºC, a najviša u kolovozu, oko 25ºC.

9 ŽRS IŽ, Radna verzija

2.4. Zaštićena područja prirode Zaštita prirodnih bogatstava

Kategorija zaštite JLS /broj

Lokacija/naziv Površina/ u km²

posebni rezervat GRAČIŠĆE posebni botanički rezervat-prirodni

travnjaci južno od naselja Markoči 100ha

MOTOVUN Zaštićeni rezervat šumske vegetacije 274,9ha

CEROVLJE šumska vegetacija: sastojine bukovih šuma na flišnom dijelu u području između Cerovlja i Boruta, te vegetacija hrasta medunca sa bijelim petoprstom na lokalitetu Bregi.

posebni rezervat – ornitološki LUPOGLAV Park prirode "Učka"

GRAČIŠĆE jama Bregi (Šimunska jama ili Marfanska jama)

PAZIN Pazinski ponor

park prirode

Krajobraz ponora Čiže, dolina vodotoka i jezera Butoniga, šuma pitomog kestena Lovrinj, šumske površine – Zamaski dol, šumske površine Rogovići –Bertoši, krajolik doline Pazinčice, krajolik doline Drage, krajolik uz cestu Lindar-Žminj; Padine brežuljaka prema Motovunu, Beramska vala, područje oko Trviža, područje oko Berma, područje oko Lindara, Gortanov brijeg 41.582.318m²

spomenik prirode

GRAČIŠĆE zaštićeni krajolik-dio zaštićenog krajolika kanjona Raše od Šumbera do mosta Raše; okoliš povijesne cjeline naselja Gračišće; Lindar-Žminj 503,3ha

Sv.PETAR U ŠUMI

Limska draga (prirodni krajobraz) Padine oko naselja Sv. Petar u Šumi, Sjeveroistočna strana sela Slavčići, Padine, istočno, južno i zapadno od sela Glavica 2 ha

MOTOVUN

Zaštićeni krajolik 267,56ha

značajni krajobraz

CEROVLJE

1. prirodni krajobraz: - dio središnje kotline oko akumulacije Butoniga i - Cerovljansko polje 2. kultivirani krajobraz: - Draguć – Grimalda - kulturni

krajolik humka akropolskog naselja Draguć i širi prostor sjeverno od Draguća i Grimalde, omeđen Račiškim bregom, te uzvisina s naseljem Grimalda i ruralna naselja na nasuprotnim obroncima, - Belaj - Sv. Martin – Paz - kulturni krajolik neposrednog agrarnog prostora dvorca Belaj, krajolik do ruševina Posrta (kraj kapele sv. Martina), te širi prostor oko akropolskog naselja Paz, koji čine jednu krajobraznu cjelinu.

Sv.PETAR U ŠUMI Oko sakralnih objekata i trga 0,5 ha PAZIN Stablo čempresa u Kašćergi

Tablica 1. Zaštićena područja prirode Trenutačno stanje zaštićenih područja prirode na teritoriju LAG-a obuhvaća iznimno značajan park prirode Učka, na području općine Lupoglav. Park prirode Učka obuhvaća istoimenu planinu i dio područja Ćićarije, a smješten je uz obalu sjevernog Jadrana na jednoj od najsjevernijih točaka Mediterana, te veže Istru i kontinentalni dio Hrvatske. Prostire se na 160km²., i na njemu se nalaze grad Opatija te općine Kršan, Lanišće, Lovran, Lupoglav, Matulji i Mošćenička Draga. Vrijednosti zbog kojih je Učka proglašena parkom prirode poznate su već odavno, a leže u njenom reljefu i neposrednoj blizini mora, što je uvjetovalo razvoju specifične klime te bujne šumske vegetacije. Tome valja dodati bogata livadna i druga antropogena staništa na kojima nalazimo brojne endemske, ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste.

Jama Bregi ili Marfanska jama duboka je 273 metra i sa svojih 2.045 metara istraženih kanala ujedno i najduža u Istri. Pazinski ponor je zakonom zaštićen kao značajni krajobraz. Zaštićeno područje obuhvaća kanjon i ponor Pazinčice, dužine oko 500 metara i dubine oko 100 metara, te Pazinsku jamu. Pazinska jama je najslikovitiji primjer djelovanja prirodnih sila na krški teren Istre. Smjestila se ispod zidina tisućljetnog Pazinskog kaštela, točno na granici «sive» i «crvene» Istre. Flora LAG-a Središnja Istra predstavljaju hrast lužnjak, poljski jasen, crnika, gljive tartufi, tomasinijev zvončić, kraški runolist, cvjetovi perunike, božura, visibabe, ciklame, šparoge i brojne vrste gljiva. Faunu predstavljaju zec, jarebica, srna, divlja svinja i autohtone pasmine

domaćih životinja, kao što su istarsko govedo, koza, ovca pramenka, magarac i pas istarski gonič. Značajni krajobraz je obilježje općine Motovun, čija se atraktivnost ogleda u srednjovjekovnom ambijentu (zidine u obliku prstena i dva poluprstena) te pogledu na vinorodna polja i Motovunsku šumu, koja spada u kategoriju park-šuma.

NATURA 2000 – Hrvatska predstavlja ekološku mrežu s nizom lokaliteta koji su ključna uporišta za dugoročno očuvanje europski ugroženih vrsta i staništa. Velik broj lokaliteta i površina koju prekrivaju ukazuje na iznimno bogatstvo biološke raznolikosti Hrvatske te na značajan doprinos ekološkoj mreži Europske Unije. Osigurati njihovo povoljno stanje očuvanosti kroz prilagođeno upravljanje i razumno korištenje prirodnih dobara najvažnija je obveza u zaštiti prirode za Hrvatsku kao buduću EU članicu. Prijedlog NATURA 2000 u Hrvatskoj – priređen je temeljem znanstvenih podataka i stručnih procjena o važnosti pojedinih područja, sukladno kriterijima zadanim Direktivom o pticama i Direktivom o staništima. On je rezultat višegodišnjeg rada Državnog zavoda za zaštitu prirode na pribavljanju, objedinjavanju i analizi relevantnih podataka u kojega se nastojalo uključiti što širu stručnu i znanstvenu zajednicu te nevladine udruge iz područja istraživanja i zaštite prirode. Radi slabe istraženosti biološke raznolikosti Hrvatske podaci su još uvijek nepotpuni te su u tijeku intenzivna istraživanja čiji se rezultati ugrađuju u prijedlog i popunjava EU baza podataka NATURA 2000, a na temelju njih će se uspostaviti i obvezni monitoring. Do sad prikupljeni podaci ukazali su na najvažnija područja koja zadovoljavaju zadane kriterije.

O zaštićenosti prirode, na području Istre, brigu vodi Natura Histrica. Natura Histrica je javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Istarske županije.

Osnovna djelatnost ustanove je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Istarske županije u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometenog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja. S ciljem osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara Natura Histrica nadzire i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti u zaštićenim područjima.

Na području LAG-a Središnja Istra, najveće zaštićeno područje uz krajobraze I spomenike prirode, jest park prirode Učka. Njegovi su dijelovi po ostalim općinama stvorili predivne krajobraze, koje je potrebno očuvati za buduće generacija. Kulturno-povijesna baština Kulturno-povijesnu baštinu dijelimo na: zaštićenu nepokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu), zaštićenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu) i zaštićenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (nematerijalnu). Na području LAG-a nalazi se 114 objekta zaštićene nepokretne povijesno-kulturne baštine. Od toga:

- ruralno-urbana cjelina (grad, selo, naselje ili njegov dio) broji 20 objekata, - spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem) broji 13

objekata, - elementi povijesne opreme naselja broje 18 objekata, - spomenički kompleks (područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim

događajima i osobama) broji 24 objekta, - arheološki lokaliteti (arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna

nalazišta i zone) broje 22 objekta, - područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima broji 1 objekt, - krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru broji 9 objekata

- industrijska baština - tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti broji 7 objekata Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna) broji mnogo predmeta, no precizan broj nije pronađen. Zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba – nalaze se muzeju grada, Pazin, DAPA – Cjelina arhivskih fondova i zbirki te EMI – muzejska građa. Pod crkvenim intervarom imamo 3 objekta. Folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote broji 2 objekta

Pazin Grad Pazin smješten je u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju okružuju okolna brda formirajući kotlinu. Stari dio grada smješten je nad strmim liticama ispod kojih se nalazi ponor rječice Pazinčice tvoreći tako geološki fenomen poznat kao Pazinska jama. Iz starog dijela grad se proširio na zapad, odnosno u zaleđe Pazinske jame. Rječica Pazinčica u svom toku stvara i poznati vodopad Zarečki krov čije jezerce u ljetnim mjesecima privlači mlade Pazinjane koji tu pronalaze mjesto za osvježenje. Grad Pazin prvi se put spominje 983. kao tzv. Pazinska utvrda. Od 12. stoljeća Pazin je središte Pazinske knežije, nad kojom su 1374. preuzeli vlast Habsburgovci. 1822. Austrija je Pazin učinila upravnim središtem Istarskog okruga. Važan simbol Pazina jest njegov Kaštel. Kaštel je podignut nad liticom ponora Pazinčice, na važnom strateškom položaju jer je tijekom srednjeg vijeka štitio važne komunikacije koje su vodile od istočne do zapadne i sredinom poluotoka do južne Istre. Prvi se put spominje pod nazivom Castrum Pisinum u darovnici njemačkog cara Otona II. nastaloj u Veroni 7. lipnja 983. godine. Sagrađen je kao jednostavna, jaka konstrukcija poput izduženoga pravokutnika s prizemljem i s dva kata, s prislonjenom kvadratičnom kulom i zidinama koje su, uz druge građevine, obuhvaćale i kaštelansku kapelu posvećenu Madoni i pripadajući mali zvonik. Na utvrdi su očuvani tragovi dugog građevinskog razvitka jer je mnogobrojnim dogradnjama, pregradnjama i adaptacijama prilagođavan i osuvremenjivan, primarno, za potrebe obrane i zaštite te sekundarno i za funkciju ugodnijeg stanovanja. U osnovi današnji oblik nepravilnog pravokutnika koji ograđuje unutrašnje dvorište dobiva u 15. i 16. st. U 19. st. otvorene su nove komunikacije prema suburbiju, četverokutna kula snižena je do visine ostalih krovova, na istočnom pročelju dozidan je tornjić s urom i preslicom za zvono. Crkva sv. Nikole podignuta je 1266. godine o čemu svjedoči latinski natpis na glavnom pročelju. U prošlosti je imala status prepoziture što je značilo da je bila nadređena župama porečke biskupije na području habsburške Istre. Prvobitna župna crkva bila je mala, sasvim jednostavna, jednobrodna građevina oko koje se prostiralo groblje za pripadnike pazinske župe. Kao i u mnogim drugim primjerima i ona je s vremenom proširivana i obogaćivana vrijednim umjetničkim inventarom. Prva značajna intervencija kojom je izmijenjen njen izgled bila je izgradnja velikog, izduženog svetišta 1441. godine. Čitav prostor svetišta našao se pod visokim svodom iznad mreže kamenih rebara. Takva se svodna konstrukcija ranije nije mogla vidjeti, pa je u ono doba predstavljala inovaciju, pravi građevinski pothvat. Bila je to novost u crkvenoj arhitekturi koja će se iz Pazina proširiti cijelom Istrom i ostati u upotrebi do konca 16. stoljeća. Franjevački samostan je utemeljen bulom koju je, na zahtjev «kapetana, sudaca i svih građana grada Pazina», izdao papa Siksto IV. u Rimu 5. srpnja 1481. godine. U to je doba već postojala kasnogotička crkva (građena od 1463. do 1477. i produljena 1481. godine) koja je 1484. posvećena Pohođenju BDM. Postoji priča, kako se prilikom kopanja temelja naišlo na nekoliko komada zlatne rude zbog

čega je i crkva neko vrijeme nazivana crkvom «Majke Božje na zlatnoj rudi». Na prostoru ispred crkve je do 1781. godine bilo samostansko groblje. Od nekadašnjeg groblja sačuvane su dvije nadgrobne ploče koje se sada nalaze u samostanskom dvorištu.10 Cerovlje Naselje je na mjestu današnjeg postojalo već u 13. stoljeću, kada ovim krajem vladaju akvilejski patrijarsi. Međutim, prvi se put izrijekom, kao Cerovlje, spominje 1325. u Istarskom razvodu, a u Urbaru pazinske grofovije iz 1498. nalazimo ga kao Czerolach. Uz samu cestu koja spaja Cerovlje i Pazin podignuta je u 15. stoljeću crkvica Sv. Roka, zaštitnika od kuge. Na ovom dijelu nalazi se i crkvica Svetog Trojstva iz 15. stoljeća, s ostacima fresaka nepoznatog majstora iz vremena gradnje, koju je 1588. proširio domaći svećenik. Na ulazu u stari dio Draguća, u općini Cervlje, okružena grobljem, nalazi se crkva posvećena starozavjetnom svecu Sv. Elizeju, učeniku proroka Ilije. Romanička je to građevina podignuta koncem 12. stoljeća dvobojnim kamenim blokovima, što je usamljen slučaj ne samo u Istri, već i njenom širem okruženju. Oslikana je početkom 13. stoljeća, rukom nepoznata majstora kojeg odlikuje osebujan izričaj. Slikao je brzo i strasno prskajući bojom, čije sasušene kapljice još uvijek razaznajemo na freskama. Očito je greškom u brzini Ivana na Posljednjoj večeri naslikao sučelice, a predomislivši se doslikao mu je profil. Tako je nastala prva kubistička slika, 800 godina prije Picassa, koji je upravo ovakvim pristupom slici zaslužio besmrtnost. Likovi, našeg nepoznatog majstora, lišeni su svih portretnih obilježja, šematski prikazuju događaj, pa kao takvi predstavljaju jedinstven slikarski opus u Istri.11 Gračišće Prije 2000 godina drevni Gali dali su mu ime Gallignana, a Slaveni su ga po svom doseljavanju u Istru u 6. i 7. stoljeću, nazvali Gračišće. Prvi puta se u pisanom obliku njegovo ime spominje 1199.godine. Grad je nekoć bio opasan obrambenim bedemima, od kojih je preostala samo kula na istoku, iz XV. stoljeća. Poznato je da su još XV. st. u Gračišću živjeli slobodni seljaci-plemići s hrvatskim prezimenima. Crkva Sv.Marije na Placu- sagrađena 1425.godine, vrijedan primjer gotičke arhitekture sa utjecajima sjevernog stila. Unutrašnjost je oslikana u 15. stoljeću, a njoj se nalaze gotičke freske, drveno romaničko raspelo iz početka 13.st. te barokna pročelja. Crkva Sv. Antona Padovanskognekadašnja biskupska kapela, sagrađena je 1381. godine, a obnovljena 1486. sa baroknim oltarom. Crkva Sv.Pankracija sagrađena je u 15.stoljeću i nedavno obnovljena. Župna crkva Sv.Vida, Modesta i Kresencije podignuta je u 17.stoljeću na mjestu mnogo starije crkve. Ima tri broda i sedam mramornih oltara. Zanimljiva je statua Sv.Vida sa maketom u ruci koja u perspektivi prikazuje grad tijekom 15.stoljeća. Zvonik, visok 30 m, potječe iz 13.stoljeća. Jedno je svetište posvećeno Sv.Eufemiji sa skupocjenim romaničkim raspelom. Palača obitelji Salamon izgrađena je 1570.godine, i čini lijep primjer venecijanske gotike. Od važnog je značaja i staza Sv.Šimuna, 11 km duga kružna staza, jedana od najstarijih pješačkih staza. Početna nizbrdica vodi uz ruševine crkvice svetog Šimuna. Putem se mogu vidjeti ostaci vodenice, preko starog kamenog mostića stiže se do slikovitog slapa Sopot i malog jezera. Ponovno se uspinjući, nailazi se na crkvu Sv.Stjepana. Staza se nastavlja prema vrhu Marija Magdalena gdje se nalazi istoimena crkva iz 15.stoljeća, te vidikovac sa predivnom panoramom. Jama Bregi najdulji je istarsko speleološki objekat i jedna je od najzanimljivijih jama i za strane 10 http://histrica.com 11 http://histrica.com

speleološke ekspedicije. Do sada je dokumentirana do ukupne duljine od 2045 m. Kožljak, nekadašnji grada-utvrda, u srednjem vijeku sagrađen je na uzvisini kaštel, što ga dokumenti već iz početka 12. stoljeća spominju pod hrvatskim imenom Iosilach ili Gosilach, u vrijeme kad postaje feud akvilejskih patrijarha. romaničke župne crkve sv. Hadrijana. Od sakralnih objekata, važna je i crkva sv. Križa 18.st., barokna, Crkva Sv. Jurja na groblju izgrađena je 1590.12 Karojba Ime vjerojatno potječe od latinskog Quadrivium, što znači mjesto gdje se račvaju četiri ceste. Danas postoje samo tri ceste, koje vode predivnim prirodnim pejzažima, vinogradima, pašnjacima i šumovitim brežuljcima. Zapadno od Karojbe,nalazi se Kapitalsko polje s obiljem kulturno-povijesnih i prirodnih spomenika. Nezaobilazna stanica pri dolasku u Karojbu je prekrasan kanjon potoka Krvar što se nedaleko ulijeva u Mirnu. Legenda kaže da se na potoku odigrao sukob između Istrana i Atile, koji je potok natopio krvlju pa je otud dobio i ime. U blizini nalaze se tri izvora, Badavca, Valigaštar i Knež Studenac. Najstariji nalazi potječu iz mlađeg kamenog doba. Na lokalitetu Šublenta otkriveni su, između ostalog, kremeni nožići i kamene sjekire. Početkom 2.stoljeća prije nove ere na vrhovima brežuljaka sagrađene su gradine - naselja uglavnom kružnog oblika sa zaštitnim zidinama.. Na području Karojbe i okolice također su pronađene gradine, najupečatljiviji ostaci iz brončanog doba. Rimska vladavina na ovom području ostavila je nekoliko vrijednih tragova. Na lokalitetu Podšublenta otkriven je kanal za navodnavanje polja iz doba Rimljana kao dokaz razvijene zemljoradnje u antici. U samoj Karojbi nađeni su rimski nadgrobni spomenici, kao što je nadgrobni spomenik 4.rimske legije Flavije Felix, iz prve polovice 4. stoljeća. Sakralnih objekata, svjedoka povijesti, ima nekoliko. Župna crkva Svih Svetih sagrađena je 1580.godine, lako je uočljiva zahvaljujući zvoniku u njezinu sklopu visine 22 m. Crkva Sv.Andrije sagrađena je u XIII. st., u kojoj je sačuvano isklesano kamenje iz VIII.stoljeća. Nad ulazna vrata postavljen je rimski natpis. Rakotule, župna crkva Sv.Roka- iz XVI.stoljeća, sa mramornim oltarom i drvenim kipom Bogorodice s Djetićem, uz sv.Roka i sv.Josipa. Rakotule, crkva Sv.Nikole, romanička crkva, sagrađena u 14.stoljeću, jedinstvena po freskama koji prikazuju legendarni život svetog Nikole. Botanički spomenik prirode „Četiri pinije", prirodni fenomen: stare preko 200 godina, Pinije impozantnih, kišobranastih krošnji i dimenzija, neobično se ističu u okolnom krajoliku. Dimenzije najvećeg stabla: opseg 3,30 m, visina 14,5 m. Od velikog je značaja i Parenzana, trasa nekadašnje pruge Parenzana, koja je vodila od Poreča do Trsta. Trasom pruge uređena je pješačko-biciklistička staza koja malo prije Vižinade prolazi preko kamenog mosta Sabadin, jedne od najljepših građevina ove vrste u Istri. Lupoglav Lupoglav je smješten na od davnina važnim prometnicama, ali i strateškom položaju zbog kojega je bio važan. Područje je bilo naseljeno u prapovijesti, a u srednjem se vijeku razvio kaštel na litici iznad sela Gorenja Vas. Osim njega, pripadalo mu je i seosko naselje Dolenja Vas. U 11. st. bavarski ga knez daruje akvilejskom patrijarhu zajedno s okolnom Lupoglavskom gospoštijom. Kaštel je potpuno očuvana središnja stambena dvokatnica s prizemljem gospodarske namjene. Dvorac je utvrđen zidinama sa stražarskim ophodom,

12 http://histrica.com

puškarnicama i četvrtastim kulama. Uz vanjsku stranu istočnih zidina prizidana je staja koja je u 20. st. preuređena za stanovanje. Današnje naselje razvilo se oko kaštela u 19. i 20. st., osobito nakon izgradnje željezničke pruge. Motovun Motovun je grad-spomenik, drevni istarski akropolski gradić smješten na vrhu 277 metara visokog brijega, čiji današnji izgled potječe još iz srednjeg vijeka, iz 12. i 13. stoljeća. Do vrha motovunskog brijega, do njegovog venecijanskog gradskog trga, vodi najduže istarsko stepenište, s 1052 stepenice. Iz bogatog graditeljskog nasljeđa Motovuna izdvojimo gradska vrata s kulom, renesansnu gradsku palaču, gradsku ložu, župnu crkvu Sv. Stjepana, manje crkvice Madonna dei Servi, i Madonna delle porte, srednjovjekovni raspored ulica, gradske cisterne i mnoge grbove na pročeljima zgrada. Položaj i vizura Motovuna čine ga jednim od najljepših starih gradova na Mediteranu. Hotel "Kaštel" smješten je na glavnom gradskom trgu, u palači iz 18. stoljeća. Stara legenda kazuje kako su nekoć davno u dolini rijeke Mirne živjeli divovi. Bili su toliko veliki da su gledajući gradove na brežuljcima nad Mirnom, jedan drugom iz ruke u ruku dodavali alat i veliko kamenje. Jedan od gradova kojeg su u to legendarno doba Dolina Mirne izgradili divovi bio je i Motovun. Mnogo kasnije, kad su Istru naselili i obični ljudi, divovi su počeli nestajati, no u legendi i pričama Vladimira Nazora ostao je zapamćen motovunski div Veli Jože, koji je bio toliko velik i jak da je golim rukama mogao zatresti zvonik motovunske crkve. Sv.Petar u Šumi Predio Sv.Petra u šumi je bio naseljen još u vrijeme antike a nalazi iz tog davnog vremena pohranjeni su u muzeju u Trstu. Taj predio se nalazi na teritoriju Sv.Tommasa, gdje se nekad nalazila, na visini od 300 metara, utvrda starih Histra, a nakon toga dvorac od kojeg danas nije ostao nikakav trag. Prvi puta se spominje 1102.godine. Od sakralnih spomenika, koji su u većini područja najvažniji svjedoci baštine, imamo nekoliko. Crkva Sv. Petra i Pavla iz 1755. god. Poznata je između ostalog po jedinstvenim pozlaćenim kožnim zidnim tapetama. U njoj se čuva i čudotvorna slika Majke Božje koja je prema predaji proplakala krvavim suzama. Pavlinski samostan sagrađen u 12.stoljeću, te nadograđivan u 13.i 15.stoljeću. Oko 1770. godine u supetarskom samostanu su organizirana predavanja iz filozofije, te možemo govoriti da je barem za kratko vrijeme u samostanu djelovao Filozofski fakultet. Kringa, po pisanim izvorima spominje se od 1102. pod imenom Curitico. A danas je Kringa sve poznatija po Juri Grandi, najstarijem europskom vampiru i neobičnim događajima koje je u vezi s njim zabilježio Ivan Weikard Valvasor. Po legendi, vampir je 16 godina terorizirao mještane, ustajući iz groba, dok 1672.godine, mještani nisu otkopali grob, proboli ga glogovim kolcem i odrubili mu glavu. Sama Kringa je lijep gradić kojeg na ulazu krasi Kalvarija iz 1876.godine te velike ladonje i trg sa dva zdenca. Muntrilj, crkva Sv. Roka koja potječe iz 17.stoljeća., a sačuvane matične knjige iz nje svjedoče o korištenju starog hrvatskog pisma, glagoljice sve do XIX st. Zvonik, visok 21 metar, sagrađen je 1890.godine.13

13 http://histrica.com

Tinjan Gradić nekad opkoljen bedemima i kulama, danas je mjesto sa vrlo izraženim šarmom, gdje se tradicija i povijest ponosno iskazuju. U rimsko doba Tinjan je nosio ime Attinianum i čuvao je granice porečkog agera te nadzirao prometnicu prema Tarsatici. Svoj puni sjaj dosiže u srednjem vijeku. Oko Tinjana bio je prokopan jarak a u grad su vodila samo jedna vrata i pokretni most. Iz tog vremena poznato nam je da je Tinjan imao i svoj stup srama. Od važnog je značaja stara jezgra Tinjana sa sačuvanim rasporedom ulica i zgrada iz srednjeg vijeka, te uklesanim simbolima njihovih vlasnika, kao što je kuća Depiera iz 1670.godine sa arkadama, cisternom i visokim dimnjakom, zatim dvoglavi carski orao i grb Attems iz 1558. Godine. Župna crkva sv. Šimuna i Jude sagrađena 1773. sa kipovima Bogorodice, Šimuna i Jude, raznim natpisima posvećenim carici Mariji Tereziji Habsburškoj, zanimljivim pročeljem te kvadratnim zvonikom visine 30 metara iz 1762.godine. Crkvica sv. Križa sa zvonikom na preslicu, sagrađena u 13.stoljeća uz koju se nalazi poznata Tinjanska kalvarija iz 1894.godine. Od izuzetnog je značaja tinjanski kameni županski stol sa 10 isklesanim kamenih stolica. Važno je spomenuti tinjanske kažune. Njihova posebnost jest u njihovim oblicima, tj. nisu uvijek okrugli, već i četvrtasti ili ukopani pod zemljom. I jedan od najprepoznatljivihi zasigurno je europski suhozid. Od sredine 2007.godine započela je izgradnja Europskog suhozida, gdje svaki graditelj može ugraditi najviše jedan numerirani kamen i dobiti certifikat za sudjelovanje u gradnji. Po procjeni, biti će potrebno oko 250 000 kamena i isto toliko graditelja.14 2.6. Infrastruktura na području LAG-a 2.6.1. Komunalna infrastruktura Stanje infrastrukture područja LAG-a u kolovizu 2012.god.sastojalo se: vodovodna mreža dostupna je 93%, kućanstva. Priključak na kanalizacijski sustav i pročišćavanje otpadnih voda posjeduje tek 45% kućanstava grada Pazina, dok su ostale općine navele da na njihovom području nema prikljulaka na kanalizacijski sustav. Spomenuto ukazuje na lošu situaciju. Broj priključaka za električnu mrežu je 100% ili 5.821 kućanstavo, ADSL mreža u prosjeku je dostupna na 68,44% kućanstava na području LAG-a (nisu dostupni svi podaci).

14 http://histrica.com

Grafikon 4. Komunalna infrastruktura, Izvor: ŽRS LSŽ i ZŽ 2011.-2013., Interno JLS Na području LAG-a postoji 41 vodosprema.(nepotpuni podaci) Iako je broj javnih cisterni, po nepotpunim podacima 16, njih 10 nije u finkciji. Uz sve rastući problem nepostojanja dovoljnog broja javnih cisterni, jedan od velikih problema jest i odlagalište otpada. Samo Grad Pazin i Općina Sveti Petar u Šumi imaju odlagalište komunalnog otpada. Karojba i Motovun nemaju niti odlagalište građevinskog otpada, što ostale JLS imaju. Također, niti jedna JLS nema odlagalište opasnog otpada ni kompostanu. Divljih odlagališta ima 6, no podaci su nepotpuni. 2.7. Prometna infrastruktura Cestovna infrastruktura prema dostupnim podacima LAG-a Središne Istre, sastoji se od 418 km nerazvrstanih cesta, 99,14km općinskih/gradskih cesta, 119,57km županijskih cesta, 121,72km državnih cesta te 10,50km autoceste. Ukupno 768,93km cesta prolazi kroz LAG. Od toga je asfaltirano 81,70%, a neasfaltirano 18,30%.(podaci su nepotpuni)

Grafikon 5. Prometna infrastruktura, Izvor: ŽRS LSŽ i ZŽ 2011.-2013., Interno JLS

Grafikon 6. Asfaltiranost/neasfaltiranost cesta, Izvor: ŽRS LSŽ i ZŽ 2011.-2013., Interno JLS Poslovnih/poduzetničkih zona na području LAG Središnja Istra ima ukupno 7, ukupne površine 151,9 9ha.

Grafikon 7 : Površina poduzetničkih zona, Izvor: HGK, IDA, pazin.hr U Pazinu imamo pet poduzetničkih/poslovnih zona - poslovna zona Ciburi - veličine 25 ha, poslovna zona Ciburi II 7,4 ha, Pazinka I 13,9 ha, Pazinka II 4,5210 ha, Podberam 7,6908 ha. Na području općine Lupoglav nalazi se poduzetnička zona, površine 90 ha, dok se na području općine Tinjan nalazi poduzetnička zona Butori, površine 3,4ha.

3. Gospodarstvo 3.1. Glavne gospodarske djelatnosti na LAG području Prema podacima pribavljenim od Hrvatske obrtničke komore, najveći udio u djelatnostima zauzimaju uslužni obrti sa 377 nositelja, iza čega slijede proizvodni obrti sa 110 te trgovina sa 92 nositelja.

Grafikon 8. Gospodarske djelatnosti, Izvor: HOK 3.2. Obrtnici na području LAG-a Na području LAG-a Središnja Istra nalazi se 776 članova poslovnog sektora. Od spomenutoga broja imamo 705 obrta, od čega ih je 110 koji su usmjereni na proizvodnju, te 595 koji su usmjereni na usluge. Od ostalog broja spomenutih članova poslovnog sektora, imamo 46 trgovačkih društava, uglavnom usmjerenih na proizvodnju (njih 35), te 25 udruga, od kojih je većina usmjerena na usluge i razvoj zajednice (njih 23).

Grafikon 9. Obrtnici na području LAG-a, Izvor: Izvori: Interno JLS; Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva

Grafikon 10: Poslovno-pravni subjekti na području LAG Središnja Istra; Izvor: Izvori: Interno JLS; Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva 3.3. Radni kontigent stanovništva na LAG području prema popisu stanovništva 2001. Prema podacima popisa stanovništva iz 2001. godine radni kontigent na području LAG-a Središnja Istra čine 53,83% muškarci i 46,17% žene. Sveukupni radni kontingent žena (15-59) i muškaraca (15-64) iznosi 62,04%. Udio stanovnika u dobi 0-19 godina iznosi 24,78%, a stanovnika koji imaju 60 godina i više 22,57% od čega je muškaraca 42,33%, a žena 57,67%.

Grafikon 11. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a Središnja Istra, Izvor: DZS Popis 2001.

Grafikon 12: Stanovništvo – demografska kretanja, Izvor: DZS Popis 2001.

Grafikon 13. Dobna struktura LAG-a Središnja Istra, po spolu, Izvor: DZS Popis 2001.

Grafikon 14. Radni kontingent stanovništva, po spolu, Izvor: DZS Popis 2001. Prema Popisu stanovništva iz 2001., prosječna starost LAG-a iznosila je 40,21godinu. Područje LAG Središnja Istra karakterizira demografsko kretanje jednako ostatku regije. Indeks starenja na području LAG Laura iznosi 102,4315. Poticaji gradova i općina, a i same županije, ukazuje da su poduzeti određeni koraci u pojedinim JLS kako bi se stanovništvo potaklo da ostanu na području. No spomenuti poticaji vremenom neće biti dostatni, te je potrebno osigurati kvalitetnu infrastrukturu kako bi se spriječilo iseljavanje.

Grafikon 15. Prirodni prirast I vitalni indeks LAG-a, Izvor: ŽRS, interno JLS, DZS Popis 2001.; Zavod za javno zdravstvo IŽ 15 DZS, Popis 2001.

3.4. Zaposlenost Podacima HZZ-a za JLS u svibnja 2012. godine broj nezaposlenih bio je 570 osoba, ili otprilike 7% od ukupnog broja aktivnog stanovništva. Od ukupnog broja nezaposlenih u prosjeku za 2011. broj nezaposlenih žena je 57,03%, a broj nezaposlenih mladih do 29. godina je oko 38%, (podaci dostupni samo za Pazin). Vidljiv je problem nezaposlenosti mladih, koji je, kao i na razini Hrvatske, veoma visok. Nužno je usklađivanje politika zapošljavanja sa tržištem rada, jer se i na području LAG-a Središnja Istra vide obrasci poput onih na području cijele države. Dakle, najugroženije su skupine mladi do 29 godina, žene iznad 45 godina, te starija populacija koja još ne ispunjava uvjete za mirovinu. Jednako tako, otežano zapošljavanje je i među skupinom osoba s invaliditetom, koje je nužno uključiti u život zajednice. Zapošljavanje na području LAG-a je uglavnom sezonsko, no kontinetalni karakter ovog područja pridonosi produženju sezone, a samim time i postojanja radnih mjesta.

Grafikon 16. Broj nezaposlenih u LAG-u 2011.godine, Izvor: Statistički bilten HZZ PS Pula

Grafikon 17. Broj nezaposlenih u LAG-u 2012.godine, Izvor: Statistički bilten HZZ PS Pula

Prema Popisu 2001-godine, najveću udio aktivnosti po zanimanju imali su poljoprivrednici, lovno-uzgojni djelatnici, te šumski radnici i ribari. Nakon njih slijede obrtnici i poljoprivredni proizvođači. Projekcije za trenutačno stanje jest da je stanje pomalo izmijenilo, s tim da se povećao broj poljoprivrednih proizvođača - u pružanju turističkih usluga te proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.

Grafikon 18. Aktivno stanovništvo prema pretežnoj aktivnosti po zanimanju, Izvor: DZS Popis 2001.

Grafikon 19: Zaposleni po djelatnostima, Izvor: DZS Popis 2001.

3.5. Prosječan dohodak po stanovniku LAG-a Najviši prosječan dohodak po stanovniku per capita 2006.-2008. ima Grad Pazin i to 30.960 kn, zatim općine Sv.Petar u Šumi sa 26.189 kn te Tinjan sa 26.136 kn. Najmanji prosječan dohodak po stanovniku imaju općine Cerovlje 21.739 kn te Motovun 20.844 kn. Po indeksu razvijenosti prednjači Pazin sa 110,42%, slijede ga općine Sv.Petar u Šumi sa 97,33% te Tinjan sa 97%. Na području LAG-a najmanji indeks razvijenosti ima općina Cerovlje, i to 83,72% Cjelokupno područje je dosta slabije razvijeno, iako se bilježe vidljivi pomaci razvoja iz godine u godinu.

Grafikon 20. Prosječni prihodi po stanovniku 2006.-2008.g., Izvor: MRRŠVG

Grafikon 21: Indeks razvijenosti područja LAG Središnja Istra, Izvor: MRRŠVG 3.6. Obrazovanje Prema podacima iz Popisa stanovništva 2001.g. ukupni broj stanovnika na razini LAG-a bez škole i nezavršene osnovne škole iznosio je 13,88%, od čega žena 59,09% i muškaraca 40,91%. Osnovnu školu je završilo 36,30% osoba, od čega 53,32% žene i 46,68% muškarca. Srednju školu za zanimanja do 3.g. i škola za KV i VKV radnike je završilo tek 27,96% od čega 31,68% žena, a 68,32% muškaraca. Srednju školu za zanimanja u trajanju 4.g. i više je završilo samo 7,22%, od čega 34,89% žena, a 68,32% muškaraca. Gimnaziju je pohađa njih 5,16%, od čega ih je 67,98% žena i 32,01% muškaraca. Višu školu, i Stupanj fakulteta i stručni studij pohađa 4,05%, od čega 52,09% žena i 49,91% muškaraca. Fakultete, akademije, magisterije, doktorate na području LAG-a završilo je tek 5,11% stanovnika, od čega ih je 45,65% žena, a 54,35% muškaraca. Grafikon 22. Struktura obrazovanja LAG Središnja Istra, Izvor: DZS Popis 2001.

Grafikon 23. Struktura obrazovanja LAG-a muškarci/žene, Izvor: DZS Popis 2001. Na području LAG-a Središnja Istra, kao i u ostatku regije, prisutna je nepismenost stanovništva. Pri spomenutom najveći broj nepismenih ima Pazin, 47. No ako se promatra udio u ukupnom stanovništvu, po nepismenosti promatranog područja, prednjači Motovun, sa 3,03%. Uglavnom se radi o ženama starijima od 50 godina.Važno je primijetiti da je postotak nepismenosti ipak manji nego u ostalim dijelovima Hrvatske.

Grafikon 24: Nepismeno stanovništvo po spolu, Izvor: DZS Popis 2001. 3.7. Društvena infrastruktura Na području LAG-a Središnja Istra, ustanova za društveni razvoj zajednice ima 31. Odgojnih ustanova za predškolski odgoj je svega 8 koje je u šk.godini 2010/2011 pohađalo tek 463 djece. Vidljivi deficit objašnjiv je time što na ruralnim područjima još uvijek obitelji dijele jedno domaćinstvo, te 3. generacije kućanstva brinu o djeci prije odlaska u osnovnu školu. Broj osnovnih škola je 11, a školske godine 2010/2011 ih je pohađalo 1.401 učenika dok se u šk.godini 2011/2012, broj smanjio na 1.350 učenika. Upravo je ovo podatak koji upozorava na nisku stopu nataliteta, tj.na negativna demografska kretanja i probleme koje ono nosi. Stvar je na JLS da se suoče sa problemom i pokušaju učiniti najbolje kako bi se situacija, ako ne poboljšala, barem održala na jednakoj razini. Na području LAG-a postoji 4 srednje škole koje je 2010/2011 pohađalo 936 djece. Srednje škole se nalaze u gradu Pazinu, što podrazumijeva troškove prijevoza za učenika iz okolnih naselja. Troškovi prijevoza su djelomično sufinancirani od strane Županije i Vlade, ovisno o dogovoru i planovima za proračunske rashode. Općih ambulanti ima 10, stomatoloških ambulanti 7, a ljekarni tek 5 što je izuzetno malo, pošto neke od promatranih JLS nemaju spomenuto. Cerovlje, Gračišće, Karojba te Sv. Petar u Šumi nemaju osnovnu zdravstvenu infrastrukturu, što pretpostavlja odlazak u druga naselja, ili pak Pazin. Ovo može biti veoma otežano, posebice starijoj populaciji.

Grafikon 25. Društvena infrastruktura, Izvor: Interno JLS; ŽRS, Hrvatska ljekarnička komora; baza stomatologa; HZZO;DZS 3.8. Broj djece u osnovnoj školi Od šk. god. 2001/2002 vidljivo je konstantno opadanje u broju djece u osnovnoj školi. Podaci su nepotpuni. Jedino je općina Cerovlje, uz oscilacije tijekom godina, u posljednjoj šk.god.2011/2012, zabilježila porast broja djece, u odnosu na 2001/2002. Ostale JLS su tijekom godina bilježile opadanje broja djece, što pretpostavlja djelovanje za poticanje ostajanje mladih obitelji na tim mjestima.

Grafikon 26. Broj djece koja pohađaju osnovnu školu u LAG-u.; Izvor: Interno JLS; DZS Statistička izvješča

3.9. Broj djece u srednjoj školi Na području LAG-a postoje četiri srednje škole, i sve se nalaze u gradu Pazinu. Ovo pretpostavlja da je nužan javni prijevoz za djecu iz okolnih općina, kako bi mogli pohađati željenu školu. U školskoj godini 2010/11, na području LAG-a Središnja Istra bilo je 936 djece u srednjim školama. Podaci se odnose na broj djece koja pohađaju srednje škole u gradu Pazinu, u koje idu i djeca iz ostalih JLS.

Grafikon 27. Broj djece koja pohađaju srednje škole u LAG-u., Izvor: Interno JLS; DZS Statistička izvješča 3.10. Centar za socijalnu skrb Za područje LAG-a Središnja Istra nadležan je Centar za socijalnu skrb Pazin. Prema dostupnim podacima, na području Pazina skrbi se o 130 obitelji te 250 korisnika socijalne skrbi. Na ostalim JLS promatranog LAG područja, socijalna skrb se skrbi o 120 obitelji s 230 korisnika socijalne skrbi.

Grafikon 28. Broj obitelji I broj korisnika socijalne skrbi; Izvor: CZSS Pazin 3.11. Minski sumnjiv prostor Prema podacima HCR-a, na popisu minskih područja, nema podataka za Istarsku županiju. 3.12. Poljoprivredno i šumsko zemljište Ukupan broj OPG-a u JLS, upisanih u UPG, jest 919 i raspolažu poljoprivrednim zemljištem od 3.291,37 ha. Prosječna veličina pojedinačne parcele u ARKOD sustavu iznosi 0,35 ha. Većina JLS promatranog LAG područja imaju program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Na području LAG-a Pazin, prema podacima Popisa 2001., je bilo 2.406 poljoprivrednih kućanstva, od čega je najveći broj na području Grada Pazina i Općina Cerovlje, Gračišće i Tinjan. Prema podacima Popisa 2003. od ukupno 14.337 hektara raspoloživog zemljišta na području LAG-a Središnja Istra, OPG su koristila tek 4.497 ha poljoprivrednog zemljišta (31,36%). Šume u vlasništvu države na području LAG-a čine 54,56%, a u privatnom vlasništvu 45,44%, no podaci su nepotpuni.

Grafikon 29. Broj OPG-a u JLS; Izvori: ARKOD

Grafikon 30: Poljoprivredno zemljište, Izvori: DZS - Popis poljoprivrede 2003., interno JLS

Grafikon 31. Ukupno raspoloživa površina zemljišta LAG-a Središnja Istra; Izvori: DZS - Popis poljoprivrede 2003., interno JLS

Grafikon 32. Površine OPG-a na području LAG Središnja Istra, prema registraciju u ARKOD-u

Grafikon 33: Prosječna veličina pojedinačne poljoprivredne parcele po kućanstvu; Izvori: DZS - Popis poljoprivrede 2003., interno JLS

Grafikon 34. Šume na području LAG-a, Izvori: DZS - Popis poljoprivrede 2003., interno JLS 3.13. Poljoprivredna proizvodnja Na području LAG-a najveću zastupljenost od voćarskih proizvoda imaju šljive i jabuke.

Grafikon 35. Zastupljenost voćarskih kultura prema broju stabala, Izvori: DZS - Popis poljoprivrede 2003., interno JLS Na oranicama i vrtovima, prema DZS Popisu poljoprivrede 2003. najznačajnija je proizvodnje proizvodnja žita 48,61%, krmnog bilja 26,59%, krumpira 9,38% i povrća 1,51%. Udio neobrađeno (ili nekorištenog) zemljišta je 2003.god dosezao čak 26,57% ukupnog poljoprivrednog područja. Od ukupnog obradivog zemljišta ostavljena je na ugaru ili je neiskorišteno 205 hektara.

Grafikon 36. Zastupljenost poljoprivrednih kultura; Izvori: DZS - Popis poljoprivrede 2003., interno JLS 3.14. Stočni fond Od stočnog fonda najzastupljenije su svinje sa njih 3855 grla, kunići 1960, krave 1839, te su najmanje zastupljeni konji s 93 grla prema podacima popisa poljoprivrede iz 2003.godine.

Grafikon 37. Stočni fond LAG-a, Izvori: DZS - Popis poljoprivrede 2003., interno JLS 3.15. Pčelarstvo Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003.g. broj košnica na području LAG-a je 743. Nema preciznih podataka o proizvodnji meda i ostalim pčelinjim proizvodima. No po podacima iz TZ JLS, te pčelarste udruge „Lipa“ vidljivo je postojanje nekoliko domaćinstava koje se bave proizvodnjom meda, te proizvodnjom pčelinjih proizvoda (med od bagrema, med

od kestena, livadni med, šumski med, propolis, pčelinji vosak, ukrasne svijeće, orasi u medu, lješnjaci u medu, med u saću…). 3.16. Lovna područja Prema podacima Središnje lovne evidencije Ministarstva poljoprivrede na području LAG-a Središnja Istra dostupni su podaci za šest JLS. Najveće lovište ima Pazin sa 15.846,00ha, slijedi Cerovlje sa 10.892,00ha.

Grafikon 38. Veličina lovišta, Izvor: Središnja lovna evidencija Ministarstva poljoprivrede 3.17. Turizam Na području LAG-a Središnja Istra djeluju Turistička zajednica Središnje Istre i Turistička zajednica Motovun. Broj turističkih dolazaka u 2011. godini prema podacima iznosi 18.625,00. Broj ostvarenih noćenja u 2011. jest 103.506, od čega su ostvarena noćenja u kućanstvima za 82.996, u hotelima iznose 14.544 noćenja, a u kampovima je ostvareno 123 noćenja.

Grafikon 39. Broj ostvarenih noćenja, Izvori: TZ JLS

Obzirom na turističke razrede po naseljima, najviše je onih kategorije D 57 i C kategorije 6 naselja. Grad Pazin je u turističkom razredu B.

Grafikon 40. Turistički razred, Izvori: TZ JLS Prema podacima TZ evidentirano je na području LAG-a imamo 177 turističkih apartmana/soba, 2 hotela, 1 kamp, 10 obiteljskih domaćinstava te 79 guesthousea. U privatnom smještaju na području LAG-a, a prema podacima TZ, postoji 196 smještajnih objekata, te 1039 kreveta, uključujući i pomoćne. Smještaji su uglavnom sa 2 i 3 zvjezdice.

Grafikon 41. Smještajni kapaciteti, Izvori: TZ JLS Prihodi od turizma na LAG području za 2011.g. su iznosili 309.677,45kn. Turizam se prvenstveno bazira na kulturi i baštini ovoga kraja, nudeći mirnije odmore, uz oživljavanje

povijesti i književnih likova i mitova, ili pak adrenalinske I biciklističke staze, pri čemu se sve više koristi priroda i okruženje. Kulturne aktivnosti LAG-a Središnja Istra Način odijevanja u naseljima LAG-a sačuvan je u često viđenoj tradicijskoj odjeći i obući koja se danas prikazuje na smotrama i priredbama. U motive preko kojih se prikazuju ljudi i zajednica svakako spada i način odmora, zabave, hobiji i običaji na selu. Primjerice, na takvim se slikama prikazuje odmaranje i druženje seljana na kamenim klupama (škrilama) koje su bile postavljene uz svaku kuću. Zanimljive su pučke igre (boćanje, kartanje), tradicijski plesovi (balun, setepasi, polka, spitz polka, mazurka, rašpa), tradicijska odjeća i glazbala (roženice, sopele, mišnica, vidalica, triještinka, bajs). Hobiji u istarskom selu uglavnom supovezani s prirodom ( primjerice, to je lov, branje gljiva, šparoga i sl. ). U Istri se, prilikom promocije, koriste elementi ekologije i gastronomije, materijalne i nematerijalne kulturne i prirodne baštine, što cijelom području daje posebnu čar. Tako je u ruralni turistički proizvod Istre uključena ponuda smještaja turista u tipičnim kamenim kućama, opremljenima tradicijskim namještajem te ponuda hrane i pića koja se pripremaju po receptima i namirnicama proizvedenima prema tradicijskoj praksi. Nudi se zabava, sport, rekreacija prema tradicijskoj seoskoj praksi, a suveniri iz palete proizvoda tradicijskih zanata. Gastronomija LAG-a povezana je sa brojnim festivalima i sajmovima na kojemu „glavnu riječ“ zasigurno imaju pršut i tartufi. Šimunja i Fešta istarskog pršuta u Tinjanu, održavaju se krajem 10. mjeseca, gdje se uz tradicionalnu pučku feštu mogu vidjeti i umijeća kovača iz cijele Istre te probati najbolji pršuti. U tradiciji istarskog kulinarstva pršut je vrhunac i mjerilo za svako dobro, za sve grijehe nepca. Pršut se doživljava i prepoznaje kao vrhunska ljepota, Istrani ga zovu - vijulin, što će reći violina. On, taj kraljevski status i zaslužuje okusom, mirisom, bojom, točnom mekoćom odnosno svježinom, i premda su ti elementi vrlo istančani, od sladokusaca su uvijek precizno prepoznatljivi. Kvaliteta i kakvoća krije se u slatkoći, mekoći, mirišljavosti. Gdje se skriva tajna te slasti? U umijeću, pažnji, strpljivosti, ali i vremenskim uvjetima. A tartuf, bogat okusom i specifičan upravo za područje Istre, čini dodatno taj kraj jedinstvenim i uveliko privlačnim. Tijekom cijelog mjeseca listopada, u cijeloj dolini Mirne , a samim time u Motovunu, održava se svečanost "Dani tartufa". Tih je dana poseban doživljaj kušati jela od svježe ubranih tartufa, plemenite ukusne afrodizijačke gljive, i uživati u brojnim drugim programima. Povrh cjelomjesečnih "Dana tartufa", Motovun je prvog vikenda u studenom domaćin "Festivala balona, vina i tartufa", manifestacije čiji su gastronomski užici obogaćeni i avanturizmom. Ljubitelji dobre hrane i kapljice, ne smiju zaobići ovo područje, jer njegova je odlika „nahraniti i napojiti“ čovjeka, i pustiti ga/ju da uživa u miru i tišinu predivnog krajolika. U Gračišću, na uskrsni ponedjeljak, kada se ulice srednjovjekovnog Gračišća pretvore u veliku oštariju na otvorenom, a srednjovjekovne crkvice ukrašene freskama u izložbene prostore, započinje smorta vina središnje Istre. Koliko se hrana promovira, vidljivo je upravo na području općine Gračišće koja ima dva festivala posvećena hrani – Festival od marešti(spravljanje maneštri od koromača, šparoga, jačmika te jote od kapuza) i Festival od pulaštri(jela od kokoši/piletine). Smotra vina se održava i u Karojbi, gdje se vinogradari i prozvođači vina, diče svojim „zlatnim“ kapljicama. Pčelarstvo u središnjoj Istri ima jako dugu tradiciju, a brojne nagrade sa domaćih i međunarodnih izložbi dokazuju da je i danas med iz središnje Istre gotovo bez premca u Europi. Jedan od pokazatelja spomenutog su Dani meda, u Pazinu. Na trpezama se, tijekom povijesti, najčešće nalazila hrana od sezonskih plodova, što uzgojenih, što pronadenih u prirodi, ili pak kombinacijom osnovnih namirnica koje je stvaralo svako ruralno domaćinstvo, uz dodatke brojnih aromatičnih začina iz prirode. Nedjelja je, kao

i svaki drugi blagdan ili pak gozba, oduvijek neizostavno bila popraćena domaćim pršutom i sirom, kao predjelom. Nakon što se pojela juha od domace "kokoše", uslijedio je kiseli kapuz (kupus), te neizostavni fuži, njoki i ravioli. Kao desert, vrijedna je domacica poslužila fritule, kroštule ili cukerancice. Svakodnevica je bila popraćena "skromnijim" receptima. Ako je ostalo nešto kiselog kapuza od dana blagovanja, sljedeći se dan iskoristio za jotu. Istarska maneštra pripremljena na više načina far, bobici, ustupana, od koromača odlicna je bila okrepa, posebice u hladnijim danima. Danas se sve više naglašava važnost šparoga, koje su za proljeće, ono što tartufi za jesen. Na području LAG-a Središnja Istra djeluje tek dva folklorna društva, FD Pazin te FU Kumpanija Kosirići. Plešu tradicijske istarske plesove: Istarska polka, Ballo de cusin, Balun središnje istre, Ceranski balun, Rašpa, Mazurka, Stara polka, Dolenjski valcer, Sette passi , Promjena, Cotić. U Istri se ženska nošnja sastoji od platnene košulje preko koje se oblačila gornja haljina izrađena od vunene tkanine. Ukrasi od čipke, šivene bijelim koncem, stavljali su se na prsni dio i zapešća rukava. Gornja se haljina naziva modrna. U gornjem dijelu je krojena kao prsluk, ali ima jednu neobičnost. Drugi, uski rukavi prišiveni su samo na leđnoj strani. Zbog toga kad ih žena odjene, na prednjoj je strani uz rub izvirivala košulja. Šavove je krasilo vezivo izvedeno svilenkastim koncem u crvenoj, žutoj ili zelenoj boji. Na bijele platnene čarape obuvale su opanke kojima se gornji dio sastojao od isprepletenih remenčića ovčje kože. Češljale su kosu u dvije pletenice koje bi omotale oko glave s upletenom bijelom vrpcom poput vijenca. Posebnost je i kvadratni rubac za glavu (faco) od debljega čvrstog platna, uređen šivenom čipkom te kiticom na svakom uglu. Kad se rubac preklopi po dijagonali i sveže na zatiljku, sve se četiri kitice skupe u čvor. Muškarci su nosili hlače (benevreci) od bijelog sukna, dok su preko platnene košulje odijevali prsluk (krožek) i kratki kaput (koret) od smeđeg sukna. Obično bi kaput navukli samo na jedno rame kako to potvruđuju slike iz 19. stoljeća. Uz vunene čarape i opanke oputaše stavljali su oko gležnjeva bijele suknene gamaše. Glavu su pokrivali niskom smeđom kapom. Što se tiče božićnih običaja, tu su najpoznatije Žive jasnile u Gračišću. U događaju sudjeluju župljani predstavljajući likove Svete obitelji, Sveta tri kralja, i obične građane Betlehema u njihovim svakodnevnim poslovima. Događaj započinje na Placu pred crkvom Blažene Djevice Marije, odakle Josip i Marija kreću po Gračišću/Betlehemu i prolazeći ulicama stižu do štalice u kojoj se rodio Isus. Koliko je glazba bitna, pokazuje nam nekoliko manifestacija. Zasopimo na organić, manifestacija u Gračišću, koja oživljava staru priču o organiću, kako se na tom području naziva usna harmonika. Zatim melodije Istre i Kvarnera. U općini Cerovlje, mjestu Draguć Međunarodni susret svirača bajsa koji se tradicionalno svake godine krajem lipnja održava na pitoresknom dragućskom trgu. Susret okuplja pedesetak svirača bajsa i pratećih instrumenata koji čine tradicijske sastave gunjaca. U Sv.Petru u Šumi održava se Maša po starinski, smotra starocrkvenog pučkog pjevanja, te Smotra klape Istre i Kvarnera, na kojoj se predstavljaju domaće klape. Plesni susreti Istre, koji se održava u Pazinu, gdje se mogu vidjeti nastupi istarskih plesnih grupa. Na području LAG-a njeguju se i ostale umjetnosti. Tako, u Kringi, u Sv.Petru u Šumi, ljubitelji vampirske književnosti se okupljaju na Festivalu fantastične književnosti, natjecanju najboljih napisanih priča o vampirima. U Pazinu se održavaju Dani Julesa Vernea, u kojoj se pokušava odgovoriti na neke nedoumice iz spomenutog djela, a na što samo lokalno stanovništvo ima odgovor. Od 2000.-te godine pazinska udruga ljubitelja naučne fantastike i fantasy-a Albus organizira u Pazinu sveistarsku SF konvenciju pod imenom Istrakon. Osim tematskih predavanja, turnira u raznim igrama uloga, na konvenciji se pronađe dovoljno sadržaja koji će privući i slučajne namjernike. Motovun film festival, koji od 1999.god, okuplja sve više zaljubljenika u filmsku umjetnost, te pokazuje kako se na najbolji način može spojiti srednjovjekovno okruženje sa modernim vremenom.

Sedam dana stvaranja, u Pazinu, jest multimedijalni stvaralački pogon i program u sedam dana stvaralačkog rada i druženja. Dinamična i fleksibilna stvaralačka komunikacija temeljena na razmjeni iskustava, spoznaja i znanja, unutar vrlo opširno i višeslojno zahvaćene kulturne građe Istre, ostvarena kreativnim i stvaralačko – umjetničkim izražavanjem i stvaranjem. Predstavnici udruga se putem kreativnih radionica bave kreativnim istraživanjem i izražavanjem određenih elemenata kulture. Pred kraj trajanja festivala sudionici prezentiraju i predstavljaju svoj rad i djela koja su ostvarili kroz radionice. Na pazinskom kaštelu održava se Tradinetno, festival tradicijske i etno glazbe. Jedan od njegovatelja baštine jest i tinjanska igra „pljočkanje“, igra stara nekoliko stoljeća, oživljena početkom 90-tih godina, nastala od pastira, koji su da skrate vrijeme bacali kamenje, „pljočke“. Danas je to igra natjecateljskog karaktera u kojoj sudjeluju lokalni stanovnici. Nadalje, u Motovunu imamo "bacanje roga". Tradicionalna pučka igra "bacanje roga" sastavni je dio pusnih odnosno pokladnih svečanosti. Na "čistu srijedu", dan poslije Pusnog utorka, muškarci se natječu u bacanju drvenih palica ili "bačuka" što bliže volujskom rogu. Baca se u više etapa, a igra "Bacanje roga"teče od vrha do dna motovunskog brijega. LAG Središnja Istra zbog svojih hidrografskih i klimatskih uvjeta te biljnom pokrovu, pogoduje za uzgoj i rast divljači te je moguce bavljenje lovnim turizmom, odnosno organiziranje lova, najčešće na pernatu divljač (fazane, prepelice), nisku divljač (zečeve), te visoku divljač (divlje svinje i srndaće). U općini Cerovlje se održava Zimski kup grada Pazina, dvodnevno međunarodno natjecanje u lovu ribe udicom - na plovak. Koliko se promiču različiti oblici adrenalinskog turizma, govore i brojne uređene planinarske i biciklističke staze i manifestacije povezane s njima. Na području LAG-a postoji 9 biciklističkih staza. Jedna od ljepših je ona u Tinjanu, biciklistička staza “Od lokve do lokve“, u kojoj je prikazana važnost lokvi za nekadašnji život sela. Staza je duga 30-tak kilometara, i na njoj se mogu obići 10-tak obnovljenih i iznova uređenih lokvi i izvora, uključujući i jednu od najljepših, Pajićku. Za one hrabrije tu je MTB downhill Gračišće, hrvatska utrka u brdsko biciklističkom spustu, u kojoj se hrvatski (i ostali) biciklisti spustaši koji se velikim brzinama neustrašivo strmoglavljuju niz padinu staze Sv. Šimuna. Riječ je o ekstremnoj biciklističkoj disciplini, gdje se po opasnim nizbrdicama spuštaju vozači brzinom i do 70 km/h. Cilj svakog spusta je što brže prijeći vrlo opasnu i tehnički složenu stazu. Sportsko društvo Trickeri, iz Pazina, organizira tradicionalnu Pazinčica clearwater revival utrku. Specifičnost utrke je u tome da tim ima jednu biciklu te se članovi izmjenjuju u trčanju i vožnji. Za one malo mirnije tu je eko pohod Marš na Učku, trodnevno pješačenje od Pazina do Učke, pri čemu se naglašava važnost očuvanja okoliša.

2.SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI PODRUČJA SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats) daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji važnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja LAG-a, kao i LAG-a u cjelini. Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a na koje se on može osloniti u svom razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh, te daje mu prednost pred drugim područjma. Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a ograničavaju, ili onemogućuju njegov razvoj. Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a koje bi mogao iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja,

resursi i sposobnosti izvan LAG-a koje mogu ugroziti njegov razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti). Radna skupina za izradu strategije prije izrade SWOT analize, odredila je tzv. krajnje stanje, odnosno, izradila nacrt vizije područja te, nadalje, pripremila je prijedlog područja, resurse i sposobnosti unutar i izvan LAG-a, s utjecajem na razvoj po sljedećim kategorijama: geoprometni položaj, prirodna baština, kulturno-povijesna baština, poljoprivreda, gospodarstvo i turizam, opći životni uvjeti (prometna, komunalna, poslovna i društvena infrastruktura), ljudski resursi (obrazovanje, kultura, civilno društvo), opći razvoj i inovacije te zaštita okoliša i miniranost područja.

OPĆA SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI

- Velika područja, očuvanih krajobraza,

nalazištima pitke vode i biološkom raznolikosti, dostupno posjetiteljima i znanstvenicima – područje prepoznatljivo na nacionalnoj i međunarodnoj razini

- Povoljan zemljopisni položaj u neposrednoj blizini razvijenih europskih zemalja

- Očuvana priroda i nezagađen okoliš - Duga gospodarska tradicija i visoka

razina usvojenog znanja i iskustva - Raznolika struktura gospodarstva - Relativno dobro razvijena komunalna

infrastruktura - Bogata kulturna baština - Postojanje brojnih, tradicionalnih

kulturnih manifestacija - Prepoznatljivost regije - Postojanje brojnih udruga u kulturi,

kulturnoumjetničkih društava i umjetnika pojedinaca

- Postojeća društvena infrastruktura za povećanje konkurentnosti radne snage

- Tradicijski obrti (grnčarija, glazbala) - Dobra sportska infrastuktura - Revitalizacija ruralnih sredina – ruralni

turizam - Kulturna dobra pod zaštitom UNESCO-a - Velik broj tradicionalnih, prepoznatljivih

proizvoda i kultivara - Karakterističan glazbeni folklor - Tradicijsko kulinarstvo - Planinarski domovi, tematske staze,

uređene biciklističke I pješačke staze, markirane planinarske

- Lovni I ribolovni turizam - Sretni I zdravi stanovnici - Flora – autohtone biljke, zaštićenost bilja,

- Nedovoljno izgrađeni I neodgovarajući

sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

- Visok stupanj sezonskih oscilacija u korištenju infrastrukture

- Nedovoljna kvaliteta cestovnih prometnica, tehnički zastarjele i nekonkurentne pruge nepovezane s hrvatskim i međunarodnim željeznicama,

- Neuređenost nerazvrstanih cesta - Velike površine neobrađenog

poljoprivrednog zemljišta - Nedostatna primjena znanja, inovacija i

novih tehnologija u gospodarstvu - Zapuštenost seoskih imanja I domaćinstava - Iseljavanje - Starenje stanovništva - Nedostatak i/ili dotrajalost prostora i

opreme u zdravstvenim ustanovama - Neorganizirano tržište poljoprivrednih

proizvoda - Neiskorišteni potencijali za ekološku

proizvodnju - Neuravnoteženi regionalni razvoj i

postojanje područja s razvojnim poteškoćama

- Loša prometna povezanost (javni prijevoz) - Nedostatak stručnih kadrova za provođenje

projekata - Nedovoljna usklađenost obrazovnih

programa s potrebama tržišta rada - Loši poticaji I porezne olakšice za

poduzetnike - Neusklađenost obrazovnih programa I

tržišta rada (poduzetništvo) - Nedostatak financijskih sredstava (osobnih) - Sezonski karakter turizma ograničen na

ljetne mjesece koji generira probleme na

ljekovito bilje I fauna - Povezanost s drugim sredinama –

međunarodna suradnja - Geoprometna I politička povezanost - Tradicijska sredina - Poduzetnički potencijal - Arheološki lokaliteti - Razvoj ponude - Označene turističke staze (planinarske,

pješačke, biciklističke)

tržištu rada (sezonsko zapošljavanje) - Zapuštenost i propadanje brojnih vrijednih

objekata kulturne baštine - Nezadovoljavajuća sportska infrastruktura - Nedostatno poznavanje i svijest o očuvanju

i održivom korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti područja

PRILIKE PRIJETNJE

- Udruživanje na svim razinama - Novi trendovi na tržištu - Korištenje EU sredstava - Potražnja za novim/alternativnim

izvorima energije - Rješavanje problema gospodarenja

posebnim kategorijama otpada (građevinski, azbestni otpad)

- Razvoj prometne infrastrukture (autoceste, državne, županijske i lokalne ceste, morske I zračne luke, željeznica)

- Unapređenje poduzetničke infrastrukture - Udruživanje poljoprivrednih proizvođača - Uključivanje kulturne baštine u turističku

ponudu - Jačanje kulturne ponude te potenciranje

cjelogodišnje kulturne ponude umjesto sezonske

- Programi razvoja multikulturalnosti za promicanje suradnje s inozemnim regijama I gradovima

- Plasman proizvoda na turistička odredišta - Aktivni I rekreativni turizam - Avanturistički turizam - Izraditi i provoditi mjere politike prema

mladima, ženama i ostalim grupama ljudi s posebnim potrebama

- Izgradnja socijalnih usluga (staračkih domova, palijativa…)

- Razvoj socijalnog poduzetništva

- Depopulacija - Odljev mladih I obrazovanih - Nedovoljno sustavno praćenje provedbe

programa - Spori napredak u unaprijeđenju ruralne

infrastructure - Nedostatak (specijaliziranih) zdravstvenih

djelatnika - Devastacija kulturne baštine zbog

nekontrolirane izgradnje - Odustajanje potencijalnih domaćih i

inozemnih investitora od ulaganja u gospodarstvo zbog sezonskog karaktera razvoja određenih grana gospodarstva

- Nedostatno i nesigurno financiranje sportskih aktivnosti

- Nedostatak fizičke infrastrukture za kvalitetniju potporu organizacijama civilnog društva

3.RAZVOJNA VIZIJA

1.1. RAZVOJNI CILJEVI PO OSIMA RURALNOG RURALNOG RAZVOJA

Strateški cilj strategije: Poboljšanje gospodarstva i konkurentnosti LAG područja, učinkovito upravljanje razvojnim resursima, potencijalima i razvojem, prepoznatljiva i očuvana kulturna i prirodna baština, te podizanje razine kvalitete života u ruralnim područjima i uključivanje ugroženih skupina u život zajednice Prioritetni ciljevi dugoročnog karaktera: 1. Prioritet: Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima 2. Prioritet: Ruralni razvoj 3. Prioritet: Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života 4. Prioritet: Valorizacija i očuvanje kulturne baštine 5. Prioritet: Zaštita i očuvanje okoliša 1.Prioritet: Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima Mjera 1.1. Razvoj malog I srednjeg poduzetništva Aktivnost 1.1.1. Analiza postojeće situacije u poduzetništvu I stvaranje poticaja za daljnji razvoj Aktivnost 1.1.2. Podrška izgradnji novih i modernizacija postojećih proizvodnih kapaciteta Aktivnosti 1.1.3. Analiza postojeće poduzetničke infrastrukture te izrada aktivnosti za obnovu postojeće i stvaranje nove Aktivnost 1.1.4. Analiza postojećeg stanja potpornih institucija te razvoj i unapređenje poslovne i tehnološke infrastrukture uz uspostavu poticaja za izgradnju potpornih institucija Aktivnosti 1.1.5. Uspostava mehanizama za privlačenje investicija Ciljne skupine: stanovnici, obrtnici, poduzetnici, JLS, LAG, regija Mjera 1.2. Obrazovanje za poduzetništvo Aktivnost 1.2.1. Edukacija poduzetnika s ciljem podizanja konkurentnosti Aktivnosti 1.2.2. Poticanje istraživanja i razvoja s ciljem pronalaženja i primjene novih tehnologija i proizvoda Aktivnosti 1.2.3. Analiza postojećih obrazovnih programa I prilagodba edukacije potrebama tržišta Aktivnosti 1.2.4. Izgradnja okvira za formalno i neformalno obrazovanje usmjerenog na razvoj poduzetničkog okruženja i jačanja sposobnosti poduzetnika, ali i poduzetništva u cjelini Ciljne skupine: stanovnici, obrtnici, poduzetnici, JLS, LAG, regija Mjera 1.3. Korištenje obnovljivih izvora energije I energetska efikasnost u svakodnevnom životu Aktivnosti 1.3.1. Analiza trenutnog stanja korištenja obnovljivih izvora energije Aktivnosti 1.3.2. Informiranje I edukacija stanovništva o korištenju obnovljivih izvora energije Aktivnosti 1.3.2. Uspostava stabilnih okvira I izgradnja potrebne infrastrukture za poticanje projekata energetske efikasnosti

Ciljne skupine: stanovnici, JLS, LAG, regija Mjera 1.4. Razvoj održive poljoprivrede, šumarstva i lovnog gospodarstva te ostalih grana gospodarstva bitnih za LAG područje Aktivnosti 1.4.1. Jačanje formalnog I neformalnog obrazovanja u skladu s potrebama sektora poljoprivrede, šumarstva, lovnog gospodarstva i ostalih grana gospodarstva Aktivnosti 1.4.2. Umrežavanje svih subjekata u poljoprivredi, šumarstvu I lovstvu, te osiguravanje okvira za kvalitetnu međusobnu suradnju. Aktivnosti 1.4.3. Razvoj poljoprivrede I osiguravanja potrebne infrastrukture (skladišta, hladnjače…) Aktivnosti 1.4.4. Analiza stanja proizvodnje i prerade na poljoprivrednim gospodarstvima te oblikovanje programa poticaja za pokretanje nove proizvodnje i/ili proširenje postojećih aktivnosti Aktivnosti 1.4.5. Poticanje ekološke poljoprivrede I povezivanje svih subjekata u tom području Aktivnosti 1.4.6. Poticanje konvencionalne poljoprivrede I povezivanje svih subjekata u tom području Aktivnosti 1.4.7. Uvrštavanje poljoprivrede, šumarstva I lovnog gospodarstva u turističku ponudu kao jedan čimbenik prepoznatljivosti Ciljne skupine: stanovnici, OPG, udruge, zadruge, JLS, LAG Očekivani rezultati: Poticati I unaprijediti razvoj malog I srednjeg poduzetništva. Stvoriti okvire za obrazovanje za poduzetništvo, koje je u skladu sa zahtjevima tržišta. Unaprijediti rad postojećih institucija poduzetničke infrastrukture, poboljšati i pokrenuti i nove programe za potporu poduzetnicima (centri za poduzetništvo, poduzetničke zone, inkubatori, centar za voćarstvo, centra izvrsnosti I dr.), radi povećanja konkurentnosti i potpore razvoju. Unaprijediti korištenje obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost u svakodnevnom životu uz prateću edukaciju građana. Unaprijediti razvoj održive poljoprivrede, šumarstva i lovnog gospodarstva te ostalih grana gospodarstva bitnih za LAG područje, čime bi se podigla konkurentnost I promicalo spomenuto područje. 2.Prioritet: Ruralni razvoj Mjera 2.1. Jačanje institucijske podrške gospodarskim aktivnostima u ruralnom području Aktivnosti 2.1.1. Analiza ruralnog razvoja I stvaranje okvira za njegovo unapređenje Aktivnosti 2.1.2. Analiziranje tržišta I uočavanje nedostataka te izgradnja poticaja za gospodarske aktivnosti u ruralnom razvoju Ciljne skupine: stanovnici, JLS, LAG, regija Mjera 2.2. Razvoj sustava gospodarenja otpadom Aktivnost 2.2.1. Sanacija postojećeg stanja na deponijama, smanjenje količine nastalog otpada, organizirano prikupljanje, porast razine odvojenog prikupljanja, uporabe i drugih načina korištenja (kompostiranje, termičko korištenje - kogeneracija) te okolišno sigurno odlaganje opasnog otpada. Aktivnost 2.2.2. Sanacija divljih odlagališta otpada Aktivnost 2.2.3. Edukacija stanovništva o važnosti recikliranja i odvajanja otpada.

ture Ciljne skupine: stanovnici, komunalna poduzeća JLS, LAG Mjera 2.3. Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aktivnost 2.3.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kroz decentralizirana rješenja. Aktivnost 2.3.2. Jačanje odgovornih institucija za rad i održavanje sustava. Aktivnost 2.3.3. Usklađenje razvoja odvodnje s razvojem vodoopskrbe. Ciljne skupine: stanovnici, komunalna poduzeća, JLS, LAG Mjera 2.4. Razvoj sustava vodoopskrbe Aktivnost 2.4.1. Osmišljavanje, planiranje provedbe i kontinuirano održavanje sustava vodoopskrbne infrastrukture, od magistralnih vodovoda, njihovi spojeva, do lokalne mreže. Aktivnost 2.4.2. Jačanje znanja i vještina unutar odgovornih institucija, te usklađivanje razvoja odvodnje s razvojem vodoopskrbe, i sa time u vezi smanjenje negativnog utjecaja na okoliš Aktivnost 2.4.3. Razvoj i unaprjeđenje sustava navodnjavanja

Ciljne skupine: stanovnici, komunalna poduzeća, JLS, LAG Mjera 2.5. Unapređenje prometne povezanosti Aktivnost 2.5.1. Snimka stanja, izrada rješenja te identifikacija, prioritizacija, priprema i provedba projekata u području prometne infrastrukture. Aktivnost 2.5.2. Izgradnja prometnica Aktivnosti 2.5.3. Stvaranje kvalitetnije mreže javnog prijevoza Ciljne skupine: stanovnici, JLS, LAG, regija Mjera 2.6. Razvoj plinofikacije područja Aktivnosti 2.6.1. Analiza postojeće opskrbe plinom te planiranje i provedba plinifikacije u svim jedinicama JLS Aktivnosti 2.6.2. Izrada projektne dokumentacije te jačanje odgovornih institucija Ciljne skupine: stanovnici, JLS, LAG, Mjera 2.7. Razvoj i diversifikacija ruralnih aktivnosti Aktivnost 2.7.1. Analiza postojećih programa za razvoj ruralnih aktivnosti i stvaranje programa za razvoj edukativnih, savjetodavnih i informativnih projekata Aktivnosti 2.7.2. Definiranje i razvoj programa za ruralni turizam Aktivnosti 2.7.3. Stvaranje poticajnih mjera za razvoj ruralnog turizma Ciljne skupine: stanovnici, obrtnici, poduzetnici, OPG-evi, JLS, LAG Mjera 2.8. Razvoj prepoznatljivih oblika selektivnog turizma (ruralnog, izletničkog, rekreativnog, zdravstvenog, sportskog). Aktivnost 2.8.1. Definiranje i razvoj programa za wellness turizam, kulturni turizam, rekreativni turizam, ruralni turizam, izletnički turizam, lovni turizam, gastroturizam, ekoturizam, vinske ceste, konjičke staze, manifestacije

Aktivnost 2.8.2. Izgradnja I uređenje sadržaja za wellness turizam, kulturni turizam, rekreativni turizam, ruralni turizam, izletnički turizam, lovni turizam, gastroturizam, ekoturizam, vinske ceste, konjičke staze, manifestacije Aktivnost 2.8.3. Poticajne mjere: sufinanciranje troškova priprema i izrada tehničke dokumentacije, te projektne dokuemenatcije

Ciljne skupine: građani, OPG, obrtnici, poduzetnici, JLS

Očekivani rezultati: Jačanje institucijske podrške gospodarskim aktivnostima u ruralnom području. Unapređenje I razvoj sustava gospodarenja otpadom. Unapređenje I razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. te sustava vodoopskrbe. Unapređenje prometne povezanosti. Razvoj plinofikacije cjelokupnog područja. Unapređenje, razvoj i diversifikacija ruralnih aktivnosti. Razvoj prepoznatljivih oblika selektivnog turizma (ruralnog, izletničkog, rekreativnog, zdravstvenog, sportskog) koji će doprinijeti razvoju LAG-a Središnja Istra. 3.Prioritet: Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života Mjera 3.1. Jačanje I unapređenje predškolske, osnovnoškolske I srednjoškolske infrastrukture samostalno ili kroz JPP Aktivnosti 3.1.1. Izgradnja I opremanje ustanova za predškolski odgoj Aktivnosti 3.1.2. Izgradnja i opremanje obrazovnih institucija Aktivnosti 3.1.3. Analiza pronatalitetnih politika I stvaranje poticaja za poticanje nataliteta Aktivnosti 3.1.4. Analiza problema u obrazovnoj infrastrukturi I stvaranje okvira za osuvremenivanje infrastrukture Ciljne skupine: stanovnici, JLS, LAG Mjera 3.2. Unapređenje zdravstvene infrastrukture I socijalne zaštite I skrbi o starijim I nemoćnima Aktivnosti 3.2.1. Analiza postojeće zdravstvene infrastructure I stvaranje potrebnih uvjeta za jačanje I kvalitetniju uslugu Aktivnosti 3.2.2. Izgradnja, samostalno ili kroz JPP, domova za skrb starijih I nemoćnih osoba Aktivnosti 3.2.3. Podrška aktivnom starenju Aktivnosti 3.2.4. Edukacija stanovništva o zdravoj prehrani, zdravom življenju Ciljne skupine: stanovnici, starije I nemoćne osobe, JLS, LAG Mjera 3.3. Uključivanje mladih osoba, starijih I nemoćnih te osoba s invaliditetom u život zajednice Aktivnosti 3.3.1. Izrada programa razvoja civilnog društva u LAG-u s ciljem zajedničkog angažmana na realizaciji prioritetnih razvojnih programa Aktivnosti 3.3.2. Poticanje mladih na sudjelovanje u radu udruga kroz mogućnosti stjecanja novih sposobnosti i vještina, te revitaliziranjem pojedinih područja LAG-a Aktivnosti 3.3.3. Povezivanje I jačanje mreže mladih Aktivnosti 3.3.3. Uključivanje starijeg stanovništva te osoba sa invaliditetom u djelovanja civilnog društva

Ciljne skupine: stanovnici, mladi, osobe s invaliditetom, starije I nemoćne osobe, JLS, LAG Mjera 3.4. . Unapređenje i izgradnja sportske infrastrukture Aktivnosti 3.4.1. Analiza postojeće sportske infrastrukture I stvaranje okvira za izgradnju I opremanje novih sportskih objekata, samostalno ili kroz JPP Aktivnosti 3.4.2. Unapređenje I stvaranje dostatne infrastrukture za stvaranje I razvoj sportskog turizma, te promicanje adrenalinskog turizma Aktivnosti 3.4.3. Definiranje I razvoj programa za uređivanje I promociju biciklističkih, planinarskih, rekreacijskih staza Aktivnost 3.4.4. Aktivno uključivanje građana u sportsku rekreaciju Ciljne skupine: stanovnici, JLS, LAG Mjera 3.5. Podrška razvoju ljudskih resursa usklađena s razvojnim potrebama LAG-a Aktivnosti 3.5.1. Aktivnosti poticaja i obrazovanja za djelatnosti koje su okosnica razvoja Aktivnosti 3.5.2. Organiziranje edukacija i stručnog usavršavanja s praktičnom nastavom za potrebe razvoja Ciljne skupine: stanovnici, JLS, LAG, regija Očekivani rezultati: Jačanje i unapređenje predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske infrastrukture. Unapređenje zdravstvene infrastrukture i socijalne zaštite i skrbi o starijima I nemoćnima. Uključivanje mladih osoba, starijih i nemoćnih te osoba s invaliditetom u život zajednice. Unapređenje i izgradnja sportske infrastrukture. Podrška razvoju ljudskih resursa usklađena s razvojnim potrebama LAG-a. 4.Prioritet: Valorizacija i očuvanje kulturne baštine Mjera 4.1. Jačanje prepoznatljivosti prirodne i kulturne baštine Aktivnost 4.1.1. Edukacija stanovništva o vrijednostima prirodne baštine Aktivnost 4.2.2. Unapređenje marketinških aktivnosti Aktivnost 4.2.3. Jačanje institucionalne podrške ostvarenju prepoznatljivosti Aktivnost 4.2.4. Poticanje razvoja tradicionalnih obrta Aktivnost 4.2.5. Brendiranje autohtonih proizvoda Aktivnosti 4.2.6. Poticanje gastronomije kao dio kulturnog identiteta

Ciljne skupine: JLS, LAG, stanovnici, obrtnici, poduzetnici, muzeji, galerije, pučka otvorena učilišta, udruge i zadruge, OPG Mjera 4.2. Povećanje kvalitete kulturne ponude Aktivnost 4.2.1. Potpora razvoju ljudskih resursa u kulturi Aktivnost 4.2.2. Razvoj međusektorske i međunarodne suradnje u kulturi Aktivnost 4.2.3. Priprema i provedba projekata infrastrukture u kulturi Ciljne skupine: JLS, LAG, stanovnici, obrtnici, poduzetnici, muzeji, galerije, udruge, zadruge, OPG

Mjera 4.3. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i prepoznatljiv identitet LAG-a Aktivnost 4.3.1. Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine Aktivnost 4.3.2. Podrška umjetničkoj produkciji i edukacija za njegovanje identiteta LAG-a i njegove prepoznatljivosti Aktivnost 4.3.3. Povezivanje običaja LAG-a Središnja Istra u jedinstvenu turističku ponudu Aktivnost 4.3.4. Promocija multikulturalnosti Ciljne skupine: stanovnici, obrtnici, poduzetnici, muzeji, galerije, OPG, JLS, LAG Očekivani rezultat: Jačanje prepoznatljivosti prirodne i kulturne baštine LAG područja. Povećanje kvalitete u kulturnoj ponudi. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i prepoznatljiv identitet LAG-a, te promociju spomenutog područja. 5.Prioritet: Zaštita i očuvanje okoliša Mjera 5.1. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti Aktivnosti 5.1.1. Jačanje ustanova za zaštitu krajobraza Aktivnosti 5.1.2. Edukacija stanovništva o važnosti, kvaliteti I mogućnostima očuvanja okoliša Aktivnosti 5.1.3. Praćenje utjecaja izgradnje komunalne infrastrukture na okoliš Aktivnosti 5.2.4. Zaštita krajobraza I očuvanje novih životinjskih I biljnih vrsti Ciljne skupine: stanovnici, JLS, LAG, regija Mjera 5.2. Uključivanje okoliša u turističku ponudu Aktivnosti 5.2.1. Analiza postojećeg stanja okoliša mogućeg za uključivanje u turizam Aktivnosti 5.2.2. Jačanje institucija specijaliziranog za uključivanje krajobraza u turističku ponudu Aktivnosti 5.2.3. Uz očuvanje okoliša, promocija zdravog života I čistog okoliša, stvaranje pješačkih I planinarskih staza Ciljne skupine: stanovnici, JLS, LAG, regija Očekivani rezultati: Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti specifične za ovo područje. Uključivanje okoliša u turističku ponudu, kao dijela zaštite jedinstvenosti I raznolikosti, te njegovanja prirodnih bogatstava.

4.STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE

Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a Moslavina provele su se u radoblju 2011-2012, a zasnivale su se na sedam osnovnih LEDAER načela,

• primjena principa "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije

• plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

• postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti

• utjecaj provedbe strategije na okoliš

• održivost strategije bez sredstava javne pomoći

• plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije

• praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata

4.1.Značajke partnerstva 4.2. PRIMJENA NAČELA “ODOZDO PREMA GORE” I

SUDJELOVANJE RAZLIČITIH INTERESNIH SKUPINA, UKLJUČUJUĆI SOCIO-EKONOMSKE UGROŽENE SKUPINE, ŽENE I MLADE U IZRADI STRATEGIJE

LAG je u samom postupku pripreme LRS i kreiranja partnerstva pokazao razvidnu razinu uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, izborazbi, društvenom položaju ili koje druge osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i provedbu strategije, te programa i projekata koje se provode u okviru implementacije strategije Pristupom „odozdo prema gore“ - procesom izrade strategije omogućena je participacija svih dionika bez obzira na dosadašnju snagu njihova utjecaja u cilju osnaživanja cjelokupne javnosti za sudjelovanje u donošenje odluka na lokalnoj razini.

4.3. PLAN PROVEDBE I SLIJED AKTIVNOSTI U OSTVARENJU

CILJEVA 4.4. SPOSOBNOST UPRAVLJANJA JAVNIM SREDSTVIMA Jedinice lokalne samouprave Područje LAG-a Moslavina je pod administrativnom upravom osam jedinica lokalne samouprave, od toga jednog grada (Pazina) te sedam općina (Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, SV.Petar u Šumi i Tinjan). Ukupno 61 zaposlenih u jedinicama uprave te 108 zaposlena u proračunskim korisnicima. Najveći broj zaposlenih imaju Pazin (33) dok općine imaju između 3-6 zaposlenih, ovisno o veličini. Obzirom na broj stanovnika vrijednosti se kreću na razni LAG-a jedan zaposlenik na 293 stanovnika. Sve JLS imaju načelnike profesionalce. Odnos plaća zaposlenika i izvornih prihoda je najveći u gradu Pazinu 45% i općini Motovun 28%, a najmanji u općini Karojba 11%. Ukupni prihodi LAG-a iznose 70.601.792,00 kn, dok su ukupni rashodi 78.487.397,00 kn, gdje je vidljiva razlika, tj. gubitak od 7.885.605,00 kn. Ukupni izdaci za zaposlene iznose 20.585.639 kn.

Grafikon 42: Fiskalni kapacitet LAG Središnja Istra; Izvor: Državni ured za reviziju

Grafikon 43: Fiskalni kapacitet LAG Moslavina ; Izvor: Državni ured za reviziju Nadalje kako bismo dobili potpuni uvid u stanje pojedine JLS, i kako bi se shvatio fiskalni kapacitet, potrebno je vidjeti indeks razvijenosti. Pojedine JLS promatranog područja su dosta slabije razvijene, čime se otvaraju bezbrojne, iako ponekad otežane, mogućnosti za razvoj. U proračunima JLS je vidljivo poticanje nataliteta, sufinanciranje prijevoza učenika I sl., kako bi se spriječio odljev stanovnika u veće gradove.

Grafikon 44: Indeks razvijenosti Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja Projektna aktivnost na području LAG-a JLS-i nisu u potpunosti koristile mogućnosti financiranja projekata u korist razvoja društvene, komunalne i cestovne infrastrukture što je vidljivo iz količine iskorištenih financijskih sredstava na državnoj I EU razini. Najviše je sredstava iskorišteno kroz INT (EU) programe GIZ, Europa za građane, IPARD 301, IPARD 302 1.500.000,00 € u općini Tinjan za izgradnju Europskog suhozida. Na državnoj razini je najviše sredstava iskorišteno u općini SV. Petar u Šumi 15.315.958,50 kn kroz 6 projekata. 96,39% državnih sredstava je iskorišteno za ukupne projekte u JLS-ima, dok je tek 3,61% sredstava od stranog financiranja. Hard projekata(opremanje I gradnja) je bilo 85,66%, a soft (razvojni projekti/razvoj zajednice) je bilo 14,44%.

Grafikon 45. Projektna aktivnost – vrste projekta, Izvor: Interno JLS

Grafikon 46. Projektna aktivnost – financiranje projekata, Izvor: Interno JLS 4.5. UTJECAJ PROVEDBE STRATEGIJE NA OKOLIŠ 4.6. IZVORI FINANCIRANJA I ODRŽIVOST STRATEGIJE BEZ

SREDSTAVA JAVNE POMOĆI 4.7. PROCJENA BROJA PROJEKATA I POTREBNIH SREDSTAVA ZA

RAZDOBLJE 2012- 2013

Tablica: Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2012. – 2013.

Indikativan broj projekata naveden u LRS za razdoblje 2012. – 2013.

Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata za razdoblje 2012. – 2013., kn

MJERA

2012. 2013. 2012. 2013.

101 – »Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice«

103 – »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice«

301 – »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture«

302 – »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti«

UKUPNO

4.8. PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE I MJERENJE UČINAKA

PROVEDBE STRATEGIJE, KRITERIJI I INDIKATORI ZA OCJENU USPJEŠNOSTI

4.9. PROCEDURA DONOŠENJA ODLUKA UKLJUČUJUĆI PROCEDURU ODABIRA PROJEKATA KOJIAM ĆE LAG IZDATI PISMO PREPORUKE I NAČINE SPRJEČAVANJA SUKOBA INTERESA 5.USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA Niti jedna organizacija, samostalno, ne može ostvariti niti osigurati integralni održivi razvoj nekog područja, ali mu može doprinijeti razvojem međusobne suradnje i koordinacijom razvojnih aktivnosti područja koje pokriva. Stoga je najvažniji segment Lokalne razvoje strategije LAG-a Moslavina stvaranje sinergije svih razvojnih dionika i njihovih aktivnosti na području LAG-a, odnosno stvaranja partnerstava u lokalnom razvoju između različitih partnera u LAG-u i izvan njega, a koji provode svoje aktivnosti usmjerene na razvoj područja LAG-a. Kako bi pronašla izvore financiranja projekata/aktivnosti odnosno, izvore financiranja provedbe LRS, ona mora biti usklađena s nadređenim nacionalnim i regionalnim strateškim razvojnim dokumentima, odnosno, okvirom, koji se odnosi na integrirani ruralni razvoj područja LAG-a. Prvenstveno, LRS provoditi će se potporom IPARD programa, odnosno Strategije ruralnog razvoja 2008-2013, te Strateškog plana razvoja poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske 2011-2013, Nacionalnog strateškog referentnog okvira za razdoblje 2012-2013, ali i Županijskih razvojnih strategija - Zagrebačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija i Sisačko-Moslavačka županija za razdoblje 2011-2013, odnosno, nadređenih strateških dokumenata za isto programsko razdoblje kao i lokalna razvojna strategija. Već u postupku pripreme lokalne strategije razvoja, u obzir su uzeti svi strateški razvojni planovi jedinica lokalne samouprave koje su u sastavu LAG-a te je strategija usklađena s njihovim strateškim ciljevim na razini cijelokuponog područja LAG-a, iako se radi o strategijama niže razine. Lokalna razvojna strategija je nadređeni razvojni dokument više jedinica lokalne samouprave u sastavu LAG-a, te služi i kao podloga za korištenje sredstava iz fondova Europske unije, stoga je, u izradi lokalne razvojne strategije, posebna pažnja posvećena usklađenosti sa strateškim ciljevima Lisabonskog ugovora kao krovnog strateškog razvojnog dokumenta Europske unije za razdoblje 2007-2013. Lisabonski ugovor jasno navodi ciljeve Europske unije i vrijednosti mira, demokracije, poštivanja ljudskih prava, pravde, vladavine prava i održivosti. Strateški ciljevi razvoja LAG-a u skladu su s gore navedenim ciljevima Europske

unije, a treba naglasiti i da su ujedno usklađeni s prioritetima i ciljevima definiranim novom gospodarskom strategijom EU, pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Ova je strategija, nasljednica Lisabonske strategije, usvojena slijedom potreba da se politike preusmjere s upravljanja krizom na uvođenje srednjoročnih i dugoročnih reformi koje bi trebale promicati rast i zapošljavanje, a istodobno osiguravati održivost javnih financija. Prioriteti strategije „Europa 2020“ su:

• Pametan rast - razvoj gospodarstva zasnovanog na znanju i inovacijama

• Održiv rast - poticanje gospodarstva koje je resursno učinkovitije, ekološki osvještenije i konkurentnije

• Uključiv rast - gospodarstvo zasnovano na visokoj zaposlenosti koje treba doprinijeti društvenoj i teritorijalnoj koheziji

Nacionalni strateški razvojni okvir za razdoblje 2012-2013, predstavlja krovni strateški razvojni dokument koji definira okvir za razvoj sektorskih strategija i javnih politika Republike Hrvatske. Dokument definira nekoliko krovnih strateških ciljeva:

• Brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama

• Veća zaposlenost – brže otvaranje radnih mjesta

• Promicanje održivog razvoja Budući je Lokalna razvojna strategija glavni starteški dokument LAG-a za integrirani ruralni razvoj područja, krovni strateški dokument s kojim je, također, usklađena je sa Strategijom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008-2013. čiji strateški ciljevi su:

• Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora

• Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

• Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

• Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja Istarska županija

Strateški ciljevi Prioriteti Mjere

I.Konkurentno

gospodarstvo

1.1. Poticanje razvoja

poduzetništva i stvaranje

preduvjeta za ulaganje u

gospodarstvo

1.1.1. Stvaranje povoljnog administrativnog okruženja za razvoj

malog i srednjeg poduzetništva

1.1.2. Razvoj poduzetničkih zona i ostale poduzetničke

infrastrukture

1.1.3. Privlačenje stranih i domaćih ulaganja

1.1.4. Razvoj, internacionalizacija klastera i povezivanje

gospodarskih subjekata

1.1. Poticanje razvoja poduzetništva i stvaranje preduvjeta za

ulaganje u

gospodarstvo

1.1.5. Poboljšanje i koordiniranost institucionalne infrastrukture

za poticanje poduzetništva

1.2. Poticanje razvoja

malog i srednjeg

poduzetništva

1.2.1. Stvaranje povoljnog financijskog okruženja za malo i srednje

poduzetništvo

1.2.2. Edukacija poduzetnika s ciljem podizanja konkurentnosti

1.2.3. Razvoj poduzetničkih inkubatora s ciljem poticanja

otvaranja novih radnih mjesta

1.3. Poticanje istraživanja i

razvoja u poduzetništvu,

primjena novih tehnologija

i komercijalizacija

inovacija

1.3.1. Poticanje istraživanja i razvoja s ciljem pronalaženja i

primjene novih tehnologija i proizvoda

1.3.2. Jačanje istraživačko razvojne infrastrukture

1.3.3. Razvoj tehnoloških parkova

1.3.4. Uspostava mehanizama za komercijalizaciju inovacija

1.4. Razvoj informacijskog

društva

1.4.1. Povećanje udjela korištenja informacijskih tehnologija u

poduzetništvu

1.4.2. Informatizacija i umrežavanje županijske uprave i jedinica

lokalne samouprave

1.4.3. Informatizacija javnih ustanova

1.5. Restrukturiranje i

repozicioniranje

turističkog gospodarstva te

poticanje i razvoj novih

turističkih proizvoda (s

naglaskom na izravna

ulaganja u turizmu)

1.5.1. Privlačenje izravnih ulaganja u turizmu s naglaskom na nove

sadržaje (atrakcije)

1.5.2. Unaprjeđenje kvalitete turističkih proizvoda i usluga

1.5.3. Specijalizacija i diversifikacija turističkih proizvoda i usluga

1.5.4. Unaprjeđenje znanja i vještina ljudskih resursa u turizmu

1.5.5. Promocija i afirmacija brenda Istre kao turističke regije u

međunarodnim okvirima

1.6. Razvoj održive

poljoprivrede,

šumarstva i lovnog

gospodarstva te ostalih

grana gospodarstva u

ruralnom prostoru 1.6.1.Povezivanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog

sektora u svrhu prenošenja znanja i iskustava, uvođenja novih

tehnologija i komercijalizacija inovacija u poljoprivredi ,

šumarstvu, lovnom gospodarstvu, te drugim djelatnostima u

ruralnom prostoru

1.6.2. Potpora uspostavi, funkcioniranju i umrežavanju subjekata

u poljoprivredi, šumarstvu, lovnom gospodarstvu te ostalim

djelatnostima u ruralnom prostoru

1.6.3. Primjena načela politike kvalitete i sigurnosti hrane

1.6.4. Jačanje strukovnog, cjeloživotnog i specijalističkog

obrazovanja u skladu s potrebama sektora poljoprivrede,

šumarstva, lovnog gospodarstva i ostalih grana gospodarstva u

ruralnom prostoru

1.6.5. Izgradnja infrastrukture (za preradu, skladištenje, itd.) i

institucija u poljoprivredi, šumarstvu, lovnom gospodarstvu te

svim ostalim djelatnostima u ruralnom prostoru

gospodarstva

1.6.6. Razvoj, zaštita i valorizacija, te promicanje poljoprivrednih

proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednošću

1.7. Održivi razvoj ruralnog

prostora

1.7.1. Razvoj ruralnog turizma i diversifikacija gospodarskih

aktivnosti

1.7.2. Osnivanje, djelovanje i jačanje lokalnih akcijskih grupa

1.7.3. Jačanje institucijske podrške gospodarskim aktivnostima u

ruralnom području

1.8. Razvoj ribarstva,

marikulture, slatkovodnog

ribarstva i ribarskog

turizma

1.8.1. Izgradnja, opremanje i modernizacija infrastrukture i

potporne infrastrukture u ribarstvu i marikulturi

1.8.2. Jačanje strukovnog, cjeloživotnog i specijalističkog

obrazovanja u skladu s potrebama sektora ribarstva i marikulture

1.8.3. Umrežavanje javnog, privatnog i znanstvenoistraživačkog

sektora u svrhu prenošenja znanja i iskustava, uvođenja novih

tehnologija i komercijalizacija inovacija u sektoru ribarstva i

marikulture

1.8.4. Uvođenje dobrih proizvođačkih praksi, standarda higijenske

ispravnosti i standarda kvalitete u sektoru ribarstva i marikulture

1.9. Razvoj vodnog

gospodarstva i korištenje

vodnih resursa 1.9.1. Razvoj i unaprjeđenje sustava navodnjavanja

1.10.Energetska efikasnost

(EE) i obnovljivi izvori

energije (OIE)

1.10.1. Povećanje efikasnosti korištenja primarnih izvora energije

1.10.2. Uspostava podrške za poticanje projekata energetske

efikasnosti

1.10.3. Korištenje obnovljivih izvora energije

1.10.4. Informiranje i edukacija stanovništva

II. Razvoj ljudskih

resursa 2.1. Osiguranje pune

zaposlenosti

2.1.1. Jačanje Lokalnog partnerstva za zapošljavanje

2.1.2. Razvoj i uspostava sustava za praćenje analiza tržišta rada

na regionalnoj razini

2.1.3. Priprema i provedba projekata za zapošljavanje i socijano

uključivanje posebnih ciljanih skupina u nepovoljnom položaju

(mladi, žene, invalidi,…)

2.1.4. Podrška aktivnom starenju

2.2.Osposobljavanje,

jačanje i unaprjeđenje

predškolskih,

osnovnoškolskih i

srednjoškolskih ustanova

te visokih učilišta

2.2.1. Izgradnja i opremanje obrazovnih institucija 2.2.2.

Opremanje i/ili izgradnja infrastrukture za praktičnu nastavu

prema suvremenim potrebama javnog, civilnog i poslovnog

sektora

2.2.3. Povećanje broja i stručno usavršavanje postojećeg stručnog

osoblja u obrazovanju

2.2.4. Vannastavna edukacija djece, mladeži i roditelja

2.2.5. Razvoj eksperimentalnih programa u odgojnoobrazovnim i

znanstvenim ustanovama

2.2.6. Uvođenje novih studijskih programa na visokim učilištima

2.3. Potpora održivom

zapošljavanju i

prilagodljivosti radnika

2.3.1. Jačanje kapaciteta znanstvenih istraživača

2.3.2. Reorganizacija strukovnog obrazovanja na regionalnoj razini

s ciljem usklađivanja nastavnih programa s potrebama tržišta rada

2.3.3. Razvoj i uspostava programa cjeloživotnog učenja

2.3.4. Stjecanje znanja o EU, razvoj kadrovskih kapaciteta za

korištenje instrumenta europskih politika

2.3.5. Jačanje prilagodljivosti radnika u procesima restrukturiranja

2.4. Jačanje regionalne

politike prema mladima

2.4.1. Razvoj i uspostava programa stambenog zbrinjavanja

mladih s ciljem zadržavanja obrazovanih ljudi

2.4.2. Jačanje regionalne politike prema mladima izradom LPDM-a

„Istra 2020“ putem aktivne participacija mladih

2.4.3. Jačanje udruga i mreža mladih

2.4.4. Osnivanje institucija i osuvremenjivanje postojećih u skladu

s potrebama i politikama prema mladima

III. Zaštita prirodnih

resursa i upravljanje

prostorom

3.1. Uspostava

integriranog sustava

gospodarenja okolišem i

prostorom

3.1.1. Unaprijeđenje sustava praćenja kakvoće okoliša

3.1.2. Uspostava županijskog informacijskog sustava o okolišu

3.1.3. Uspostava integriranog prostorno-planskog i informacijskog

sustava prostornog uređenja

3.2. Unapređenje

infrastrukturnih sustava

3.2.1. Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom

3.2.2. Izgradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe

3.2.3. Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda

3.2.4. Plinofikacija

3.2.5. Razvoj prijenosnog i distribucijskog elektroenergetskog

sustava

3.2.6. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture

3.2.7. Izgradnja i održavanje sustava sportske infrastrukture

3.3. Razvoj sustava zaštite i

spašavanja ljudstva i

imovine

3.3.1. Povećanje tehničke opremljenosti sustava zaštite i

spašavanja

3.3.2. Edukacija stanovništva o sustavu zaštite i spašavanja

3.3.3. Uspostava i opremanje sustava za zaštitu i spašavanje na

moru

3.4. Unapređenje

upravljanja regionalnim

razvojem

3.4.1. Osnaživanje kapaciteta područne (regionalne) i lokalne

samouprave

3.4.2. Usklađivanje programa i aktivnosti između institucija na

regionalnoj razini

3.4.3. Jačanje međunarodne suradnje i suradnje s institucijama EU

3.4.4. Unapređenje i racionalizacija upravljanja imovinom i

prihodima

IV. Visoka kvaliteta

života

4.1. Visok stupanj

zdravstvene i socijalne

zaštite

4.1.1. Unapređenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenoj

djelatnosti

4.1.2. Promicanje zdravlja, prevencija i rano otkrivanje te liječenje

bolesti, uz naglasak na županijske javnozdravstvene prioritete

4.1.3. Unapređenje socio-zdravstvene zaštite posebno osjetljivih

skupina stanovništva

4.1.4. Demografski poticaji i potpora roditeljima u podizanju i

odgoju djece

4.1.5. Jačanje zdravstvene zaštite i sigurnosti na radu

4.1.6. Aktivno uključivanje građana u sportsku rekreaciju

4.1.7. Uspostava sustava potpore postizanju vrhunskih rezultata u

sportu

4.2. Povećanje kvalitete

kulturne ponude

4.2.1. Jačanje umjetničke produkcije, razvoj publike, kritičke

refleksije i razumijevanja umjetničkog rada

4.2.2. Potpora razvoju ljudskih resursa u kulturi

4.2.3. Razvoj međusektorske i meñunarodne suradnje u kulturi

4.2.4. Priprema i provedba projekata infrastrukture u kulturi

4.3. Razvoj civilnog društva

4.3.1. Osnaživanje kapaciteta organizacija civilnog društva

4.3.2.Osnivanje Centra potpore za organizacije civilnog društva

4.3.3. Razvoj volonterstva i filantropije

4.3.4. Osnaživanje zakladništva

4.3.5. Stvaranje poticajnog okruženja za partnerstvo javnog,

civilnog i poslovnog sektora

V.Prepoznatljivost

istarskog identiteta 5.1. Očuvanje biološke i

krajobrazne raznolikosti

5.1.1. Valorizacija i zaštita prirodnih vrijednosti

5.1.2. Jačanje institucija u području zaštite prirode

5.1.3. Racionalno upravljanje i zaštita obalnog pojasa

5.2. Valorizacija i očuvanje

višekulturalne

(plurikulturalne) baštine u

funkciji razvoja

5.2.1. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni

razvitak i prepoznatljiv istarski identitet

5.2.2. Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine

5.2.3. Podrška umjetničkoj produkciji i edukacija za njegovanje

istarskog identiteta i njegove prepoznatljivosti

5.2.4. Zaštita ugroženih jezika u Istarskoj županiji

5.3. Razvoj

višekulturalizma

(plurikulturalizma) i

multikulturalizma

5.3.1. Uspostava zavičajne nastave

5.3.2. Promocija multikulturalnosti kroz unaprjeđenje rada

institucija, udruga nacionalnih zajednica i drugih etničkih skupina