lokalna razvojna strategijapravilnika o provedbi podmjere 19.2.»provedba operacija unutar clld...
TRANSCRIPT
Lokalna razvojna strategija
Lokalne akcijske grupe Brač
2014.-2020. godine
Supetar, 2019.
1
SADRŽAJ 1. OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA ....................................................................................................... 3
1.1. Prostor i granice...................................................................................................................... 3
1.2. Prirodno-geografske karakteristike ......................................................................................... 4
1.3. Povijesna, kulturna i prirodna baština ..................................................................................... 5
1.4. Komunalna, prometna i ostala infrastruktura .......................................................................... 7
1.4.1. Prometna infrastruktura .................................................................................................. 8
1.4.2. Komunalna infrastruktura ............................................................................................. 10
1.4.3. Ostala javna infrastruktura ........................................................................................... 12
1.5. Razvijenost područja ............................................................................................................ 13
2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA .............................................................................. 13
2.1. Opća gospodarska slika ........................................................................................................ 13
2.2. Glavne gospodarske grane – stanje i potencijali ................................................................... 14
2.2.1. Poljoprivreda ................................................................................................................ 14
2.2.2. Stočarstvo ..................................................................................................................... 16
2.2.3. Ribarstvo i marikultura ................................................................................................. 16
2.2.4. Šumarstvo ..................................................................................................................... 17
2.2.5. Kamenarstvo ................................................................................................................. 18
2.2.6. Prerađivačka industrija ................................................................................................. 19
2.2.7. Turizam ........................................................................................................................ 19
2.3. Tržište radne snage ............................................................................................................... 20
3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE .......................................................................... 21
3.1 Demografska obilježja .......................................................................................................... 21
3.2. Odgoj i obrazovanje ............................................................................................................. 23
3.3. Kultura.................................................................................................................................. 24
3.4. Zdravstvo i socijalna skrb ..................................................................................................... 25
3.5. Civilno društvo ..................................................................................................................... 26
4. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I MOGUĆNOSTI ............................................................. 27
4.1. SWOT analiza ........................................................................................................................... 27
5. OPIS CILJEVA, INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA I POKAZATELJA
OSTVARENJA LRS ............................................................................................................................ 32
5.1. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS LAG-a Brač 2014-2020................................................... 33
5.3. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima ................................................................. 37
5.4. Odabir projekata na razini LAG Brač ........................................................................................ 40
5.5. Projekti suradnje ........................................................................................................................ 41
5.6. Opis inovativnog i integriranog karaktera LRS ......................................................................... 43
6. OPIS IZRADE LRS 2014-2020 LAG-A BRAČ .............................................................................. 45
7. PROVEDBA LRS LAG-A BRAČ ................................................................................................... 49
7.1. Akcijski plan provedbe ......................................................................................................... 49
7.2. Opis praćenja i evaluacije učinaka provedbe LRS ..................................................................... 49
7.3. Mjerenje učinaka LRS 2014-2020 LAG-a Brač ........................................................................ 51
8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE ................................................................................................ 51
8.1. Povijest organizacije .................................................................................................................. 51
8.2. Provedbeni kapaciteti ................................................................................................................ 52
8.2.1. Ljudski kapaciteti ............................................................................................................... 53
8.2.2. Financijski kapaciteti za provedbu...................................................................................... 54
8.3. Iskustvo u dosadašnjoj provedbi projekata ................................................................................ 54
9. FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS ........................................................................................ 55
10. POPIS DODATAKA STARTEGIJE.............................................................................................. 57
2
Osnovne informacije o LAG-u Brač
Napomena:
Ova strategija predstavlja prvu izmjenu Lokalne razvojne strategije sukladno odredbama
Pravilnika o provedbi podmjere 19.2.»Provedba operacija unutar CLLD strategije«,
podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući
troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative
LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja
Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017), njegovim izmjenama i
dopunama (NN 53/18) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5717
potpisanim između LAG-a Brač i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju, 21. veljače 2017. u Supetru.
Naziv LAG-a Lokalna akcijska grupa “Brač”
Adresa sjedišta LAG-a Žedno drage 37, 21400 Supetar
Web stranica http://www.lagbrac.hr/
Kontakti [email protected]/ [email protected];
T: +385 21 677 393 / M: +385915867235
Datum osnivanja/registracije 29. studeni 2011.
OIB 55328217703
MB 02821168
Registarski broj udruge 17004341
RNO 0283179
IBAN HR7723400091110502082
Jedinice lokalne samouprave Grad Supetar, Općine Bol, Milna,Nerežišća, Postira,
Pučišća, Selca i Sutivan
Županija Splitsko-dalmatinska županija
NUTS regija Jadranska Hrvatska
Površina LAG-a (ARKOD) 395,4 km2
Broj stanovnika LAG-a (2011.) 13.956
3
1. OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA
1.1. Prostor i granice
Područje LAG-a Brač čini kopneni prostor otoka Brača, površine 395,4 km2, ujedno trećeg po
veličini od svih hrvatskih otoka te najvećeg iz skupine srednjodalmatinskih otoka, te
pripadajući mu morski akvatorij. Brač je smješten u centralnom djelu NUTS II regije
Jadranska Hrvatska, administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji, a čini 8,7%
njenog kopnenog dijela te 0,7% ukupnog nacionalnog teritorija. Obuhvaća ukupno osam
jedinica lokalne samouprave: (i) Grad Supetar (29,13 km2), (ii) Općinu Bol (21,88 km
2), (iii)
Općinu Milnu (36,09 km2), (iv) Općinu Nerežišća (78,45 km
2), (v) Općinu Postira (50,66
km2), (vi) Općinu Pučišća (103,35 km
2), (vii) Općinu Selca (53,96 km
2) i (viii) Općinu
Sutivan (22,18 km2).U sastavu LAG-a Brač ukupno je 22 naselja u kojima je prema Popisu
stanovništva 2011. godine živjelo 13.956 stanovnika u 5.312 kućanstava (Dodatak 1 – Tab.1).
LAG Brač svojim otočnim elementima (obala, teritorij i akvatorij) predstavlja jedinstvenu
analitičku i razvojno-plansku cjelinu, s manjim regionalnim središtem u Supetru, većim
lokalnim središtem u Bolu te manjim lokalnim središtima u Sutivanu, Selcima, Postirama,
Pučišćima, Nerežišćima i Milni, unutar županijske mreže središnjih naselja.
Vanjska granica LAG-a Brač određena je pripadajućim morskim granicama jedinica lokalnih
samouprava u sastavu LAG-a prema susjednim područjima, pa tako sjevernu granicu tvore
morske granice jedinica Sutivana, Supetra, Postira i Pučišća prema Gradu Splitu, općini
Podstrana i Dugom ratu te Gradu Omišu, istočnu granicu tvori morska granica općine Selca
prema općinama Zadvarje, Brela, Baška voda i Gradu Makarskoj, južnu čini granica općina
Bol, Nerežišća i Milna prema otocima Hvaru i Šolta, odnosno prema općinama Jelsa i Šolta te
gradovima Starome Gradu i Hvaru, dok zapadnu granicu čine Splitska vrata te morske granice
općina Milna i Sutivan prema općini i otoku Šolta (Slika 1).
Slika 1 - Administrativno-teritorijalni ustroj i granice LAG-a Brač (Izvor: LAG Brač)
4
1.2. Prirodno-geografske karakteristike
Otok Brač elipsastog je oblika, čija duljina je prosječna duljina, a širina 12 km. Duljina obale
iznosi 175,1 km. Horizontalno je veoma slabo razveden (koeficijent razvedenosti iznosi 1,83),
a najrazvedenija je zapadna obala (k=2,64), dok je južna obala najslabije razvedena (k=1,67).
Vidova gora s 778 m nadmorske visine, najviši je vrh otoka, ujedno i najviši vrh sviju
jadranskih otoka. Prema geološkom sastavu, otok Brač uglavnom je građen je od krednih
vapnenaca i dolomita, dok u središnjem dijelu južne obale ima ponešto lapora, gline i
pješčenjaka.
Nastanak otoka Brača povezan je s nabiranjem bračkog grebena koje je nastupilo krajem
krede, kada je u depresiji tadašnjeg Hvarskog kanala bilo jezero u kojem je potom prodrlo
more, dok je sjeverni dio otoka bio povezan s kopnom, da bi se posteocenskim nabiranjem
brački greben odijelio od kopna. Brač nema površinskih vodenih tokova, što je posljedica
geološke vapnenačke građe otoka. Jedino se u flišnim zonama između Bola i Sumartina
javljaju izvori i vrulje. Na otoku se razlikuju tri različita geomorfološka područja: niži
priobalni pojas, uokolo cijelog otoka (do 170 m visine), srednji visoravni predjeli, podalje od
obale (do 400 m) te više planinsko područje.
Specifični tip tla u kojemu prevladava vapnenac je krš (kras) s karakterističnim kraškim
oblicima: krška polja ispunjena vapnenačkom crvenicom, kamenite zaravni, doći (vrtače,
ponikve) i škrape. Takvo kraško tlo je porozno i ne zadržava oborinsku vodu koja prodire u
dubinu i stvara podzemne špilje i jame. Erozijom i taloženjem nastale su i druge vrste tla, tako
da se danas otok sastoji od vapnenca, pješčenjaka, breča, gline i crvenice. Na takvim vrstama
tla najpogodnije za uzgoj su tradicionalne mediteranske kulture: maslina, vinova loza, agrumi
(mandarinka i limun), višnja, smokva, badem, aromatično i ljekovito bilje.
Priobalni pojas otoka Brača prema Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji pripada Csa tipu,
odnosno sredozemnoj klimi sa suhim i vrućim ljetima te kratkim i blagim zimama, odnosno
klimi masline. Velike su klimatske razlike između priobalnog pojasa i unutrašnjosti otoka,
koje se očituju u temperaturi zraka te godišnjoj količini padalina. Srednja godišnja
temperatura zraka priobalnog pojasa iznosi preko 16° C i u zimskom se dijelu godine rijetko
spušta ispod nule. U unutrašnjosti otoka srednja godišnja temperatura zraka je za više od dva
stupnja niža i često se u zimskom periodu spušta ispod nule.
Bračka visoravan bogatija je padalinama, nego priobalje, a godišnja količina padalina iznosi
više od 1.400 l/m2, dok u priobalju padne oko 870 l/m
2. Hod padalina je maritimni ili
mediteranski, što znači da većina padalina padne u hladnijoj polovici godine, i to u obliku
kiše, dok snijeg prosječno pada samo oko dva dana i ne zadržava se više od deset sati. Brač
pripada najsunčanijem jadranskom području s oko 2.600 sunčanih sati godišnje, negdje
između Splita i Hvara. Bol na južnoj strani otoka, ima u prosjeku 134 vedra te 88 oblačnih
dana u godini, a Sutivan na sjevernoj strani 110 vedrih i 92 oblačna dana. U toplom dijelu
godine osobito su značajni lokalni vjetrovi maestral danju i burin noću, koji razblažuju ljetne
žege. U hladnom dijelu godine najčešći vjetrovi su bura te jugo. Posljednje bure pušu u
ožujku, u narodu poznate kao 3 marčanske bure. Zimska bura je znatno jača na sjevernoj obali
otoka, a vrlo jaka u Povljima i Pučišćima, gdje puše iz Vrulje pod Biokovom.
S obzirom na razlike u lokalnim osobitostima reljefnih i klimatskih obilježja otoka Brača,
značajne su razlike u biljnim zajednicama. Najznačajniji predstavnik biljnog svijeta
degradirana je šumska zajednica česmine – makija. Gospodarskim djelatnostima makija je
uglavnom uništena pa prelazi u garig i kamenjar. U pojasu makije, čest je alepski bor, iznad
5
kojih se javlja crni bor. Diljem otoka zastupljene su i listopadne zajednice hrasta medunca,
graba, jasena i dr.
Trendovi klimatskih promjena mogu značajno utjecati na područje otoka Brača koji je
posebno osjetljivo na sušu, podizanje razine mora, olujne vjetrove i more. Županijskim
prostornim planom predviđena je gradnja sustava navodnjavanja Dol-Postira.
Razvojni problemi su vezani uz potencijalne negativne učinke klimatskih trendova te na
povećanje prirodnih ograničenja usred izazova suše i nedostatka pitke vode te vode za
zalijevanje poljoprivrednih površina, rizika od podizanja razine mora (plime, valovi) te
izazova nastalih ekstremnim vremenskim prilikama (olujni vjetrovi i more) koji mogu odsjeći
komunikaciju otoka s kopnom. Također, značajni problem predstavlja postojeće gospodarenje
vodom na otoku, a odnosi se prvenstveno na korištenje pitke vode za navodnjavanje.
Razvojne potrebe S obzirom na nastojanje Strategije Europa 2020 da u sve razvojne
aktivnosti uključi aspekte zaštite okoliša, smanjenja utjecaja klimatskih promjena, ali i prilagodbe i prevencije rizika vezane s njima, Brač ima predispoziciju za obnovljive izvore
energije, koji mogu doprinijeti unapređenju energetske neovisnosti otoka. Korištenje
podzemnih izvora vode, tehničke vode i kišnice, kao i desalinizacija, mogu biti održive
alternative izazovima sušnih perioda, a osmišljavanje alternativnih rješenja transporta u
trenucima zatvaranja postojećeg brodskog prometa (alternativna zaštićena pristaništa, zračni
prijevoz, te dugoročno podzemni tunel) mogu biti smjerovi za rješavanje pitanja odsječenosti
otoka od kopna.
Razvojne mogućnosti (i) Jedinstveni spoj planinskog i otočnog reljefa s kratkim i blagim
zimama otvara brojne mogućnosti za razvoj aktivnog, pustolovnog, ali i zdravstvenog i senior
turizma, posebice u proljetnim i jesenskim, ali i zimskim mjesecima kada su razvojne
mogućnosti najveće, (ii) relativno nisko razvedena obala i elipsasti oblik možda mogu
sugerirati koncept dužobalne kopnene i/ili pomorske komunikacije i zvjezdastu mrežu
unutrašnjih komunikacija koja povezuje mjesta u unutrašnjosti otoka kao svojevrsne turističke
atrakcije, ali i načina povezivanja i integracije razvojnih potencijala otoka koristeći
polivalentna i multimodalna komunikacijska i prometna sredstva uključivo pješačke i
cikloturističke staze, (ii) Veća količina padalina u unutrašnjosti u zimskom periodu sugerira
mogućnosti razvoja poljoprivrede uz sustave navodnjavanja temeljene na prikupljanju kišnice
za ljetni period čime se eventualno mogu kompenzirati problemi ljetnog sušnog perioda.
1.3. Povijesna, kulturna i prirodna baština
Područje LAG-a Brač obilježeno je bogatom kulturno-povijesnom baštinom važnom ne samo
u hrvatskom, već i europskom kontekstu.
Najstariji arheološki nalazi na ovom području datiraju još iz mlađeg kamenog doba, točnije
razdoblja između 3000. g. pr. Kr. i 2000 g. pr. Kr., a radi se o materijalnim ostacima
pronađenima u špilji Kopačini i kod Donjeg Humca, Nerežišća i Škripa. U metalno doba
Brač naseljava ilirsko pleme Delmata, a tijekom tog razdoblja nastaju broje gradine ograđene
suhozidom, među kojima su najpoznatije Rat kod Ložišća, Koštilo kod Bola, Vela Gomila
kod Nerežišća, Malo Gračišće, Gomila na Brkati i Hum kod Gornjeg Humca, Gradac i Velo
Gračišće kod Selaca te gomile, ilirski grobni spomenici kojih je mnogo nađeno na području
Bobovišća, Ložišća, Donjeg Humca, Nerežišća i Selaca, a najviše oko Gornjeg Humca.
Naselje Škrip na području LAG-a ističe se kontinuitetom života od oko 2000 godina.
6
Zanimljivo je naglasiti kako Škrip, za razliku od mnogih otočkih naselja koja su tijekom
stoljeća nastajala da bi zatim odumirala, posjeduje kontinuitet života koji traje milenijima.
Iako je grčka kolonizacija obuhvatila i jadransku obalu te neke od otoka, na samom Braču ne
nalazimo dokaze koji bi potvrdili postojanje grčkih naselja, tek moguće njihov posredan
utjecaj. Nakon dugih borbi s Ilirima, Rimljani uspijevaju pokoriti ovo područje, ali na Braču
ponovo ne nalazimo tragove nekog većeg rimskog grada. Međutim, neupitni su utjecaji
rimske civilizacije u poljoprivredi, stočarstvu, pomorstvu, kamenarstvu, graditeljstvu,
skulpturi i religiji. O tome svjedoče antički kamenolomi kod Splitske i Škripa i kamene
skulpture nađene u njima i drugdje, a značajni su i ostaci brojnih gospodarskih zgrada, tzv.
villae rusticae. Na Braču pronalazimo dokaze kontinuiteta antičke civilizacije i kulture od
starog do srednjeg vijeka. U ranokršćanskom razdoblju po otoku se grade brojne bazilike,
žarišta kasnoantičke kulture. Nigdje se drugdje na jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako
brojnih starokršćanskih crkava i samostana, otkrivanih i proučavanih osobito u posljednjim
desetljećima (Sutivan, Supetar, Postira, Lovrečina, Mirje, Škrip, Pučišća, Povlja). U srednjem
vijeku, Brač politički pripada Bizantu. U ovom razdoblju djeluje na otoku više benediktinskih
samostana, a sačuvane su i mnoge ranosrednjovjekovne crkvice, čija je arhitektura je posebno istaknuta i vrednovana u razvitku hrvatskog graditeljstva. Da je bračka kulturna povijest od
nacionalnog značaja, dokazuje i Povaljska listina, jedan od najvažnijih dokumenata hrvatske
pismenosti. To je prvi na pergameni pisani spomenik hrvatskoga jezika i hrvatskoga pisma
(bosančice), nastao 1184. godine, čiji se prijepis iz 1250. čuva u Župnom uredu Pučišća.
Otok Brač je nedjeljiva cjelina s prebogatom kulturnom i povijesnom baštinom. Međutim,
zbog prirodnih osobitosti i povijesnih utjecaja, unutrašnjost otoka značajno se razlikuje od
priobalja. Slika Brača koju danas poznajemo, a kojom dominiraju priobalni gradići, počela se
stvarati u 15. stoljeću. Kad su povijesne prilike dopustile (početkom Renesanse) primorska
naselja podignuta su u pitomim uvalama i zaštićenim lukama, prikladnim za pomorski promet
i sidrenje brodova. Život se u tim lukama odvijao i u starom vijeku pa postoje tragovi o
naseljenosti u antičko doba (villae rusticae ili starokršćanske bazilike). Međutim, od 8.
stoljeća nadalje, zbog opasnosti od gusarskih napada s mora, bračko stanovništvo se penjalo u
brda i tamo podizalo naselja. S obzirom na to da je unutrašnjost Brača veoma prostrana, u
srednjem su vijeku nastala mnoga veća i manja naselja. Neka su od tih naselja su u novijoj
povijesti napuštena, a neka su opstala i razvijala se pa postoje i danas. O razvijenosti naselja i
kulturnom značaju otoka Brača tijekom srednjovjekovlja svjedoči 27 sačuvanih
ranoromaničkih crkvica, što čini trećinu svehrvatskih ranoromaničkih spomenika istoga tipa.
U ruralnom krajoliku otoka Brača ostali su mnogi tragovi povijesti koje treba čuvati i zaštiti
da bi se mogli ponuditi zainteresiranim i pažljivim promatračima na odgonetavanje.
Brač je prepoznatljiv po kulturi suhozida. Njegovim ruralnim krajolikom dominiraju
raznovrsne suhozidne konstrukcije. Najstarije suhozidne konstrukcije datiraju još iz ilirskoga
razdoblja bračke povijesti (2. milenij prije Krista). Među arheološkim nalazištima na Braču
obilježene su 253 ilirske gomile i desetci gradina. Gomile su velike hrpe kamenja, grobišta ili
obredna mjesta bračkih Ilira. Gradine su utvrde, opasane obrambenim zidinama. Podizane su
na vrhovima dominantnih brežuljaka, s kojih se mogla kontrolirati okolica. Ilirske suhozidne
tvorevine su kulturni spomenici najviše vrijednosti, o čemu bračko stanovništvo nije dovoljno
osviješteno. Sve ostale (svevremenske) suhozidne konstrukcije na otoku također odolijevaju
vremenu. Svojim oblikom, stilom i metodologijom gradnje postojeći brački suhozidi ne
razlikuju se mnogo od onih pradavnih. Gdje god postoji potreba za suhozidnim objektom,
podiže se na isti način kako se radilo i prije mnogo stoljeća. Tako su nastale ili nastaju: duple i
injule ogradne gomile, kupolaste gomile složene od iz zemlje otrijebljenoga kamenja, kamene
kućice, bunjice i skloništa, kamena krovišta, pioveri, japjenice, košnice.
7
Bogatoj povijesti otoka Brača svjedoče brojni materijalni ostaci iz različitih povijesnih
razdoblja, od kojih su mnogi vrednovani kao kulturna dobra Republike Hrvatske. Na području
LAG-a Brač, prema podacima Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike
Hrvatske, registrirano je ukupno 200 kulturnih dobara, o čega ukupno 149 nepokretnih
kulturnih dobara, 49 pokretna te 2 nematerijalna kulturna dobra (pripremanje tradicijskog jela
brački vitalac, registriranog na području općine Nerežišća te tradicionalne slastice torte
hrapoćuše u mjestu Dol, općina Postira) (Dodatak 1 – Tab. 2, 3). Naselja Dol (Postira) i
Murvica (Bol), dio su programa "Eko etno sela" kojeg provodi Splitsko-Dalmatinska
županija. Također, Ministarstvo kulture RH uvrstilo je pustinju Blaca na Pristupnu listu
kulturnih dobara Republike Hrvatske za UNESCO. Mediteranska je prehrana također ušla na
UNESCO-ov popis kulturne nematerijalne baštine, a kao nedjeljiva cjelina mediteranske
prehrane uključena je i bračka kuhinja, točnije pojedini otočki specijaliteti, kao i tradicionalno
klapsko pjevanje koje se također nalazi na UNESCO-ovom popisu nematerijalne baštine, a
karakteristično je i za Brač.
Otok Brač odlikuje se i bogatom prirodnom raznolikošću, a na području LAG-a nalaze se
sljedeće prirodne znamenitosti upisane u Upisnik zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode: Divlja kruška u Selcima i Borić na krovu crkve sv. Petra u Nerežišćima kao
spomenici prirode (rijetki primjerci drveća) te Vidova gora (općine Bol, Nerežišća i Postira),
Dolina Blaca i Zlatni rat kao značajni krajobraz. Dva lokaliteta su županijskim prostornim
planom predložena za zaštitu: Mrduja – kopneni i morski prostor te Zaglav – kopneni i morski
prostor (općina Milna) (Dodatak 1 – Tab. 4). Na prostoru LAG-a nalaze se dijelovi Ekološke
mreže Natura 2000 – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja
drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za
Europsku uniju) – njih ukupno 22 (Dodatak 1 – Tab. 5).
Trendovi Bogata povijesna, kulturna i prirodna baština otoka Brača važan je dio turističke
ponude LAG-a, te se sve proaktivnije, iako još nedostatno sustavno i koordinirano radi na
njezinom očuvanju i promociji. Ipak, cjelokupna materijalna i nematerijalna kulturno-
povijesna te prirodna baština sve prepoznatljiviji je razvojni potencijal i kao takva postaje
integrirani dio planova upravljanja, strategija razvoja pa čak i obrazovnih projekata.
Razvojni problemi Značajan dio cjelokupne baštine još je uvijek izvan kvalitetne i održive
društvene i turističke valorizacije. Još uvijek je prisutna niska razina svijesti stanovništva,
društva i gospodarstva o vrijednostima i mogućnostima baštine u unapređenju mogućnosti
života i rada otoka Brača, što dovodi do zapuštanja, a ponekad čak i do uništavanja istih.
Razvojne potrebe Nužan je daljnji sustavni, međusektorski i sveobuhvatni rad na uređenju,
obnovi/rekonstrukciji baštine te edukaciji o potrebnoj suradnji i koordiniranom djelovanju na
adekvatnoj zaštiti/valorizaciji. Posebice je važno poraditi na stvaranju zaokruženih turističkih
proizvoda koji bi kulturnu baštinu otoka povezali međusobno, ali i s ostalom ponudom.
Razvojne mogućnosti Iako je prirodna i kulturna baština otoka Brača djelomično valorizirana
prvenstveno u turističke svrhe, boljom suradnjom javnog i privatnog sektora mogu se postići
sinergijski učinci u unapređenju zaštite i valorizacije prirodne i kulturne baštine te iskoristiti
trendovi, postojeći projekti i razvojni resursi za potrebe razvoja posebnih turističkih oblika,
kao i razvoja cjelogodišnjeg turizma i izletništva na otoku.
1.4. Komunalna, prometna i ostala infrastruktura
8
1.4.1. Prometna infrastruktura
Cestovni promet na području LAG-a Brač odvija se putem državnih, županijskih i lokalnih
cesta. Na otoku Braču nalaze se 3 državne ceste (D113, D114 i D115), ukupne dužine 69,6
kilometara. Mrežu županijskih prometnica čini 10 cesta ukupne dužine 82,9 kilometara.
Lokalnih cesta na području LAG-a je 9, a njihova ukupna dužina je 18,2 kilometra (Dodatak 1
– Tab. 6). Također, postoji mreža nerazvrstanih prometnica koje su u nadležnosti općina i
gradova. Nerazvrstane ceste, uključujući poljske i šumske puteve na otoku, predstavljaju
značajni potencijal kojeg je, osim s prometnog aspekta nužno aktivirati i radi gospodarskog
razvoja, jer je uočeno kako prolazak ovakvih putova aktivira poljoprivredna gospodarstva te
površine poljoprivrednog zemljišta u njihovoj blizini. Također, županijskim prostornim
planom određeni su prometni cestovni prioriteti, čija je realizacija ključna s aspekta
prometnog i gospodarskog otočnog razvitka (Dodatak 1 – Tab. 6). Kvaliteta cesta je važan
element kvalitete otočnog života jer osigurava naseljenost, gospodarski napredak te prometnu
povezanost. Javni cestovni promet obavlja jedno prijevozničko poduzeće - Autotrans Brač.
Cijene javnog prijevoza su relativno visoke i povezanost mjesta javnim prijevozom na otoku,
s obzirom na postojeći raspored vožnji, nije zadovoljavajuća. Usluge taxi službe dostupne su u svim većim mjestima na području LAG-a, ali cijene taxi usluga su također vrlo visoke.
Zračni promet na otoku obavlja se preko zračne luke Brač, smještene na Veškom polju u
općini Pučišća, na 541 metar nadmorske visine. Ukupna površina Zračne luke Brač je oko
400.000 metara kvadratnih, s dužinom uzletno-sletne staze od 1.320 metara i širinom od 30
metara. Zračno pristanište opremljeno je za prihvat i otpremu manjih komercijalnih putničkih
zrakoplova (kapaciteta do 100 sjedećih mjesta). Otvorena je tijekom cijele godine, no charter
promet odvija se isključivo ljeti. Godišnje kroz Zračnu luku Brač prođe oko 30.000 putnika,
glavnina tijekom turističke sezone. Zračne veze ostvaruju se preko aerodroma Split. Javni
prijevoz do zračnog pristaništa nije organiziran. Taxi služba na raspolaganju je po pozivu za
vrijeme otvorenosti zračne luke. Zbog velike nadmorske visine na kojoj je zračna luka
smještena, te blizine najvišeg vrha otoka Brača (Vidova gora), u danima visoke naoblake i
kiše moguća je pojava magle i loše vidljivosti. Trenutno je u izradi dokumentacija za
produljenje uzletno-sletne staze za 500 metara, čime bi se otvorila mogućnost slijetanja
zrakoplova Airbus A-319 i A-320. Za proširenje djelatnosti potrebno je predvidjeti izgradnju
pratećih sadržaja. PPUO Pučišća predviđa značajnije produljenje staze što će biti ekonomski
opravdano u trenutku kad se povećaju planirani turistički kapaciteti otoka, ujedno dodatno
doprinijeti konkurentnost otočnog gospodarstva te kvaliteti života domicilnog stanovništva.
Također, na području LAG-a nalaze se tri interventna helidroma, dok su županijskim
prostornim planom predviđene dodatne tri lokacije (Nerežišća, Sutivan i Mirca).
Pomorski promet je za otok najznačajnija vrsta prometa, ujedno glavni oblik ostvarivanja
prometno-funkcionalne povezanosti s kopnom i drugim otocima. Trajektne veze do otoka
Brača ostvaruju se iz dvaju kopnenih središta – Splita i Makarske. Povezanost otoka s
kopnom na dnevnoj frekvenciji iznosi ukupno 13 puta u zimskom djelu godine, a značajno se
poveća u pred(post)sezoni i u samoj sezoni na 19, odnosno 23 puta (pojedinim danima u
tjednu i na 25 puta) dnevno. Primarno pomorsko prometno čvorište na otoku je trajektna luka
Supetar, sekundarno trajektna luka Sumartin (Selca), a povezanost s kopnom brzobrodskom
linijom ostvaruje Bol tijekom cijele godine, a pojedina otočna mjesta (Postira, Pučišća, Povlja
i Milna) isključivo za vrijeme sezone (Dodatak 1 – Tab. 7). Na području LAG-a nalazi se
ukupno 11 luka otvorenih za javni promet - u Bobovišćima, Bolu, Milni, Mircima, Postirama,
Povljima, Pučišćima, Splitskoj, Supetru, Sumartinu i Sutivanu. Glavna otočna luka i jedina od
županijskog značaja je Supetar, dok su ostale luke lokalnog značaja. Površina pristaništa
9
supetarske luke je 5.575 kvadratnih metara, a dužina 295 metara1. Dvije su postojeće luke
nautičkog turizma na području LAG-a - Aci i Vlaška na području Milne, ukupnih kapaciteta
230 vezova, a županijskim prostornim planom predviđene su dodatne lokacije za luke
nautičkog turizma (Dodatak 1 – Tab. 8). Županijskim prostornim planom predviđene su ostale
pomorske građevine i luke, čije će realizacija značajno doprinijeti povećanju pomorskog,
putničkog, trgovačkog i turističkog kapaciteta, ujedno i gospodarskom razvitku otoka
(Dodatak 1 – Tab. 9). Na teritoriju LAG-a nalazi se i brodogradilište smješteno u Sumartinu,
specijalizirano za popravak, održavanje i brodogradnju drvenih brodova te popravak i
održavanje brodova od čelika i poliestera. Riječ je o jednom od najstarijih brodogradilišta na
Jadranu te jednom od posljednjih u kojima se grade tradicionalni drveni brodovi.
Poštanski promet na području LAG-a Brač u nadležnosti je Hrvatske pošte d.d. Na otoku
Braču nalazi se ukupno 13 poštanskih ureda, po jedna u Gradu Supetru i svim središtima
bračkih općina te u naseljima Povlja, Ložišća, Pražnica, Sumartin i Gornji Humac, čime su
djelomično zadovoljene potrebe stanovništva za poštanskim uslugama, posebice ne u
potpunosti u manjim mjestima u kojima, ako i postoje, nisu u potpunosti dostatne s obzirom
na skraćeno radno vrijeme te manji broj radnih dana u tjednu. Ujedno, postojanje i zadržavanje temeljnih centralnih funkcija, a među njima i poštanske, u malim otočnim
mjestima važno je radi zadržavanja postojećeg stanovništva u njima te osiguravanja
minimalne razine kvalitete života.
Telekomunikacijski promet obilježava relativno zadovoljavajuća pokrivenost fiksnom i
mobilnom telefonskom mrežom, međutim djelomično zadovoljava potrebe korisnika
prvenstveno zbog nedovoljne jačine signala u svim dijelovima otoka. Što se tiče nepokretnog
širokopojasnog pristupa Internetu među kućanstvima, na području LAG-a ona iznosi 63,24 %.
Najmanja je u Općini Nerežišća i iznosi 37,74 %, a najveća u Općini Bol i iznosi čak 96,44
%, što ujedno predstavlja i najveću procentualnu pokrivenost širokopojasnim pristupom u
cijeloj Hrvatskoj. Posljednjih godina je u većini ugostiteljskih objekata i u privatnim
smještajnim jedinicama dostupan bežični internet.
Razvojni trendovi Postojećim prostornim planovima predviđena su i započeta ulaganja u
strateške pravce Nerežića-Vela Farska–Murvica–Bol i Pučišća–Povlja, a općine pripremaju
projekte ulaganja u nerazvrstane ceste s naglaskom na dijelove koje se nalaze unutar naselja.
Razvojni problemi Mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta je relativno dobro razvijena,
međutim kvaliteta cesta i njihova povezanost s nerazvrstanim cestama nisu na
zadovoljavajućoj razini pa je značajan dio resursa otoka nedostupan. Stoga, ulaganja u
cestovnu infrastrukturu su nužna posebno u odvojcima na nerazvrstane ceste, poljske i šumske
putove koji su važni za poljoprivredu, turizam, ali i zaštitu od požara. Na vrhuncu turističke
sezone postoje poteškoće uslijed povećanog broja turista na otoku kao što su gužve i problemi
s nedostatkom parkirnih mjesta. Kao sekundarno prometno pomorsko čvorište kojem gravitira
istočni dio otoka, ističe se trajektna luka u Sumartinu, međutim nedovoljnih kapaciteta
posebice u turističkoj sezoni (25 automobila), zbog čega se ljeti stvaraju gužve i zastoji u
prometu, dok je zimi taj dio otoka pri težim vremenskim uvjetima odsječen od kopna.
Razvojne potrebe Nužno je postići adekvatnu prometnu povezanost svih dijelova otoka, te
odgovarajuću kvalitetu prometnica. Ulaganje u integriranu prometnu, uključivo
i cikloturističku i pješačku infrastrukturu na razini cijelog područja s pratećim sadržajima
(parkinzi za bicikle, skloništa/odmorišta, putokazi, ali i ostale signalizacije), pomogli bi i
1 Izvor: Lučka uprava SDŽ-a
10
posjetiteljima i lokalnom stanovništvu. Također, nužnim se nameće prometno-funkcionalno
rasterećenje primarnog čvorišta u Supetru te istodobno ulaganje u tehničke i kapacitetne
sadržaje trajektne luke u Sumartinu. U prometno-komunikacijskom te razvojnom smislu,
posebno je potrebno potaknuti međuotočno povezivanje. Jedan od problema vezanih za razvoj
cikloturizma jest i nepoticajna politika cijena u prijevozu bicikla trajektima.
Razvojne mogućnosti (i) Daljnji razvoj zračne luke, ali i novih pomorskih luka otvorio bi
mogućnosti daljnjih ulaganja u turizmu i drugim sektorima. Cilj je do 2017. povećati promet
zračne luke Brač na 50.000 putnika godišnje. Ulaganje u trgovačko-industrijsku luku Veselje
nudi dodatni razvojni impuls otoku. Ukidanje naplate prijevoza bicikla potakao bi dolazak
cikloturista u, a posebice izvan sezone čime bi se otvorile nove razvojne perspektive.
(ii) Općina Nerežišća, uz financijsku podršku Splitsko-dalmatinske županije, nositelj je
međuotočnog projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog interneta na otocima, čija će
realizacija rezultirati izgradnjom mreže širokopojasnog interneta na srednjodalmatinskim
otocima te u jedno omogućiti povoljnije uvjete za razvoj gospodarstva i turizma te poboljšanje
kvalitete života na otocima.
1.4.2. Komunalna infrastruktura
Područje LAG-a opskrbljuje se vodom iz regionalnog vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-
Hvar-Šolta-Vis, koji vodu crpi iz rijeke Cetine i jedan je od sedam vodoopskrbnih sustava na
području Splitsko-dalmatinske županije. Isporučitelj vodnih usluga na području LAG-a je
Vodovod Brač d.o.o. Supetar u čijoj je nadležnosti javna vodoopskrba i odvodnja otpadnih
voda. Vodoopskrbno područje isporučitelja čine Grad Supetar i općine Bol, Milna, Nerežišća,
Postira, Pučišća, Selca i Sutivan, a usluge javne odvodnje pružaju se na području Grada
Supetra te općina Postira, Pučišća, Selca i Sutivana2. Centralni objekt vodoopskrbe na otoku
je Vodosprema Brač koja se veći dio godine puni gravitacijski, dok se crpna stanica Trstena
aktivira samo ljeti, u trenucima vršne potrošnje. Voda se iz Vodospreme Brač dalje distribuira
u tri pravca: prema istoku (Vodosprema Brač–Sumartin, ukupne duljine cca 26 km), prema
zapadu (Vodosprema Brač-Milna, s ogrankom za Šoltu, ukupne duljine cca 23 km) te prema
jugu (Vodosprema Brač-Bol, s ogrankom za Hvar, ukupne duljine cca 13,5 km). Što se tiče
gubitaka vode, prema podacima Hrvatskih voda iz 2005. g., Vodovod Brač d.o.o. Supetar s
količinom uvedene vode od 2.634.000 m³ i količinom isporučene vode od 1.828.069 m³
ostvario je gubitke od 31%. Ovo predstavlja relativno dobar rezultat, posebice ako uzmemo u
obzir da su za istu godinu gubici u isporuci vode na nivou SDŽ iznosili čak 64%.
Na području otoka Brača potrebno je dovršiti izgradnju kanalizacijskih sustava Postira,
Sutivan, Milna i Sumartin-Puntinak3. Veća naselja imaju svoje odvojene kanalizacijske
sustave s ili bez uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Tako je npr. u Supetru, Bolu i
Pučišćima potrebno izgraditi uređaje za pročišćivanje otpadnih voda jer se trenutno one bez
predtretmana ispuštaju u podmorske ispuste. S druge strane, Milna, Povlja, Sutivan i Sumartin
prije ispusta tretiraju otpadne vode s uređajima za pročišćavanje odgovarajućeg stupnja.
Divlja odlagališta otpada na području LAG-a Brač zatvorena su i sanirana te su trenutno u
funkciji dva službena odlagališta, kojima se koriste sve bračke jedinice lokalne samouprave:
„Košer“ u Općini Pučišća i „Kupinovica“ na području Grada Supetra. Na odlagalište
neopasnog otpada „Košer“, koje je u funkciji od 1998. godine, odlaže se otpad iz općina
Pučišća, Nerežišća, Selca, Bol, Sutivan, Postira i Milna. Gospodarenje komunalnim otpadom
2 Izvor: Vodovod Brač d.o.o.
3 Izvor: „Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije“
11
obavlja tvrtka Michieli-Tomić d.o.o. iz Gornjeg Humca, a zemljište je u vlasništvu Općine
Pučišća. Prostire se na površini od 1,1 ha, a od najbliže naseljenih kuća udaljeno je 1,7 km
zračne linije. Dio komunalnog otpada (papir, karton, plastika, staklo, metal, limenke) sortira
se, balira i odvozi izvan otoka za daljnju upotrebu i korištenje. Odlagalište „Košer“ godišnje
prihvati oko šest tisuća tona komunalnog otpada. Općina Pučišća do sada je od dokumentacije
izradila: elaborat postojećeg stanja odlagališta Košer, idejno rješenje postojećeg stanja
odlagališta, studiju utjecaja na okoliš te prostorni plan čijim su donošenjem stvoreni uvjeti za
ishođenje lokacijske dozvole. Odlagalište neopasnog otpada „Kupinovica“ nalazi se na granici
katastarskih općina Supetar i Splitska, dijelom na još uvijek privatnim parcelama koje nisu
otkupljene. U funkciji je od 60-ih godina prošlog stoljeća. Riječ je o neusklađenom
odlagalištu za koje nije izgrađena potrebna projektno-tehnička dokumentacija. Komunalno
društvo Grad d.o.o. u vlasništvu Grada Supetra upravlja odlagalištem „Kupinovica“ te
provodi organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada. Na odlagalište se odlaže
komunalni otpad iz kućanstava, gospodarskih i socijalnih subjekata te uslužnih djelatnosti,
otpad s javnih površina te glomazni otpad.
Trendovi (i) Varijacije sezonske potrošnje vode na otoku Braču postoje, ali je situacija relativno povoljna, posebice ako Brač usporedimo s otocima koji su orijentirani isključivo na
turizam. Naime, Brač pored turizma ima i druge gospodarske grane, što uz relativno veliki
broj stanovnika osigurava donekle ravnomjernu razdiobu vode tijekom godine. (ii) U skladu s
Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije, predviđena je sanacija i
zatvaranje obaju odlagališta nakon izgradnje centra i postrojenja za gospodarenje otpadom na
županijskoj razini na području Kladnjice - Lećevica. Na lokaciji „Košer“ planira se
uspostavljanje pretovarne stanice čija je svrha privremeno skladištenje, priprema i pretovar
miješanog komunalnog otpada i glomaznog otpada. Prema Planu gospodarenja otpadom
Grada Supetra za razdoblje od 2013. do 2019. godine, svako naselje trebalo bi imati jedan
zeleni otok te kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada na javnim površinama. Na
odlagalište „Kupinovica“ godišnje se odloži oko 3.500 tona uglavnom miješanog komunalnog
otpada. (ii) Prostornim planovima općina Pučišća i Selca planirano je potencijalno područje za
sunčanu elektranu ukupne površine 326 ha.
Razvojni problemi (i) Ključni problemi u vodoopskrbi su ograničeni kapacitet, starost i upitno
stanje infrastrukture. Naime, glavni dovod je izgrađen cca 60-tih godina prošlog stoljeća, od
čeličnih cijevi bez ikakve unutarnje zaštite, što je tijekom godina rezultiralo javljanjem
povećanih otpora u cjevovodu. Ovo značajno utječe na smanjenje protočne moći sustava i
mogućnosti njegovog sloma u periodu najveće potrošnje, budući da je sustav tijekom vršne
potrošnje napregnut do krajnjih granica. Nadalje, problemi su i korištenje vode za piće za
zalijevanje u poljoprivredi u ljetnom periodu, kao i visoke cijene vode za gospodarstvo koji
nemaju subvencije koje imaju fizičke osobe. (ii) S rastom turističkih kapaciteta u većini
naselja dolazi i do povećanja količine otpadnih voda čije ispuštanje sve više zagađuje
površinske vode i more. Stoga treba poduzimati pravovremene i odgovarajuće mjere
unaprjeđenja i proširenja postojećeg sustava otpadnih voda kako bi se spriječile moguće
higijensko-zdravstvene poteškoće koje bi mogle proizaći iz ugroženosti kakvoće vode i
morate sačuvala njihova kvaliteta kao ključna komparativna prednost otoka u razvoju
prvenstveno turističkih, ali i drugih gospodarskih aktivnosti otoka. (iii) Na području LAG-a
djelomično se provodi odvojeno sakupljanje otpada: otpadne gume prikupljaju se u cijelosti,
PET ambalažu prikuplja tvrtka Konzum d.o.o., a papir se prikuplja djelomično4, što ne
predstavlja zadovoljavajuće stanje. Odvojeno prikupljanje otpada posebice je otežano u
središtima naselja tradicionalne gradnje. 4 Izvor: Plan gospodarenja otpadom Grada Supetra za razdoblje 2013.-2019.
12
Razvojne mogućnosti i potrebe (i) Za pojedine objekte gdje je kapacitet iz vodoopskrbnog
sustava nedostatan kao alternativno rješenje koriste se uređaji za desalinizaciju morske vode
(npr. izdvojene ugostiteljsko turističke zone). Ovaj oblik opskrbe vodom pruža mogućnosti
zadovoljavanja sto postotnih potreba, međutim još uvijek je relativno nerazvijen.Također,
potrebno je razmotriti mogućnosti poticanja korištenja tehničke vode. (ii) Značajni su
povijesni sustavi vodoopskrbe na Braču, koji su ponegdje još očuvani, ali zapušteni, a kao
takvi imaju izniman turistički potencijal. To su lokve iz ilirskoga i srednjovjekovnoga
razdoblja, rimski suhozidni bunari, zatim sustavi bazena iz 19. i početka 20. stoljeća,
bunari/dunaji s velikim pioverima u svakom otočnom mjestu. Zajedničko je svim tim
povijesnim izvorima vodoopskrbe da su smješteni na iznimno atraktivnim lokacijama. (iii) Na
području LAG-a ne postoji sustavno i organizirano prikupljanje iskoristivih komponenti
komunalnog otpada pa se još uvijek relativno mala količina prikupljenog otpada može
reciklirati, odnosno pretvoriti u sirovinu za energetsku ili materijalnu upotrebu. Pri tome je
značajno spomenuti kako postoje značajne resursne osnove, prvenstveno za proizvodnju
energije od komina masline.
1.4.3. Ostala javna infrastruktura
Područje otoka Brača je 1955. godine pripojeno Elektrodalmaciji d.d. polaganjem
podmorskog kabela Dugi Rat – Postira, čime je započela elektrifikacija srednjodalmatinskih
otoka. Danas je elektroenergetska mreža u nadležnosti Hrvatske elektroprivrede d.d.,
distribucijsko područje Elektrodalmacija Split – Pogon Brač. Osnovni dio sustava prolazi kroz
Nerežišća, Postira i Supetar, a glavna transformatorska stanica se nalazi na području Općine
Nerežišća.
Sportska infrastruktura na području LAG-a zastupljena je u vidu različitih vrsta objekata,
kao i planiranih sportskih i rekreacijskih zona. Iako u većim naseljima postoji minimalna
sportska i rekreacijska infrastruktura (primjerice nogometna igrališta), stanje je još uvijek
nezadovoljavajuće, a postoji potreba i za sportskim dvoranama koje bi omogućile aktivnije
bavljenje sportom za sve generacije stanovnika. U Bolu se nalaze teniski tereni zahvaljujući
kojima će Bol, nakon trinaest godina, u 2016. godini ponovno postati domaćin jednog WTA
turnira. U Supetru se u sklopu Srednje škole Brač–Supetar otvara nova sportska dvorana koja
će biti namijenjena učenicima osnovne i srednje škole, ali i svim ostalim građanima. Supetar,
Pučišća i Postira imaju po jedno vaterpolsko igralište. Od tradicijskih sportova na Braču je
zastupljeno boćanje tako da u svakom mjestu na otoku postoji boćalište. Kroz obnovu i
uređenje postojećih boćališta postoji mogućnost za populariziranje boćanja kao sportske
aktivnosti. Od sportova vezanih uz aktivni turizam, važno je spomenuti uređenje nekoliko
sportskih penjališta.
Trendovi (i) Biciklistički savez Splitsko-dalmatinski izradio je Plan za razvoj cikloturizma na
otoku Braču 2015. godine i u njemu je predviđeno uređenje i označavanje 26 biciklističkih
staza, ukupne duljine 1.002,35 km, koje bi trebale biti raspoređene tako da tvore mrežu oko
otoka Brača (Dodatak 1 – Tab. 12). Uređene i označene biciklističke staze predstavljaju
neophodan preduvjet za razvoj cjelogodišnjeg cikloturizma. (ii) Prostornim planom SDŽ na
području LAG-a planirano je 6 lokacija za izgradnju akvaparkova, koji se planiraju prema
kriterijima za športsko zabavne centre (Dodatak 1 – Tab. 10), kao i ukupno 3 lokacije za
izgradnju golf igrališta na oko 1.000 ha površine (Dodatak 1 – Tab. 11). (iii) Prostornim
planom SDŽ na području LAG-a, planirana je gradnja sunčane elektrane Gornji Humac.
Razvojni problemi Elektro-prijenosna mreža, posebice nisko-naponska, nije na
zadovoljavajućoj razini i potrebno je njeno unaprjeđenje.
13
Razvojne potrebe i mogućnosti Što se tiče obnovljivih izvora energije, oni trenutno nisu
iskorišteni, unatoč njihovom velikom potencijalu. Ovdje se prvenstveno misli na solarnu
energiju, budući da je ona idealna za otoke. S jedne strane, najveća proizvodnja bi se
ostvarivala upravo u momentu najveće potrošnje, dakle u ljetnim mjesecima kada na otoku
boravi puno više ljudi nego zimi, a s druge strane, električna energija bi se proizvodila na
mjestu potrošnje, što je za otok također jako bitno. Ulaganjem u razvoj i unaprjeđenje solarne
energije na Braču, izbjegao bi se veći dio problema s naponom električne energije koji se
javljaju u ljetnim mjesecima i postigao bi se veći stupanj energetske neovisnosti otoka, što je
svakako dugoročni interes i cilj, i na razini otoka i na razini države. Uređenje i tretiranje plaža
kao dijela sportsko-rekreacijske infrastrukture unaprijedila bi se njihova održivost, ali i
kvaliteta života stanovnika.
1.5. Razvijenost područja
Prema indeksu razvijenosti, kompozitnom pokazatelju kojim se na temelju šest društveno-
gospodarskih indikatora ocjenjuje stupanj razvijenosti jedinica lokalne samouprave te ih
kategorizira unutar 8 skupina, jedinice u sastavu LAG-a Brač za razdoblje 2014.-2016.
pripadale su: V. skupini (općina Selca), VI. skupini (općine Pučišća i Nerežišća), VII: skupini
(općine Postira i Milna) te VIII. skupini (općine Bol i Sutivan te Grad Supetar)5
Trendovi Prosječna vrijednost razvijenosti područja LAG-a Brač za razdoblje 2014.-2016.
godine iznosila je 106,645. S obzirom kako zbog promjene metodologije izračuna i
razvrstavanja JL(R)S nije moguće usporediti ostvarene indekse s prethodnima, nije moguće
opisati razvojne trendove JLS, kao i cjelokupnog područja LAG-a Brač, ipak ostaje činjenica
kako na području LAG-a Brač sve JLS pripadaju iznadprosječno razvijenim područjima, ali
različitog inteziteta razvrstani u četiri skupine.
Razvojne potrebe i mogućnosti Iako pripada iznad prosječno razvijenim područjima RH,
područje LAG-a Brača nije u potpunosti iskoristilo sveukupne lokalne razvojne resurse, a
upravo korištenjem integriranih politika, strateških pristupa, projekata i razvojnih fondova,
mogući su značajni i dinamični razvojni iskoraci ovoga područja. Posebice se teži
ravnomjernijem prostornom razvoju, pa tako i područja otoka Brača, odnosno intenzivniji
razvitak slabije razvijenih općina.
2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
2.1. Opća gospodarska slika
LAG Brač prema gospodarskoj strukturi obilježava relativna diversifikacija i zastupljenost
svih gospodarskih sektora, međutim ističu se otočna mjesta s dominacijom određenih
gospodarskih sektora i grana. Na Braču su, s obzirom na prirodne resurse otoka, oduvijek bile
zastupljene tradicionalne privredne grane: stočarstvo, uzgoj vinove loze i maslina, ribarstvo,
šumarstvo te kamenarstvo, dok turizam i s njime povezane djelatnosti pružanja smještaja te
5 NN 132/2017 (29.12.2017.), Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave prema stupnju razvijenosti
14
pripreme i usluživanja hrane, zauzimaju sve veći udio u suvremenoj strukturi zaposlenih te
ukupnim prihodima.
Trendovi (i) S obzirom na strukturu tvrtka prema veličini, na području LAG-a Brač, 2014.
godine dominirale su male tvrtke (98,8%). Tek su četiri otočna subjekta pripadala u skupinu
srednje velikih (Jadrankamen d.d. Pučišća, Svpetrvs Hoteli d.d. Supetar, Berica d.o.o.
Nerežišće, Gruber d.o.o. Bol) i dvije u skupinu velikih poduzeća (Sardina d.o.o. Postira i
Zlatni rat d.d. Bol). S obzirom na strukturu djelatnosti u LAG-u Brač prema brojnosti
dominiraju tvrtke koje djeluju na području N - poslovanja nekretninama (N) (27%), F -
građevinarstva (18,7%) te I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
(10,2%). Godine 2014. na području LAG-a Brač, prema podacima FINA-e, poslovni subjekti
su ostvarili ukupni prihod od 829.653.069 kuna. Prema ostvarenoj godišnjoj dobiti, s obzirom
na strukturu tvrtka prema djelatnostima, dominiraju tvrtke iz sektora prerađivačke industrije
(33,8%) te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (30,3%). Prema
broju zaposlenih dominiraju djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
(34,5%) te prerađivačke industrije (33,2%). Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (A), prema
ostvarenoj godišnjoj dobiti sudjeluju sa samo 2,78% ukupne dobiti te 2,7% od ukupnog broja zaposlenih (Dodatak 1- Tab. 14, 15, 16). (ii) Prema županijskom prostornom planu na
području LAG-a Brač predviđeno je ukupno 5 zona gospodarske namjene većih od 10 ha, na
ukupno 76,33 ha površine (Dodatak 1 – Tab. 17). Osim njih, na području LAG-a postoje zone
manje od 10 ha, poput poslovna zoneRatac u općini Postira, koja se prostire na površini od 4
ha. U većem dijelu zone Ratac izgrađena je nova tvornica za preradu ribe “Sardina”, zatim
zona Konopice u općini Selca, koja je prvenstvena namjena eksploataciji tehničkog kamena te
zona Dumanići u Nerežišćima.
Razvojne mogućnosti i potrebe Daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kao
gospodarske okosnice područja Brača, ključan je preduvjet otvaranju radnih mjesta, a time i
ostanka i privlačenja ljudi u ovom području. Nužna je daljnja uspostava sustava učinkovite
podrške i poticaja za MSP koji će kombinirati lokalne resurse, s EU, nacionalnim i
regionalnim izvorima financiranja. Poželjno je poticati međusektorsku suradnju, te
povezivanje MSP-s s turizmom.
2.2. Glavne gospodarske grane – stanje i potencijali
2.2.1. Poljoprivreda
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2015.
godinu, tri najzastupljenije kulture na teritoriju LAG-a Brač su: maslina koja se uzgaja na
1.883,22 ha poljoprivrednog zemljišta i čini oko trećine svih poljoprivrednih kultura na otoku,
zatim krški pašnjaci s 878,42 ha, odnosno nešto manje od trećine ukupnih uzgajanih kultura te
vinova loza s 101,1 ha poljoprivrednih površina. Podaci pokazuju kako na području LAG-a
Brač dominiraju male poljoprivredne parcele. Čak 74,8% od svih parcela manje su od 3 ha,
24,3 ima površinu između 3 i 20 ha, a samo je 12 parcela s više od 20 ha. Na području LAG-a
Brač, 2015. godine ukupno je registrirano 1.390 poljoprivrednih gospodarstava. Prema tipu,
njih čak 1.341, odnosno 96,5%, pripadalo je obiteljskim gospodarstvima, zatim 30
poljoprivrednih trgovačkih društava, 11 obrta te 6 zadruga. Prema veličini poljoprivrednih
gospodarstava područja LAG-a Brač, 656 njih (49%) nije imalo članove, a 466 (35%) imalo
je samo jednoga člana (Dodatak 1 – Tab. 18, 19, 20, 21).
15
Maslinarstvo je oduvijek bila najvažnija poljoprivredna kultura otoka Brača. Prema
procjenama, danas raste otprilike milijun stabala maslina, od čega se oko pola milijuna
obrađuje, čime se otok Brač smatra najvećim maslinarskim područjem u Hrvatskoj. Brački
maslinici se i danas uzgajaju na tradicionalni način koji se prenosi s koljena na koljeno.
Najviše se uzgajaju stare sorte uljarica, dok sorte maslina za jelo možemo naći u vrlo malom
broju. Na otoku Braču dominira sorta oblica koju još zovu i „bračka“ maslina. Karakterizira je
krupan, pomalo okrugao plod težine do 5 g. Plod dozrijeva od sredine listopada do sredine
prosinca, a osim za dobivanje maslinovog ulja često se koristi i za konzerviranje (zelena ili
crna maslina). Buharica ili „vrhbračka“ maslina je autohtona sorta istočnog djela Brača, vrlo
je rodna i otporna na bolesti i sušu, a levantinka ili „šoltanka“ je odličan oprašivač autohtonih
sorti. Bračko maslinovo ulje nije samo hrana i začin u kuhinji, ono je i lijek, ali i kozmetički
pripravak. Karakteristično je po specifičnoj voćnoj aromi umjerene gorčine, ugodnom mirisu
te zdravim i zelenim plodovima, a zbog svojih svojstava cijeni se kao ekstra kvalitetno ili
djevičansko ulje. Najznačajniji prerađivački pogoni su: PZ Selčanka, PZ Postira, Uljara PZ
Ložišća, uljare u Sutivanu, Pučišćima i Milni, Grikula d.o.o. u Pučišćima te nekoliko privatnih
uljara. Kao najznačajnija otočna kultura, maslina je zastupljena u većini bračkih poljoprivrednih gospodarstava. Godišnje se na području otoka Brača, ovisno o godini, u
nekoliko suvremenih uljara proizvede oko 750 vagona ulja.
Nakon masline, vinova loza je druga po zastupljenosti od poljoprivrednih kultura na području
otoka Brača. Najpoznatije sorte su: Plavac mali te bijele domaće sorte Pošip i Vugava.
Najznačajnija vinorodna područja otoka nalaze se u njegovoj unutrašnjosti te na južnoj strani.
Neki od najznačajnijih proizvođača vina na otoku su poduzeće Jako Vino d.o.o. Bol, zatim
Vinarija Baković, Vinarija Senjković i Vinarija Barhanović. Osim njih, vinogradarstvom se u
većoj ili manjoj mjeri bave pojedine poljoprivredne zadruge koje djeluju na otoku: PZ Bol i
PZ Supetar. Od sorti, najzastupljenije su Plavac mali, Pošip i Vugava, ali i poneke strane
sorte. Jedan od najvećih problema vinara na Braču je nedostatak brendiranja bračkog vina, a
također i otoka Brača kao prepoznatljive cjeline na kojoj se proizvodi visoko kvalitetno vino.
Osim vina, na Braču se od grožđa proizvodi varenik. Varenik je proizvod od soka grožđa koji
se reducira laganim iskuhavanjem na trećinu količine, a isti je nutritivno neizostavan dodatak
najboljim bračkim gastronomskim specijalitetima. Za "Brački varenik" pokrenut je postupak
zaštite izvornosti od strane PZ Supetar, a sredstva su osigurana na natječaju Ministarstva
poljoprivrede te je u tijeku provođenje analiza i izrada specifikacije.
Razvojni trendovi i problemi (i) Opća pitanja razvoja poljoprivrede u svih segmentima jesu
nepovoljna starosna struktura i stalno smanjenje broja poljoprivrednika, nedostatak znanja i
vještina, nepoznavanje standarda i regulative EU, nelegalizirani objekti i procesi legalizacije,
problemi s usitnjenim zemljištem i neriješenim imovinsko pravnim odnosima koji otežavaju
razvoj, a posebice održivost malih poljoprivrednih proizvodnji. Brač ima bogatu povijest
zadrugarstva, suradnje i partnerstava koji su jedno vrijeme zlouporabljivani, a potom
zanemareni. (ii) Općenito, nivo percepcije i poduzetničkih ideja što s poljoprivrednim
proizvodima trenutno su izuzetno niski, a očituje se u nedovoljnoj iskorištenosti mogućnosti
te integraciji ovog sektora posebice s turizmom. Također, nedostatak branda proizvoda,
smanjuje njegovu vrijednost.
Razvojne mogućnosti i potrebe (i) Maslinarstvo, kao simbol i tradicija otoka Brača, pruža
razvojne mogućnosti posebice u integraciji masline turističkoj i gastronomskoj otočnoj
ponudi. Danas na otoku postoji nekoliko kušaonica maslinovog ulja, a kao najpoznatije
navode se kušaoniceu sklopu OPG Cukrov u Škripu te Brachia u Selcima. Brand Brachia
danas je jedan od najpoznatijih i najprepoznatljivijih hrvatskih brandova maslinovog ulja.
Također, u mjestu Škrip u vlasništvu OPG-a Cukrov postoji jedinstvena etnografska zbirka
16
„Muzej uja“, koja pruža uvid u tradicionalni način prerade maslina. U mjestu Mirca, tzv.
zavičaju maslinarstva, osmišljena je pješačka staza Maslinovi puti. Atraktivna pješačka staza
kružnog oblika, dugačka oko 6 km, vodi kroz šetnju maslinicima, kroz koju se upoznaje s
tradicijom proizvodnje maslinovog ulja, vrstama maslina koje rastu na Braču i vrijednosti
maslinovog ulja u svakodnevnoj upotrebi. Također, postoje Udruga maslinara Zlato Brača iz
Sutivana te Udruga ekoloških maslinara Brača iz Selca. (ii) Na Braču postoji značajna
razvojna mogućnost, a u određenim područjima i tradicija uzgoja ljekovitog i aromatičnog
bilja, te mediteranskog voća i povrća (npr. smokva, raštika, itd.). S obzirom na važnost
mediteranske prehrane i brenda, te povećan interes i svijest potrošača o zdravlju i zdravoj
hrani, Brač ima potencijale i u eko-poljoprivredi, a upravo tijekom izrade strategije inicirano
je i osnivanje podružnice udruge eko-poljoprivrednika Dalmacije na Braču. (iii) Kao
prioritetni ciljevi u poljoprivrednome sektoru, s obzirom na razvojne mogućnosti, trendove i
probleme, nameću se: uspostava organizacije (klastera) proizvođača koji bi nosili aktivnosti i
projekte od strateške važnosti, stvaranje brandova poljoprivrednih proizvoda, kao i
sudjelovanje u sustavima kvalitete, poduzetnička i marketinška edukacija proizvođača, uz
sveprisutnu brigu za postojeća mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao najvažnije nositelje bračke poljoprivredne proizvodnje.
2.2.2. Stočarstvo
Prema podacima iz Upisnika poljoprivrede iz 2015. godine, čak 98% cjelokupnog stočnog
fonda na području LAG-a Brač odnosio se na uzgoj ovaca, pri čemu po broju prednjače
općine Pučišća i Nerežišća (Dodatak 1 – Tab. 21). Kao značajni prirodni resurs ovoga sektora,
ističu se krški pašnjaci, koji su međutim u trendu opadanja. Od pasmina najviše se uzgaja
autohtona ovca pramenka, od čijeg se mlijeka proizvodi kvalitetni brački sir, za kojeg je
pokrenut postupak dobivanja oznake izvornosti. Na otoku se uzgojem ovaca bavi 350
domaćinstava, dok njih samo 35, proizvodi sir.
Razvojni trendovi i problemi Proizvedene količine sira su nedostatne za sustavno
opskrbljivanje lokalnog tržišta, a pogotovo ne izvoz, zbog čega je gotovo nemoguće ovaj
proizvod kupiti u prodavaonicama. Brač još uvijek nema siranu, niti organizirani otkup
mlijeka iako za to postoje određeni interesi, ali i veliki potencijal s obzirom da se radi o
proizvodima koji bi mogli konkurirati na svjetskom tržištu zbog visoke kvalitete ispaše i
tradicije ekstenzivne i/ili ekološke proizvodnje. Također, na otoku ne postoji klaonica za širu
uporabu. Osim sira, proizvodi se čuvena bračka janjetina, čiji proces zaštite je u postupku.
Razvojne mogućnosti i potrebe Ovčja vuna i koža su u posljednjih nekoliko godina
prepoznate kao značajni resursi/sirovine otoka (tzv. brački pahaj). Istodobno se nastoji riješiti
ekološki problem njihovog zbrinjavanja (do 15 tona vune godišnje) te pokrenuti proizvodnju
suvenira od ovih otočnih resursa i sirovina. Na otoku djeluje Udruga uzgajivača domaćih
životinja Vidova gora.
2.2.3. Ribarstvo i marikultura
Ribarstvo otoka Brača vezano je uglavnom za mjesta Povlja i Sumartin (općina Selca) te
Milnu, gdje djeluje desetak samostalnih ribarskih obrta, dok ostali kapaciteti privatne lokalne
ribolovne flote djeluju za najvećeg ribo-prerađivačkog subjekta na otoku, ujedno i u ovom
djelu županije – Sardinu (Postira). Također, ribolov je dio tradicije i identiteta otočnih mjesta,
a malim ribolovom kao dopunskom aktivnošću za vlastite potrebe, bave se mnogi stanovnici,
međutim s obzirom na regulaciju navedene aktivnosti, izgledno je opadanje te polagano
izumiranje, zbog čega je nužno zaštititi ovu aktivnost. Na području LAG-a ne postoji ribarska
17
zadruga, već su ribari članovi ribarske zadruge Friška riba iz Splita. Vezano uz sektor
ribarstva, u Postirama djeluje tvornica Sardina d.o.o., koja posjeduje vlastitu ribarsku flotu od
čak 22 ribarska plovila, proizvodne linije kapaciteta proizvodnje 40 milijuna konzerviranih
proizvoda, a na uzgajalištima se svake godine proizvede najmanje 1.200 tona tuna i bijele
ribe. Kapacitet smrzavanja ribe u tvornici iznosi 150 tona ribe dnevno, a kapacitet čuvanja
smrznute ribe čak 4.000 tona. Glavne zemlje gdje tvornica izvozi su Japan i Italija.
Prema Studiji korištenja i zaštite mora i podmorja na području Splitsko-dalmatinske županije,
s obzirom na multikriterijalnu ocjenu, unutar akvatorija LAG-a Brač izdvojene su tri zone
pogodne za marikulturne djelatnosti. To su: prostor zapadnog dijela Brača (područje gdje je
locirana glavnina postojeće proizvodnje na području SDŽ - bijela riba u uvali Maslinova i
uzgoj tuna u području ispred uvale Grška vela, odnosno zapadno od punte Grižev rt) te
prostor istočnog dijela Brača s mogućim dvjema zonama, prva u zoni između uvala Veselje i
Lozna, gdje je moguće smjestiti uzgajalište ribe tehnologijom za polu-pučinski uzgoj,
okvirnog kapaciteta 1.500 t/god (4 baterije kapaciteta 400 t/god) te u zoni između Sumartina i
uvale Studena, gdje je moguće smjestiti uzgajalište ribe tehnologijom za polu-pučinski uzgoj,
okvirnog kapaciteta 1.200 t/god (3 baterije kapaciteta 400 t/god). U akvatoriju LAG-a Brač danas postoji pet marikulturnih lokacija, četiri u uvali Maslinova
(općina Milna), gdje se uzgajaju lubin, komarča i dagnje te jedna na lokaciji između uvala
Grška mala i Grška velika, gdje se uzgaja tuna, sve u vlasništvu Sardine d.o.o. Ove
marikulturne lokacije danas sudjeluju s 90-95% ukupne marikulturne proizvodnje Splitsko-
dalmatinske županije, međutim ističu se niskom razinom iskorištenosti (10-50%) u odnosu na
dozvoljenu količinu proizvodnje.
Razvojni problemi i mogućnosti Nedostatak iskrcajnih mjesta te ribarske luke ističu se kao
najznačajniji infrastrukturni problemi ovoga sektora na području LAG-a.
2.2.4. Šumarstvo
Na otoku Braču do 200-250 metara nadmorske visine prevladava mediteranska makija. Iznad
toga (od 250 do preko 400 metara) zauzimaju mediteranske šume koje se sastoje pretežito od
česmina. Većim dijelom šuma raspolažu Hrvatske šume te su prema njihovim podacima
bračke šume podijeljene na četiri gospodarske jedinice od kojih su dostupni podaci za sljedeće
tri: Dol, Gornji Humac i Vidova Gora. Najveća od navedenih je Vidova Gora koja zauzima
2.260,43 ha ili 88% od ukupne površine svih bračkih šuma koja iznosi 2.596,29 ha. Na Braču
prevladavaju crni i alepski bor, od kojih crni bor ima najveći volumen drvne mase – 175.272
m3, dok volumen drvne mase alepskog bora iznosi 63.068 m
3.
Drvo česmina je u prošlosti bila značajan izvor prihoda domaćinstava otoka – sjekla se obilno
u Gornjem Humcu, Pražnicama i Dolu te prodavala po otoku. Bračka česmina je i danas
visoko iskorištena kao ogrjevno sredstvo na Braču te se izvozi izvan otoka, čak i u Zagreb.
Osim česmine, jedan od mogućih potencijala bračkih šuma nalazi se u crnom boru koji
predstavlja najbrojniju vrstu drveća na otoku. Naime, crni bor je zbog svoje trajnosti cijenjen
u građevinarstvu za proizvodnju prozora, vrata, krovnih konstrukcija, podova i drugih
proizvoda izloženih promjenjivim atmosferskim utjecajima. Na Braču raste sastojina
posebnog varijeteta crnog bora (endem) koja je pod zaštitom kao ugrožena vrsta i nije
dozvoljeno njeno komercijalno iskorištavanje.
Privatni šumoposjednici kao jedan od velikih problema šumarstva na otoku ističu pitanje
neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Ovo predstavlja problem i kod upisa u Upisnik
šumoposjednika koje vodi Ministarstvo poljoprivrede, a koje nudi mogućnosti poput
korištenja potpora iz nacionalnih i Europskih fondova, legalitet na tržištu pri prodaji drvnih i
nedrvnih proizvoda iz svoje šume te pružanje usluga u turizmu. Na području LAG-a djeluje
18
udrugu privatnih šumoposjednika Gora Dalmatina, koja priprema program gospodarenja
šumama za područje otoka.
Razvojni problemi i mogućnosti Požari koji nastaju ljudskim djelovanjem, ali i dugim sušnim
razdobljima, posebice s očekivanim daljnjim promjenama klime, ugrožavaju sve češće
opstojnost bračkih šuma. Uređenje šumskih putova, povećanje svijesti i interesa stanovništva i
posjetitelja za održivim gospodarenjem šumama, otvara mogućnosti kvalitetnije i održivije
valorizacije ovog vrijednog prirodnog resursa.
2.2.5. Kamenarstvo
Otok Brač ima dugu tradiciju u kamenarstvu i klesarstvu, posebice zahvaljujući prirodnim
pogodnostima i bogatim slojevima vapnenca koji se na njemu nalaze. Od različitih vrsta
gornjokrednih vapnenaca koje se skupno često nazivaju “brački mramor”, najpoznatije su
“sivac”, “rasotica”, “veselje”, “san đorđo” i dr., koji imaju svoje pod-tipove “makjato”,
“venato”, “unito” i “fjorito”. Brački kamen je od antičkog doba cijenjen i priznat radi svoje
ljepote i visoke kvalitete. Od njega su sagrađena neka od značajnijih djela svjetske
arhitekture, kao što su Dioklecijanova palača u Splitu, antički grad Salona, Šibenska katedrala
sv. Jakova, Reichstag u Berlinu, itd. Bračko kamenarstvo pravi procvat doživljava početkom dvadesetog stoljeća. Već od 1906. godine u Pučišćima i Selcima se organiziraju tečajevi i
polažu ispiti za klesare, a početkom 1909. godine utemeljuje se i „Škola za usavršavanje u
klesarstvu“. Pučišća su odabrana zbog tradicije kamenarstva i činjenice da se u neposrednoj
blizini škole nalazila najveća i najrazvijenija kamenarska industrija u zemlji. Škola u
Pučišćima je danas jedna od najpoznatijih klesarskih škola u Europi.
Turističke agencije kao jedan od sadržaja nude i razgledavanje radionice klesarske škole, čime
se potencijal bračkog kamenarstva širi i dodatno iskorištava u turističke svrhe. Osim toga,
škola već dvadesetak godina organizira međunarodni simpozij o obradi, restauraciji i branju
kamena koji se održava sredinom svibnja. Također, već duže vrijeme tiskaju stručni, a od
nedavno i znanstveni časopis Klesarstvo – graditeljstvo. Isti izlazi dva puta godišnje u nakladi
od 800 komada pri čemu im znatnu pomoć pruža MZOS i Ministarstvo kulture.
Klesarstvo se na Braču dodatno razvija nakon Drugog svjetskog rata, kada postaje
najvažnijom gospodarskom granom. Iskorištavanje bračkog kamena danas se provodi
suvremenom tehnologijom te se proizvodi 17.000 m³ blokova i preko 300.000 m³ piljenih
kamenih ploča godišnje. Prema aktualnim podacima, na Braču trenutno postoje tri veća i 14
manjih poslovnih subjekata koja se bave kamenarstvom. Mjesta u kojima je najviše poslovnih
subjekata koji se bave kamenarstvom su Selca, Nerežišća i Pučišća. Brački kamen uživa
poseban status u arhitekturi, uređenju interijera i eksterijera, graditeljstvu te izradi uporabnih
predmeta. Također se koristi u izradi raznih vrsta suvenira i nakita. O značaju kamenarstva na
Braču govori i činjenica da je Europski parlament krajem 2015. godine podržao preporuku da
se brački kamen zaštiti geografskom oznakom, čime će se povećati njegova prepoznatljivost i
vrijednost na tržištu, a također će se postići zaštita proizvođača od eventualnih zlouporaba i
krivotvorenja.
Razvojni problemi i mogućnosti Problem u razvoju kamenarstva jest da se radi o
neobnovljivim sirovinama te njegov utjecaj na okoliš pa se kao jedno od rješenja održivog
razvoja ove djelatnosti sugerira ciljano korištenje sirovine za preradu u visokovrijedne
proizvode na otoku, čime bi se ostvarila dodatna vrijednost po jedinici eksploatirane sirovine.
Ovo je moguće ostvariti i kroz sustavnije korištenje tehničkog i otpadnog kamena npr. u
proizvodnji suvenira i drugih uporabnih proizvoda koji su se već pokazali kao svojevrsna
turistička atrakcija i na širem području izvan otoka. Razvoj teretne luke pomoći će daljnjem
19
unapređenju konkurentnosti bračkog kamena. U svakom slučaju, brački kamen i tradicija
kamenarstva su jedan od najvažnijih brendova otoka te izvjesno veliki razvojni potencijal koji
se može višestruko koristiti uključivo i daljnji razvoj kulturnog i kreativnog turizma.
2.2.6. Prerađivačka industrija
S obzirom na strukturu ostvarenih godišnjih prihoda, prerađivačka industrija na području
LAG-a Brač ostvaruje najvišu godišnju dobit i sudjeluje s 33,2% u cjelokupnim ostvarenim
godišnjim prihodima te zapošljava oko trećine svih zaposlenih na otoku. Postojeća je
prerađivačka industrija na otoku vezana uz najvažnije prirodne resurse, a djeluje u okviru 33
prerađivačka pogona. Tri najveća pogona su tvornica Sardina d.o.o. Postira, Jadrankamen d.d.
Pučišća i Berica d.o.o. Nerežišća.
Sardina d.o.o. Postira je firma s 322 zaposlena koja se bavi ulovom, preradom i
konzerviranjem ribe, te uzgojem proizvoda marikulture na svojim uzgajalištima. Proizvodnja
tvornice zasniva se na ulovu srdele i drugih vrsta sitne i krupne plave ribe vlastitom
ribolovnom flotom, a njezini kapaciteti iznose 40.000.000 ribljih konzervi i pašteta, 500 t
ribljeg brašna, 100 t ribljeg ulja, kao i 1.500 t visokokvalitetne ribe iz uzgoja.
Jadrankamen d.d. Pučišća u stečaju je tvrtka koja trenutno ima 128 zaposlena na otoku, a tvrtka ukupno 144, te se bavi proizvodnjom piljenih, mehaničkih i klesarskih proizvoda,
postavlja kamen na objektima po tradicionalnim i suvremenim postupcima montaže, te vrši
rekonstrukcije, popravke i zamjenu kamenih oblika i kiparskih radova na povijesnim
objektima. U kamenolomima širom Brača vade se kvalitetni blokovi bijelih i polubijelih
mramora, a u tri moderno opremljene pilane proizvodi se široka paleta standardnih proizvoda.
Berica d.o.o. Nerežišća se osim trgovine bavi i proizvodnja betonskih blokova i fert gredica,
te ima opremljen laboratorij za ispitivanje kvalitete betona. Trenutno upošljava 77 osoba.
2.2.7. Turizam
Turizam je jedna od najvažnijih i najperspektivnijih gospodarskih grana na području LAG-a
Brač, čiji je potencijal još uvijek nedovoljno iskorišten, u odnosu na mogućnosti koje otok
pruža, a to su u prvom redu povoljan smještaj i klima te veliki broj prirodnih i kulturno-
povijesnih znamenitosti.
Prema kategorizaciji turističkih naselja na području LAG-a Brač 5 ih je svrstano u A
kategoriju, 3 u B kategoriju, te 3 u C kategoriju (Dodatak 1 – Tab. 22). Od gradova i općina
na području LAG-a, prema dolascima i noćenjima najatraktivniji su Bol i Supetar, koji
zajedno bilježe ukupno 76% od ukupnog broja dolazaka i 72,4% od ukupnog broja noćenja na
otoku Braču u 2014. godini, što je uskladu s raspodjelom smještajnih kapaciteta u navedenim
općinama (Dodatak 1 – Tab. 24). Općina Bol najpoznatije je turističko mjesto na području
LAG-a i jedno od tradicionalno najposjećenijih turističkih destinacija na području čitave
Splitsko-dalmatinske županije, čiji je simbol čuvena šljunčana plaža Zlatni rat. Grad Supetar
je, s druge strane, najveće naselje na području Brača te njegovo administrativno, gospodarsko
i kulturno središte koje turiste privlači ne samo zbog svoje bogate kulturno-povijesne baštine,
već i vrlo dobre prometne povezanosti s ostatkom otoka i gradom Splitom.
Trendovi (i) Na području LAG-a, u skladu s trendovima u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj
županiji, iz godine u godinu zabilježen je porast broja dolazaka i noćenja turista. Otok Brač u
2014. godini imao je stopu porasta dolazaka turista od 6% te 9% udjela u ukupnom
turističkom prometu Splitsko-dalmatinske županije. Broj noćenja u 2014. godini zadržao je
20
istu razinu u odnosu na prethodnu, s padom udjela u ukupnim noćenjima od 1%, odnosno s
12% na 11%. Općenito, broj dolazaka i noćenja stranih turista na području LAG-a Brač je u
porastu (Dodatak 1 – Tab. 24). Županijskim prostornim planom, utvrđena su izdvojena
građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene, a na području LAG-a
Brač iznose oko 354 ha površine, predviđenih kapaciteta od ukupno 18.200 dodatnih ležaja
(Dodatak 1 – Tab. 25).
Razvojni problemi i potrebe (i) Zabilježena je koncentracija od čak ¾ svih turističkih
dolazaka i noćenja u samo dva otočna mjesta – Bolu i Supetru. (ii) U tzv. „udarnim
mjesecima“ (srpanj i kolovoz) ostvaruje se oko 65% noćenja, a od početka lipnja do kraja
rujna gotovo 90%, dok na ostalih osam mjeseci otpada tek oko 10% noćenja te 18% dolazaka.
To pokazuje da je turistička sezona još uvijek jako kratka i potrebno je upotpuniti ponudu u
svrhu njenog produljenja. Zbog ove dvije činjenice, nužno je utjecati prema ravnomjernijem
prostornom razvoju turizma na ostala otočna mjesta, posebice ruralnu unutrašnjost te na
produljenje turističke sezone. (iii) S obzirom na strukturu kategoriziranih smještajnih
kapaciteta, na području LAG-a zabilježena je kvaliteta od 2, 3 i 4 zvjezdice. Međutim radi se isključivo o kategoriziranim objektima, izvan navedene analize su ostali objekti, prvenstveno
privatni apartmani (Dodatak 1 – Tab. 23).
Razvojne mogućnosti Na području LAG-a sve više se razvijaju posebni oblici turizma koji
posjetiteljima nastoje ponuditi više od sunca i lijepog vremena i mora. To su sportsko-
rekreacijski (pustolovni), kulturni i eno-gastro turizam, odnosno agroturizam. Zbog kulturnih i
prirodnih bogatstava otoka Brača poseban naglasak stavljen je na njegovo profiliranje kao
destinacije pustolovnog i kulturnog turizma, a skovan je i slogan „BRAČ – otok kulture i
avanture“. Dva najpoznatija turistička događanja iz područja sportsko-rekreacijskog turizma
su festival „Vanka regule“ u Sutivanu (festival adrenalinskih sportova: penjanje, biciklizam,
planinarenje, kajaking, jedrenje i uspravno veslanje) i „Potezanje Mrduje“ (tradicionalna
„borba“ Bračana i Šoltana za otočić Mrduju veslanjem potežući uže zavezano oko otoka).
Gastronomska ponuda otoka Brača također je bogata i temelji se na autentičnim, tradicionalno
uređenim restoranima/konobama koji nude domaću kuhinju. Uz svježu ribu i plodove mora te
vino (posebno plavac mali) i maslinovo ulje, bračka gastronomija usmjerena je i na janjetinu,
sir, mlijeko i mliječne proizvode. Vitalac je autohtono bračko jelo od janjećih iznutrica koje je
uvršteno na popis nematerijalne baštine Republike Hrvatske. Također je čuvena i torta
hrapoćuša, tradicionalna delicija iz mjesta Dol. Gastronomska manifestacija "Smotra sirnica
otoka Brača" održava se svake godine u drugom bračkom mjestu na uskršnji ponedjeljak.
Općina Nerežišća, u suradnji sa stranim investitorima, priprema projekt iz područja
zdravstvenog turizma, uz izgradnju zdravstvenoga centra sa smještajnim, zabavnim i
rekreacijskim sadržajima.
2.3. Tržište radne snage
Prema podacima Regionalnog ureda Split Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u studenom
2015. godine, na području Ispostave Supetar, koja je nadležna za čitavo područje otoka Brača,
evidentirano je 668 nezaposlenih osoba, što je 3,9% od ukupnog broja nezaposlenih osoba na
području Splitsko-dalmatinske županije, kojih je u tom mjesecu evidentirano 17.128. Među
nezaposlenima na području LAG-a bilježi se veći broj žena, njih 368 ili 55%. Kada je o razini
obrazovanja riječ, najviše je nezaposlenih s završenom srednjom školom u trajanju od tri
godine, ukupno 240 osoba ili 35,9%. Slijede nezaposleni sa završenom srednjom školom u
trajanju od četiri godine (194 osoba ili 29%), zatim nezaposleni sa završenom osnovnom
školom (101 nezaposleni ili 15,1%). U studenom 2015. godine registrirano je 37 nezaposlenih
21
osoba s višom stručnom spremom te 54 visokoobrazovane osobe. Prema starosnoj strukturi
najzastupljenije su mlađe osobe, najveći broj u dobi između 25 i 29 godina (101 ili 15,1%),
zatim između 20 i 24 godine (100 ili 14,97%). Slijede osobe starosti između 30 i 34 godine
(88 ili 13,17%), te 55 i 59 godina (85 ili 17,7%) (Dodatak 1 - Tab. 26). Nezaposlenost je u
svim općinama najviša u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj, veljača i ožujak), a najniža u
lipnju, srpnju i kolovozu.
Razvojni trendovi, problemi i mogućnosti Trendovi pokazuju pad nezaposlenosti, ali uz vrlo
visoku sezonalnost tržišta rada koja uz stalno visoku nezaposlenost mladih i nisku razinu
interesa za generacijsku obnovu poljoprivrede i drugih tradicionalnih sektora (uključivo i
kamenarstva), utječe na pogoršanje i stanja tržišta rada i demografske slike s tipičnim
problemom odljeva mozgova, odnosno radne snage. Poslodavci u javnom i privatnom sektoru
imaju često i problem s pronalaženjem kadrova na otoku, pa su sve češće migracije radne
snage s kopna. Sustavnijim korištenjem aktivnih mjera i politika zapošljavanja moglo bi se
pomoći rješavanju problema tržišta radne snage.
3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE
3.1 . Demografska obilježja
LAG Brač, prema Popisu stanovništva 2011. godine, broji 13.956 stanovnika, što na 396,41
km2, koliko iznosi njegova kopnena površina, predstavlja gustoću naseljenosti od 35,2 st/km
2,
odnosno oko upola manje od prosječne gustoće naseljenosti Republike Hrvatske za 2011.
godinu (76 st/km2). Unutar područja LAG-a značajne su razlike u broju stanovnika i gustoći
naseljenosti među jedinicama lokalne samouprave. Grad Supetar ističe se apsolutnim brojem
(4.074) i relativnim udjelom (29,2%), kao i najvećom gustoćom stanovništva (139,9 st/km2),
unutar područja LAG-a Brač. Slijede: općina Pučišća s 2.171 stanovnikom, međutim znatno
rjeđe naseljenosti od 21 st/km2, općina Selca (1.804 stanovnika i 33,3 st/km
2), općina Bol
(1.630 stanovnika i 64,2 st/km2), Postira (1.559 stanovnika i 30,7 st/km
2), Milna (1.034
stanovnika i 28,7 st/km2) te Nerežišća (862 stanovnika) i Sutivan (822 stanovnika) kao općine
s najmanjim udjelom i najnižom gustoćom naseljenosti unutar LAG-a (Dodatak 1 – Tab. 27).
Struktura naseljenosti područja LAG-a, osim niske opće gustoće te izraženih razlika među
jedinicama lokalne samouprave, ukazuje na dominaciju malih naselja prema broju stanovnika
(do 500 stanovnika) te na prostornu koncentraciju stanovništva u većim obalnim centrima. Od
ukupno 22 naselja u sastavu LAG-a, Popisom 2011. godine, skupini malih naselja pripadalo je
13 naselja, dok su tek četiri otočna obalna naselja brojala više od 1.000 stanovnika, a u njima
je živjelo ukupno 7.780 stanovnika, odnosno oko 56% ukupnog stanovništva LAG-a.
Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, populacija LAG-a Brač brojala je 6.961
muškaraca te 6.995 žena, stoga se može reći kako je ukupnu populaciju obilježavala brojčana
rodna ujednačenost (Dodatak 1 – Tab. 29). Dobra struktura stanovništva analizirana je prema
udjelima triju velikih dobnih skupina: mladoj (0-19 godina), zreloj (20-59 godina) i staroj
(više od 60 godina). Na području LAG-a Brač, udio mlade dobne skupine iznosio je 18%,
zrele 52%, a udio starije dobne skupine čak 20% (Dodatak 1 – Sl. 1). Populacija LAG-a Brač
prema demografskoj starosti pripada tipu izrazito starog stanovništva, na što ukazuju svi
relevantni pokazatelji (Dodatak 1 – Tab. 30). Obrazovna struktura stanovništva analizirana je
prema populaciji starijoj od 15 godina, a s obzirom na završenu razinu obrazovanja. Udio
stanovništva bez škole za područje LAG-a Brač iznosi 0,84% od ukupne analizirane
populacije, a u odnosu na županijski pokazatelj (oko 2%) je niži. Nepotpunu završenu
22
osnovnu školu ima 10,1% stanovništva, a osnovnu školu 20,1% stanovništva starijeg od 15
godina. Najveći je udio osoba sa završenim sekundarnim obrazovanjem – 55,6%, a u odnosu
na pokazatelj za županiju neznatno niže. Udio visokoobrazovanih iznosi 12,6% (Dodatak 1 –
Tab. 31).
Gospodarski sastav podrazumijeva sastav stanovništva prema aktivnosti te zaposlenosti.
Gospodarski aktivno stanovništvo, odnosno radnu snagu čine zaposleni i nezaposleni, dok
ekonomski neaktivno stanovništva čine umirovljenici, osobe koje se bave obvezama u
kućanstvu, učenici ili studenti te ostale neaktivne osobe. Ukupno je na području LAG-a Brač,
2011. godine bilo 5.310 aktivne osobe te 5.796 neaktivne (Dodatak 1 – Tab. 32). Sastav
zaposlenih prema zanimanju, prema podacima Popisa 2011. godine za područje LAG-a Brač
ukazuje na dominaciju tercijarnog (uslužnog) sektora, s 43% zaposlenih, a prema apsolutnom
broju prednjače zaposleni u djelatnostima trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila
i motocikala (G) te djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (H).
Posebice se u općini Bol ističe udio zaposlenih u tercijarnom sektoru s više od 70%
zaposlenih. Zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (A) ima oko 11%, a ovaj udio
znatno je viši u općinama Nerežišća (oko 30%) te Milni i Sutivanu (oko 22%). U sekundarnom (prerađivačkom) sektoru zaposleno je 27% stanovništva, znatno više u općini
Pučišća (oko 50%) (Dodatak 1 – Sl. 2)
Trendovi (i) Podaci za posljednje međupopisno razdoblje (2001.-2011.) ukazuju na ukupno
smanjenje broja stanovnika područja LAG-a Brač od 0,5%, međutim i na značajne razlike
među jedinicama lokalne samouprave unutar njega. Porast ukupnog broja stanovnika
zabilježile su jedinice sjeverne obale LAG-a Brač: Grad Supetar (4,8%) te općine Sutivan
(8,3%) i Postira (0,4%), dok su pad zabilježile sve ostale jedinice: općine Selca (-8,8%),
Milna (6,0%), Pučišća (-2,4%), Bol (-1,9%) i Nerežišća (-0,7%) (Dodatak 1 – Tab 28). (ii)
Prosječna starost stanovništva 2011. godine iznosila je 45,1 godinu, što je za 4,3 godine više
od županijskog prosjeka, pri čemu se općine Milna (48,5), Selca (46,9) i Sutivan (46,7) ističu
s prosječno najstarijom populacijom, dok su Grad Supetar (43,9) te općine Bol (42,7) i
Pučišća (42,6) imali najmlađe stanovništvo. Indeks starosti ukazuje na omjer starih (60+
godina) i mladih dobnih skupina (0-19). Ukupno promatrajući populaciju LAG-a, na 100
mladih, 185 je starih stanovnika, uz značajno nepovoljnije pokazatelje za spomenute općine
Milnu (242,2) te Sutivan (262,5), koje su prema dobnom sastavu stanovništva u
najnepovoljnijem položaju. Koeficijent starenja ukazuje na postotni udio starije dobne
skupine (60+) u ukupnoj populaciji. Prosječno je u ukupnoj populaciji LAG-a nešto manje od
trećine (31,2%) starih, dok je taj udio premašen u općinama Milni (37,5%), Selca (36,4%) te
Sutivanu (35,8%) (Dodatak 1 – Tab. 28).
Razvojni problemi Biodinamika stanovništva područja LAG-a Brač ukazuje na prirodni pad
od 485 stanovnika u desetogodišnjem razdoblju (2001.-2011.), kao razlike ukupnog broja
rođenih (1.834) i broja umrlih (1.349) na području LAG-a Brač. Vrijednost vitalnog indeksa
za područje LAG-a Brač je 73,6, što znači da je u proteklome međupopisnom razdoblju na
100 umrlih bilo 74 rođena. Potrebno je naglasiti kako niti jedna jedinica nije ostvarila prirodni
prirast u proteklom međupopisnom razdoblju, a najpovoljnije biodinamičke karakteristike ima
općina Pučišća s vitalnim indeksom 97,8, dok najnepovoljnije bilježi općina Milna sa samo 41
rođenim na 100 umrlih stanovnika u desetogodišnjem razdoblju. Kao rezultatom razlike
prirodne i međupopisne promjene, određen je migracijski saldo otoka (razlika između broj
useljenih i iseljenih). U razdoblju 2001.-2011., na prostoru LAG-a Brač ukupno je uselilo je
410 osoba više nego ih se iselilo, čime otok Brač pripada I (imigracijskom) tipu općeg
kretanja stanovništva (Dodatak 1 – Tab. 28).
23
Razvojne potrebe i mogućnosti S obzirom da je stanovništvo temeljni nositelj svih razvojnih
procesa u prostoru, stabilni demografski i vitalni procesi najvažniji su razvojni prioriteti
prostora koji se žele razvijati prema načelima socio-ekonomske održivosti. Stabilnost
demografskih procesa otok Brač može temeljiti prema stvaranju poticajnih uvjeta za ostanak
domicilne populacije (poticanje radnih mjesta, podizanje kvalitete života) ili tzv.
imigracijskom varijantom populacijske politike, stvaranjem privlačnih uvjeta za
doseljavanjem ljudi s kopna.
3.2. Odgoj i obrazovanje
Prema podacima MZOS-a iz siječnja 2016., na području LAG-a djelovalo je ukupno 7 javnih
dječjih vrtića (u Bolu, Milni, Postirama, Pučišćima – s područnim objektima u Gornjem
Humcu i Pražnicama, Selcima, Supetru – s područnim objektom u Nerežišćima te u
Sutivanu), čiji broj upisnih mjesta ne zadovoljava u potpunosti potrebe u odnosu na broj
djece, a problem predstavlja i njihovo neodgovarajuće, odnosno skraćeno radno vrijeme.
Na području LAG-a nastava se odvija u ukupno 7 osnovnih i 3 srednje škole. Osnovne škole
nalaze se u Bolu, Milni, Postirama, Pučišćima, Selcima i Supetru, a osim ovih djeluje i 5
područnih škola: u Gornjem Humcu, Nerežišćima, Pražnici, Sumartinu i Sutivanu. U
Pučišćima se nalazi i Osnovna glazbena škola Brač. Ukupno je u školskoj godini na području
LAG-a Brač upisano 1.235 učenika u osnovnim i srednjim školama, međutim posljednjih
nekoliko godina bilježi se polagani trend smanjenja upisanih učenika (Dodatak 1 – Tab. 33).
U pojedinim općinskim središtima djeluju ispostave osnovne glazbene škole Josip Hatze iz
Splita, što dodatno pruža mogućnost izvanškolskog obrazovanja.
Srednje škole nalaze se u Bolu, Pučišćima u Supetru. U Bolu djeluje Srednja škola „Bol“ koja
nudi 2 četverogodišnja programa (opća gimnazija i turističko hotelijerski komercijalist), u
Pučišćima Klesarska škola s četverogodišnjim programom za klesarskog tehničara i
trogodišnjim programom za klesara, a u Supetru Srednja škola Supetar koja nudi
četverogodišnji program opće gimnazije te trogodišnje strukovne programe (kuhar, prodavač,
automehaničar, elektroinstalater i frizer). Za sve druge potrebe djeca nastavljaju svoje srednje
obrazovanje pretežito u Splitu. Učenici koji se odlučuju za srednjoškolsko obrazovanje na
otoku Braču putuju dnevno u mjesta koja imaju srednju školu. U sklopu Klesarske škole
nalazi se i učenički dom koji omogućava smještaj svim redovnim učenicima čije prebivalište
nije u Pučišćima, a učenici dolaze iz svih krajeva Republike Hrvatske. Učenici koji se odluče
za nastavak školovanja to čine odlaskom na fakultete uglavnom u Split i Zagreb.
Škole sudjeluju u brojnim projektima među kojima se ističe Osnovna škola Pučišća koja je
koordinator projekta Priča o kamenu, Brač – Bourgogne, koji se provodi u sklopu Ključne
aktivnosti 2 (Strateška partnerstva) programa Erasmus+.
Mogućnosti za obrazovanje odraslih nude Srednja škola Supetar, koja odraslima nudi
mogućnost obrazovanja za zanimanja konobar, kuhar i prodavač te Klesarska škola u
Pučišćima, koja nudi mogućnost obrazovanja odraslih za svoje programe.
Na otoku ne postoje visokoškolske obrazovne ustanove, ali je komparativna prednost otoka
blizina Sveučilišta u Splitu gdje većina mladih ljudi s otoka može nastaviti svoje školovanje
na 16 sastavnica (Ekonomski fakultet, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje,
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Filozofski fakultet, Katolički bogoslovni
fakultet, Kemijsko-tehnološki fakultet, Kineziološki fakultet, Medicinski fakultet,
Međusveučilišni studij Mediteranska poljoprivreda, Pomorski fakultet, Pravni fakultet,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti, Sveučilišni
24
odjel za stručne studije, Sveučilišni odjel za studije mora, Sveučilišni odjel zdravstvenih
studija i Umjetnička akademija).
Razvojne potrebe i mogućnosti Prilagodba svih oblika obrazovanja, prvenstveno formalnog
od predškolskog do srednjoškolskog, ali i cjeloživotnog, uključivo i neformalnog obrazovanja
s konkretnim potrebama tržišta rada, ali i ciljanog područja otoka Brača, a posebice onih koji
će omogućiti kvalitetno aktiviranje gospodarskih i društvenih potencijala prostora jedan su od
razvojnih prioriteta LAG-a. Tu svakako spada agro i aktivni turizam, eko-poljoprivreda,
daljnje osuvremenjivanje i/ili revitalizacija starih zanata, ali modernizacija primjerice
kamenarstva.
3.3. Kultura
Brač se kao otok izdvaja prema broju knjižnica. Naime, prema statistikama, u odnosu na
jednog stanovnika, prosječno ima čak pet knjiga, što ga čini jednim od knjigom najbolje
pokrivenih područja. Postoji pet narodnih knjižnica6 te čak 11 školskih knjižnica
7. Sustavnom
proučavanju prošlosti Brača na svim područjima istaknut prilog pružaju redovita izdanja
Bračkog zbornika.
Na području LAG-a djeluje Centar za kulturu Brač (Nerežišća), koji obuhvaća Muzej otoka
Brača u Škripu koji za misiju ima poticanje svijesti o vrijednosti kulturne i povijesne baštine
otoka Brača, Galeriju „Branislav Dešković“ u Bolu, koja ima svojstvo kulturnog dobra
Republike Hrvatske te Pustinju Blacu. Osim navedene galerije, na području LAG-a djeluje i
galerija Ivana Rendića u Supetru te galerija u Povljima. Kulturnom djelovanju otoka Brača
svakako pridonose i galerija Botteri u Bolu te galerija Jakšić u Donjem Humcu.
Brač ima četiri kina, a osim suradnje supetarskog ljetnog kina s kinom Mediteran, može se
pohvaliti s čak tri međunarodna filmska festivala: Brač Film Festival (međunarodni festival
igranog filma), Supetar Super Film Festival (međunarodni festival europskog dokumentarnog
filma) te Postira Seaside Film Festival (Međunarodni festival kratkometražnog filma).
U Postirama, rodnom mjestu Vladimira Nazora, se svake godine održava prosvjetno-kulturna
manifestacija „Nazorovi dani“ kojom se kroz odgojno-obrazovni rad s učenicima i studentima
izučava, promiče i unapređuje hrvatski jezik, kao i književno djelo hrvatskoga pjesnika i
književnika Vladimira Nazora.
Festival „Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani“ hrvatska je pjesnička manifestacija u
Selcima koja okuplja pjesnike svih hrvatskih narječja koja na književničkoj razini traju kao
književni jezici. Utemeljitelj i idejni začetnik ove manifestacije hrvatski je pjesnik Drago
Štambuk, liječnik i diplomat. Utemeljio ju je gradeći na ideji "trojstvenosti i koineizacije
hrvatskoga jezika", te Festival čakavske riči Štefe Pulišelić, od 31. kolovoza do 1. rujna. Ovaj
festival održava se od 2009. godine u spomen Škripljanina Stjepana Pulišelića, velikog
hrvatskog sociologa i bračkog čakavskog pjesnika, autora 14 zbirki pjesama na čakavštini.
Danas učestale priredbe u gotovo svim bračkim mjestima, pa i onim najmanjim, pogotovo tijekom ljetne sezone, pridonose kulturnom životu Brača: likovne izložbe, znanstveni
simpoziji, književne večeri bračke poezije u dijalektu, koncerti, kiparski susreti i drugo. Za
izložbe i druga kulturna događanja često se, osim postojećih muzeja, galerija i knjižnica,
koriste i prikladne kulturno-povijesne građevine, kao što je primjerice ambijent Mutnih
kala/Donjih dvora u Mircima. Potporu u organizaciji kulturnih manifestacija, osim
6 Izvor: Portal narodnih knjižnica http://www.knjiznica.hr/mods/knjiznice/?zupanija=17
7 Izvor: Hrvatska mreža školskih knjižničara http://www.knjiznicari.hr/
25
spomenutog Centra za kulturu Brač, daje i Centar za kulturu općine Bol. Gotovo sve općine
na otoku Braču imaju programe kulturnog ljeta, što obogaćuje turističku ponudu LAG-a
tokom ljetnih mjeseci.
Razvojne potrebe i mogućnosti Na području LAG-a Brač, prema podacima Registra udruga
Ministarstva uprave Republike Hrvatske, registrirano je 15 udruga koje djeluju u području
kulture i umjetnosti, a najviše ih je u Supetru (6). U nekim mjestima, primjerice Postira,
funkciju kulture uglavnom obavljaju upravo udruge. Brač se ističe velikim brojem raznolikih
manifestacija tokom ljetnih mjeseci, od kojih valja istaknuti: Brački ljetni međunarodni
karneval, Potezanje Mrduje (Milna), festival Vanka regule (Sutivan), festival urbane glazbe
Voi'sa (Supetar), pjesnička manifestacija „Croatia rediviva“ (Selca) te kulinarska
manifestacija „Noć hrapoćuše“ (Dol) koja je dobitnik nagrade "Simply the Best", priznanja sa
srebrnim znakom za kreativnost u oblikovanju manifestacije temeljene na tradicijskim
vrijednostima lokalne zajednice, a koja se dodjeljuje za inovativnost i kreativnost u turizmu te
doprinos razvoju turističke ponude lokalne zajednice. Otok Brač njeguje i izvedbu
tradicionalnog dalmatinskog pjevanja koje izvode muške i ženske klape. Ove aktivnosti
potrebno je sustavno poticati, koordinirati i razvijati kroz razvoj tematskih, zaokruženih turističkih proizvoda, ali i kao dio nastojanja unapređenja kvalitete života i društvene
uključenosti lokalnog stanovništva.
3.4. Zdravstvo i socijalna skrb
Zdravstvena zaštita na području LAG-a Brač organizirana je prvenstveno na primarnoj razini.
Primarna zdravstvena zaštita provodi se kroz obiteljsku medicinu, dentalnu medicinu,
pedijatriju, ginekologiju, patronažnu službu, medicinu rada i laboratorijsku dijagnostiku, a
organizirana je u domovima zdravlja, organizacijama u zakupu te privatnim ordinacijama.
Tijekom 2002. godine pokrenut je proces udruživanja domova zdravlja, a kao dio navedene
reorganizacije nekadašnji Dom zdravlja Brač, s još 12 područnih domova zdravlja, sjedinjen
je u Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, sa sjedištem u Splitu. U okviru Doma
zdravlja SDŽ-a na području LAG-a djeluju ordinacije opće obiteljske medicine (dvije u
Supetru te u Milni i Selcima), stomatološka ordinacija u Bolu, radiološka ordinacija i
medicinsko-biokemijski laboratorij u Supetru te patronažna služba.
Na području LAG-a nalazi se ukupno 12 ordinacija opće obiteljske medicine, četiri u okviru
DZ-a, a ostale u koncesiji. Ordinacije se nalaze u Gradu Supetar (dvije ordinacije), Selcima
(dvije ordinacije), Bolu (dvije ordinacije), Pučišćima (dvije ordinacije) teu Milni, Postirama i
Sutivanu po jedna ordinacija, dok u Nerežišća ne postoji ordinacija. Na području LAG-a
ukupno je šest ordinacija dentalne medicine, dvije u Supetru te po jedna u Bolu, Postirama,
Pučišćima i Selcima. U Supetru se nalazi i pedijatrijska ordinacija, ginekološka ordinacija,
ordinacija medicine rada i medicinsko-biokemijski laboratorij. U Bolu djeluje Lječilište za
rehabilitaciju i fizikalnu terapiju „Dujmović“ u privatnom vlasništvu.
Ukupno šest ljekarni djeluje na području LAG-a, dvije u Supetru te po jedna u Bolu, Selcima,
Pučišćima i Postirama. Riječ je o ljekarnama u privatnom vlasništvu.
Hitna medicinska pomoć na području LAG-a u nadležnosti je Zavoda za hitnu medicinu
Splitsko-dalmatinske županije od 2011. godine, kada je hitna medicinska služba odvojena od
domova zdravlja te su osnovani županijski zavodi. Na području LAG-a Brač djeluje Ispostava
Brač Zavoda za hitnu medicinu SDŽ-a, smještena u Supetru. Od 2013. godine osim Tima 1 u
Supetru djeluje i Tim 2 u Gornjem Humcu, koji pokriva cijelo istočno područje otoka (općine
Pučišća, Selca i Bol).
26
Stanovništvo otoka Brača usluge iz područja sekundarne, odnosno specijalističko-
konzilijarne, te tercijarne zdravstvene zaštite u pravilu ostvaruje u Splitu. Klinički bolnički
centar Split središnja je javna zdravstvena ustanova na području Splitsko-dalmatinske
županije, kojoj gravitira stanovništvo cijelog južnog područja Republike Hrvatske. Jedina
djelatnost iz područja sekundarne zdravstvene zaštite koja se obavlja na području LAG-a je
hemodijaliza, koja je organizirana u okviru Doma zdravlja SDŽ-a.
Jedina veterinarska stanica na teritoriju LAG-a nalazi se u Supetru.
Središnja ustanova za pružanje usluga socijalne skrbi na području LAG-a je Centar za
socijalnu skrb Brač – Supetar. Nadležan je za područje Grada Supetra te općina Milna,
Sutivan, Postira, Pučišća, Selca, Bol i Nerežišća s pripadajućim naseljima. Centar je javna
ustanova koja odlučuje o pravima u sustavu socijalne skrbi te pruža socijalne usluge posebno
osjetljivim skupinama građana kao što su: maloljetna djeca bez roditelja, maloljetna djeca
bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, djeca i mladi s problemima
u ponašanju, osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe, osobe lišene poslovne
sposobnosti, žrtve obiteljskog nasilja, obitelji pod rizikom, siromašne i druge osobe koje zbog
nepovoljnih osobnih ili obiteljskih poteškoća ne mogu zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe. Rad u Centru podijeljen je na četiri stručne cjeline: stručnu cjelinu za zaštitu djece,
mladih i obitelji, stručnu cjelinu za odrasle osobe, stručnu cjelinu za novčane naknade i
stručnu cjelinu za roditeljstvo.
Jedina ustanova za skrb o starijim i nemoćnim osobama na području LAG-a Brač je Dom za
starije i nemoćne "Cormeridianum", koji djeluje na dvije lokacije - u Supetru i Bolu. Pruža
usluge skrbi o pokretnim, polupokretnim i nepokretnim osobama te mogućnost dnevnog
boravka u ustanovi za osobe starije životne dobi. Smještajni kapacitet ustanove je 50 osoba.
Na području LAG-a Brač djeluje i Gradsko društvo Supetar nacionalnog Crvenog križa, koje
organizira redovite akcije poput dobrovoljnog darivanja krvi, akcije prikupljanja odjeće i
hrane za potrebite te mjerenja tlaka i šećera u krvi diljem otoka.
Razvojni trendovi, problemi, potrebe i mogućnosti Na cijelom području LAG-a bilježi se
manjak kvalificiranog kadra iz područja socijalne skrbi – nedostaje logopeda, defektologa,
psihologa i dječjih psihologa. Među udrugama iz područja zdravstva i socijalne skrbi na otoku
Braču ističe se Udruga „Brački pupoljci“ koja skrbi o djeci s posebnim potrebama. Udrugu su
osnovali roditelji djece s različitim oblicima teškoća. Nudi kontinuirane terapije čiji je cilj
poboljšanje kvalitete života i obrazovanja djece s posebnim potrebama na otoku Braču,
njihovo uključivanje u redovni sustav obrazovanja te potpora njihovim obiteljima. Sa
starenjem stanovništva, potrebe za lokalno dostupnim socijalnim i zdravstvenim uslugama
rastu. Prilika je daljnji razvoj sustava pomoći i njege u kući te usluga poput „halo za pomoć“
sukladno preporukama reformi socijalnog sustava i kombiniranih socijalnih politika u suradnji
s privatnim i civilnim sektorom.
3.5. Civilno društvo
Prema podacima Registra udruga Republike Hrvatske na području LAG-a Brač djeluje
ukupno 210 aktivnih udruga (15.12.2015.). Kada je o području djelovanja riječ,
najzastupljenije su udruge u sportu (ukupno 81 udruga ili 38,6%), zatim slijede udruge iz
područja kulture i umjetnosti (34 udruge ili 16,2%) te udruge iz područja gospodarstva,
27
socijalne djelatnosti i obrazovanja i znanosti. U svim općinama na području LAG-a registriran
je relativno velik broj udruga u odnosu na cjelokupno stanovništvo (Dodatak 1 – Sl. 3).
Financijska sredstva za svoje aktivnosti udruge u pravilu ostvaruju iz proračuna jedinica
lokalne samouprave (JLS) na čijem su teritoriju registrirane te donacija na županijskoj i
državnoj razini, kao i putem članarina. Manjim dijelom financiraju se prodajom vlastitih
proizvoda i usluga. Organizacije civilnog društva na području LAG-a još uvijek nisu dovoljno
uključenje u proces donošenja javnih politika, odnosno ne koriste dovoljno svoj položaj za
utjecaj i suradnju s jedinicama lokalne samouprave.
4. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I MOGUĆNOSTI
Analiza razvojnih potreba i mogućnosti obrađena je sektorski u poglavljima 1. Opće značajke
područja, 2. Gospodarske značajke područja, te 3. Demografske i socijalne značajke područja
te je temeljem toga konzistentno razrađena kroz sljedeći SWOT analitički okvir.
4.1. SWOT analiza
OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA
SNAGE SLABOSTI
- LAG Brač čini prostor jednog otoka,
definiranog jasnom prirodnom granicom te
se neosporno nameće kao jedinstvena i
prostorno zaokružena razvojna cjelina.
- Blizina obale i Splita omogućava
svakodnevnu cirkulaciju otočnog i obalnog
stanovništva s otoka na kopno te obrnuto, na
dnevnoj razini.
- Relativno dobra prometna dostupnost i
povezanost s kopnom, uz postojanje većeg
broja trajektnih linija koje povezuju više
otočnih centara s kopnom, posebice u
sezoni.
- Bogatstvo prirodnih i kulturnih zaštićenih
područja. Na području otoka nalazi se čak
200 registriranih kulturnih dobra (dva
nematerijalna, 149 nepokretnih i 49
pokretnih) te 6 zaštićenih prirodnih dobara
(3 spomenika prirode te 3 značajna
krajobraza), 22 POVS mreže NATURA
2000 te dva lokaliteta predložena za zaštitu.
- Postojanje unutar-otočne prometne
infrastrukture, odnosno relativno razgranata
mreža cesta i putova, zračna luka, pomorska
luka od županijskog značaja, velik broj
lokalnih luka, kao i planirani prioritetni
prometni zahvati, čine dobre temelje prema
daljnjem prometnom, ujedno i
- Nedostatna unutar-otočna prometna
povezanost - visoke cijene javnog
prijevoza (autobus, taxi služba), manjak
dnevnih autobusnih linija u
međumjesnom prometu.
- Nedovoljna iskorištenost te naglašena
sezonalnost poslovanja zračne luke.
Niski broj dolazaka putnika od oko
30.000 i to većinom u turističkoj sezoni.
- Nepostojanje adekvatne teretne luke koja
bi služila za potrebe otočne industrije,
već je integrirana s putničkim prometom,
zbog čega su česte gužve, pogotovo u
ljetnim mjesecima.
- Postojanje međusobno nedovoljno
kvalitetno prometno povezanih područja
kao i slabo stanje nerazvrstanih cesta,
poljskih i šumskih putova.
- Neadekvatno gospodarenje otpadom. Još
uvijek velike količine otpada odlažu se
na otočnim odlagalištima, nepostojanje
sustavnog prikupljanja iskoristivih
komponenti komunalnog otpada,
nedostatak ekološke svijesti kod dijela
lokalne populacije.
- Neravnomjerni prostorni razvoj, odnosno
različite faze razvoja pojedinih JLS
usporavaju njihovu bolju suradnju.
28
gospodarskom razvitku.
- Povoljna prirodno-geografska obilježja:
mediteranska Csa klima, morski akvatorij,
plodne površine crvenice te raznolikost
krškog reljefa, čine prostor otoka
atraktivnim životnim te privrednim
područjem.
- Niski kapaciteti i neadekvatna lučka
infrastruktura sekundarnog pomorskog
čvorišta na otoku u Sumartinu.
- Nedostatne temeljne centralne usluge
(pošta, telekomunikacije, zdravstvena
skrb, opskrba) stanovništvu u manjim
otočnim sredinama.
PRILIKE PRIJETNJE
- Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom
i odvoženje otpada s otoka. Sanacija i
zatvaranje postojećih odlagališta te
uspostavljanje pretovarne stanice na mjestu
odlagališta „Košer“, uz razvoj kulture i
svijesti odvajanja i recikliranja otpada.
- Korištenje obnovljivih izvora energije
(solarna energija, energija biomase, energija
valova). Realizacija sunčane elektrane
Gornji Humac.
- Realizacija planiranih prioritetnih cestovnih
pravaca na otoku, zračne luke te ostale
prometne infrastrukture i sadržaja.
- Korištenje alternativnih rješenja u
vodoopskrbi u vidu sakupljanja kišnice i
revitalizacije starih vodoopskrbnih sustava
te desalinizacije morske vode.
- Međuotočno povezivanje.
- Monopol pomorskog prijevoznika.
- Klimatske promjene mogu ugroziti
obalna mjesta (plime, oluje s velikim
valovima, itd.), ali i unutrašnjost (suše,
požari)
- Neprovođenje prostorno-planske i
zakonske regulative u sektorima
gospodarenja otpada.
- Sporo rješavanje imovinsko-pravnih
pitanja može usporiti ulaganja u obnovu
nerazvrstanih otočnih cesta (poljskih i
šumskih puteva), zbog čega bi veliki
dijelovi otoka te vrijedni gospodarski
resursi ostati prometno izolirani.
GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
SNAGE SLABOSTI
29
- elativno dobra gospodarska diversifikacija
područja LAG-a uz relativno ravnomjernu
zastupljenost gospodarskih sektora
(proizvodnog, prerađivačkog i uslužnog).
- Povoljna klimatska i reljefna obilježja za
razvoj cjelogodišnjeg te određenih
selektivnih vrsta turizma. Npr.
adrenalinskog, zdravstvenog, pustolovnog i
nautičkog.
- Povoljna pedo-klimatska obilježja područja
za razvoj i unapređenje određenih
poljoprivrednih kultura. Npr. maslinarstvo,
vinogradarstvo, uzgoj i prerada aromatičnog
bilja, agrumi ovčarstvo, marikultura.
- Količina i tradicija maslinarstva na otoku,
Brač se ističe s oko milijun stabala maslina,
čime pripada među najrazvijenije
maslinarske regije u Hrvatskoj.
- Bogatstvo ostalih prirodnih resursa otoka
(kamen, šume, krški pašnjaci, vuna i koža,
morski akvatorij otoka…).
- Mala, raštrkana, autohtona, ruralna otočna
naselja, doprinose raznolikosti resursne
osnove za unapređenje i razvoj ruralnog te
ostalih selektivnih vrsta turizma (eno-
gastronomski, izletnički, kulturno-
manifestacijski).
- Trend rasta turističkog prometa otoka.
- Postojeće inicijative gospodarskih
udruživanja (maslinari, lokalne zadruge,
eko-poljoprivrednici) mogu se nastaviti
dalje razvijati.
- Nedostatak padalina, posebice u toplijem
dijelu godine te nerazvijeni sustav
navodnjavanja. Uz postojeći otočni
vodoopskrbni sustav, zbog navedenih
činjenica smanjene su mogućnosti ili je u
potpunosti onemogućen uzgoj određenih
poljoprivrednih kultura.
- Nepostojanje organiziranog sustava
prikupljanja mlijeka, sirane, ni klaonice.
- Nedovoljna povezanost lokalnih
proizvođača i neorganiziranost lokalnog
tržišta.
- Usitnjenost poljoprivrednih parcela (3/4
svih poljoprivrednih parcela na otoku su
manje od 3 ha).
- Neriješeni vlasnički odnosi i neusklađene
vlasničke knjige.
- Visoki udio poljoprivrednih
gospodarstava bez članova (oko 35%).
- Uglavnom monokulturni uzgoj masline,
ukazuje na nedovoljnu razvijenost ostalih
prosperitetnih poljoprivrednih grana.
- Orijentiranost na turizam dominantno
temeljen na proizvodu „sunce i more“.
- Neravnomjerna raspodijeljenost
smještajnog kapaciteta i nedostatak
turističkih objekata visoke kategorije.
- Visoki stupanj sezonalnosti turizma (90%
turističkog prometa odvija se u razdoblju
lipanj-rujan) te prevelika koncentriranost
turističkog prometa u dva otočna mjesta
(Supetar i Bol bilježe oko ¾ cjelokupnog
otočnog turističkog prometa).
- Brač nije prepoznat kao jedinstvena
turistička destinacija.
PRILIKE PRIJETNJE
- Brendiranje i sudjelovanje u sustavima
kvalitete otočnih proizvoda (maslinovo ulje,
brački kamen, sir, janjeće meso).
- Stvaranje klastera otočnih proizvođača.
- Zajednički nastup na lokalnom i izvan-
otočnom tržištu.
- Blizina Splita i kopna kao tržiš
- ta za otočne proizvode, ali i za razvoj
dnevnog, izletničkog turizma.
- Izgradnja trgovačko-industrijske luke u
uvali Veselje te pristupnih cesta.
- Korištenje nacionalnih i EU izvora
financiranja.
- Valorizacija cjelokupne prirodne i kulturne
- Neprilagođenost, prenormiranost i
tromost zakonodavstva i javne uprave.
- Globalna geopolitička previranja,
klimatske promjene, krize, konflikti,
migracije i terorizam u okruženju mogu
utjecati na naglu promjenu turističkih
tijekova te time dovesti u pitanje ključne
razvojne perspektive otoka.
- Daljnji problemi s globalnim
zatopljenjem i duga razdoblja suše mogu
ugroziti i sada već podkapacitiran
vodovodni sustav te ugroziti
poljoprivredu, turizam i gospodarstvo.
- Zagađenja mora i obale uslijed nesreća
30
baštine u jačanju turističke ponude otoka..
- Trend rasta interesa za autohtonim i
ekološkim proizvodima.
na pomorskim i industrijskim (npr.
naftnim) objektima.
DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE
SNAGE SLABOSTI
- Relativno razvijena mreža lokalnih ustanova
za predškolski odgoj i obrazovanje.
- Osigurani financijski poticaji od strane JLS-
ova (Supetar, Bol) za svakog učenika koji
upiše školu na njihovom teritoriju.
- Aktivno sudjelovanje škola u brojnim
međunarodnim projektima što pridonosi
njihovoj vidljivosti na nacionalnoj razini.
- Razvijena mreža udruga na području LAG-
a.
- Velik broj udruga angažiranih oko
unaprjeđenja života lokalnog stanovništva.
- Velik broj nezavisnih inicijativa koje
pridonose obogaćivanju kulturnog i
društvenog života zajednice.
- Sve veći broj visoko obrazovanih ljudi iz
Hrvatske i svijeta odlučuje svoju zrelu dob
provesti na otoku te postaju pokretači
razvojnih inicijativa, ali i promotori otoka u
svijetu.
- Negativni sveukupni demografski procesi
na području LAG-a, posebice u
određenim jedinicama lokalne
samouprave, s naglaskom na prirodnom
padu stanovništva i niskim stopama
nataliteta.
- Visoki stupanj ostarjelosti populacije
područja LAG-a te nepovoljna obrazovna
struktura stanovništva smanjuju dolazak i
distribuciju inovacija na području LAG-
a, ujedno i njegove razvojne mogućnosti.
- Visoka i oscilirajuća nezaposlenost.
- Nedostatak izvaninstitucionalnih i
neformalnih oblika obrazovanja na
otoku.
- Nedostatak kvalificiranog kadra u
području socijalne skrbi (logopedi,
defektolozi, psiholozi)
- Manjak adekvatne skrbi o starijima i
nemoćnima (nepostojanje dnevnog
boravka i drugih sadržaja, visoke cijene
smještaja u domu za starije i nemoćne)
- Manjak i neravnomjerna raspodjela
sredstava za djelovanje udruga.
- Nedovoljna spremnost građana na
volonterske aktivnosti te nepostojanje
volonterskog centra.
- Veliki broj udruga koje pokrivaju isto
područje (posebno sportskih udruga).
- Nedovoljna suradnja između JLS i
civilnog društva.
- Nedostatak manifestacija i kulturnih
događanja tijekom cijele godine (kulturne
udruge i institucije prvenstveno su
usmjerene turistima, a ne domicilnom
stanovništvu).
- Nedostatak inicijativa i prostora koji bi
omogućili aktivno sudjelovanje mladih u
kulturnom i društvenom životu tijekom
cijele godine.
- Većina kadra u obrazovnim institucijama
živi izvan Brača i ne zna o njemu
dovoljno.
PRILIKE PRIJETNJE
31
- Povođenje nacionalne populacijske politike.
- Poticanje suradnje s nezavisnim i privatnim
dionicima u kulturi na području LAG-a.
- Proširenje broja lokalnih događanja u
organizaciji postojećih ustanova i udruga na
cijelu godinu, u svrhu aktivnijeg
uključivanja mladih u život zajednice.
- Promidžba obrazovnih programa važnih za
razvoj lokalne zajednice i identitet otoka
(npr. Klesarska škola).
- Pokretanje kratkoročnih obrazovnih
programa i radionica za edukaciju odraslih
(npr. IKT, EU fondovi, upravljanje
projektima)
- Razvoj zdravstvenog turizma.
- Unaprjeđenje sustava skrbi o osobama
starije životne dobi.
- Uvođenje zavičajnog odgoja u sustav
formalnog obrazovanja.
- Uvođenje obrazovnog programa za
zanimanje agrotehničar.
- Trend jačanja uloge civilnog društva.
- Edukacija udruga za pisanje projekata
(su)financiranih sredstvima EU-a.
- Privlačenje inozemne starije populacije na
otok putem ciljanih sadržaja.
- Prijenos znanja o tradicionalnim
zanimanjima kao komparativna prednost
otoka Brača.
- Nerazumijevanje dijela javnosti za
aktivnosti i projekte nevladinih
organizacija.
- Nedostatak sredstava za financiranje
aktivnosti udruga.
- Plaćanje putnih troškova obrazovnim i
drugim vanjskim stručnjacima, umjesto
njihovog smještaja na otoku može
nastaviti negativne demografske
trendove.
32
5. OPIS CILJEVA, INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG
KARAKTERA I POKAZATELJA OSTVARENJA LRS
Razaznavši specifičnosti svog prostora, lokalna razvojna strategija LAG Brač slijedi ključna
načela LEADER pristupa tako što:
1. Svoje razvojno usmjerenje oblikuje prepoznajući upravo specifične snage,
vrijednosti i prilike područja otoka Brača kao resursnu osnovu dinamičnog,
uravnoteženog i održivog razvoja koja će omogućiti najbolje, najdalekosežnije i
najodrživije razvojne učinke;
2. Potiče stvaranje i djelovanje lokalnih javno-privatnih partnerstava na svim razinama
kroz lokalnu akcijsku grupu (LAG), ali i druge oblike suradnje javnog i privatnog sektora;
3. Omogućava razvojne procese odozdo prema gore, što znači da se uvijek polazi od
razvojnih potreba i razmišljanja ljudi i svih dionika otoka Brača, ali i njegovih posjetitelja;
4. Potiče inovativnost u svim sektorima kao osnovu prilagodbe na dinamične društvene,
gospodarske i okolišne promjene;
5. Promiče integrirani i višesektorski pristup prepoznajući da se pitanja održivog razvoja jednog sektora usko vezuju s drugim sektorima (npr. poljoprivreda, turizam, kultura, itd.);
6. Promiče i potiče umrežavanje i suradnju uključujući sve ključne dionike (javnu vlast i
javne institucije, poduzetnike, poljoprivrednike, civilni sektor, odnosno sve građane);
7. Uspostavlja transparentne i funkcionalne strukture decentraliziranog upravljanja,
praćenja, optimiranja i administriranja razvojnih procesa i nastojanja.
Primjena ovih načela predstavlja stalni izazov svim dionicima otoka Brača jer zahtijeva
sustavan rad na informiranju, osvještavanju, animiranju i uključivanju svih dionika u razvojne
procese što će biti jedan od ključnih zadaća i horizontalnih prioriteta LAG-a Brač u sljedećem
razdoblju. Svi dionici izrade ove Strategije svjesni su da će ovo nastojanje biti proces koji
treba svoje vrijeme, posvećenost i ustrajnost, ali i da kroz zajednički koordinirani rad do sada
ostvareni pomaci mogu i trebaju biti nastavljeni i osnaženi upravo koristeći ciljano i
kvalitetno raspoloživa sredstva i programski okvir Programa ruralnog razvoja kao polugu za
snažan, ali i realno ostvariv sljedeći razvojni iskorak za definirano programsko razdoblje.
Temeljem provedene cjelokupne analize stanja i trendova različitih prostornih struktura
područja LAG-a Brač, kvantitativnim i kvalitativnim metodama, putem provedenih radionica,
anketa, fokus grupa i intervjua s dionicima razvoja iz gotovo svih sektora, predložena je i
usvojena sljedeća razvojna vizija LAG-a Brač 2020.:
Kako bi se ostvarila ova razvojna vizija, potrebno je odrediti ciljeve koji će omogućiti
konkretne razvojne iskorake koherentno usklađene sa zaključcima analize stanja, odnosno
definiranim strateškim opcijama koje će:
VIZIJA RAZVOJA LAG BRAČ
Brač je jedinstven, za život, rad i posjet privlačan otok poduzetnih ljudi,
organizacija i uprave koji pojedinačno i suradnjom doprinose očuvanju, promicanju
i održivom korištenju svih vrijednosti otoka i unapređenju kvalitete života i boravka
svih njegovih stanovnika i posjetitelja.
Održivo gospodarstvo otoka temelji se na mudrom povezivanju tisućljetne tradicije i
suvremenog stvaralaštva, bogate kulturne i prirodne baštine i inovativnog
poduzetništva, te zdravih mediteranskih poljoprivrednih i drugih tradicionalnih
proizvoda, s održivim, cjelogodišnjim turizmom posebnih interesa.
33
(i) iskoristiti razvojne snage i prilike s jedne strane, a premostiti ili neutralizirati razvojne
slabosti i prijetnje otoka Brača s druge strane;
(ii) biti usklađene s odgovarajućim horizontalnim i vertikalnim razvojnim preporukama i
prioritetima i mjerama (općim i sektorskim strategijama JLS-ova, Splitsko-dalmatinske
županije, Republike Hrvatske i Europske unije);
(iii) optimalno se integrirati u ciljeve, tematska područja, preporuke, provedbena pravila,
raspoložive resurse, odnosno prihvatljive tipove operacija Programa ruralnog razvoja
Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2020. godine.
Uzevši sve prethodno u obzir, ciljevi lokalne razvojne strategije LAG-a Brač su sažeti u tri
prioritetna cilja za razdoblje od 2014.-2020.
Cilj Mjera Tip operacije
1. Povećati
konkurentnost
poljoprivredne
proizvodnje i
prerade otoka Brača
1.1. Poticanje malih
poljoprivrednih
gospodarstava
1.1.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih
gospodarstava
3. Unaprijediti
kvalitetu i bogatstvo
mogućnosti života,
rada, razonode i
uključenosti svih
stanovnika i
posjetitelja otoka
3.1. Animacija i izgradnja
kapaciteta dionika za
aktivan život, rad,
uključenost i suradnju
3.1.1. Priprema i provedba aktivnosti suradnje
LAG-a
3.1.2. Tekući troškovi i animacija
3.2. Društveno-gospodarska
valorizacija prirodne i
kulturne baštine
3.2.2. Uspostava i uređenje poučnih
staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture
3.3. Razvoj održive male
javne infrastrukture i usluga
u službi lokalnog
stanovništva i gostiju
3.3.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili
proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i
kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
Tablica 1 – Popis ciljeva te odabranih tipova operacija LRS LAG-a Brač 2014.-2020.
5.1. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS LAG-a Brač 2014-20208
Cilj 1. Povećati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i prerade otoka Brača
Obrazloženje
Poljoprivreda je najvažnija tradicionalna djelatnost otoka te važna suvremena gospodarska grana
kao dopunska aktivnost lokalnom stanovništvu. Iako u gospodarskoj strukturi sudjeluje s manje
od 3% ukupne godišnje dobiti i zaposlenih, važan je i neizostavan element tradicije, identiteta te
kulturnog pejzaža otoka Brača. Osnovicu otočne poljoprivredne proizvodnje predstavljaju mala
poljoprivredna gospodarstva. U svim analizama prepoznata je kao razvojni potencijal posebice
u sprezi s nastojanjem razvoja održivog, cjelogodišnjeg turizma temeljenog na autohtonoj
ponudi otoka. Bračka poljoprivreda temelji se na vrlo povoljnim pedološkim (kredni vapnenci
na kojem se razvio tip tla crvenica) te klimatskim (sredozemna klima, tip Csa) karakteristikama
otoka, pogodnim za uzgoj prvenstveno mediteranskih kultura – masline (trenutno na oko 1.900
ha poljoprivrednog zemljišta) i vinove loze (na oko 100 ha poljoprivrednog zemljište) te ovaca
8 Izmjene su provedene zbog promjene interesa korisnika te kašnjenja u provedbi LRS, a sukladne su Ugovoru o
dodjeli sredstava odobrenom LAG-u br. 5717 potpisanim između LAG-a Brač i Agencije za plaćanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 21. veljače 2017. godine u Supetru.
34
(trenutno oko 15.000 grla) i njihovu preradu u visoko cijenjene i kvalitetne autohtone
prehrambene proizvode – maslinovo ulje, sir, janjeće meso, vino, varenik,
itd. Međutim, navedeni proizvodi su do sada u nedovoljnoj mjere te na neadekvatan
način valorizirani (proizvodnja od oko 750 vagona maslinovog ulja godišnje, proizvodnja sira
na samo 35 poljoprivrednih gospodarstava na otoku) te prezentirani tržištu (nedostatak branda
poljoprivrednih proizvoda), a s obzirom na predispozicije te tržišnu potražnju. Osim navedenih
kultura, prostor otoka nudi velike mogućnosti uzgoja ostalih mediteranskih kultura, koje su
trenutno zanemarivih razmjera (aromatično i ljekovito bilje, agrumi, višnje, bademi, orasi,
rogač, itd.) te uzgoja koza, magaraca i ovaca. Rezultati analize stanja, SWOT analize, kao i
pojedinačni razgovori i fokus grupe provedeni s lokalnim stanovništvom, pokazali su kako
postojeću bračku poljoprivredu karakterizira nekoliko ključnih problema, temeljem kojih su
definirane razvojne mjere:
nedostatak neophodnih suvremenih metoda i tehnologija u proizvodnji, preradi te plasmanu
poljoprivrednih proizvoda (zastarjela mehanizacija, nepostojanje klaonice, nepostojanje mini
sirane) posebice kod malih poljoprivrednih gospodarstava,
nedostatak poduzetničkih ideja i inicijativa povezanih s plasmanom te stvaranjem dodane
vrijednosti otočnih poljoprivrednih proizvoda (nedostatak branda otočnih poljoprivrednih
proizvoda, nepovezanost lokalnih proizvođača te neorganiziranost lokalnog tržišta),
nedovoljna integriranost poljoprivrede te poljoprivrednih proizvoda s ostalim djelatnostima na
otoku, prvenstveno s turizmom (nepovezanost poljoprivrednih i ugostiteljskih subjekta).
Očekivani rezultati ovog prioritetnog cilja su: povećanje poljoprivredne proizvodnje,
poboljšanje poslovanja otočnih poljoprivrednih gospodarstava kroz poticanje restrukturiranja i
modernizaciju proizvodnje i prerade, povećanje prepoznatljivosti otočnih poljoprivrednih
proizvoda koji će doprinijeti višoj razini konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda na lokalnom
i izvan-otočnom tržištu.
Financijska
alokacija SC1
64,37 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR RH 2014-2020
(540.000,000 EUR)
49,04 % ukupnog iznosa LRS za provedbu podmjera 19.2, 19.3 i 19.4
PRR RH 2014.-2020 koji iznosi 1.101.121,88 EUR
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators),
CMES/CMEF
Naziv pokazatelja Početna
vrijednost (2014.)
Provjera
rezultata (2018.)
Ciljana vrijednost
(2023.)
Ukupna odobrena/isplaćena sredstva
iz podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR
2014-2020 (javni rashodi) (EUR)
0 150.000,00 540.000,000
Ukupan broj odobrenih/sufinanciranih
projekata iz podmjera 19.2/19.3 PRR
2014-2020
0 10 36
Broj kreiranih radnih mjesta u
sufinanciranim projektima iz
podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR 20014-
2020
0 2 4
Izvori provjere Izvješća APPRRR-a i LAG-a Brač
Prioritetne
mjere za
postizanje
1.1. Poticanje malih poljoprivrednih gospodarstava
35
cilja
Sukladnost s
mjerama (i
TO) PRR-a
M06
TO
6.3.1.
Doprinos
prioritetima i
fokus
područjima
2
2A
Naziv mjere 1.1. Poticanje malih poljoprivrednih gospodarstava
Obrazloženje mjere
Budući okosnicu otočne poljoprivredne proizvodnje čine poljoprivredna gospodarstva malih
razmjera, potrebno je ciljano pružanje podrške njihovom razvoju. Stoga su glavni ciljevi ove
mjere poticati malu otočnu poljoprivrednu proizvodnju, zatim osnažiti postojeće male
poljoprivredne proizvođače te izgraditi nove ljudske i proizvodne kapacitete u poljoprivrednom
sektoru, koji će doprinijeti primjeni suvremenih metoda proizvodnje, marketinga i plasmana
proizvoda, ujedno podignuti konkurentnost, te poticati generacijsku obnovu u poljoprivrednome
sektoru, radi postizanja održivosti, ujedno i doprinosu demografskoj obnovi područja.
Financijska alokacija 540.000,000 EUR (64,37% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR
2014-2020)
Predviđeni broj
projekata
36
Cilj 3. Unaprijediti kvalitetu i bogatstvo mogućnosti života, rada, razonode i uključenosti
svih stanovnika i posjetitelja otoka
Obrazloženje prioritetnog cilja
Temeljna specifičnost područja LAG-a Brač definirana je njegovom geografskom te socio-
ekonomskom otočnom odrednicom, iz kojih proizlaze sve ostale razvojne prednosti, ali i
nedostaci ovog područja. Prostor otoka Brača pripada iznad prosječno razvijenim područjima
RH (indeksa razvijenosti od 106,645 za razdoblje 2014.-2016.), međutim očigledan je te
znanstveno pokazan nerazmjer u pogledu cjelokupne resursne osnove koju posjeduje otok te
njegovog trenutnog općeg socio-ekonomskog razvojnog dostignuća, koje se očituje u
nepovoljnim socio-demografskim obilježjima otoka (trend depopulacije stanovništva – 2011.
godine je zabilježen pad od 0,5% u odnosu na 2001. godinu i vitalni indeks od 74 te
iznadprosječno stara populacija – indeks starosti iznosi 185), neadekvatnom opremljenošću
osnovnom infrastrukturom (nedostatak vode), te društvenim sadržajima. Također, opći
društveno-gospodarski trendovi uvjetovani gospodarskom orijentacijom otoka, ukazuju na
nedovoljno održiv načinom gospodarenja otočnim teritorijem i akvatorijem, kao i cjelokupnom
društvenom te prirodnom resursnom osnovom. Rezultati osnovne te SWOT analize, ali
ponajprije razgovori i fokus grupe s lokalnim stanovništvom, ukazali su kako otok Brač
obilježavaju slijedeći razvojni problem u kontekstu održivog upravljanja i gospodarenja
sveukupnim otočnim resursima, temeljem kojih su definirane mjere:
otok je po svojoj definiciji cjelina, a postojeća teritorijalno-administrativna podjela otoka na 8 jedinica lokalne samouprave rezultira nejednakim te nedovoljno efikasnim načinom
upravljanja i razvojem otoka. Međutim, nedovoljno efikasno upravljanje otokom kao
cjelinom javlja prvenstveno zbog povijesne razdijeljenosti i načina života na otoku u više
centara naseljenosti te pomanjkanja kulture zajedništva. Promjenu treba graditi stvaranjem
kulture zajedništva, a ne prvenstveno teritorijalnim prekrajanjem.
36
otočna prirodna i kulturna baština predstavljaju resursnu osnovu koja nije u dovoljnoj mjeri prepoznata i valorizirana te na kojoj je moguće temeljiti održiviji i diversificiraniji
gospodarski razvoj,
kvaliteta života lokalnog stanovništva nije u razmjeru s cjelokupnom resursnom osnovom
otoka.
Ovim prioritetnim ciljem djelovat će se prema gradnji i jačanju kapaciteta LAG-a Brač kao
nositelja integriranog i međusektorskog razvoja otoka kao jedinstvene cjeline, poticanju
inicijativa održive društveno-gospodarske valorizacije resursne osnove te podizanju kvalitete
življenja na području LAG-a.
Financijska
alokacija SC 3
35,63 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (298.950,00
EUR)
100 % sredstsva LAG-a iz podmjere 19.3. PRR RH (41.947,50 EUR)
100 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.4. PRR RH (220.224,38 EUR)
50,96 % ukupnog iznosa LRS za provedbu podmjera 19.2, 19.3 i 19.4 PRR
2014.-2020. koji iznosi 1.101.121,88 EUR
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators),
CMES/CMEF
Naziv pokazatelja Početna
vrijednost (2014.)
Provjera
rezultata (2018.)
Ciljana vrijednost
(2023.)
Ukupna odobrena/isplaćena sredstva
iz podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR
2014-2020 (javni rashodi) (EUR)
0 174.466,68
561.121,88
Ukupan broj
odobrenih/sufinanciranih projekata iz
podmjera 19.2/19.3 PRR 2014-2020
0 3 17 (uključujući 2
projekta suradnje)
Broj kreiranih radnih mjesta u
sufinanciranim projektima iz
podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-
2020
0 1 2
Izvori provjere Izvješća APPRRR-a i LAG-a Brač
MJERE
3.1. Animacija i izgradnja
kapaciteta dionika za
aktivan život, rad,
uključenost i suradnju
3.2. Društveno-gospodarska
valorizacija prirodne i kulturne
baštine
3.3. Razvoj održive male
javne infrastrukture i
usluga u službi lokalnog
stanovništva i gostiju
Sukladnost s
mjerama (i
TO) PRR-a
M19 M19 M08 M07
TO 19.3.1.
TO 19.3.2.
TO
19.4.1. TO 8.5.2. TO 7.4.1.
Doprinos
prioritetima
i fokus
područjima
PRR
1, 6 1, 6 4 6
1A, 1B, 1C, ,
6A, 6B
1A, 1B,
1C, 6A,
6B
4A 6B
Naziv mjere 3.1. Animacija i izgradnja kapaciteta dionika za aktivan život, rad, uključenost i
suradnju
37
Obrazloženje mjere
Otok je po svojoj temeljnoj definiciji dio kopna i sustav okružen morem, čije pod sustave u
određenoj mjeri karakterizira veći ili manji stupanj izoliranosti prema kopnu i nadređenim
sustavima. Suvremena administrativno-teritorijalna organizacija i podijeljenost otoka Brača na
osam jedinica lokalne samouprave, dodatno doprinose otočnoj izoliranosti, polariziranom
razvoju te nedostatku suradnje i zajedničkog djelovanja. Glavni ciljevi ove mjere su doprinijeti
izgradnji i jačanju kapaciteta koji će razvijati suradništvo i međudjelovanje organizacija i
dionika koji su svojim djelovanjem usmjereni prema nadilaženju temeljnih otočnih razvojnih
nedostataka.
Financijska alokacija 262.171,88 EUR (100% sredstava LAG-a iz podmjere 19.3 i
100% sredstava LAG-a iz podmjere 19.4 PRR 2014-2020)
Predviđeni broj projekata 2 projekta suradnje
Naziv mjere 3.2. Društveno-gospodarska valorizacija otočne prirodne i
kulturne baštine
Obrazloženje mjere
Iznimno bogatu i raznoliku prirodnu i kulturnu resursnu osnovu, stanovništvo, institucije te
organizacije otoka Brača koriste tek u rijetkim primjerima. Ujedno, postojeća nedostatna i
neadekvatna valorizacija predstavljaju svojevrsnu prijetnju njihovoj degradaciji. Glavni ciljevi
ove mjere su stvoriti preduvjete za sustavnu i održivu valorizaciju sveukupne baštine te
sprečavanje njene degradacije.
Financijska alokacija 39.000,00 EUR (4,65% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR
2014-2020)
Predviđeni broj projekata 2
Naziv mjere
3.3. Razvoj ekonomski održive i energetski učinkovite male
javne infrastrukture i usluga u službi lokalnog stanovništva i
gostiju
Obrazloženje mjere
Područje LAG-a Brač obilježava neuravnoteženi teritorijalni razvoj među pojedinim dijelovima
otoka, a na što je moguće djelovati razvojem javne infrastrukture te jačanjem usluga. Glavni cilj
ove mjere je stvoriti jednake razvojne prilike na svim dijelovima LAG-a Brač, kako bi se
omogućio ravnomjerni prostorni razvoj otoka.
Financijska alokacija 259.950,00 EUR (30,99% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR
2014-2020)
Predviđeni broj projekata 13
Tablica 2– Opis ciljeva, mjera i tipova operacija (Napomena: opis tipova operacija s
definiranim korisnicima, aktivnostima, uvjetima prihvatljivosti, iznosima i intenzitetima
potpora, prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima te kriterijima odabira priložen je u
Dodatku 2)
5.3. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima
LRS LAG-a Brač predstavlja plansko-strateški dokument područja otoka Brača za razdoblje
do 2020. godine, s naglaskom na korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za
ruralni razvoj, također pružajući opći uvid u širi kontekst razvojnog usmjerenja i kao takav
svoju utemeljenost mora bazirati na horizontalnoj (sektorskoj) i vertikalnoj (prostorno-
hijererhijskoj i upravnoj) usklađenosti razvojnih dokumenata. Analiza usklađenosti LRS
38
LAG-a Brač s nadređenim strateškim dokumenata provedena je usporedbom usuglašenosti
prioritetnih (strateških) ciljeva ključnih dokumenata na nacionalnoj (uključujući strateške
smjernice EU) i regionalnoj razini koji definiraju ukupni razvoj područja i/ili razvoj odabranih
sektora s ciljevima LRS LAG-a Brač.
Prioritetni
ciljevi/mjere
LRS
LAG-a Brač
Nadređeni
strateški
dokumenti
Povećati konkurentnost
poljoprivredne proizvodnje i prerade
otoka Brača
Poboljšati gospodarske prilike
i mogućnosti, prepoznatljivost
i diversifikaciju
ponude razvojem
nepoljoprivrednih djelatnosti i
ruralnog turizma
Unaprijediti kvalitetu i bogatstvo
mogućnosti života, rada, razonode i
uključenosti svih stanovnika i
posjetitelja otoka
Poticanje
mladih
poljo-privrednik
a i razvoja
malih
OPG-ova
Razvoj i povećanje
konkurentnosti
uvođenjem novih,
okolišno prihvatljivih,
znanja i
tehnologija u
poljoprivrednu proizvodnju i
preradu
Potpora
zajedničkim
poduzetničkim
inicijativama temeljenim na
lokalnim
specifičnostim
a, tradiciji te inovacijama
Potpora
inovativnim i/ili
tradicijskim oblicima
turističkih,
umjetničkih i sl.
proizvodnji i usluga
Potpora novim
inicijativama temeljenim na
tradiciji i/ili
inovacijama
Animacija i
izgradnja
kapaciteta dionika za
aktivan
život, rad,
uključenost i suradnju
Zaštita,
održivo
korištenje i
društveno-gospodarska
valorizacija
prirodne i
kulturne baštine
Razvoj
održive male
javne
infrastrukture i usluga u
službi
lokalnog
stanovništva i gostiju
NACIONALNA RAZINA (UKLJUČUJUĆI STRATEŠKE SMJERNICE EU)
Strategija
prostornog razvoja
RH
P1
1. Održivost prostorne organizacije
1.4. Unapređivanje vitalnosti i privlačnosti ruralnog prostora
1.5. Održivi razvoj i korištenje obalnog područja
1.6. Smanjivanje regionalnih razlika i održivo planiranje razvojno specifičnih područja
1.7. Unapređivanje dostupnost infrastrukturnih sustava
P2
2. Očuvanost identiteta prostora
2.1. Održivo razvijanje zaštićenih područja prirode i područja ekološke
mreže
2.2. Očuvanje i održivo korištenje kulturnog nasljeđa
2.3. Unapređivanje vrsnoće građenja i oblikovanja prostora
2.4. Afirmacija obilježja i vrijednosti krajobraza
P3
3. Prometna povezanost 3.1.1. Razvijanje cestovnog prometa
3.1.4. Razvijanje pomorskog prometa
3.1.5. Razvijanje zračnog prometa
P4
4. Razvoj energetskog sustava
4.3. Povećavanje udjela obnovljivih
izvora energije
P5
5. Otpornost na promjene
5.1. Prilagodba klimatskim promjenama
5.2. Jačanje prirodnog kapitala planiranjem razvoja zelene infrastrukture
5.3. Povećavanje energetske učinkovitosti
5.4. Održivo gospodarenje otpadom
5.5. Održivo gospodarenje mineralnim sirovinama
5.6. Prilagođavanje promjenama uvjeta poslovanja
5.7. Razvijanje održivog turizma
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
RH
P2
Jačanje isplativosti poljoprivrednog
gospodarstva i konkurentnosti sviju
tipova poljoprivrede te promicanje
inovativnih poljoprivrednih
tehnologija i održivog upravljanja
šumama
P3
Poticanje organiziranja lanaca
opskrbe hranom, uključujući preradu i
plasiranje poljoprivrednih proizvoda
na tržište, dobrobit životinja te
upravljanje rizikom u poljoprivredi
P4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje
39
ekosustava povezanih s
poljoprivredom i šumarstvom
P5
Promicanje učinkovitosti resursa te
poticanje pomaka prema
gospodarstvu s niskom razinom
ugljika otpornom na klimatske
promjene u poljoprivrednom,
prehrambenom i šumarskom sektoru
P6 Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te
gospodarskog razvoja u ruralnim područjima
Strategija
ruralnog razvoja
RH 2008-2013
S1 Poboljšanje konkurentnosti
poljoprivrednog i šumarskog sektora
Poboljšanje konkurentnosti
poljoprivrednog i šumarskog sektora
S2 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa
S3 Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje
gospodarskog programa ruralnog gospodarstva
S4 Poboljšanje učinkovitosti
institucijskog okruženja
Strategija razvoja
turizma RH do
2020.
S1 Povećanje atraktivnosti i konkurentnosti turizma
S2
S3 Novo zapošljavanje
S4 Investicije
S5 Povećanje turističke potrošnje
Strategija razvoja
poduzetništva u
RH 2013-2020
S1
POBOLJŠANJE EKONOMSKE USPJEŠNOSTII
Unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima
proizvođačkih i uslužnih djelatnosti većim ulaganjem u R&D, višim
stupnjem inovacija, rastom izvoza te daljnjim razvojem poslovnih
mreža i povezanosti
S2
POBOLJŠAN PRISTUP FINANCIRANJU
Razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za
malo gospodarstvo
S3
PROMOCIJA PODUZETNIŠTVA Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i
jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i
uravnoteženom razvoju hrvatskih regija
S4
POBOLJŠANJE PODUZETNIČKIH
VJEŠTINA
Pružanje potpore većem razvoju
subjekata maloga gospodarstva
jačanjem njihove uprave, uvođenjem i
djelovanjem većeg broja
visokokvalificiranih zaposlenika te
podupiranjem cjeloživotnog učenja
zaposlenih u subjektima maloga
gospodarstva
S5
REGIONALNA RAZINA
Razvojna
Strategija SDŽ
2011-2013
S1 Konkurentno gospodarstvo
S2 Razvoj infrastrukture, zaštita prirode i
okoliša
Razvoj infrastrukture, zaštita prirode i
okoliša
S3 Razvoj ljudskih resursa i povećanje
kvalitete života
S4 Unapređenje upravljanja razvojem
S5 Jačanje prepoznatljivosti županije
Strategija razvoja
ljudskih
potencijala SDŽ
2014-2020
S1 Formalno, neformalno i informalno obrazovanje široko dostupno, pristupačno i u potpunosti usklađeno s
dinamičnim potrebama društva i gospodarstva
S2 Poticajno okruženje za razvoj poduzetništva, inovacija i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, s visokom
razinom društvene i okolišne održivosti
S3
Njegovanje, promicanje, razvoj i
podršku inicijativa te prakticiranje
načela i dobre prakse jednakih
40
mogućnosti, prilika i društvene i
ekonomske uključenosti svih skupina
građana
S4
Izgradnja kapaciteta lokalnog
partnerstva za zapošljavanje u
koordiniranju dionika, razvoju,
provedbi i praćenju politika,
strategija, prioriteta i mjera Strategije
razvoja ljudskih potencijala
Tablica 3 – Usklađenost LRS LAG-a Brač 2014-2020 s nadređenim strateškim dokumentima
5.4. Odabir projekata na razini LAG Brač
Metodologija odabira projekata na razini LAG-a temeljem provedbe 8. načela CLLD pristupa
lokalnom razvoju vođenom lokalnom zajednicom (decentralizirani pristup provedbe lokalnog
razvoja) detaljno se definira internim procedurama organizacije koje odobrava Skupština
LAG-a. Temelj za decentraliziran postupak upravljanja javnim sredstvima iz podmjere 19.2
PRR RH od strane LAG-a, odnosno odobrenje projekata krajnjih korisnika (nositelja
projekata), predstavlja važeći nacionalni Pravilnik za provedbu Mjere 19, podmjera 19.2, 19.3
i 19.4.9 (u daljnjem tekstu: Pravilnik), Ugovor za provedbu LRS i slijedni Sporazum o
suradnji u izvršavanju delegiranih administrativnih provjera s pripadajućim prilogom, koji
sklapaju LAG i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje:
APPRRR), a kojim su definirane međusobne funkcije i odgovornosti, te Smjernicama za
provedbu postupka odabira projekata objavljenim od strane APPRRR-a. U ovom poglavlju
okvirno je opisan postupak odabira projekata koji se, sažeto, sastoji od sljedećih aktivnosti:
Priprema i objava LAG Natječaja
LAG administratori (stručna služba odnosno ured LAG-a uz ev. potporu vanjskih suradnika,
prema potrebi) pripremaju dokumentaciju koja minimalno sadrži: predmet, svrhu i iznos
raspoloživih sredstava LAG Natječaja; uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i
dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti troškova
i dokumentaciju; kriterije odabira projekata i dokumentaciju za ocjenu usklađenosti projekta s
kriterijima; prag prolaznosti; prihvatljive i neprihvatljive troškove; detaljni postupak odabira
projekata; visinu i intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima); način, uvjete i rokove
prijave projekta; rokove i uvjete za podnošenje prigovora te popis priloga i obrazaca.
Dokumentacija natječaja sadržavati će i druge dokumente poput vodiča za korisnike i sl.
Nakon odobrenja ukupne natječajne dokumentacije od strane nadležnog tijela LAG-a, LAG
Natječaj, s pripadajućim obrascima, prilozima, vodičima i ostalom dokumentacijom,
objavljuje se na mrežnoj stranici LAG-a (www.lagbrac.hr). Obzirom na regulatorni okvir za provedbu podmjere 19.2 od strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini
tip operacije raspisuje se samo ukoliko je APPRRR na nacionalnoj razini raspisala najmanje
jedan natječaj za tip operacije sukladan tipu operacije LRS LAG-a.
Poziv se objavljuje i na funkcionalnim i operativnim mrežnim stranicama svih članova LAG-a
te se javnost izvješćuje preko tiskanih i drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini.
Detaljna provedba biti će propisana samim natječajem, dok će, u prije i u vrijeme njegova
9Pravilnik o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema
i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora
lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa
ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017). Napomena: U provedbi LRS
primjenjuje se Pravilnik te njegove izmjene i dopune koje su na snazi u trenutku provedbe LAG Natječaja.
41
trajanja, LAG provoditi animacijske aktivnosti kako bi korisnike što kvalitetnije pripremio za
prijave.
Podnošenje, zaprimanje i stvaranje prijavnog dosjea projekta te administrativna
kontrola; ocjenjivanje i odabir projekata
Projektne prijave zaprimaju se putem službene adrese LAG-a. Način podnošenja prijave
projekata jasno će biti naznačen u LAG Natječaju. Otvaranje prijava projekata pristiglih na
LAG natječaj obavlja Povjerenstvo kojeg imenuje Skupština LAG-a. Povjerenstvo čini njegov
Predsjednik te LAG administratori.
Nakon zaprimanja prijava provodi se administrativna kontrola koja, ujedno, predstavlja i 1.
fazu (tzv. Analiza 1) u postupku odabira projekata za provedbu LRS. Tijekom ove faze, LAG
može zatražiti i nadopunu dokumentacije dostavljene od strane nositelja projekata koji su se
prijavili na natječaj. Cilj 1. faze je provjera: potpunosti prijave, prihvatljivosti nositelja
projekta te osnovnih uvjeta prihvatljivosti projekta.
Nakon administrativne provjere, započinje 2. faza (Analiza 2) koja predstavlja kvalitativno
ocjenjivanje prijava od strane Ocjenjivačkog odbora kojeg imenuje nadležno tijelo LAG-a, a koja se provodi sukladno definiranim internim procedurama LAG-a i kriterijima odabira
definiranim LRS.
Rezultat ovih analiza je rang lista projekata s pratećom dokumentacijom koja se upućuje na
odlučivanje Upravnom odboru LAG-a. Upravni odbor, zatim, provodi procjenu projektnih
prijedloga prema izvješću i privremenoj rang listi te provjere sukladnosti s kriterijima za
vrednovanje i odabir projekata.
Na odluke Upravnog odbora, nositelji projekata imaju mogućnost prigovora tijelu LAG-a
nadležnom za prigovore. Odluke tijela LAG-a nadležnog za prigovore moraju biti jasne i
konačne i ne mogu ni na koji način biti promijenjene od strane Upravnog odbora LAG-a. U
slučaju da je prigovor prihvaćen, prijava projekta se vraća u administrativnu obradu.
Popis projekata koji su odabrani od strane LAG-a biti će objavljen na mrežnoj stranici LAG-a
nakon utvrđivanja rang liste odabranih projekata. Objava uključuje najmanje sljedeće
podatke: naziv nositelja projekta, naziv projekta i njegov kratak opis, intenzitet potpore i iznos
potpore.
Nakon završetka natječaja i postupka odabira projekata na razini LAG-a, sva postupovna
dokumentacija i odluke o odabiru dostavljaju se na natječaj APPRRR-a za provedbu LRS,
putem AGRONET-a, pri čemu, LAG podnosi Zahtjev za potporu za svaki pojedinačni
odobren projekt. APPRRR provodi postupak provjere usklađenosti odabira projekata LAG-a s
kriterijima navedenim u LRS i LAG Natječajem, te, nakon provedenih provjera, donosi
Odluku o dodjeli sredstava za svaki pozitivno ocijenjeni Zahtjev za potporu.
Lista potvrđenih i odobrenih projekata od strane APPRRR-a objavljuje se na mrežnim
stranicama LAG-a Brač.
5.5. Projekti suradnje
LAG Brač ima dugu tradiciju projekata suradnje kako sa susjednim područjima (Šolta, Split i
njihove visokoškolske ustanove, studentske udruge, LAG Škoji, LAG 5, tako i s LAG-ovima
u RH i inozemstvu (posebice LAG Pays Terresromanesen Payscatalan, Francuska, s kojim se
njeguje suradnja od 2007.g. i čija je predsjednica i članovi bili od velike pomoći u uspostavi i
promociji LEADER pristupa te izgradnji kapaciteta svih dionika LAG Brač). Budući su
analize pokazale potrebu daljnjeg rada na animaciji i izgradnji kapaciteta ciljanih skupina
dionika, posebice u smislu daljnjeg širenja dobre prakse unutarsektorske i međusektorske
suradnje, odnosno unutarotočne, međuotočne, regionalne i međuregionalne, ali i daljnje
međunarodne suradnje, projekti suradnje nastavit će se fokusirati na aktivnosti osvještavanja,
42
edukacije, razmjene iskustava, povezivanja i umrežavanja dionika LAG-a Brač s
zainteresiranim dionicima kako unutar područja LAG-a i sektora, tako i posebice u drugim
regijama i sektorima.
Stoga, za programsko razdoblje 2014.-2020., predviđa se suradnja u sljedećim tematskim
područjima:
Daljnji razvoj i unapređenje primjene LEADER pristupa razmjenom dobre prakse s LAG-ovim u regiji, RH i međunarodno, s posebnim naglaskom na animaciji, unapređenju
znanja i vještina, aktiviranju razvojnih potencijala svih dionika te uspostavi učinkovitih
operativnih struktura za provedbu, praćenje i evaluaciju, te unapređenje učinaka provedbe RS
LAG Brač. Ovaj dio uključuje i snažan interes obrazovnog sektora na otoku za uvođenjem
inovacija u obrazovanju, te novih obrazovnih programa usklađenih s razvojnim potrebama i
mogućnostima otoka Brača. Ovi projekti će se realizirati kroz ESF i Erasmus+;
Projekti međuteritorijalne i transnacionalne, unutarsektorske i međusektorske suradnje s posebnim naglaskom na razvoju inovativnog malog i srednjeg poduzetništva, društvenih
inovacija, društvenog poduzetništvatemeljenog na tradiciji zadrugarstva počevši od
Pustinje Blaca kao jedne od najstarijih dokumentiranih zadruga u EU i svijetu i u suradnji sa
sličnim takvim lokacijama u svijetu te kroz razvoj urbanih i ruralnih inkubatora i programa za
mlade, skupine u nepovoljnom položaju i/ili inovativne poduzetnike. Ovi projekti se planiraju
realizirati kroz ESF, Interreg Adrion i Interreg Mediteran;
Maslinarstvo - daljnji razvoj proizvodnje, brenda i unapređenje kvalitete maslinovog ulja, informiranje, animacija, povezivanje i edukacija maslinara kroz programe razmjene
znanja, studijskih putovanja, istraživanja novih modela rada, promicanja ekoloških načina
proizvodnje i slično.
Kamenarstvo - odmak prema kamenarskim proizvodnjama dodatne vrijednosti u
skladu s načelima održivog razvoja i smanjenja prekomjernog iscrpljivanja neobnovljivih
resursa otoka te povezivanje suradnje;
Ekološka poljoprivreda - razvoj i pomicanje dobre prakse održive i ekološki certificirane proizvodnje kroz programe suradnje;
Ribarstvo, marikultura, pomorstvo i pomorska tradicija s mogućnošću rada i podrške uspostavi LAG-ova u ribarstvu (LAGUR Središnja Dalmacija), ali i s daljnjim
razvojem i modernizacijom proizvodnje u ovom sektoru;
Održivi cjelogodišnji turizam posebnih interesa temeljen na integraciji i valorizaciji
prirodne i kulturne baštine otoka, te poticanju razvoja aktivnog, pustolovnog, kulturnog,
kreativnog, ruralnog, gastro-eno i agro-turizma, kao i drugih oblika turizma posebnih interesa
u suradnji sa sličnim nastojanjima u mikro i makro-regiji te na razini EU;
Održiva poljoprivreda - LAG Brač već sada, kao pridruženi partner, surađuje aktivno s LAG 5 (koji,
osim Dubrovačkog primorja i Pelješca, obuhvaća otoke Korčulu, Mljet i Lastovo) i LAG Škoji (Šolta,
Hvar i Vis) u vrlo ambicioznom projektu „Poljoprivreda u prostorima visoke prirodne vrijednosti:
učenje, inovacije i znanje (engl. High Nature Value Farming: Learning, Innovation and Knowledge) u
okviru Obzor 2020 Programa unije u suradnji s 10-ak uglednih znanstveno-istraživačkih institucija iz
11 zemalja EU. Kako ovaj projekt službeno počinje u travnju 2016., te traje do kraja ožujka 2019.g.,
on će biti odlična podloga za izgradnju kapaciteta i daljnje širenje mogućnosti suradnje, ali i
inovacija..
- Priprema i provedba projekata suradnje LAG-a Brač opisana je glavnim koracima,
sukladno novom Pravilniku za provedbu mjere 19 (NN 96/2017):Definiranje pripremnih
aktivnosti, UO LAG-a donosi odluku o pripremi projekta suradnje
- APPRRR – odobrenje pripreme projekta suradnje (19.3.1)
43
- Planiranje projekta suradnje, zajedno s partnerima (max. 18 mjeseci)
- Stručna služba (ured; LAG administrator) i UO LAG-a provjeravaju usklađenost s LRS i
pripremaju projekt
- Odobrenje projekta suradnje od strane Skupštine LAG-a; Sporazum o suradnji
- Dostava projekta suradnje APPRRR-u, obrada prihvatljivosti aktivnosti
- Odobrenje APPRRR-a za provedbu projekta suradnje (19.3.2)
- Provedba projekta suradnje s partnerima (max. 36 mjeseci)
- Izvješće/odobrenje Skupštine LAG-a o završetku projekta suradnje, odobrenje APPRRR-a
o povratu sredstava.
U trenutku kada LAG izrazi interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme,
može se osnovati posebno povjerenstvo za dodjelu i praćenje utroška sredstava, kako bi se
pravovremeno umanjila mogućnost da LAG kao prijavitelj utroši sva alocirana sredstva.
Važno je napomenuti kao LAG planira provedbu 2 projekta suradnje – jedan na nacionalnoj i
jedan na međunarodnoj razini. Odluku o ulasku u projekt suradnje, kroz detaljno elaboriranje i
prikazivanje rezultata implementacije, moraju podržati članovi Skupštine. Upravni odbor će
direktno sudjelovati u pripremi projekta suradnje, osiguravajući kvalitetni obuhvat i visoku razinu kvalitete predmetnog projekta. Prilikom ulaska u projekte suradnje, obavezno je
potpisivanje Partnerskog sporazuma ili Sporazuma o suradnji s odabranim LAG-om, u
kojemu se jasno navode zadaci, prava i obaveze svakog od partnera. Kriteriji odabira
projekata suradnje i postupci odabira definirani su Pravilnikom za provedbu Mjere 19, u
dijelu za podmjeru 19.3, tipove operacija 19.3.1 i 19.3.2.
5.6. Opis inovativnog i integriranog karaktera LRS
LRS LAG Brač primjenu inovativnog i integriranog pristupa temelji na sljedećim elementima:
Inovativnost Integriranost
U fazi
izrade
U fazi izrade kao poseban zaključak
radionica proizašla je potreba rada na
uspostavi struktura poticanja inovacija
što je rezultiralo i značajnim
povećanjem uključenja mladih te osoba
kreativnih struka u izradu LRS-a, a
posebice je zanimljiv iskaz interesa
obrazovnog sektora koji je pokazao
velik interes za pokretanje inovacija u
obrazovanju kako bi područje moglo
odgovoriti na ključne razvojne izazove.
Ovo je uključilo i konkretne uočene
prijedloge projekata koji će doprinijeti
razvoju inovacija i inovacijama
usmjerenog društva i gospodarstva
povezivanjem javnog i privatnog
obrazovnog, znanstveno-istraživačkog,
društvenog i gospodarskog sektora kroz
uspostavu infrastrukture za poticanje
inovacija i uspostavu co-working
inkubatora u Supetru za podršku
inovativnih nastojanja mladih, malih i
srednjih poduzetnika, udruga i drugih
Integriranost u fazi izrade uključivala je
terenski rad koji je pokrio cijeli teritorij
otoka Brača i uključio dionike iz svih
sektora. Tijekom radionica, integrirani
pristup je proizašao i kao jedan od
ključnih razvojnih imperativa otoka
Brača za sljedeće razdoblje. Zanimljivo
je da je taj dio nastojanja već u fazi
izrade počeo generirati konkretne
rezultate jer se tijekom izrade stvorilo
ili je u procesu inicijacije stvaranje više
integriranih inicijativa (povezivanje
ekoloških proizvođača i turističkih
djelatnika, povezivanje turizma i
kulturnog sektora). Integracija otoka,
struktura upravljanja, dionika i sektora
je naslovni dio prvog Glasila LAG Brač
izdanog u okviru izrade LRS kao ideja
stvaranja trajnog alata za promicanje
integrativnog pristupa u razvoju otoka
Brača. Integrirani pristup je ugrađen u
sve prioritete i mjere LRS LAG Brač
kao horizontalni cilj i načelo, ali i
44
dionika otoka. kriterij bodovanja projekata suradnje.
U fazi
provedbe
na razini
mjera i
operacija
Inovativnost je jedan od kriterija
procjene i odabira projekata na razini
svih mjera i operacija LRS LAG Brač,
te posebice na razini projekata suradnje.
Inovativnost je izrijekom spomenuta u
prioritetnim mjerama 1.3. (inovativni
modeli plasmana), 2.2. Poticanje
inovativnih i selektivnih oblika
cjelogodišnjeg turizma te 2.3. Potpora
malim poduzetničkim inicijativama
temeljenim na lokalnim
specifičnostima, tradiciji i/ili
inovacijama. Inovacije su posebice
istaknute u projektima suradnje u
kojima će to biti jedan od ključnih fokusa horizontalnih projektno-
programskih nastojanja, a u nekima i
glavna tema, a dio su kriterija
bodovanja istih.
Integrativnost je izražena u izjavi o
viziji, načelima razvoja, a uključena je
neizravno kao horizontalno načelo u
sve prioritete, mjere i operacije, te
izravno kao strateški prioritetni cilj 3
čiji je fokus upravo umrežavanje
dionika i primjena integriranih pristupa,
te kroz mjere 1.2. (operativne skupine),
1.3. (proizvođačke grupe, horizontalna i
vertikalna suradnja), 2.1. (projekti
međusektorske suradnje, kratki lanci
opskrbe) i 2.3 (inovativno
poduzetništvo, turizam, kultura).
Integrativnost će biti i jedan od kriterija
ocjenjivanja projekata, tj. prijavitelji koji budu u svojim projektima i/ili
dosadašnjem radu mogli argumentirati
primjenu ovog načela, moći će računati
na dodatne bodove.
U fazi
provedbe
na
institucio-
nalnoj
razini
LAG Brač će koristiti inovativne
pristupe i u svom institucionalnom i
organizacijskom razvoju, koristeći
načela i dobru praksu društvenih
inovacija i društvenog poduzetništva
posebice putem projekata i programa
suradnji koji imaju za cilj doprinijeti
izgradnji unutrašnjih inovacijskih
kapaciteta LAG-a i njezinih članica te
uspostavom sustava podrški za
uvođenje i razvoj inovacija u projekte,
programe i organizacijske strukture
LAG-a Brač i cijelog otoka Brača.
LAG Brač je prepoznao integrativnost
kao možda najvažniji čimbenik
vlastitog održivog razvoja te je odlučan
ovo načelo ugrađivati u svoj
institucionalni razvoj kroz sredstva
dostupna kroz PRR, ali i kroz druge
programe kojima će se nastojati
doprinijeti razvoju dobre prakse
integriranih pristupa stvaranjem
novihklasterskihmeđusektorskih
struktura na području teritorija i
okruženja te novih poslovnih modela
djelovanja i suradnje utemeljenih
upravo na ovim načelima.
Na razini
horizo-
ntalnih
politika
LRS će doprinositi horizontalnim
ciljevima politika u segmentu okoliša,
uključivanja skupina u nepovoljnom
položaju te prilagodbi i ublažavanju
klimatskih promjena korištenjem
inovativnih pristupa u promicanju i
primjeni ovih nastojanja na razini sva
tri prioritetna cilja, te posebice kroz
inovacijske projekte suradnje koji
izravno ciljaju na ove teme (poput
projekta Poljoprivreda u područjima
visoke prirodne vrijednosti, projekata
obrazovnih i kulturnih suradnji ili
projekta inovacijskog inkubatora za
projekte koji ciljaju na otvaranje radnih
mjesta za teško zapošljive skupine ili
LRS LAG Brač je u naravi utemeljena
na integraciji horizontalnih politika i
ciljeva EU u sve projekte i programe
kroz sustav kriterija za odabir projekata
na razini svih mjera i tipova operacija, a
u prioritetnom cilju 3 to je jedan od
ključnih kriterija odabira. Integrativnost
LRS LAG Brač dolazi do izražaja u
provedbi mjera 19.2., 19.3. i 19.4., 3.2 i
3.3. gdje će se kroz infrastrukturna
ulaganja stvarati osnova za dugoročno
integrativno djelovanje i povezivanje
dionika i sektora (npr. izgradnja i
uređenje samoodrživih javnih sadržaja
na načelima zelene gradnje i socijalne
uključenosti, uređenje poučnih staza i
45
poticanja razvoja inovativnih ekoloških
proizvodnji i usluga. Na razini
strateških prioriteta, Cilj 3 je izravno
posvećen ovoj tematici, a Cilj 2
neizravno.
vidikovaca s ciljemunapređenja svijesti
o vrijednosti okoliša, prirodne baštine,
odnosno krajobrazne i biološke
raznolikosti, te održivog razvoja
posebice manje razvijenih sredina i sl.). Tablica 4 – Opis inovativnog i integrativnog karaktera LRS LAG Brač
Integrirani i inovativni pristup očituje se tako na svim bitnim razinama strateškog planiranja i
djelovanja, pri čemu treba posebno istaknuti da je logika strateške intervencije odabrana na
osnovu promišljanja sinergijskih učinaka odabranih mjera, operacija i aktivnosti na razini
cijele LRS LAG Brač što omogućuje da se međusobnim pozitivnim međudjelovanjem istih
može očekivati povećanje učinaka na razini svake pojedinačne mjere, operacije i aktivnosti, a
posebice strategije u cjelini. Odabranom politikom malih, ali provedivih, vidljivih i povezanih
koraka, očekuje se povećanje volje i interesa svih dionika za dodatnim angažmanom,
povratkom nade posebice među mlade i visokoobrazovane, ali i isključene skupine, čime se
očekuje povećati ukupna atraktivnost, kvaliteta života, rada i razvojnih perspektiva cijelog
otoka Brača.
6. OPIS IZRADE LRS 2014-2020 LAG-A BRAČ
Za provedbu postupka izrade LRS formirana je otvorena radna grupa iz redova predstavnika
javnog, civilnog i privatnog sektora područja LAG-a Brač. U nastavku je prikazan hodogram
aktivnosti te opis participativnog pristupa izrade LRS, s naznačenim participativnim razinama
izrade (informiranje, konzultacije, osnaživanje) te pojedinačnim aktivnostima, metodama,
(su)dionicima te rezultatima unutar svake od razina.
Tijekom izrade LRS ukupno je provedeno: uvodna radionica u Supetru, 8 informativnih
radionica po jedinicama lokalne samouprave u sastavu LAG-a, uz sudjelovanje ukupno 77
(su)dionika, a osim njih u informativnoj fazi provedene su još aktivnosti izrade e-
glasila“Bračke novitade” te službene web stranice LAG-a. U fazi konzultacija, nakon
višemjesečnog terenskog te kabinetskog prikupljanja statističkih te ostalih kvantitativnih i
kvalitativnih podataka, uslijedilo je provođenje ankete među relevantnim dionicima o
razvojnim problemima, održana je fokus grupa s predstavnicima maslinarskog sektora.
Tijekom cjelokupnog razdoblja izrade LRS, prikupljane su projektne ideje koje su uvrštene u
LRS. Faza osnaživanja započela je aktivnim uključivanjem lokalnog stanovništva u proces
izrade i donošenja LRS, a od pojedinačnih aktivnosti uključivala je radionice izrade SWOT
analize te definiranja vizije i razvojnih ciljeva, mjera i aktivnosti LRS.
Kroz cijelo vrijeme, dionici su se informirali i educirali kako o LEADER pristupu, funkcijama
i nadležnostima LAG-a, Programu ruralnog razvoja, metodologiji lokalnog razvoja
upravljanog od strane zajednice, kao i o samom procesu izrade strategije i njihovoj ulozi u
pripremi, a posebice provedbi Strategije. U tablici 5, nalazi se pregled svih aktivnosti po
razinama uključenja lokalnih dionika.
Razina
uključenja Aktivnosti Metode (Su)dionici
Broj
sudionika Rezultati
Info
rm
ir
an
je Uvodna
radionica
Supetar
29.10.2015.
Prezentacija,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
11
Predstavnici sva tri relevantna razvojna
sektora LAG-a Brač upoznati su s
predstojećim procesom izrade LRS.
Definirane radne skupine te dogovoren
hodogram aktivnosti izrade LRS.
46
CEDRA Split
Informativna
radionica Bol
18.11.2015.
Prezentacija,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
CEDRA Split
11
Predstavnici sva tri relevantna razvojna
sektora s područja općine Bol su
upoznati s načelima LEADER pristupa,
ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te
mogućnostima financiranja iz PRR-a
RH 2014-2020.
Informativna
radionica
Pučišća18.11.2
015.
Prezentacija,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
CEDRA Split
10
Predstavnici sva tri relevantna razvojna
sektora s područja općine Pučišća su
upoznati s načelima LEADER pristupa,
ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te
mogućnostima financiranja iz PRR-a
RH 2014-2020.
Informativna
radionica
Supetar
18.11.2015.
Prezentacija,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
CEDRA Split
13
Predstavnici sva tri relevantna razvojna
sektora s područja grada Supetra su
upoznati s načelima LEADER pristupa,
ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te
mogućnostima financiranja iz PRR-a
RH 2014-2020.
Informativna
radionica
Milna
2.12.2015.
Prezentacija,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
CEDRA Split
10
Predstavnici sva tri relevantna razvojna
sektora s područja općine Milna su
upoznati s načelima LEADER pristupa,
ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te
mogućnostima financiranja iz PRR-a
RH 2014-2020.
Informativna
radionica
Nerežišća
2.12.2015.
Prezentacija,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
CEDRA Split
3
Predstavnici sva tri relevantna razvojna
sektora s područja općine Nerežišća su
upoznati s načelima LEADER pristupa,
ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te
mogućnostima financiranja iz PRR-a
RH 2014-2020.
Informativna
radionica
Postira
2.12.2015.
Prezentacija,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
CEDRA Split
9
Predstavnici sva tri relevantna razvojna
sektora s područja općine Postira su
upoznati s načelima LEADER pristupa,
ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te
mogućnostima financiranja iz PRR-a
RH 2014-2020.
Informativna
radionica
Sutivan
8.12.2015.
Prezentacija,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
CEDRA Split
10
Predstavnici sva tri relevantna razvojna
sektora s područja općine Sutivan su
upoznati s načelima LEADER pristupa,
ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te
mogućnostima financiranja iz PRR-a
RH 2014-2020.
Izrada
newslettera
siječanj, 2016.
Newsletter
LAG Brač,
CEDRA Split,
šira javnost
1138
Šira javnost je upoznata s dosadašnjim
rezultatima i daljnjim tijekom izrade
LRS LAG-a Brač putem mjesečnog
newslettera Bračke novitade
Izrada web
stranice
siječanj, 2015.
Web stranica,
stranica
LAG Brač, šira
javnost ~3500
Šira javnost je upoznata s djelovanjem
LAG-a Brač
Informativna
radionica
predstavljanja
analize stanja
Supetar
16.1.2016.
Prezentacija,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
CEDRA Split
42
Predstavnici sva tri relevantna razvojna
sektora upoznata su s analizom stanja
područja LAG-a Brač
Predstavljanje
Vodiča za
izradu,
praćenje i
Prezentacija,
slušanje
Predstavnici
LAG-a Brač 2
Predstavnici LAG-a Brač upoznati su s
načelima izrade, praćenja, evaluacije i
monitoringa LRS-a za programsko
razdoblje 2014-2020
47
monitoring
evaluacije
lokalnih
razvojnih
strategija za
programsko
razdoblje
2014.-2020.
godine Zagreb
28.10.2015.
Kon
zu
ltacij
e
Tematska
fokus grupa s
maslinarima
Supetar
16.01.2015.
Fokus grupa 8
Prikupljeni su osnovni statistički podaci
te razvojne snage, slabosti, prilike i
prijetnje u kontekstu maslinarskog
sektora područja LAG-a Brač.
Provođenje
ankete o
razvojnim
problemima
Supetar
16.01.2015.
Anketa
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
CEDRA Split
34 Prikupljeni su podaci o razvojnim
problemima područja LAG-a Brača
Provođenje
intervjua te
online upitnika
s različitim
dionicima
studeni, 2015.-
veljača, 2016.
Intervju,
upitnik
Predstavnici
najznačajnijih
gospodarskih
sektora (ribarski i
riboprerađivački,
vinogradarski i
vinarski, kameno-
klesarski,
šumarski,
stočarski,
turistički), javne
uprave (JLS,
vrtići, škole, TZ)
te civilnog
društva (udruge te
fizičke osobe),
LAG Brač,
CEDRA Split
28
Prikupljeni su statistički podaci te ostale
kvantitativne i kvalitativne informacije o
socio-ekonomskom razvojnom stanju
područja LAG-a Brač
Prikupljanje
projektnih
ideja, listopad,
2015.-veljača,
2016.
Upitnik za
prikupljanje
projektnih
ideja,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač
45
Prikupljene su projektne ideje koje su
upisane u bazu projektnih ideja LAG-a
Brač te uvrštene u LRS 2014-2020
LAG-a Brač
Osn
aživ
an
je
Radionica
izrade SWOT
analize,
Supetar
16.1.2016.
Rad u
grupama,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač,
LAG Brač,
CEDRA Split
42
Definirane su snage, slabosti, prilike i
prijetnje iz područja općih značajki,
gospodarstva te demografsko-socijalnih
značajki područja LAG-a Brač
Radionica
definiranja
prioritetnih
ciljeva, mjera i
tipova
operacija,
Supetar,
6.2.2016.
Rad u
grupama,
razgovor
Predstavnici sva
tri relevantna
razvojna sektora
LAG-a Brač, ured
LAG-a Brač,
CEDRA Split
24
Definirano je razvojno usmjerenja LAG-
a Brač, donošenjem vizije, zatim su
odabrani tipovi operacija te definirani
prioritetni ciljevi i mjere
48
Radionica
definiranja
kriterija za
odabir
Povjerenstva
za ocjenu i
odabir
projekata,
Supetar,
25.02.2015.
Razgovor
Upravni odbor
LAG-a,
predstavnici
ureda LAG-a,
CEDRA Split
9
Definiran je broj članova te kriteriji
odabira Povjerenstva koje će ocjenjivati
i odabirati projekte.
Predstavljanje
nacrta RS
LAG-a Brač
2014-2020,
Supetar,
10.3.2016.
Prezentacija,
razgovor
Članovi i
predstavnici
ureda LAG-a, šira
javnost, CEDRA
Split
25
Članovi LAG-a, kao i šira javnost su
upoznati s nacrtom LRS LAG-a Brač
2014-2020
Zaprimanje
komentara i
preporuka za
intervencijama
u Nacrtu RS
LAG-a Brač,
10.3.-
21.3.2016
E-mail, radni
sastanak,
razgovor
Predstavnici
ureda LAG-a
Brač, dionici i
stanovnici LAG-a
Brač, CEDRA
Split
25
Unesene su određene izmjene u nacrtu
LRS LAG-a Brač prema zaprimljenim
preporukama i savjetovanjima
Redovna
skupština
LAG-a Brač,
usvajanje
LRS, Supetar ,
22.03.2015.
Razgovor
Članovi skupštine
LAG-a Brač,
predstavnici
ureda LAG-a
Brač, CEDRA
Split
27 Usvojena LRS LAG-a Brač 2014-2020
Konzultacije s
dionicima o
usklađenim
djelovima
LRS, područje
LAG-a Brač,
listopad i
studeni, 2017.
E-mail,
obilasci i
radni
sastanci s
dionicim
LAG-a Brač
Predstavnici
ureda LAG-a,
dionici LAG-a
Brač, CEDRA
Split
20 Izrađena usklađena verzija LRS LAG-a
Brač 2014-2020 s pratećim dodacima
Skupština
LAG-a Brač,
usvajanje
usklađene
LRS, Supetar,
29.12.2017.
Razgovor
Članovi skupštine
LAG-a Brač,
predstavnici
ureda LAG-a
Brač
20 Usvojenja usklađena verzija LRS LAG-
a Brač 2014-2020 s pratećim dodacima
Konzultacije s
dionicima o
prvoj izmjeni
LRS, otok
Brač,
kontinuirano
od rujna 2018.
E-mail,
obilasci i
radni
sastanci s
dionicim
LAG-a Brač
Predstavnici
ureda LAG-a,
dionici LAG-a
Brač, CEDRA
Split
40
Prijedlog izmjena strateških ciljeva,
mjera i tipova operacija, financijske
alokaije prema tipovima operacija i
akcijskog plana, te kriterija odabira
projekata prema tipovima operacija
Skupština
LAG-a Brač,
izmjenjene
LRS, Supetar,
29.04.2019.
Razgovor
Članovi skupštine
LAG-a Brač,
predstavnici
ureda LAG-a
Brač
21 Usvojenja izmjenjena verzija LRS LAG-
a Brač 2014-2020 s pratećim dodacima
Tablica 5 – Pregled aktivnosti, razine uključenosti i broja dionika u izradu i usklađivanje LRS LAG-a
Brač (Popis sudionika priložen je u Dodatku 3).
49
7. PROVEDBA LRS LAG-A BRAČ
7.1. Akcijski plan provedbe
Akcijski plan prikazuje hodogram planiranog tijeka implementacije tipova operacija za
postizanje očekivanih rezultata strateških ciljeva LRS u programskom razdoblju 2014.-2020.,
a ujedno i planirani broj odobrenih projekata od strane LAG-a u navedenom programskom
razdoblju.
Tablica 6 – Akcijski plan provedbe LRS LAG-a Brač 2014-2020
7.2. Opis praćenja i evaluacije učinaka provedbe LRS
Uspješna provedba LRS LAG Brač podrazumijeva uspostavu kvalitetnih sustava praćenja
provedbe i evaluacije učinaka provedbe LRS kako bi se omogućilo jednostavno, učinkovito i
permanentno mjerenje napredovanja prema ostvarenju zacrtanih ciljeva, pravodobno
djelovanje u slučaju pojave relevantnih odstupanja, ali i kontinuirano učenje, prilagodba i
optimiranje svih procesa kako bi se u konačnici optimirali i sami rezultati provedbe LRS.
Sustav praćenja provedbe temelji se na sljedećem skupu alata:
- Izradi i praćenju godišnjih planova rada sa skupom specifičnih, mjerljivih, dostižnih,
realnih i vremenski određenih pokazatelja (npr. broj realiziranih projekata, broj uključenih
dionika, planirana financijska sredstva);
- Izradi redovnih narativnih i financijskih godišnjih izvješća s prikazom svih ostvarenja u
prethodnom razdoblju, s analizom eventualnih odstupanja, odnosno obrazloženjima istih,
kao i naučenim lekcijama;
- Evaluacijskom izvješću koji se osim usporedbe planiranog i ostvarenog, ocjenjujekvantitet
i kvaliteta rezultata, relevantnost, učinkovitost, djelotvornost, utjecaj, održivost rezultata, dodana vrijednost, ostvarivanje horizontalnih ciljeva, itd.
Metodologija praćenja i evaluacije učinaka provedbe temeljit će se na preporukama EK i
dobroj praksi upravljanja programskim ciklusom. Kao alati evaluacije koristit će se analiza
SC/M/TO 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno
projekta
SC1 0 0 10 26 36
M1.1. 0 0 10 26 0 36
TO1.1.1. 0 0 10 26 0 36
SC3 0 0 3 12 2 17
M3.1. 0 0 0 2 0 2
TO3.1.1. 0 0 0 2 0 2
TO3.1.2. N/A N/A N/A N/A N/A N/A
M3.2. 0 0 0 0 2 2
TO3.2.2. 0 0 0 0 2 2
M3.3. 0 0 3 10 0 13
TO3.3.1. 0 0 3 10 0 13
50
dokumentacije (LRS, operativni planovi, godišnja narativna i financijska izvješća), tiskani i
elektronski anketni upitnici za ciljne skupine i krajnje korisnike mjera i operacija, ali i za sve
članove i upravljačke strukture LAG-a, kao i predstavnike lokalnih zajednice i ključnih ciljnih
skupina unutar njih, konzultativni grupni i pojedinačni sastanci s odabranim predstavnicima
relevantnih dionika, te komunikacija telefonom i virtualnim putem. Cilj svih aktivnosti jest
priskrbiti objektivne informacije o provedbi LRS-a tijekom cijelog programskog razdoblja.
Sva izvješća, uključivo i evaluacijsko, bit će javno i stalno dostupni na stranicama LAG Brač,
te će se predstavljati i diskutirati na posebnim sjednicama Upravnog odbora i Skupštine LAG
Brač.
Temeljem ovako prikupljenih informacija, izrađivat će se konkretne preporuke i zaključci o
mogućnostima unapređenja svih elemenata provedbe LRS-a, uključivo i one koje se tiču
revizije same LRS LAG Brač kako bi se omogućio stvaran uspjeh ne samo u njezinom
formalnom ispunjenju, već prije svega i u smislu stvarnog doprinosa ostvarenju mjerljive
dobrobiti za sve dionike otoka Brača. Plan praćenja i evaluacije prikazan je u tablici ispod.
Element plana Praćenje provedbe Interna evaluacija Eksterna evaluacija
Izvršitelj Stručna služba, ured LAG-a (LAG
administrator)
Stručna služba, ured (LAG administrator) i interni
stručni suradnici LAG-a
Vanjski stručni suradnici
Odgovorno
tijelo
Upravni odbor i
Skupština
Upravni odbor i Skupština Upravni odbor i skupština
(usvajaju)
Dinamika Godišnje Godišnje 2019. (odmah po završetku 2018.) i 2023. (završno
vrednovanje ukupne LRS, ex
post)
Metode i alati Godišnji plan rada; Praćenje realizacije
pokazatelja; Godišnje
izvješće o provedbi LRS
Upitnici; Konzultativni sastanci; Izvješće o
vrednovanju provedbe LRS
Upitnici; Intervjui; Konzultativni sastanci i fokus grupe; Izvješće o vrednovanju
provedbe LRS
Pokazatelji Broj potpora i korisnika;
Broj stvorenih i/ili sačuvanih radnih mjesta
Broj upitnika; Kvaliteta povratnih informacija;
zadovoljstva dionika radom LAG-a i provedbom LRS
Kvaliteta povratnih informacija; Zadovoljstvo dionika radom
LAG-a i provedbom LRS; Ocjena relevantnosti,
učinkovitosti, djelotvornosti, održivosti, utjecaja i ostvarene
dodatne vrijednosti
Sredstva i
resursi
Postotak radnog
vremena zaposlenika LAG-a;
Administrativni
troškovi i režije
Postotak radnog vremena
zaposlenika i suradnika LAG-a;
Administrativni troškovi i
režije; Prostor i osvježenje za sastanke s dionicima
Trošak vanjskog stručnog
suradnika; Prostor i osvježenje za
događanja i sastanke s dionicima
Proračun 20.000,00 Kn 20.000,00 50.000,00
Tablica 7 – Elementi plana praćenja i evaluacije učinaka provedbe LRS LAG-a Brač
51
7.3. Mjerenje učinaka LRS 2014-2020 LAG-a Brač
Cilj Mjera Tip operacije Pokazatelj
outputa
Pokazatelj
rezultata
Pokazatelj
učinka
1. Povećati
konkurentnost
poljoprivredne
proizvodnje i prerade otoka Brača
1.1. Poticanje
malih
poljoprivrednih gospodarstava
1.1.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Broj korisnika Broj i iznos ulaganja
Broj radnih mjesta, % povećanja prihoda od
poljoprivrede
3. Unaprijediti kvalitetu i
bogatstvo
mogućnosti života,
rada, razonode i uključenosti svih
stanovnika i
posjetitelja otoka
3.1. Animacija i izgradnja
kapaciteta dionika
za aktivan život,
rad, uključenost i suradnju
3.1.1. Priprema i provedba
aktivnosti suradnje LAG-a
Broj projekata
suradnje
Broj partnera
uključenih u
programe
suradnje
Broj korisnika
projekata suradnje
3.1.2. Tekući troškovi i animacija Broj provedenih
natječaja
Broj projekata i
iznos utrošenih sredstava
% povećanja prihoda
korisnika mjera
3.2. Društveno-gospodarska
valorizacija
prirodne i kulturne
baštine
3.2.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje
infrastrukture
Broj projekata ulaganja
Broj i duljina ili površinaobjekat
a
% uređenih područja
3.3. Razvoj
održive male javne
infrastrukture i
usluga u službi
lokalnog stanovništva i
gostiju
3.3.1. Ulaganja u pokretanje,
poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovništvo, uključujući slobodno
vrijeme i kulturne aktivnosti te
povezanu infrastrukturu
Broj projekata
ulaganja
Broj novih
sadržaja i programa
temeljenih na
realiziranim
ulaganjima
Broj stanovnika i
gostiju kojima je unaprjeđena kvaliteta
života i boravka
Tablica 8 – Prikaz pokazatelja outputa, rezultata i učinka po mjerama i tipovima operacija
8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE
8.1. Povijest organizacije
LAG Brač djeluje kao lokalno partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora temeljeno na
smjernicama LEADER pristupa te okuplja relevantne dionike i kapacitete za provedbu ciljeva
i mjera LRS. Od prvih početaka djelovanja, fokus pokretača LAG-a bilo je informiranje,
animiranje i izgradnja kapaciteta svih članova i dionika LAG-a da izgrade operativnu
strukturu koja će sustavno raditi na sveukupnom razvoju i konkurentnosti otoka Brača,
angažirajući raspoložive ljudske, organizacijske, institucionalne i druge potrebne resurse.
Inicijativa uspostave lokalnog partnerstva na području otoka Brača rezultat je višegodišnje
bilateralne hrvatsko-francuske suradnje, koja je rezultirala osnivanjem Udruge za otočki
razvoj ˝Brač˝ 2008. godine, sa sjedištem u Supetru, a koja se svojim radom temeljenim na
načelima LEADER može smatrati pretečom lokalne akcijske grupe na ovome prostoru. Rad
Udruge usmjerio se na podizanje svijesti o potrebi organiziranja i pripremanja otoka za
nadolazeće pristupanje EU s naglaskom na mogućnost povlačenja sredstava iz strukturnih
fondova EU te izgradnju kapaciteta svih dionika za ostvarenje ciljeva održivog razvoja otoka
na načelima LEADER pristupa. Godine 2010. u rad se priključuje i područje otoka Šolte.
Formalno Lokalna akcijska grupa „Brač, Šolta“ osnovana je 13. listopada 2011. godine na
osnivačkoj skupštini u Sutivanu. Osnivačku skupštinu LAG-a činilo je 19 članova, a činili su
ih predstavnici triju razvojnih sektora s područja otoka Brača i Šolte. Cjelokupne daljnje
aktivnosti LAG-a bile su usmjerene na izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a “Brač,
Šolta”, koja je izrađena u suradnji s Razvojnom agencijom AZRA iz Varaždina, Ekonomskim
fakultetom iz Splita te međunarodnom udrugom studenata AIESEC, a uz financijsku podršku
52
Splitsko-dalmatinske županije te lokalnih jedinica samouprave u sastavu LAG-a. Općina Šolta
je početkom 2014. godine istupila iz LAG-a “Brač, Šolta“, te na redovnoj Skupštini održanoj
u Supetru 01.07.2014. godine, LAG nastavio rad pod imenom Lokalna akcijska grupa ”Brač”.
Međutim, LAG Brač od tada raste i razvija svoje kapacitete, te uskoro i zapošljava
profesionalnog djelatnika. Danas tako tijela LAG “Brač” čine: Skupština, odnosno zastupnici
pravnih i fizičkih osoba članova LAG-a, zatim Upravni odbor kojeg čine 9 članova,
predsjednik, dopredsjednik, voditelj/tajnik te likvidator. LAG Brač broji danas 58 članova, od
čega 15 (25,86%) iz javnog, 22 (37,93%) iz civilnog te 21 (36,21%) iz privatnog sektora. Svi
ovi dionici čine snažnu operativnu strukturu koja ima dostatan stručan kapacitet za provedbu
svih zahtijevanih poslova i zadaća LAG-a u skladu s pravilima PRR-a i na načelima LEADER
pristupa.
8.2. Provedbeni kapaciteti
Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih aktivnosti u kojima sudjeluju
tijela LAG-a, s različitim ulogama, ali i drugi relevantni subjekti. Opis aktivnosti s
odgovornim tijelima te područjima odgovornosti za provedbu LRS priložen je u tablici 8.
Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti
Prikupljanje i
priprema
projektnih
dosijea
za
vrednovanje
LAG administrator
Priprema dokumentacije za objavu natječaja, organizacija
i održavanje info-dana, administriranje Baze projekata
sukladno internim aktima udruge
Upravni odbor Odobrenje prijedloga dokumentacije za objavu LAG
natječaja
Skupština Odobrenje natječajne dokumentacije i objave LAG
natječaja
Odabir
projekata
LAG administrator
Zaprimanje projekata, provedba administrativne kontrole,
priprema projektnih dosjea za ocjenjivanje, priprema rang
liste, upućivanje prema Upravnom odboru, priprema
dokumentacije o odabranim projektima i slanje
prema APPRRR
Ocjenjivački odbor
Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim
kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema rang
liste projekata
Upravni odbor
Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i
odobravanje projekata prema izrađenoj rang listi
projekata od strane odbora
Tijelo za prigovore
Odlučivanje o odabiru projekata u sustavu prigovora na
odluke Upravnog odbora, konačno odlučivanje o odabiru
projekata za provedbu LRS
APPRRR
Provjera provedbe postupka natječaja i odabira projekata
te odabranih projekata LAG-a, odobravanje zahtjeva za
potporu i zahtjeva za isplatu provedenih projekata
Provedba
projekta LAG administrator
Organizacija i provedba radionica za korisnike,
provođenje kontrole na terenu, stručna pomoć u provedbi
projekata u svojstvu voditelja projekta ispred
upravljačkog tijela (LAG-a)
Animacijske
aktivnosti LAG administrator
Organizacija tematskih radionica i info dana LAG-a,
intervjui s lokalnim stanovništvom, organizacija
konferencija, specijalizirane edukacije za djelatnike,
53
volontere i članove LAG-a kako bi podigli svoje
kapacitete i prenijeli znanja i iskustva na lokalnu
zajednicu, promoviranje suradnje
Aktivnosti
suradnje
LAG administrator
Priprema projekata suradnje, upućivanje na odobrenje
nadležnim tijelima LAG-a i APPRRR, provedba
projekata suradnje, umrežavanje LAG-a sa strukovnim
organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima, drugim
LAG-ovima radi prijenosa dobre prakse i primjenu načela
razvoja „odozdo prema gore“
Upravni odbor Odobrenje prijedloga pripreme projekata suradnje
Skupština Usvajanje provedbe projekata suradnje i završnog
izvješća
APPRRR
Odobrenje pripreme i provedbe projekata suradnje,
odobrenje isplate prihvatljivih troškova pripreme i
provedbe projekata suradnje
Administracija
LAG administrator
Priprema godišnjeg akcijskog plana provedbe Strategije,
priprema izvješća o radu LAG-a, priprema plana rada
LAG-a za naredno razdoblje, komunikacija s
nacionalnom
Agencijom za plaćanja, koordinacija članstva LAG-a u
strukovnim udruženjima
Upravni odbor Odobrenje prijedloga plana provedbe LRS, godišnjeg
izvješća o radu i plana rada
Skupština Donošenje plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o
radu i plana rada
APPRRR Kontrola prihvatljivosti troškova provedbe LRS, isplata,
monitoring rada LAG-a sukladno nacionalnoj regulativi
Vrednovanje i
praćenje
LAG administrator Izrada godišnjeg i ad-hoc izvješća o provedbi
LRS prema zadanim parametrima (godišnje)
Upravni odbor Usvajanje prijedloga svih izvješća o provedbi
LRS
Skupština Odobravanje godišnjeg izvješća o provedbi
LRS
APPRRR/Ministarstvo
poljoprivrede
Smjernice za vrednovanje na razini PRR,
kontrola vrednovanja i provedbe (učinaka i
rezultata LRS)
Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS
temeljem zadanih parametara vrednovanja te
izrada preporuka za daljnju provedbu;
vrednovanje nakon provedbe LRS (ex post)
Tablica 8 – Shematski prikaz aktivnosti, odgovornog tijela te područja odgovornosti
za provedbu LRS
Mogući rizici provedbe LRS s procjenom visine rizika i mjerama za njihovo ublažavanje
nalaze se u Dodatku 4.
8.2.1. Ljudski kapaciteti
Ljudski kapaciteti za provedbu LRS sastoje se od članova osnovnih tijela LAG-a, a koji su
prikazani u Tablici 10. Također, prikazana je trenutni broj članova LAG-a Brač prema
osnovnim sektorima u Tablici 9.
54
Sektor Civilni Gospodarski Javni
Ukupno Fizičke
osobe Udruge OPG-ovi
Tvrtke/
obrti Zadruge JLS-ovi TZ-ovi
Broj članova 2 9 7 7 3 8 5 41
Tablica 9 - Broj članova LAG-a Brač prema sektorima
Tijela LAG-a Broj članova Uloga
Skupština 41 Najviše tijelo upravljanja LAG Brač
Upravni odbor 9 Donošenje operativnih odluka LAG Brač
Tijelo za prigovore
3 Odlučivanje u slučaju prigovora na odluke LAG-a zbog
povrede odredbi LAG natječaja, pogrešnog i nepotpuno
utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene pravnog
propisa na kojem se temelji odluka
Predsjednik 1 Zastupa, predstavlja i promiče LAG Brač
Dopredsjednik 1 Zamjenjuje Predsjednika u odsutnosti
Voditelj-tajnik 1 Obavlja operativne poslove ureda i provodi odluke UO i
Skupštine LAG-a, komunicira s članovima
Povjerenstvo za
procjenu i odabir
projekata
5 Sastaje se u svrhu procjene i ocjene projektnih prijedloga za
financiranje kroz PRR mjeru 19.2.
Odbor za
praćenje/reviziju
5 Prati rad tijela i operativnih struktura, te provedbu i
ostvarivanje ciljeva Razvojne strategije LAG Brač
Tablica 10 – Tijela LAG-a, broj članova i uloge
8.2.2. Financijski kapaciteti za provedbu
Financijski kapaciteti za LAG-a Brač za provedbu LRS temelje se korištenju sredstava koja su
na raspolaganju iz Mjere 19 Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., odnosno za provedbu
podmjere 19.2 – Provedba operacija unutar CLLD strategije, podmjere 19.3. – Priprema i
provedba aktivnosti suradnje LAG-a i prateće podmjere 19.4. – Tekući troškovi i animacija, a
koji prema odluci upravljačkog tijela iznosi 1.101.121,88 eura. Dio vlastitih sredstava
(članarine) te ostali projekti i prihodi, bit će korišteni za predfinanciranje.
Izvor financiranja Planirani iznosi (€)
Podmjera 19.2. PRR-a: Provedba operacija unutar CLLD strategije 838.950,00
Podmjera 19.3. PRR-a: Priprema i provedba aktivnosti suradnje
LAG-a
41.947,50
Podmjera 19.4. PRR-a: Tekući troškovi i animacija 220.224,38
Ukupno za podmjere 19.2, 19.3 i 19.4 1.101.121,88
Vlastita sredstva (članarine) (procjena za petogodišnje razdoblje
2016-2020)
35.600,00
Ostali projekti i prihodi 2.670,00
Tablica 11 – Visina sredstva za provedbu LRS, prema simulaciji Upravljačkog tijela te
vlastita sredstva
8.3. Iskustvo u dosadašnjoj provedbi projekata
Iako, LAG Brač nema značajnijeg iskustva u provedbi projekata financiranih iz IPARD-a jer
nije bio akreditiran u prošlom programskom razdoblju 2007.-2013. te nije provodio projekte
kroz mjeru 202 IPARD programa, LAG je od samih začetaka sudjelovao i sudjeluje u više
55
europskih projekata i inicijativa suradnje. Prva europska suradnja je začeta još 2007.g. s
predstavnicima francuskih institucija i LAG-ova gdje su započele prve radionice o
mogućnostima suradnje, LEADER pristupa, EU fondova u podršci održivog razvoja otoka i
međunarodne suradnje. Od tada se razvija stalna suradnja s predstavnicima Veleposlanstva
Republike Francuske u Hrvatskoj, kao i predstavnicima francuskog Ministarstva
poljoprivrede kroz Bilateralni francusko-hrvatski projekt Održivi ruralni razvoj otoka Brača.
Temeljem toga, osnovana je Udruga za otočki razvoj „Brač“. Kroz ovaj projekt, nastavljaju se
edukacije i bilateralni susreti po cijelom otoku, a koji promoviraju načela LEADER pristupa.
LAG je od 2011.g. aktivan u pripremi i provedbi projekata financiranih iz sredstava Splitsko-
dalmatinske županije, a od 2012. u suradnju se uključuje Ekonomski fakultet s
Međunarodnom udrugom studenata te kroz projekt financiran sredstvima Splitsko-
dalmatinske županije uz stručnu podršku AZRA-e pristupa se izradi prve strategije za tadašnji
LAG „Brač, Šolta“.
LAG Brač dio je projekta ''High Nature Value Farming: Learning, Innovation and
Knowledge'' financiranog iz Program unije Obzor 2020 zajedno s LAG-om 5 i LAG-om
Škoji, a koji omogućava uključenje LAG-a Brač na platformu Europskog inovacijskog partnerstva u poljoprivredi (EIP Agri Focus Group) i provedbu LRS-a sa svrhom razvoja i
implementacije inovacija temeljenim na europskim primjerima dobrih praksi u ekonomskoj i
ekološkoj revitalizaciji napuštenih poljoprivrednih površina. Projekt primjenjuje LEADER
načela uz stručnu podršku Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Projekt uključuje
desetak uglednih europskih partnera, provodi se u razdoblju od tri godine, a ukupna vrijednost
odobrenih sredstava iznosi 2.230.218,75 eura u potpunosti financirano od strane EU. Ovo
pokazuje, da unatoč kasnoj akreditaciji, LAG Brač svojim višegodišnjim nastojanjem, ali i
posljednjim referencama pokazuje da ima inicijalni potrebni operativni kapacitet, ali i
spremnost aktivno raditi na izgradnji svojih projektnih upravljačkih kapaciteta koji će
omogućiti uspješnu realizaciju i zahtjeva LRS-a u skladu sa svima zahtjevima i pravilima
PRR-a.
9. FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS
Provedba LRS podrazumijeva potrebu planiranja i koordinacije izvora financiranja koji će
omogućiti:
(i) provedbu planiranih mjera i operacija/aktivnosti na ciljanom području;
(ii) animaciju i izgradnju kapaciteta svih dionika LAG-a i ciljanog područja;
(iii) daljnji razvoj programa i projekata regionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje;
(iv) operativno funkcioniranje i razvoj ureda, te pokrivanje tekućih troškova LAG-a.
LAG Brač će aktivno raditi na izgradnji vlastitih financijskih kapaciteta korištenjem dobre
prakse financijskog upravljanja koji se temelje na realnom sagledavanju financijskih potreba
samog LAG-a, odnosno LRS LAG-a i planiranih mjera, odnosno projekata te njihove razine
spremnosti, s jedne strane, te sagledavanjem dinamike priljeva sredstava iz različitih izvora
financiranja koji stoje na raspolaganju za provedbu LRS LAG Brač.
Ovo podrazumijeva i planiranje rizika kako u plasmanu sredstava i provedbi projekata u
realizaciji planiranih mjera, s jedne strane, tako i u povlačenju sredstava sukladno dinamici
objave, odnosno najave natječaja.
56
Natječaji PRR-a koji u trenutku pripreme LRS-a nemaju izrađene pravilnike, predviđeni su za
kasnije faze realizacije. Nadalje, LAG Brač ima u planu zaposliti posebnu osobu koja će se
baviti pripremom, prijavom i provedbom projekata financiranih iz drugih EU, međunarodnih,
nacionalnih, regionalnih, lokalnih i inih izvora kako za potrebe LAG-a, tako i za potrebe
ostvarenja ciljeva LRS.
Ipak, ovi izvori nisu uključeni u financijski plan provedbe LRS već će se smatrati dodatnom
vrijednošću i sredstvom smanjenja financijskih rizika realizacije zacrtanih financijskih
planova.
Tablica u nastavku daje prikaz financijskog plana provedbe LRS, odnosno odobrenja
projekata od strane LAG-a, u razdoblju od 2014.-2020. godine.
SC/M/TO 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno EUR
SC1, EUR N/A N/A 0 0 150.000,00 390.000,00 0,00 540.000,00
SCI, % N/A N/A 0 0 17,88 46,49 0 64,37
M1.1., EUR N/A N/A 0 0 150.000,00 390.000,00 0 540.000,00
M1.1., % N/A N/A 0 0 17,88 46,49 0 64,37
TO1.1.1., EUR N/A N/A 0 0 150.000,00 390.000,00 0 540.000,00
TO1.1.1.,% N/A N/A 0 0 17,88 46,49 0 64,37
SC3, EUR* N/A N/A 0 0 59.950,00 200.000,00 39.000,00 298.950,00
SC3, %* N/A N/A 0 0 7,14 23,84 4,65 35,63
M3.1., EUR** N/A N/A 8.808,98 52.853,85 52.853,85 94.801,35 52.853,85 262.171,88
M3.1., %** N/A N/A 3,36 20,16 23,36 32,96 20,16 100
TO3.1.1., EUR
podmjera 19.3 N/A N/A 0 0 0,00 41.947,50 0 41.947,50
TO3.1.1., %
podmjera 19.3 N/A N/A 0 0 0 100,00 0 100
TO3.1.2., EUR
podmjera 19.4 N/A N/A 8.808,98 52.853,85 52.853,85 52.853,85 52.853,85 220.224,38
TO3.1.2., %
podmjera 19.4 N/A N/A 4 24 24 24 24 100
M3.2., EUR N/A N/A 0 0 0 0,00 39.000,00 39.000,00
M3.2., % N/A N/A 0 0 0 0 4,65 4,65
TO3.2.2., EUR N/A N/A 0 0 0 0 39.000,00 39.000,00
TO3.2.2., % N/A N/A 0 0 0 0 4,65 4,65
M3.3., EUR N/A N/A 0 0 59.950,00 200.000,00 0 259.950,00
M3.3., % N/A N/A 0 0 7,14 23,84 0 30,98
TO3.3.1., EUR N/A N/A 0 0 59.950,00 200000 0 259.950,00
TO3.3.1., % NN N/A 0 0 7,14 23,84 0 30,98
* odnosi se na sredstva iz podmjere 19.2, bez podmjera 19.3 i 19.4
** odnosi se na sredstva iz podmjera 19.3 i 19.4
Tablica 12 – Financijski plan provedbe LRS
57
10. POPIS DODATAKA STRATEGIJE
DODATAK 1. Analitičke podloge (Usklađeno)
DODATAK 2. Opis tipova operacija s definiranim korisnicima, aktivnostima, uvjetima
prihvatljivosti, iznosima i intenzitetima potpora, prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima te
kriterijima odabira projekata (Izmijenjeno)
DODATAK 3. Popis sudionika u procesu izrade LRS LAG-a Brač 2014-2020 (Izmijenjeno)
DODATAK 4. Procjena rizika provedbe LRS