lokalni akcioni plan za biodiverzitet opŠtine...

88
1 LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJA 2011

Upload: phamkien

Post on 29-Aug-2019

212 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

1  

  

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJA

2011

Page 2: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

2  

2011, Lokalni akcioni plan za biodiverzitet opštine Pljevlja (LBAP)

Radni tim za izradu LBAP-a:

1. Dana Krezović, dipl.biolog- koordinator, 2. Olgica Otašević, dipl.ing. pejzažne arhitekture- član, 3. Tanja Dragašević, dipl.biolog- član, 4. Bojana Šljukić, dipl.biolog- član, 5. Alma Ramović, dipl.biolog - član, 6. Vaso Knežević, dipl.ing. pejzažne arhitekt.i hortikulture - član, 7. Nataša Vuković, dipl.ing. poljoprivrede- član, 8. Jelica Paldrmić, dipl.ing. šumarstva- član i 9. Dijana Anđelić, dipl.ing. elektr - član.

Interesne grupe: 1. opštinska uprava 2. škole 3. industrijski sektor 4. privreda 5. javna preduzeća 6. udruženja građana 7. gradske i seoske mesne zajednice 8. mediji

Zainteresovane strane:

1. TE „Pljevlja“, 2. Gradir Montenegro, 3. Mat company, 4. Uprave za šume, 5. Vektra „Jakić“, 6. JP „Čistoća“, 7. RTV „Pljevlja“, 8. Pljevaljske novine 9. Agencija za zaštitu životne sredine, 10. Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine, 11. Zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 12. Nacionalni park „Durmitor“, 13. NVO sektor: “Viva-Vita“, „Jezerac na Ljubišnji“, „Ljubišnja-dragulj prirode“, „FORS

Montenegro“, Planinarski klub „Ljubišnja“, „Da zaživi selo“, „Breznica“, „Zelena akcija“, SRK „Lipljen“

14. Predsjednici gradskih i seoskih Mjesnih zajednica iz Pljevalja. Ekspert/regionalni koordinator za LBAP: Aleksandra Mladenović, magistar bioloških nauka Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu, Kancelarija u

Crnoj Gori: Sanja Popovac, projektni menadžer

Ovaj dokument je pripremljen u okviru projekta : “Biodiverzitet i usluge ekosistema za lokalni održivi razvoj na Zapadnom Balkanu” (Akcioni planovi za biodiverzitet u jugoistočnoj Evropi), kojim je rukovodio Evropski centar za zaštitu prirode (ECNC – European Center for Nature Conservation), u saradnji sa Regionalnim centrom za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC CEE – Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe), a koji je finansiran od strane Ministarstva spoljnih poslova Finske”.

Page 3: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

3  

SADRŽAJ PREDGOVOR............................................................................................................................................ 5 REZIME..................................................................................................................................................... 7 UVOD..................................................................................................................................................... 11 Osnove za izradu Lokalnog Akcionog Plana za biodiverzitet opštine Pljevlja (LBAP‐a)..................... 11 Odnos LBAP‐a prema međunarodnim, nacionalnim i lokalnim strateškim dokumentima............... 11 Zakonska regulativa od značaja za izradu Lokalnog Akcionog Plana za Biodiverzitet:...................... 12 Zašto je biodiverzitet važan za lokalnu zajednicu ............................................................................. 12 Šta je Akciono planiranje za biodiverzitet? ....................................................................................... 14 

VIZIJA ..................................................................................................................................................... 16 PROFIL OPŠTINE PLJEVLJA ..................................................................................................................... 17 Prirodni resursi .................................................................................................................................. 18 Demografski pokazatelji .................................................................................................................... 22 Stanje najvažnijih sektora privrede ................................................................................................... 23 Rudarstvo i energetika ...................................................................................................................... 23 Šumarstvo i drvoprerada................................................................................................................... 23 Poljoprivreda i ruralni razvoj ............................................................................................................. 24 Turizam.............................................................................................................................................. 26 Infrastruktura .................................................................................................................................... 28 Životna sredina .................................................................................................................................. 29 Nevladin sektor ................................................................................................................................. 30 

BIODIVERZITET, PITANJA I MOGUĆNOSTI ............................................................................................. 31 Šumski ekosistem .............................................................................................................................. 31 Flora............................................................................................................................................... 31 Gljive.............................................................................................................................................. 35 Fauna ............................................................................................................................................. 36 

Slatkovodni ekosistem....................................................................................................................... 41 Biljne zajednice.............................................................................................................................. 42 Flora............................................................................................................................................... 42 Fauna ............................................................................................................................................. 42 

Gradske zelene površine ................................................................................................................... 45 Degradirane površine ........................................................................................................................ 46 Prirodna dobra .................................................................................................................................. 47 Agrobiodiverzitet............................................................................................................................... 51 Diverzitet vrsta .................................................................................................................................. 52 Slatkovodne alge ........................................................................................................................... 52 Mahovine....................................................................................................................................... 52 Gljive.............................................................................................................................................. 52 Ribe................................................................................................................................................ 52 Entomofauna – Insekti .................................................................................................................. 53 Gastropoda – Puževi...................................................................................................................... 53 Vaskularne biljke (više biljke) ........................................................................................................ 53 Ornitofauna – Ptice ....................................................................................................................... 54 Sisari .............................................................................................................................................. 55 

Turizam zasnovan na prirodi ............................................................................................................. 55 Mogućnosti korišćenja biodiverziteta u opštini Pljevlja ‐ SWOT analiza............................................... 58 PRIORITETI ............................................................................................................................................. 62 CILJEVI  LBAP‐a ...................................................................................................................................... 64 ZAKLJUČAK............................................................................................................................................. 66 LITERATURA........................................................................................................................................... 67 PETOGODIŠNJI AKCIONI PLAN (2011‐2015) .......................................................................................... 68 

Page 4: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

4  

JEDNOGODIŠNJI AKCIONI PLAN ZA 2011 GODINU................................................................................ 81  PRILOG: MREŽA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA PRIRODE U CRNOJ GORI .......................................................87 KARTA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, PRIRODNIH I KULTURNIH DOBARA 

Page 5: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

5  

PREDGOVOR  

Page 6: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

6  

  

Page 7: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

7  

 

REZIME

Lokalni akcioni plan za biodiverzitet Opštine Pljevlja (LBAP) rađen je u okviru trogodišnjeg projekta (2009-2011) “Biodiverzitet i usluge ekosistema za lokalni održivi razvoj na Zapadnom Balkanu”, kojim je rukovodio Evropski centar za zaštitu prirode (ECNC – European Center for Nature Conservation), u saradnji sa Regionalnim centrom za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC CEE – Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe), a koji je finansiran od strane Ministarstva spoljnih poslova Finske”. Projekat se bavi biodiverzitetom, najbitnijim pitanjima lokalnog održivog razvoja i dobrobitima koje on pruža lokalnoj zajednici u vidu dobara i ekosistemskih usluga. Radni tim za izradu Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet Opštine Pljevlja (LBAP) formiran je u aprilu 2010.godine. Tokom mjeseca maja radni tim je u sasradnji sa Službom za za zaštitu životne sredine Opštine Pljevlja organizovao akciju “Zajedno za očuvanje biodiverziteta” u koju je uključio sve škole na području opštine Pljevlja. Tim povodom svim školama na teritoriji opštine Pljevlja uputio je ankete sa pitanjima o biodiverzitetu i njegovom značaju, a na kraju akcije podijelio materijal o značaju biodiverziteta. Obavještenja o izradi LBAP-a i o formiranju radnog tima objavljivana su u Pljevaljskim novinama, na RTV, na sajtu Opštine Pljevlja, a u avgustu i na državnoj televiziji ,,Atlas”. Takođe, pismenim putem obavještene su i zainteresovane strane: TE „Pljevlja“, Gradir Montenegro, Mat company, Uprave za šume, Vektra „Jakić“, JP „Čistoća“, RTV „Pljevlja“, Pljevaljske novine i Agenciju za zaštitu životne sredine, Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore, Nacionalni park „Durmitor“, zatim NVO sektor: “Viva-Vita“, „Jezerac na Ljubišnji“, „Ljubišnja-dragulj prirode“, „FORS Montenegro“, Planinarski klub „Ljubišnja“, „Da zaživi selo“, „Breznica“, „Zelena akcija“, SRK „Lipljen“ kao i predsjednici gradskih i seoskih Mjesnih zajednica iz Pljevalja. Radni tim je 28. jula u Opštini Pljevlja održao sastanak sa ekspertom/regionalnim koordinatorom- Aleksandrom Mladenović. Na sastanku su podeljena zaduženja vezana za sakupljanje informacija, koja su ugrađena u prvu verziju LBAPa. Prvi širi sastanak zainteresovanih strana u opštini Pljevlja organizovan je 28. septembra 2010. godine. Sastanku su prisustvovali kao gosti-posmatrači članovi radnih timova za izradu Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet opština Žabljak, Goražde i Čajetina. Pored zainteresovanih strana iz opštine Pljevlja (predstavnici Udruženja, privatnog, javnog i biznis sektora), sastanku su prisustvovali i predstavnici Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore, Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine Crne Gore, kao i Republičke Agencije za zaštitu životne sredine. Tokom diskusije na sastanku dobijeni su elementi za SWOT analizu, vezano za kapacitete i mogućnosti zaštite biodiverziteta opštine Pljevlja.

Page 8: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

8  

Slika 1 – Učesnici prvog sastanka širih zainteresovanih strana u opštini Pljevlja

Page 9: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

9  

Drugi sastanak zainteresovanih strana održan je 27. oktobra 2010. godine u Opštini Pljevlja. Detaljno su prezentovne aktivnosti, koje je radni tim za izradu LBAP-a opštine Pljevlja definisao u okviru petogodišnjeg i jednogodišnjeg akcionog plana. Zakonski osnov za izradu Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet opštine Pljevlja (LBAP-a) dokumenta nalazi u odredbi člana 102., alineja 1 Zakona o zaštiti prirode ("Sl. list Crne Gore", br. 51/08 od 22.08.2008. god.). Ovaj dokument je rađen u skladu sa Nacionalnom Strategijom biodiverziteta sa Akcionim Planom, koju je donijela Vlada Crne Gore u julu 2010. godine. Izrada Nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionim Planom (NSBAP, Strategija) je jedna od prvih obaveza svih ugovorenih strana Konvencije o biološkom diverzitetu CBD(čl.6). Predstavljena je veza sa Prostornim Plan Crne Gore (PP CG) i Nactrom prostorno – urbanističkog plana opštine Pljevlja, iz 2009. godine, Lokalnim Akcionim Program za opštinu Pljevlja – LEAP i Strateškim planom razvoja opštine Pljevlja. Naglašena je važnost biodiverziteta za lokalnu zajednicu i objašnjeno šta je Akciono planiranje za biodiverzitet. Predstavljena je vizija: Očuvan biodiverzitet, izvršena revitalizacija i rekultivacija degradiranih površina, a da se pri tom ne zaboravi socio-ekonomski razvoj Pljevalja kroz korišćenja prirodnih resursa i ekosistemskih usluga uz poštovanje principa održivog razvoja. Opština Pljevlja se nalazi u planinskom pojasu krajnjeg sjevernog dijela Crne Gore i predstavlja po površini treću opštinu u Crnoj Gori. U njoj živi 35.806 stanovnika (prema Popisu iz 2003.). Opština Pljevlja je prepoznatljiva po raznovrsnim prirodnim resursima. Od prirodnih resursa posebno se ističe mineralno bogatstvo po kojima su Pljevlja, kako po raznovrsnosti tako i po količinama, najbogatija opština u Crnoj Gori. Pljevlja obiluju i značajnim šumskim bogatstvom i prostranim pašnjacima, koje čine pejzaž jedinstvenim i prepoznatljivim. Pljevlja su industrijski centar sjeverne regije Crne Gore. U strukturi privrede opštine Pljevlja najveće učešće imaju rudarstvo, energetika i šumarstvo, dok je učešće ostalih grana privrede u formiranju društvenog proizvoda znatno manje. Turistički potencijali opštine zasnivaju se na prirodnom bogatstvu i raznolikosti njenog kulturnog nasljeđa. Prirodni i ambijentalni uslovi, prirodne ljepote sa prostranstvima šuma, pašnjaka i livada pružaju mogućnosti za razvoj turizma. Uz kanjone Tare i Drage koje su dio NP „Durmitor“, planina Ljubišnja predstavlja najveći turistički potencijal i u konceptu prostornog razvoja i zaštite prirode prepoznata je kao budući regionalni park. Pored izraženih prirodnih bogatstava, opština ima bogatu kulturno-istorijsku baštinu koja se, prije svega, ogleda u najznačajnijim spomenicima kulture: Manastir Sveta trojica i Husein pašina džamija, koji spadaju u spomenike kulture I kategorije. Opština Pljevlja zauzima preko 13% poljoprivredne površine i 15% obradivog poljoprivrednog zemljišta Crne Gore i učestvuje sa preko 12% u ukupnom broju goveda i ovaca u Crnoj Gori. Što se tiče stanja životne sredine uočava se: 1.ugroženost životne sredine u Pljevaljskoj kotlini - grad Pljevlja kao ekološki izuzetno opterećeno područje i 2. ostatak teritorije opštine, sa relativno očuvanim prirodnim vrijednostima u kojima se samo pojedinačno evidentira narušavanje osnovnih komponenti životne sredine (naselja Gradac i Šula). Dosadašnja istraživanja biološkog diverziteta Crne Gore nijesu sprovedena na sistematičan način. Postojeći inventari flore i faune su u većini slučajeva nepotpuni, a područje opštine Pljevlja floristički je gotovo neistraženo. Negativne posljedice su bile najizraženije na vodenim ekosistemima i šumama. Vodeni ekosistemi su pod pritiskom različitih oblika zagađivanja, čime se smanjuje njihova produktivnost, a šumski ekosistemi zbog stalne eksploatacije. Takođe, pored eksploatacije šumski ekosistemi su izloženi uticaju klimatskih promjena, požari se javljaju na pojedinim lokalitetima, a za razvoj i širenje štetnih insekata i biljnih bolesti postoje brojne predispozicije. Na osnovu podataka iz relevantnih izvora dati su podaci za šumski ekosistem ( šumske zajednice, ljekovito bilje, gljive i plodove, glavne grupacije ptica i divljač) i slatkovodni ekosistem (biljne zajednice, alge, mahovine, mikro i makro-zoobentos, decapode – slatkovodni račići, fauna riba i ptice vodenih staništa ). Takođe, u okviru ovog poglavlja obrađene su i gradske zelene površine, degradirane površine, prirodna dobra, agrobiodiverzitet, diverzitet vrsta i turizam zasnovan na prirodi. Na osnovu SWOT analize zaključuje se da bi izradom i usvajanjem Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet opštine Pljevlja trebalo da se skrene pažnja na mogućnosti korišćenja biodiverziteta i usluga ekosistema za dalji razvoj i prosperitet opštine, ali i da se ukaže na faktore ugrožavanja i načine kako da se postojeća biloška raznovrsnost očuva. Prioriteti opštine Pljevlja vezano za zaštitu biodiverziteta su: 1. Zaštita Gradskog parka, 2. Istraživanje i zaštita autohtone vegetacije Biserke, 3. Smanjenje zagađenosti vazduha, 4. Formiranje Regionalnog parka „Ljubišnja“, 5. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, 6. Poboljšanje ribljeg fonda, 7. Revitalizacija i rekultivacija degradiranih površina, 8. Čuvanje šumskih ekosistema, 9. Unaprijediti razvoj organske poljoprivrede (krompir i žitarice), 10.

Page 10: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

10  

Povećanje stočnog fonda (govedarstvo, ovčarstvo), 11. Unapređivanje pčelarstva i proizvodnja meda i 12. Razvoj održivog turizma. Glavni cilj je zaštita i unapređenje svih komponenti biodiverziteta i njihovo održivo korišćenje. U okviru glavnog cilja izdvojili smo specifične ciljeve za teritoriju opštine Pljevlja koji će se ostvariti sprovođenjem aktivnosti koje su date u tabelama Akcionog plana.

Page 11: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

11  

UVOD

Osnove za izradu Lokalnog Akcionog Plana za biodiverzitet opštine Pljevlja (LBAP-a)

Zakonski osnov za izradu Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet opštine Pljevlja (LBAP-a) nalazi se u odredbi člana 102., alineja 1 Zakona o zaštiti prirode ("Sl. list Crne Gore", br. 51/08 od 22.08.2008. god.), prema kome su nadležni organi jedinice lokalne samouprave u obavezi da izrađuju izvještaj o stanju prirode i dostave ga nacionalnom organu uprave. Između ostalog, pomenuti Godišnji izvještaj bi trebalo da sadrži pregled ostvarivanja ciljeva Strategije biodiverziteta i Akcionog plana na području jedinice lokalne samouprave. Lokalni Akcioni plan za biodiverzitet opštine Pljevlja (LBAP-a) je u skladu sa Nacionalnom Strategijom biodiverziteta sa Akcionim Planom, koju je donijela Vlada Crne Gore u julu 2010. godine, na prijedlog Ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine, na period od pet godina radi utvrđivanja dugoročnih ciljeva i smjernica za očuvanja biološke i predione raznovrsnosti. U skladu sa odredbama iz člana 101., Strategija sadrži naročito: - smjernice za očuvanje zaštićenih prirodnih dobara; - smjernice za zaštitu ekosistema, stanišnih tipova i divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva; - smjernice za istraživanje i praćenje stanja u prirodi; -akcione planove za sprovođenje Strategije, sa utvrđivanjem prioriteta i mogućih izvora finansiranja; - smjernice za uključivanje zaštite prirode u druge sektore; - smjernice za obavještavanje javnosti i učešće javnosti u odlučivanju o zaštiti prirode; - način ispunjavanja međunarodnih obaveza u oblasti zaštite prirode; - kartografski prilog koji prostorno prikazuje mjere očuvanja biološke i predione raznovrsnosti i zaštitu prirodnih dobara; - druge elemente od značaja za zaštitu prirode. Izmjene i dopune Strategije mogu se vršiti i prije isteka perioda na koji se donosi. Izvještavanje o sprovođenju Strategije je godišnja obaveza Ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine koje predmetni dokumenat dostavlja Vladi Crne Gore na usvajanje (član 102. Zakona). Godišnji izvještaj Ministarstva se radi na osnovu godišnjeg izvještaja organa lokalne uprave i podataka o sprovođenju Strategije i drugih planskih dokumenata o zaštiti životne sredine.

Odnos LBAP-a prema međunarodnim, nacionalnim i lokalnim strateškim dokumentima

Konvencija o biološkom diverzitetu (Convention on biological diversity - nadalje CBD) donijeta je u Rio De Žaneiru 1992. godine, i u njoj je do sada uključena 191 zemlja – ugovorna strana (od kojih je 168 deponovalo svoje potpise). Protokol o biološkoj sigurnosti, koji je na snazi od 2003.godine, potpisalo je 147 zemalja od kojih je 103 deponovalo svoje potpise. Ciljevi CBD (član 1.) su: (1) zaštita biološkog diverziteta, (2) održivo korišćenje njegovih komponenti i (3) pravedna raspodjela koristi od upotrebe genetskih resursa. Kroz promovisanje ekosistemskog pristupa, ova Konvencija daje poseban značaj međusobnim odnosima između očuvanja i održivog korišćenja prirodnih resursa i održivog razvoja ljudskih zajednica. održivog razvoja u zaštiti životne sredine potvrdjen je na Rio Konferenciji Ujedinjenih Izrada Nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionim Planom (NSBAP, Strategija) je jedna od prvih obaveza svih ugovornih strana CBD (čl.6). U ovom dokumentu se ističu ciljevi vlada za očuvanje biodiverziteta, sa jasnim aktivnostima za njihovo ostvarivanje. U strategiji se definišu mehanizmi kojima vlada pokazuje način sprovođenja obaveza iz CBD, kao i način praćenja njihovog ispunjavanja. Strategija se radi na osnovu informacija obezbjeđenih iz studije biodiverziteta.

Page 12: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

12  

Sistem prostornog planiranja u Crnoj Gori tradicionalno omogućava identifikaciju i predlaganje novih zaštićenih prirodnih dobara u cilju formiranja Nacionalne mreže zaštićenih područja prirode. Ta praksa je nastavljana i dalje tako da je i važeći Prostorni Plan Crne Gore (PP CG) iz 2008 utvrdio prijedloge za stavljanje pod zaštitu u kategorijama zaštite koja su od nacionalnog značaja i to: rezervate prirode, nacionalne i regionalne parkove. Nacrt prostorno – urbanističkog plana opštine Pljevlja, iz 2009. god utvrdio je prijedloge za stavljanje pod zaštitu u kategorije: spomenik prirode i predio posebnih prirodnih odlika, s obzirom da se radi o kategorijama za čije je upravljanje po zakonu nadležna lokalna uprava. Održivi razvoj je zajedničko polazište kod svih komponenata razvoja koje pokriva Lokalni akcioni plan za biodiverzitet Opštine Pljevlja LBAP, Lokalni Ekološki Akcioni Program za opštinu Pljevlja – LEAP i Strateški plan razvoja opštine Pljevlja. Jasno je, da gotovo da ne možemo govoriti o održivom razvoju u sredini koja, u velikoj mjeri, živi od fosilnih resursa. Ali cilj svake zajednice mora biti približavanje principima održivog razvoja, opština Pljevlja je odavno na putu takvog razvoja. Intenzivna eksploatacija neobnovljivih resursa prouzrokovala je brojne devastacije i probleme u prirodnoj sredini. Zbog toga se već skoro dvadeset godina u ovoj sredini zalažu da smanje negativne uticaje na prirodnu i društvenu sredinu. Dokaz ozbiljnog pristupa toj problematici je i ovaj LBAP, koji nije postavljen samo na temeljima saznanja različitih struka, nego i na mišljenju javnosti. Izrada Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet Opštine Pljevlja (LBAP) je u okviru trogodišnjeg projekta (2009-2011) “Biodiverzitet i usluge ekosistema za lokalni održivi razvoj na Zapadnom Balkanu”, kojim je rukovodio Evropski centar za zaštitu prirode (ECNC – European Center for Nature Conservation), u saradnji sa Regionalnim centrom za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC CEE – Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe), a koji je finansiran od strane Ministarstva spoljnih poslova Finske”. Projekat se bavi biodiverzitetom, najbitnijim pitanjima lokalnog održivog razvoja i dobrobitima koje on pruža lokalnoj zajednici u vidu dobara i ekosistemskih usluga (npr. oprašivanje, prečišćavanje otpadnih voda, održivo šumarstvo, itd). Ovo će biti postignuto kroz razvoj lokalnih akcioih planova za biodiverzitet (LBAP), koji će sa jedne strane identifikovati glavne probleme vezane za biodiverzitet i njegovu zaštitu (vrste sa „Crvene liste“, ekosisteme pod rizikom, buduće pritiske), a sa druge strane tražiti mogućnosti za održivi razvoj koji bi bio povezan sa zaštitom biodiverziteta.

Zakonska regulativa od značaja za izradu Lokalnog Akcionog Plana za Biodiverzitet:

1. Zakon o životnoj sredini („Sl. List Crne Gore“, br. 48/08) 2. Zakon o zaštiti prirode („Sl. List Crne Gore, br. 48/08) 3. Zakon o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. List RCG“, br. 80/05) 4. Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. List RCG“, br. 80/05) 5. Zakon o Nacionalnim parkovima ("Sl. listu RCG", br. 47/91, 17/92, 27/94 i 56/09)) 6. Zakon o slatkovodnom ribarstvu ( Sl.list CG, 11/07) 7. Zakon o divljači i lovstvu („Sl.list CG“,br. 52/08) 8. Zakon o upravljanju otpadom („Sl. List RCG“, br. 80/05) 9. Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine („Sl. List RCG“, br. 80/05) 10. Zakon o zaštiti od jonizujućih zračenja („Sl. List SRJ“, br. 12/96) 11. Zakon o vodama („Sl. List RCG“, br. 16/95) 12. Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini („Sl. List RCG“, br. 45/06) 13. Zakon o komunalnim djelatnostima („Sl. List RCG“, br. 12/95) 14. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda („Sl. List RCG“, br. 57/92)

Zašto je biodiverzitet važan za lokalnu zajednicu

Biodiverzitet je priroda u svim svojim oblicima. Uključuje šume, livade, vode (rijeke, potoke, jezera) kao i biljke i životinje. Sadrži gljive i biljke koje se skupljaju u šumama i na livadama, ribe

Page 13: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

13  

u jezerima i rijekama, medvjede na planinama, slijepe miševe u šumama i leptire na livadama. Obuhvata životinje koje lovimo za hranu i žitarice koje uzgajamo na poljima. I mi smo, takođe, dio biodiverziteta i zajedno predstavljamo fabriku života koja nas okružuje (Jones-Walters et al., 2010). Biodiverzitet obezbeđuje hranu za naše stolove. Obezbeđuje našu odjeću, gradivni materijal. Smanjuje uticaj poplava i oluja. On je izvor lične inspiracije i ljudske dobrobiti. Takođe može biti izvor lokalnog i nacionalnog ponosa. Biodiverzitet stvara tzv. Fabriku života koja nas okružuje, od najmanje bakterije u zemljištu do najveće životinje ili drveta u šumi. On nas povezuje u zajedničku sudbinu koju dijelimo. Ako uzmemo previše, potonućemo. Kolaps ljudske zajednice, gdje se priroda koristila preko granica oporavka je bio dokumentovan više puta tokom istorije ljudske civilizacije. Naša sudbina je tijesno povezana sa biodiverzitetom. Kada ga koristimo održivo, biodiverzitet nam obezbeđuje obnovljive resurse koji će nastaviti da budu duže vrijeme prisutni. Održivo korišćenje, definisano je članom 2., Konvencije o biološkoj raznovrsnosti „Upotreba komponenti biološkog diverziteta na način koji ne dovodi do dugotrajnog smanjenja istog, na taj način održavajući potencijal da se ispune potrebe i aspiracije sadašnjih i budućih generacija“. U praksi, to zahtijeva adaptaciju principa održivog razvoja koja balansira potrebe ljudi, ekonomije i životne sredine. Jako je važno da se shvati da biodiverzitet nije samo broj različitih vrsta u nekoj oblasti. Biodiverzitet obezbeđuje „zelenu infrastrukturu“ koja podržava ekonomski razvoj i ljudsku dobrobit. Ovo se svuda pojavljuje, ne samo u Nacionalnim parkovima, i vodi do naglašavanja za potrebom in situ („na mjestu“) zaštite. Član 8. Konvencije o biološkoj raznovrsnosti kaže da ugovorne strane treba da c) regulišu i upravljaju resursima koji su važni za zaštitu biodiverziteta unutar ili van zaštićenih područja, sa osiguravanjem njihove zaštite i održivog korišćenja d) promovišu zaštitu ekosistema, prirodnih staništa i održavanje vijabilnih populacija vrsta u prirodnom okruženju. Zelena infrastruktura obezbeđuje kritična dobra i usluge koji omogućavaju ljudima napredak. Ovo je kritički koncept koji se koristi u prostornom planiranju da bi omogućio da se biodiverzitet koristi kada se razvijaju novi planovi. Ovo ne mora da zaustavi razvoj, ali može dovesti do modifikacije negativnih uticaja. Važnost održavanja ovih dobara i usluga je široko prepoznata: „Gubitak biodiverziteta smanjuje produktivnost ekosistema, smanjujući lepezu dostupnih dobara i usluga koje konstantno crpimo. Ekosistem se destabilizuje, slabi se njegova mogućnost da se nosi sa prirodnim nepogodama, sa antropogenim stresom, kao što su zagađenje i klimatske promjene. Opština je iz više razloga zainteresovana za promovisanje i očuvanje biodiverziteta. Ekosistemi sa zastupljenijim biodiverzitetom su otporniji na fizičke smetnje, prirodne katastrofe i najezde drugih vrsta. Raznoliki ekosistemi pružaju ekološke usluge koje su veoma skupe za reprodukciju kao što su prečišćavanje voda i privlačenje oprašivača, kao i prirodni materijal za dalji napredak u nauci i medicini. Ekološki bogata područja takođe imaju estetsku vrijednost i onima koji na njima borave ponovo vraćaju osjećaj prostora donoseći prirodu u okruženje. Zdravlje i dobrobit ljudi. Biodiverzitet i životna sredina predstavjaju zaštitnika i garant zdravog života, proizvodnje zdrave hrane i ljekovitog bilja, izvor vode za piće, produžavaju životni vijek čovjeka i pročišćavaju vazduh i vodu. Takođe utiču na smanjenje štetnih efekata prouzrokovanih industrijom, smanjenje krajnjih posljedica na ljudsko zdravlje i pružaju život sa manje rizika. Duhovni i kulturni razvoj. Biodiverzitet se, pored toga što predstavlja izvor kulturnog i duhovnog razvoja, smatra i izvorom lokalnog (a zaista i nacionalnog) ponosa i nasljeđa za buduće generacije. Takođe se smatra kamenom temeljcem mnogih lokalnih tradicija i običaja, uključujući mitove i legende koji povezuju biodiverzitet i čovjeka.

Page 14: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

14  

Poboljšanje privrede. Biodiverzitet lokalnim zajednicama pruža značajnu ekonomsku dobrobit uključujući potencijal za bolji životni standard i održivi socijalni (ekonomski) razvoj. Ovakve mogućnosti mogu (uglavnom) biti u vidu lokalnih proizvoda, turizma i kulturnih aktivnosti kao što su i poljoprivreda i šumarstvo. Na primjer bogatstvo biodiverziteta pruža mogućnost za diferencijaciju proizvoda kao što je brendiranje, što uključuje prehrambene proizvode kao što su med, stabilizatori, meso (u nekim slučajevima lokalne vrste stoke i ovaca obezbjeđuju očuvanje lokalnog genetskog resursa), rukotvorina i takođe ljekovitog bilja. Mogućnost za održivi lokalni turizam (kojim se pravilno upravlja) uključuju korišćenje zaštićenih područja i drugih prirodnih ljepota za opštu rekreaciju, šetnje, itd. i sportske aktivnosti kao što su ribolov (sportski robolov zdrave populacije posebnih vrsta, a spominju se čak i rijetke riblje vrste) i lov. Šumarstvo kojim se upravlja na održiv način, kada je brendirano i povezano sa određenim područjem može dostići premijumske cijene za proizvođača. Biodiverzitet se takođe posmatra i kao potencijalni izvor energije. Dodatni aspekti. Kao dodatak gore navedenom pobrojane su i sve druge dobrobiti. To podrazumjeva korišćenje biodiverziteta u cilju integrisanog pristupa korišćenju prirodnih resursa i spajanju sektora, očuvanje genetskog resursa, obezbjeđivanje osnova za prekograničnu saradnju i zaštitu same zemlje. Dakle, važnost biodiverziteta za lokalnu zajednicu podrazumjeva:

- Obezbjeđivanje hrane, goriva, vlakana - Obezbjeđivanje skloništa i gradivnog materijala - Prečišćavanju vazduha i vode - Detoksikacija i dekompozicija (razlaganje) otpada - Stabilizacija klime - Ublažavanje ekstremnih pojava u životnoj sredini npr. poplave, vjetrovi... - Revitalizaciju i rekultivaciju degradiranih površina - Stvaranje i održavanje plodnosti zemlje - Formiranje i održavanje zemljišnog sloja – zaštita od erozije - Oprašivanje divljih biljaka i kultura - Kontrola štetočina i bolesti - Genetički resursi za nove varijante poljoprivrednih kultura, životinja, ljekovitog bilja - Kulturni i estetski benefit

Može se primjetiti da opština već ima jasnu ideju o tome šta biodiverzitet može da pruži. Uvid u sopstvenu prirodnu životnu sredinu i biodiverzitet koji ona sadrži je jasan pokazatelj osnovne motivacije za kreiranje sopstveniog Lokalnog Akcionog Plana za Biodiverzitet. Nadamo se da će smjernice koje slijede taj proces pojednostaviti i usmjeriti i pružiti polazni materijal koji je moguće oblikovati prema sopstvenim potrebama. roZiste

Šta je Akciono planiranje za biodiverzitet?

Lokalni Akcioni Plan za Biodiverzitet (LBAP) je dokumenat koji određuje na koji način je potrebno usaglasiti partnerstvo sa zainteresovanim stranama, na lokalnom nivou, u cilju zaštite, upravljanja i korišćenja životne sredine, i samim tim i biodiverziteta, na održiv način, i sada, ali i u buduće. LBAP predstavlja kontinuiran proces uključivanja lokalnih aktera i akcija, koje pomažu da se osigura da važne vrste, staništa i ekosistemi budu održavani i unaprijeđeni, zarad koristi ljudi i životne sredine. Njegove funkcije su da: -stimuliše lokalna radna partnerstva sa širokim spektrom zainteresovanih strana; -poveća nivo svijesti o odgovornosti i, po potrebi, djeluje na lokalnom nivou; -promoviše važnost lokalnog biodiverziteta lokalnim zajednicama;

Page 15: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

15  

-pretoči međunardne, nacionalne i regionalne prioritete u realne lokalne aktivnosti; -identifikuje lokalne prioritete za očuvanje dobara i pružanje usluga; -identifikuje ključne biodiverzitetske resurse i prioritete za lokalno područje; -postavi ostvarljive ciljeve koji će zadovoljiti prioritete vrsta, staništa i ekosistema; -uspostavi efikasnu i dugoročnu raspodjelu mehanizama za lokalnu aktivnost; -prevaziđe prepreke oko implementacije i iskoristi šanse; -da obezbijedi dokument koji može da se koristi za osiguranje budućih finansiranja; -obezbijedi lokalnu osnovu za nadgledanje, pregled i usavršavanje.

Page 16: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

16  

VIZIJA

Tokom rada na izradi Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet opštine Pljevlja, kroz niz konsultacija među članovima radnog tima i diskusijama održanim na sastancima širih zainteresovanih strana, kao i na osnovu smernica koje su članovi radnog tima dobili tokom treninga, definisana je VIZIJA vezana za zaštitu i održivo korišćenje biološke raznovrsnosti opštine Pljevlja: Očuvan biodiverzitet, izvršena revitalizacija i rekultivacija degradiranih površina. Socio-ekonomski razvoj Pljevalja kroz korišćenje prirodnih resursa i ekosistemskih usluga uz poštovanje principa održivog razvoja. U skladu sa postavljenom vizijom, u Lokalnom akcionom planu za biodiverzitet definisani su ciljevi i aktivnosti, kao i mere koje će opština Pljevlja preduzimati nakon usvajanja ovog Akcionog plana, a koje se prevashodno odnose na podsticanje donosioca odluka da forsiraju promociju prirodnih vrednosti sopstvenog kraja, kroz saradnju sa relevantnim institucijama.

Page 17: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

17  

PROFIL OPŠTINE PLJEVLJA

Opština Pljevlja se nalazi u planinskom pojasu krajnjeg sjevernog dijela Crne Gore. Prostire se u pravcu sjeverozapad-jugoistok (dužine oko 60 km, širine oko 25 km vazdušne linije), zahvata površinu od 1346 km², što čini 10 % ukupne teritorije Crne Gore i predstavlja po površini treću opštinu u Crnoj Gori (poslije opština Nikšić i Podgorica). U njoj živi 35.806 stanovnika (prema Popisu iz 2003.).

Slika 2 - Mapa opštine Pljevlja

Teritorija pljevaljske opštine administrativno je podijeljena u 56 katastarskih opština, u okviru kojih ima 159 naselja (prema Popisu stanovništva 2003.god.), Naselja su organizovana u 20 vangradskih mjesnih zajednica, dok se u samim Pljevljima nalazi 7 mjesnih zajednica. Administrativni, privredni i kulturni centar opštine je naselje Pljevlja sa 21.377 stanovnika ili 59% ukupnog broja stanovnika, koji u mreži naselja Crne Gore predstavlja centar od velikog značaja za Region i Crnu Goru u cjelini. Opštinski centar, koji se nalazi na 3 rijeke (Ćehotina, Breznica i Vezičnica), smješten je u Pljevaljskoj kotlini na srednjoj nadmorskoj visini od 780 m. Opština se nalazi između 43°04´ i 43°33´ sjeverne geografske širine, odnosno između 18°55´ i 19°34´ istočne geografske dužine, prosječne nadmorske visine između 1000 i 1200 m. Pripada području visokih planina među kojima dominiraju Ljubišnja 2238 mnv, Obzir 1869 m, Bunetina 1838 mnv, Buren 1805 m, Lisac 1769 m, Stožer 1577 mnv, Ravna Gora 1554 mnv, Crni vrh 1540 mnv, Kovač 1532 mnv. Najviša tačka opštine je Dernečište na Ljubišnji 2238 m, dok se najniža tačka nalazi u sjeverozapadnom dijelu opštine, u dolini Ćehotine, na 505 mnv. Između planinskih proširenja nalaze se niži dijelovi opštinske teritorije, koji, osim doline Ćehotine, obuhvataju i polja: Pljevaljsko 16 km², Otilovićko 3,4 km², Maočko 12 km², Mataruško 4,6 km², Brveničko 1,2 km², Glisničko 3,2 km², Rađevačko 1,5 km². Pored toga, na pljevaljskom području izražene su i površi Kosanice i Jabuke (1400 mnm). Prostor opštine pripada slivovima Ćehotine (994,6 km²), Tare (318,8 km²) i Lima preko Poblaćenice (33,6 km²). Opština Pljevlja se graniči sa sjeverozapada i zapada sa Bosnom i Hercegovinom (opštine Foča i Čajniče) u dužini od 76 km, sa sjevera i sjeveroistoka sa Republikom Srbijom (opštine Priboj i Prijepolje) u dužini od 50 km, sa jugoistoka i istoka približno po liniji sjever-jug sa opštinama Mojkovac - 4 km i Bijelo Polje od 32 km, i sa jugozapada prema opštini Žabljak rijekom Tarom u dužini od 46 km. Ukupna dužina granice iznosi 208 km.

Page 18: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

18  

Klima područja opštine Pljevlja definisana je geografskim položajem i konfiguracijom terena. Pljevaljska kotlina ima modifikovanu umjereno kontinentalnu klimu koja ima karakteristike planinske klime sa vrlo malim prosječnim godišnjim padavinama (815 lit/m2), po kojima spada u najsušnija područja Crne Gore. Za kotlinu su karakteristične termičke inverzije, ujezeravanje hladnog vazduha i radijacione magle, što sve doprinosi smanjenju kvaliteta vazduha u gradu, naročito zimi u vrijeme tišina i hladnih dana. Opština Pljevlja je saobraćajno nedovoljno povezana sa okruženjem, skoro izolovana, sa nezadovoljavajućom mrežom magistralnih i regionalnih saobraćajnica, sa skromnom mrežom lokalnih puteva, što mnoga naselja na području opštine čini teško pristupačnim. Teritorija opštine je sa susjednim područjima povezana isključivo i jedino drumskim saobraćajem. Ukupna dužina kategorisane mreže puteva (magistralni, regionalni i lokalni) iznosi 534 km, odnosno 38,83 km/100 km2, što je za četvrtinu manje od prosjeka CG (50.60 km/km2). Opština Pljevlja je prepoznatljiva po raznovrsnim prirodnim resursima. Od prirodnih resursa posebno se ističe mineralno bogatstvo po kojima su Pljevlja, kako po raznovrsnosti tako i po količinama, najbogatija opština u Crnoj Gori. Pljevlja obiluju i značajnim šumskim bogatstvom i prostranim pašnjacima, koje čine pejzaž jedinstvenim i prepoznatljivim. To potvrđuje činjenica da od ukupne površine opštine 134.600 ha, šume i šumska zemljišta zauzimaju 79.458 ha, ili 59%, а pašnjaci 40.652 ha ili 30 %. Fond poljoprivrednog zemljišta, sa ukupnom površinom od 69.559 ha takođe predstavlja značajan resurs. Pljevlja su industrijski centar sjeverne regije Crne Gore. Razvoj lokalne ekonomije se u posljednjih 50 godina bazirao na valorizaciji prirodnih resursa, a posebno na eksploataciji uglja, proizvodnji električne energije i preradi drveta. U strukturi privrede opštine Pljevlja najveće učešće imaju rudarstvo, energetika i šumarstvo, dok je učešće ostalih grana privrede u formiranju društvenog proizvoda znatno manje. Na osnovu stepena privrednog razvoja Pljevlja se mogu svrstati u relativno nerazvijenu opštinu.

Prirodni resursi

Pljevaljsko područje pripada sjevernom regionu, izrazito visokom planinskom dijelu teritorije, ispresijecanom rječnim dolinama, koje predstavlja „zeleni prostor Crne Gore“ i koje po karakteristikama reljefa, u mnogim svojim dijelovima, ima izgled i oblike predjela alpskog tipa. Karakterišu ga visoki planinski masivi sa dubokim kanjonima, vrlo izraženom rječnom erozijom i oblicima karstne, rijetko ledničke erozije. Najznačajniji prirodni resursi su prostrani pašnjaci, značajne rezerve uglja, olova i cinka, veliki kompleksi kvalitetnih šuma, značajan hidropotencijal i veoma povoljni uslovi za razvoj turizma.

Pejzažne vrijednosti. Prostor opštine Pljevlja odlikuje se izrazitim, jasno uočljivim strukturnim elementima koji mu daju poseban pejzažni identitet. Specifične i raznolike prirodne vrijednosti (orografske karakteristike, karakteristike autohtone vegetacije) i vrijedno kulturno-istorijsko naslijeđe međusobno se prožimaju, uz obilje detalja, čineći jedinstvenu – harmoničnu cjelinu. Kao najizrazitiji tipovi pejzaža na prostoru pljevaljske opštine ističu se: Pljevaljska površ sa Pljevaljskom kotlinom, Visokoplaninske zone Ljubišnje, Lisca, Kovača, Crnog Vrha, padina Čemerna i Stožera i Kanjoni Tare i Drage.

Page 19: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

19  

Slika 3 - Podnožje planine Ljubišnje

Mineralne sirovine. Resursi mineralnih sirovina u odnosu na površinu teritorije su raznovrsni, pri čemu je eksploatacija uglja presudna za ekonomski razvoj. Procjenjuje se da geološke rezerve uglja iznose oko 200.000.000 t. U slivu rijeke Ćehotine, nalaze se najznačajna ležišta uglja, i to: Pljevlja, Ljuće, Šumani, Maoče, Mataruge, Otilovići, Bakrenjače i Glisnica. Trenutno se ugalj eksploatiše u ležištima Potrlica i Šumane 1. Od nemetala na prostoru opštine nalaze se velike količine cementnih laporaca, gline, tehničko-građevinskog kamena, barita, tufova, a ima i pojava gipsa. Od metaličnih mineralnih sirovina najveći značaj ima orudnjenje olova i cinka čija se ležišta i pojave nalaze na području planine Ljubišnje; bakra u zoni Varine - Hoćevina i ležište gvožđa u području Kozice. Hidropotencijal. Opština Pljevlja posjeduje značajan hidropotencijal kako u oblastih pijaćih voda, tako i u oblasti hidroenergetike. Sa aspekta vodosnabdijevanja značajne zone su sliv rijeke Tare i zona ležišta izdanskih voda sliva Ćehotine. Među karstnim vrelima najpoznatiji su: Kutlovača, Breznica, Jugoštica, Vrelo, Zmajevac i Tvrdaš. Ostale su zone manje značajne sa aspekta potencijala i mogućnosti njihovog korišćenja za vodosnabdijevanje sela. Korišćenje hidroenergetskog potencijala odnosi se na Ćehotinu nizvodno od Pljevalja do granice sa BiH. Do sada je bilo više varijanti energetskog korišćenja Ćehotine od izgradnje malih hidroakumulacija i hidroelektrana, što je posebno definisano Strategijom razvoja energetike do 2025. godine.

Slika 4 - Brana Otilovići, na rijeci Ćehotini

Šumski potencijal. Koliko je važan za “veliku” privredu, tаčnije za jedan od najvećih drvno prerađivačkih kapaciteta u opštini toliko je važan i za seosko stanovništvo, omogućava im

Page 20: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

20  

eksploataciju šuma i formiranje malih prerađivačkih kapaciteta. Od ukupne površine opštine (134.600 ha) šume i šumska zemljišta zauzimaju 79.458 ha ili 59% (istovremeno je 10% šumskog zemljišta kategorisano kao poljoprivredno) od čega je 5.722 ha izdvojeno iz opštine u Nacionalni park "Durmitor" i dato na gazdovanje ovom parku. Najveći dio, preko 72% čine privredne šume, 6,8% su zaštitne, a preostlih 21% su neobrasle površine. Realno je povećanje šumskih površina, na račun danas neadekvatnog korišćenja dijela poljoprivrednog zemljišta. Ostale šumske površine zahvataju 73.734 ha, od čega se u državnom vlasništvu nalazi 72.728 ha, ili 98 %, a u privatnom 1.456 ha, ili 2%. U ukupnoj zapremini preovladavaju četinari sa učešćem 74,7%. Od četinara najviše je zastupljena smrča 64,6%, zatim jela sa 21,0% i ostali četinari sa 14,4% (crni i bijeli bor). Zajednica bora krivulja (Pinetum mughi montenegrinum) na planini Ljubišnji, koja se prostire na površini od 900 ha, prema Zakonu o zaštiti prirode Crne Gore svrstana je u kategoriju spomenika prirode i tretira se kao zaštićena biljna vrsta.

Slika 5 - Šume u podnožju planine Ljubišnje

Šumska i livadska vegetacija su najupečatljiviji element pejzaža. Na pljevaljskom području registrovane su 94 vrste šumske i livadske vegetacije: 57 vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja, 26 vrsta šumskih plodova i 11 vrsta jestivih gljiva. Zbog velike pokrivenosti šumama, Pljevlja imaju važan potencijal za sakupljanje i prodaju ljekovitog bilja i šumskih plodova. U posljednje vrijeme je sakupljanje plodova sve aktuelnije, naročito sakupljanje pečurki, šumskih jagoda, borovnica i ljekovitog planinskog bilja. Godišnje se sakupi oko 1.440 t šumskih i livadskih proizvoda: aromatičnog i ljekovitog bilja 650 t, šumskih plodova 690 t i jestivih gljiva oko 100 t. Međutim, ovaj potencijal se za sada nedovoljno koristi. Ocjenjuje se da sadašnji način gazdovanja šumama nije u potpunosti zadovoljavajući, posebno što se više pažnje ne obraća na iskorišćavanje šumskih proizvoda (ljekobilje, šumski plodovi i jestive gljive). Po broju divljači pljevaljsko lovište je jedno od interesantnijih i atraktivnijih u Crnoj Gori. Od ukupne površine lovišta "Ljubišnja" 93,3 % se nalazi u granicama opštine Pljevlja, dok ostalo pripada Nacionalnom parku Durmitor. Lovište zauzima 125.705 ha površine, od toga, ukupne lovne površine zauzimaju 124.872 ha zemljišta, a nelovne oko 833 ha zemljišta. Autohtone vrste divljači su srna, medvjed, divlja svinja, zec, veliki tetrijeb i poljska jarebica. Poljoprivredno zemljište. Pljevaljska opština, prema ukupnoj površini i poljoprivrednim potencijalima, spada među najveće i najznačajnije u Crnoj Gori, te zbog toga i uspješnost razvoja poljoprivrede ovog područja ima odraz na razvoj poljoprivrede u cijeloj Crnoj Gori. Od ukupne površine opštine Pljevlja, poljoprivredne površine zauzimaju 51% od čega dominiraju planinski pašnjaci i livade, posebno u predjelu Kosaničke visoravni. Glavninu zemljišta čine plitka do srednje duboka humusno smeđa zemljišta i planinske crnice vrlo dobrih hemijskih i fizičkih osobina, ali zbog nedovoljne dubine, strmog nagiba i jako propusne podloge, malo duže ljetnje suše umanje prinose poljoprivrednih kultura. Poljoprivredne površine se iz godine u godinu smanjuju zbog površinske eksploatacije uglja, gline, odlaganja jalovine, pepela i izgradnje stambenih objekata i druge infrastrukture, tako da se smanjuju najkvalitetnije poljoprivredne površine, a ne vrši se rekultivacija izrudarenog zemljišta.

Osnovna namjena zemljišnog resursa, kao prirodne komponente velikog kapaciteta, jeste proizvodnja zdravstveno bezbjedne hrane, uz očuvanje kvalitetnih poljoprivrednih površina i šumskih područja.

Page 21: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

21  

Potencijali za razvoj turizma. Turistički potencijali opštine zasnivaju se na prirodnom bogatstvu i raznolikosti njenog kulturnog nasljeđa. Prirodni i ambijentalni uslovi, prirodne ljepote sa prostranstvima šuma, pašnjaka i livada pružaju mogućnosti za razvoj turizma. Uz kanjone Tare i Drage koje su dio NP „Durmitor“, planina Ljubišnja predstavlja najveći turistički potencijal i u konceptu prostornog razvoja i zaštite prirode prepoznata je kao budući regionalni park. Najatraktivnije zone i lokaliteti za razvoj turizma i proizvodnju hrane su: grad Pljevlja, područje planine Ljubišnja, područje planine Kovač, Kosanica, Đurđevića Tara - Lever Tara, Đurđevića Tara – Premćani – Vaškovo, Bobovo-Slatina-Ograđenica područje sela Kozice i Kozička doline.

Slika 6 - Jezero „Otilovići“

Planina Ljubišnja spada u visoke dinarske planine sa najvišim vrhom Dernečište (2.238m). Sa Durmitorom i Maglićem čini moćan planinski trougao isprosijecan kanjonima Tare, Drage, Ćehotine i Pive. Planina Ljubišnja obiluje pašnjacima, bogatim četinarskim šumama u kojim se nalaze endemične vrste i raznovrsno ljekovito bilje. Za razliku od većine obližnjih planina koje su bezvodne, Ljubišnja obiluje vodom. Na južnoj strani ima 77 vrela, a čuveno je vrelo Vojnovac na nadmorskoj visini od skoro 1900m. Planina Kovač sa najvišim vrhom Stražbenica 1530 m prostire se na desnoj obali rijeke Ćehotine. Pored šumskog bogatstva, blistava priroda i odsustvo zagađivača u široj okolini daju predjelu visoku ekološku vrijednost. Važno je istaći da je početkom 20. vijeka na prostoru planine Kovač bila smještena jedna od najznačijnih vazdušnih banja. Kosanička visoravan se prostire na nadmorskoj visini od 900 do 1600 m. Područje je izuzetno bogato florom i faunom kao i endemičnim vrstama. Karakteristišu ga velika pašnjačka prostranstva, kao i šumske zajednice smrče, jele i crnog bora. Stanovništvo na ovom području se bavi tradicionalnim načinima proizvodnje mesa, mlječnih proizvoda, od kojih je najpoznatija proizvodnja pljevaljskog sira, potom organskom proizvodnjom heljde kao i proizvodnjom drugih ratarskih kultura. Prostor je bogat i raznovrsnim ljekobiljem i šumskim plodovima. Ono što posebno privlači i predstavlja atrakciju na ovom terenu je istovremeno i ono što je najtraženije na svjetskom turističkom tržištu, a to je netaknuta prirodna ljepota, čista voda, čist vazduh, i visokokvalitetna domaća hrana iz obližnjih domaćinstava ovog još uvijek živog kraja. Na prostoru koji obuhvata zone Đurđevića Tara - Lever Tara, Đurđevića Tara – Premćani – Vaškovo i Bobovo-Slatina-Ograđenica prepliću se masivi Ljubišnje, kanjoni Tare i Drage koji stvaraju jedinstven i živopisan pejzaž. Ovaj kraj je zadržao tradicionalne vrijednosti koje u spoju sa izvanrednim pejzažima predstavljaju komparativne prednosti ovog područja. Ono što posebno izdvaja selo Kozicu i Kozičku dolinu u potencijalima za razvoj turizma, pored prirodnih ljepota, jesu ostaci grada Koznika koji se u dokumentima pominju u prvoj polovini XV vijeka, a koji je najvjerovatnije bio zaštita obližnjeg rudnika olova i cinka. Kulturno-istorijska baština. Pored izraženih prirodnih bogatstava, opština ima bogatu kulturno-istorijsku baštinu koja se, prije svega, ogleda u najznačajnijim spomenicima kulture: Manastir Sveta trojica i Husein pašina džamija, koji spadaju u spomenike kulture I kategorije. Spomenici kulture II kategorije su Manastir Dovolja, Manastir Dubočica, arheološki lokalitet Komini, Manastir Sv. Arhanđela Mihaila, koji takođe čine nezaobilazan kulturno-istorijski potencijal opštine.

Page 22: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

22  

Manastir Sveta Trojica prvi put se pominje 1537.godine, a više je puta obnavljan i dograđivan. Nalazi se na oko 1,5 km od grada, pritiješnjen brdima u skrovitom ambijentu iznad riječice Breznice. U XVI, XVII i XVII vijeku Manastir je bio poznat kao vrlo značajan prepisivački i kulturni centar. U manastirskoj biblioteci čuvaju se vrijedne knjige iz XIII i XIV vijeka, kao i poznati korektivni tabaci Mileševske štamparije iz 1557. godine. Bogata manastirska riznica sadrži skupocjene vezove, dragocjene predmete od zlata, srebra i drveta koji su korišćeni pri bogosluženju, zatim brojne umjetnički izrađene ikone, veliki pozlaćeni putir igumana Stefana i posebno vrijedna relikvija okovani štap Svetog Save. Manastirski konaci okružuju veći dio porte. U požaru 1859.godine bili su potpuno izgoreli te su nešto kasnije obnovljeni. Konaci sa crkvom u sredini čine vrlo skladnu cjelinu. Husein-pašina džamija se nalazi u samom centru grada. Smatra se da je podignuta 1569.godine i da je zadužbina visokog dostojanstvenika u tadašnjoj turskoj upravi Husein-paše Boljanića, koji je bio rodom iz sela Boljanića, blizu Pljevalja. Uz južnu stranu je prizidan minaret, visok 42 m. Unutrašnjost džamije obiluje ornamentikom rađenom u stalaktitima i uobičajenim turskim performansama. U Džamiji se čuvaju stari rukopisi i knjige na arapskom i turskom jeziku, a najznačajniji je rukopisni Kuran, ukrašen pozlatom, iz XVIII vijeka. Iako ne velika, Džamija predstavlja jednu od najljepših i najskladnijih na Balkanu. Pored pomenutih zakonom zaštićenih spomenika, postoje na desetine skoro zaboravljenih ostataka manastira, crkava, zatim srednjovjekovnih gradova, utvrđenja, na stotine nekropola, tumula i to iz različitih istorijskih razdoblja, pa čak i različitih epoha.

Demografski pokazatelji

Stanovništvo i naselja. Prema podacima Popisa 2003. Opština je imala 35806 stanovnika, od čega je 21377, odnosno 59%, živjelo u opšinskom centru – naselju Pljevlja, a 17129 ili 41% u seoskom području. Udio stanovnika opštine Pljevlja u ukupnom broju sjeverne regije iznosio je iste godine 18.4%, dok je udio stanovnika u ukupnom stanovništvu Crne Gore iznosio 5.8%. Gustina naseljenosti iznosi 26,6 stanovnika na km2, te spada među rjeđe naseljene opštine, a znatno je ispod prosjeka Crne Gore, koji je 45,8 stanovnika na km2. Naselja locirana u užoj gravitacionoj zoni opštinskog centra imaju nešto veću gustinu naseljenosti od pojedinih naselja na brdsko - planinskim terenima. Prema kriterijumima OECD, spada u opštine koje imaju gustinu naseljenosti ispod 150 stanovnika po km², tj. u ruralne opštine. Naselja opštine Pljevlja, njih 159, okupljena su u 27 mjesnih zajednica, 7 gradskih i 20 seoskih. U opštini Pljevlja postoji razlika između opštinskog centra i ostalih naselja, kako u njihovom broju i veličini, tako i u kvalitativnim karakteristikama koje su preduslov za koncipiranje budućih razvojnih politika. Seoska naselja odlikuje veoma loša demografska struktura, mali broj stanovnika, nedovoljno zaposlenih u nepoljoprivrednim djelatnostima i loša obrazovna struktura. Najveći dio opštine pripada višem srednjeplaninskom zemljištu znatno je uticao na visinski raspored naselja u opštini Pljevlja, i imao uticaj u migraciji mlađeg stanovništva i odredio je poljoprivredu kao glavnu djelatnost domaćinstava. Naselja opštine moguće je razgraničiti u 5 visinskih zona. U najnižem dijelu, do 800 m nadmorske visine, locirano je 11 naselja, od 800 do 1000 m.n.v. nalazi se 57 naselja, od 1000 m do 1200 m.n.v. je najveći broj naselja (ukupno 67), a od 1200 do 1400 m n.v. locirano je 20 naselja. Na najvišim predjelima od 1400 do 1600 m.n.v. nalaze se 4 naselja. Na području opštine nalazi se i manji broj privremenih stočarskih naselja – katuna, koji su nastali razvojem stočarstva kao osnovne djelatnosti seoskog stanovništva. Smješteni su uglavnom u visokoplaninskoj zoni iznad 1500 m, na padinama planina Ljubišnje, Bunetine i Burena. Stanovništvo prema starosti. Prosječna starost stanovništva opštine je 2003. godine iznosila 39,2 godine, što je bilo više od prosjeka za Crnu Goru (35,9 god.). Prosječna je starost stanovnika opštinskog centra iste godine iznosila 35,5 godina. Udio djece predškolskog uzrasta (ispod 7 godina) je 2003. iznosio 7,3%, a udio punoljetnog stanovništva 78,6%. U opštini Pljevlja je, prema Popisu 2003.godine, bilo 9921 porodica, od toga 5910 u gradskim i 4011 u ostalim naseljima.

Page 23: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

23  

Prirodni priraštaj. Prirodni je priraštaj već niz godina negativan, prvenstveno usljed sve lošije starosne strukture, loše ekonomske situacije i sve veće kontrole rađanja. Polna struktura. U polnoj strukturi stanovništva, prema Popisu iz 2003., muškarci su učestvovali sa 49%, odnosno 17.560, a žene sa 51%, odnosno 18.246. Nacionalna i etnička pripadnost i vjeroispovijest. U Pljevljima živi 60% pripadnika srpske nacionalnosti, 20% crnogorske, 8% muslimanske i 5% bošnjačke i 4% neizjašnjenih, dok je u pogledu vjeroispovijesti 80% stanovništva pravoslavne i 15% islamske vjeroispovjesti (prema Popisu 2003.). Aktivno stanovništvo. Prema podacima Popisa iz 2003.godine, udio radnog (žene i muškarci starosti od 15 do 64 godine) u ukupnom broju stanovnika Opštine iznosio je 65,9% ili 23610 stanovnika. Udio aktivnog u ukupnom stanovništvu opštine iznosio je 46%, izdržavanog stanovništva 37,7%. Od ukupnog aktivnog stanovništva zaposleno je bilo 68,1%. U ukupnom aktivnom stanovništvu 37,4% je zaposlenih žena. Najviše aktivnog stanovništva bilo je zaposleno u djelatnosti - poljoprivreda, lov i šumarstvo, čak 27,6%. Slijedi rudarstvo sa 14% i državna uprava sa 11%. U strukturi djelatnosti gradskih naselja primarni sektor, odnosno poljoprivreda učestvuje sa 2,9%, a u strukturi djelatnosti seoskih naselja poljoprivreda učestvuje sa 60%. Udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom broju stanovnika 2003. godine iznosio je 12,3% (4390 stanovnika) od čega je 69,2% (3040 stanovnika) bilo aktivno. Od ukupnog broja poljoprivrednih stanovnika, 94,8% se nalazilo u seoskim naseljima. Obrazovna struktura. Obrazovna struktura stanovništva je u neposrednoj vezi sa strukturom djelatnosti. U Pljevljima je stanovništvo nižeg stepena obrazovanja od prosjeka Crne Gore. Među stanovništvom opštine koje ima završenu školu u najvećem procentu je zastupljeno srednje obrazovanje (58,8%), što je ispod crnogorskog prosjeka, a to važi i za više i visoko obrazovanje.

Broj domaćinstava. Prema metodologiji Popisa iz 2003. godine ukupan broj domaćinstava u opštini Pljevlja bio je 11346 od čega je 6696 u gradu, a 4650 u seoskim naseljima. Prosječan broj članova domaćinstva je 3,2 na nivou opštine, u gradskim naseljima 3,3 člana, a u seoskim 3,1 član. Od ukupno 11346 domaćinstava koliko je popisano prema novoj metodologiji poljoprivredno gazdinstvo je imalo 4546 domaćinstava ili 40,4%. U gradskim naseljima udio poljoprivrednih domaćinstava bio je 11,8%, a u ostalim 81,1%.

Stanje najvažnijih sektora privrede

 Izražena zavisnost od sirovinske osnove, proizvodnja često sa nepovoljnim efektima na životnu sredinu, monofunkcionalnost privredne strukture, nedovoljna razvijenost i neravnomjernost u razvoju, odnosno slaba ekonomska kohezija, jesu osnovne karakteristike privrednog razvoja opštine Pljevlja. Navedena obilježja prisutna su u dužem vremenskom periodu, i govore o usporenom prestrukturiranju i tranziciji ovog područja. Opština Pljevlja je dugo godina bila orijentisana na rudarstvo i energetiku pa su joj najvažniji kapaciteti iz navedenih privrednih oblasti.

Rudarstvo i energetika

 Glavni privredni subjekti na području industrije, energetike i rudarstva su TE Pljevlja (glavni energetski objekat područja Pljevalja, proizvodi oko 40% električne energije u Crnoj Gori, zapošljava oko 400 radnika i u svojim razvojnim programima predviđa izgradnju II bloka Termoelektrane), Rudnik uglja A.D. Pljevlja (najveći privredni kolektiv u Pljevljima, zapošljava preko 1500 radnika, jedan je od generatora ukupnog privrednog razvoja Pljevalja), Rudnik olova i cinka Šuplja Stijena u Šulima (u toku 2007. rudnik je kupila slovenačka firma „Gradir“, koja će obnoviti infrastrukturu rudnika i otpočeti proizvodnju od 500.000t/god koncentrata olova i cinka). Djelatnost svih tih subjekata vezana je pretežno za eksploataciju prirodnih resursa. Zapošljavaju veliki dio lokalnog stanovništva, dok su na drugoj strani veliki zagađivači životne sredine opštine. Na TE Pljevlja i Rudnik A.D. Pljevlja nadovezuju se druga manja preduzeća, koja im nude različite usluge.

Šumarstvo i drvoprerada

 

Page 24: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

24  

Šumarstvo i prerada drveta, odnosno šumska privreda u širem smislu, predstavljaju vrlo važan sektor za razvoj opštine Pljevlja. Na šumskom resursu osnovano je preduzeće KID „V. Jakić“, koje je u 2007.godini privatizovano i njegov je vlasnik sada kompanija „Vektra“, sa pogonima za primarnu i finalnu preradu drveta i najvećeg kapaciteta u Crnoj Gori. „Vektra- Jakić“ je koncesionar za period od 30 godina na šumski basen u Pljevljima koji čini 65% drvnog potencijala Crne Gore. Uprava za šume Crne Gore, organ državne uprave nadležan za gazdovanje šumama, održavanje i unapređivanje postojećeg šumskog fonda i svih ostalih funkcija šuma, ima sjedište u Pljevljima. U novije vrijeme, razvojem male privrede i preduzetništva na području opštine Pljevlja podignut je veći broj malih pogona, prvenstveno za primarnu preradu, a manji broj za finalnu preradu drveta.

Zbog velike pokrivenosti šumama Pljevlja imaju značajne potencijale za sakupljanje i prodaju ljekovitog bilja i šumskih plodova. U posljednje je vrijeme sakupljanje plodova sve aktuelnije, naročito sakupljanje pečurki, šumskih jagoda, borovnica i ljekovitog planinskog bilja. Na području opštine se nalaze površine napuštenog poljoprivrednog zemljišta ili zemljišta koje nije pogodno za proizvodnju poljoprivrednih kultura, kao i šumska zemljišta sa kojima se neadekvatno gazduje, te se na tim područjima ne ostvaraje prihod. Jedna od mogućnosti korištenja tog zemljišta je agrošumarstvo (pašnjaci u kestenovim šumama, šumsko drveće na pašnjacima), ali je ta djelatnost još nepoznata u Pljevljima.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

 Zbog ranije razvojne politike opštine Pljevlja u kojoj su rudarstvo i energetika decenijama bile prioritetne privredne grane razvoj poljoprivrede, bez obzira na ogromne prirodne potencijale (pašnjaci, livade, stočni fond, uslovi za organsku proizvodnju), ostao je gotovo zanemaren. Negativan saldo migracije i rastući indeks starosne dobi nosi sa sobom izraženu depopulaciju ruralnih područja opštine Pljevlja, ali i njeno istovremeno demografsko starenje. Negativni demografski i ekonomski trendovi izraženiji su u udaljenim ruralnim područjima. Ruralno područje zaostaje i u razvijenosti osnovne saobraćajne, komunalne i socijalne infrastrukture, pa u tim sredinama nedostaju osnovni preduslovi društvenog i ekonomskog razvoja. U ruralnim područjima opštine Pljevlja, poljoprivreda je često glavni (a ponekad i jedini) generator zapošljavanja i dohotka. Međutim, nizak nivo produktivnosti, nepovoljni klimatski i pedološki uslovi, razruđenost i usitnjenost kapaciteta u primarnom sektoru i njegova neorganizovanost sa jedne strane, neorganizovan otkup, nedostatak prerađivačkih kapaciteta, plasman poljoprivrednih proizvoda, nedostupni i nepovoljni krediti za poljoprivredu sa druge strane, predstavljaju ograničenja za razvoj poljoprivrede u opštini Pljevlja. Poljoprivredi do sada nije posvećena potrebna pažnja, ali je u okviru nacionalnih i lokalnih razvojnih dokumenata, usvojenih u posljednjih nekoliko godina, razvoj poljoprivrede komplementarno sa turizmom prepoznat kao prioritet u cilju postizanja održivog razvoja kako Crne Gore tako i opštine Pljevlja, čemu će značajno doprinijeti i izrada Strategije ruralnog razvoja opštine Pljevlja. Struktura poljoprivrednih površina. Opština Pljevlja zauzima preko 13% poljoprivredne površine i 15% obradivog poljoprivrednog zemljišta Crne Gore i učestvuje sa preko 12% u ukupnom broju goveda i ovaca u Crnoj Gori i u skladu sa tim mogla bi da značajno doprinese razvoju crnogorske poljoprivrede. Od ukupne površine opštine Pljevlja, poljoprivredne površine zauzimaju 51%. Fond poljoprivrednog zemljišta od 68494 ha ili oko 1,91 ha po stanovniku, odnosno 0,79 ha obradivih površina po stanovniku predstavlja značajan resurs. Po ovom pokazatelju je pri vrhu u Evropi (prosjek članica EU 27 je oko 0,40 ha). Međutim, usljed izražene orografije i geološkog sastava koji su uslovili da preovlađuju mahom plitka zemljišta niske proizvodne vrijednosti, ukupne poljoprivredne površine ne mogu se potpuno valorizovati.

Tabela 1 - Struktura poljoprivrednih površina u opštini Pljevlja

Pokazatelj Ukupno Obradive površine Pašnjaci

Page 25: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

25  

Svega Oranice i bašte

Voćnjaci i vinogradi

Livade

Crna Gora Površine, ha 516465 189939 44957 16201 128781 323876 Ha/stanovniku 0,83 0,31 0,07 0,03 0,21 0,52

Pljevlja Površine, ha 68494 28407 9451 341 18615 40086 Učešće u CG, % 13,3 15,0 21,0 (2,1) 14,5 12,4

Ha/stanovniku 1,91 0,79 0,26 0,01 0,52 1,12 Izvor: MONSTAT, Statistički godišnjak 2008.

Veće površine plodnog zemljišta nalaze se u basenu Pljevalja, Vrulje, Mataruga i Kosanice. Klimatske karakteristike ograničavaju gajenje voća, pa i ozimih žita na uski pojas nižih terena i doline rijeke Tare i Ćehotine. Raspoloživo poljoprivredno zemljište osim u užoj zoni grada relativno je ekološki očuvano te zadovoljava standarde za organsku proizvodnju. Na području MZ Kosanica u selu Glibaći registrovan je prvi proizvođač u organskoj proizvodnji žitarica-heljde.

CG

9%3%

25%

63%

Oranice i bašte

Voćnjaci i vinogr.

Livade

Pašnjaci

Pljevlja

14%0%

27%59%

Oranice i bašte

Voćnjaci i vinogr.

Livade

Pašnjaci

Slika 7 - Struktura poljoprivrednih površina u Pljevljima i CG

Poljoprivredna proizvodnja u opštini Pljevlja se u najvećem dijelu obavlja na porodičnim gazdinstvima, a neznatno u zemljoradničkim zadrugama koje raspolažu malim kapacitetima za poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivreda Pljevalja tradicionalno je orijentisana na stočarstvo, prvenstveno na gajenje goveda i ovaca i na proizvodnju nekih ratarskih kultura. Na području opštine poljoprivrednog stanovništva je oko 4400, ili 12% od ukupnog broja stanovnika. Aktivno se poljoprivredom bavi oko 3000 stanovnika od čega je 50% starije od 60 godina, što ukazuje na veoma nepovoljnu starosnu strukturu poljoprivrednog stanovništva.

Page 26: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

26  

Usitnjenost posjeda na porodičnim gazdinstvima je jedan od elemenata koji sputava razvoj tipizirane proizvodnje, upotrebu mehanizacije, efikasniju primjenu agrotehničkih zahvata, a time se teže sprovodi organizovaniji vid proizvodnje i povećanje prinosa na njima. Privatna gazdinstva su sa različitim socijalnim karakteristikama, ekonomskim uslovima, interesima, motivima i mogućnostima razvijanja poljoprivredne proizvodnje (čista poljoprivredna gazdinstva, mješovita, dopunska ili naturalna). Na teritoriji opštine Pljevlja registrovano je osam zemljoradničkih zadruga i to: „Mljekara Pljevlja“, „Koperativa Klanica“, „Bobovo“, „Napredak-Boljanići, „Gradac“, „Doganje“, „Eko Vrulja“ i „PTZ Pljevlja”. Od svih zadruga trenutno funkcionišu „Mljekara Pljevlja“ i „Doganje“ dok se ostalih šest nalazi u procesu transformacije vlasništva ili likvidacije.

Sve ove zadruge trebalo bi da budu nosioci razvoja poljoprivredne proizvodnje, da pomognu razvoj poljoprivrede i sela, ali nijesu osposobljene kadrovski, materijalno i finansijski da preuzmu na sebe tu ulogu. Ove zadruge se objektivno nalaze u procjepu između uloge koja im je dodijeljena kao nosioca poljoprivredne proizvodnje i mogućnosti da u teškim uslovima privređivanja opstanu.

Slika 8 - Selo na obroncima kanjona rijeke Tare

Subjekti, udruženja i druge organizacije u oblasti poljoprivrede. U opštini Pljevlja djeluje veći broj subjekata koje podržavaju razvoj poljoprivrede a najznačajnije su: - sa državnog nivoa - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, uključujući i uprave u njegovoj nadležnosti (Veterinarska i Fitosanitarna); stručne službe Biotehničkog fakulteta (Služba za selekciju stoke i Savjetodavna služba za biljnu proizvodnju); - sa opštinskog nivoa - Sekretarijat za privredu, Služba za izgradnju i razvoj, privatne veterinarske ambulante; - nevladin sektor: Udruženje proizvođača mlijeka „Pljevlja 2000“, NVO P.U. Matica Pljevlja, NVU „Zlatno zrno“ i dr. Na razvoj poljoprivrede utiču i drugi subjekti kao što su:, finansijske institucije, zavodi, agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, regionalne razvojne agencije putem razvojnih projekata u poljoprivredi, međunarodne institucije kroz implementaciju različitih međunarodnih projekata u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja i udruženja u oblasti turizma.

Turizam

 

Page 27: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

27  

Opština Pljevlja ima izuzetno prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe koje može iskoristiti kao svoje ključne komparativne prednosti za razvoj turizma i turističke ponude, ali turizam se kao privredna grana u dosadašnjem periodu skoro uopšte nije razvijao.

Slika 9 - Manastir Sveta Trojica

Slika 10 - Husein pašina džamija

Prirodni potencijali ovog područja, čija je odlika izdašnost turističkih resursa i atrakcija, mogu se valorizovati snažnijim prožimanjem prostorno–ekološke politike i kulturno-istorijske baštine opštine sa globalnim turističkim trendovima. Prirodni i ambijentalni uslovi, prirodne ljepote sa prostranstvima šuma, pašnjaka i livada pružaju sve mogućnosti za razvoj turizma, posebno na površinama koje se prostiru na lijevoj strani rijeke Ćehotine, od izvorišta do granice sa Republikom Srpskom - BiH. Dio teritorije opštine Pljevlja, koji obuhvata kanjon rijeke Tare, duž desne pritoke Drage, nalazi se unutar granica Nacionalnog parka Durmitor, koji je upisan u spisak svjetske prirodne baštine UNESCO. Površina u opštini Pljevlja iznosi 76,5 km2 i zahtijeva određeni režim zaštite, ali isto tako ima veliki potencijal za razvoj turizma.

Page 28: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

28  

Veliki prostor ruralnog područja nije pokriven turističkom infrastrukturom, pogotovo u brdsko-planinskom području sa vrlo disperznom mrežom naselja. Velike su mogućnosti razvoja turizma u ruralnim područjima u obliku seoskog turizma i ekoturizma, što bi moglo postati dopunska ponuda na seoskim domaćinstvima. Prirodni resursi opštine ukazuju na moguće potencijale razvoja rekreacijsko planinskog turizma na području Ljubišnje, planine Kovač, zone Kosanica, uz rijeku Taru i uz gornji tok rijeke Ćehotine. Ovo područje ima i povoljne uslove za proizvodnju biološki čiste hrane. U posljednje vrijeme može se osjetiti povećan interes lokalne zajednice za turizam, ne samo zbog prepoznatljivosti prirodnih resursa nego i zbog primjera dobre prakse uspješnog razvoja turizma u opštini Žabljak. Tako je u Gotovuši krajem 2009. godine opremljena stijena za alpinističke obuke VII stepena koja se može dodatno koristiti za turističku ponudu. Na osnovu smjernica lokalnih i nacionalnih strategija, a u skladu sa principima održivog razvoja i potencijalima za razvoj turizma, prepoznato je nekoliko lokaliteta i zona pogodnih za razvoj vjerskog, kulturno-obrazovnog, sprotsko-rekreativnog, lovnog i seoskog turizma. U skladu sa prethodnim, koncept razvoja turizma podrazumijeva valorizaciju turističkog potencijala sljedećih zona i područja: -Pljevlja – gradska zona: verski, kulturni, obrazovni, poslovni i konferencijski turizam. Planinska turistička zona Ljubišnja: eko i etno turizam, zimski skijališni, ljetnji rekreativni, planinarenje, rekreacija u prirodi, mountain-bike turizam i sl. - Eko – oaze Vrulja – Kosanica: eko – etno turizam, zimski i ljetnji, izletnički i rekreativni turizam, planinarenje i šetnje i sl. -Đurđevića Tara – Lever Tara: rafting – turizam, kajakaštvo, aktivni i ekstremni turizam, tranzitni turizam, verski, geoturizam, planinarenje i šetnje i sl. u korespondenciji sa NP "Durmitor"; Napominje se da je uzvodni dio toka Tare ka Dobrilovini takođe uključen u zonu za rafting i kajakaštvo. - Đurđevića Tara – Premćani – Vaškovo: eko – etno turizam, geoturizam, tranzitni turizam, izletnički turizam i sl - Bobovo – Slatina – Ograđenica: eko-etno turizam, geoturizam, tranzitni turizam, sa eko-poljo-etno-turističkim gazdinstvima javljaju se kao specifičnim nosiocima razvoja na prostoru tipičnih stočarskih planinskih sela i posebno katuna na površi iznad kanjona Tare i Drage. - Područje planine Kovač: rekreativni, zdravstveni i lovni turizam. - Područje sela Kozica i Kozičke doline: obrazovni, eko-etno turizam, lov, ribolov i sl.,

Infrastruktura

Saobraćaj. Opština Pljevlja ima nepovoljan saobraćajni položaj u odnosu na osnovnu mrežu saobraćajnica Crne Gore. Regionalni putevi predstavljaju kičmu saobraćajnog sistema opštine. Sa Bosnom i Hercegovinom Pljevlja su povezana putnim pravcima Pljevlja – Čajniče i Pljevlja – Gradac. Sa Srbijom se ostvaruje veza putem Pljevlja – Prijepolje. Preko ovih putnih pravaca ostvaruje se direktna veza sa prugom Beograd – Bar. Sa ostalim mjestima u Crnoj Gori veza je ostvarena preko Đurđevića Tare i Mojkovca. Preko ovog putnog pravca ostvarena je i veza sa Kosovom i Makedonijom.

Prateća saobraćajna infrastruktura (pješačke staze, parkirališta, stanice za snabdijevanje gorivom) nije kvalitetno razvijena čemu doprinose specifičnosti prostornog uređenja opštine kao i neadekvatni profili saobraćajnica.

Vodosnabdijevanje. Na području opštine postoje dva javna vodovodna sistema za Pljevlja i Gradac i više seoskih vodovoda, privatnih i grupnih koji pokrivaju više naselja.

Od ukupnog broja, 67% domaćinstava snabdijeva se iz javnog vodovoda, 12% iz sopstvenih vodovoda, 9% sa bunara, 8% sa arterijskih kaptiranih izvora, 3% direktno sa izvora rijeke ili jezera, a 1% domaćinstava se snabdijeva cisternama. Odvođenje otpadnih voda. Kada se govori o kanalizaciji na području opštine treba imati u vidu samo grad Pljevlja. U posljednjih nekoliko godina ostvaren je značajan napredak izgradnjom nekoliko velikih objekata (kolektora) na teritoriji grada. Trenutno je u fazi pripreme projekat Izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda što će u značajnom doprinijeti poboljšanju zaštite voda i povećati opšti nivo zaštite biodiverziteta na području grada i opštine u cjelosti. U ruralnom području opštine koje čine pretežno naselja planinskog tipa postoje zahtjevi za obezbjeđenjem sanitarne zaštite, ali se rješavanju ovog pitanja mora pristupiti individualno, jer

Page 29: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

29  

prema standardima EU koja se odnosi na izgradnju ove infrastrukture ne predviđa se izgradnja sistema za odvođenje otpadnih voda. Deponije. U opštini Pljevlja komunalni otpad se organizovano prikuplja i odvozi samo sa gradskog područja. Odvoz otpada vrši se za 6000 stanovnika u gradu od 20.187, a to znači oko 29,72% i od 15% stanovništva na ruralnom području. Nepostojanje sanitarne deponije kao i stvaranje smetlišta na više lokacija, nedovoljan broj kontejnera, kanti i neriješeno pitanje sekundarnog otpada predstavljaju veliki problem Pljevalja. Industrijski otpad u većim količinama nastaje u proizvodnim procesima TE "Pljevlja", "Vektra Jakić" i Rudnika olova i cinka „ Šuplja strijena“. Postoje tri deponije industrijskog otpada Maljevac, Jagnjilo i jalovište Gradac. Veće količine pepela i šljake proizvod su sagorijevanja uglja u gradskim kotlarnicama. Deponije industrijskog otpada imaju veliki udio u zagađivanju vazduha, zemljišta i vode u gradu Pljevlja i bližoj okolini, jer nisu ispravno uređene ili sanirane, sto sve skupa dovodi do negativnih posledica i u smislu očuvanja prirodnih vrednosti opštine. Prirodni ekosistemi su sami po sebi ranjivi i zagađenje iz industrijskih postrojenja može uticati do gubitka pojedinih vrsta i staništa i smanjenog kapaciteta usluga koje grad dobija od prirodnih ekosistema Loše stanje na području postupanja sa industrijskim otpadom posljedica je lošeg ekonomskog položaja industrijskih subjekata u prethodnim godinama, nerazvijene ekološke svijesti i nedovoljnih pritisaka nadležnih državnih institucija i lokalne komunalne policije. Ovakvo stanje se može bar ublažiti boljim sistemom upravljanja, preraspodelom nadležnosti i dobijanjem podsticajnih sredstava od države ili međunarodnih institucija za uređenje i saniranje postojećih deponija, u cilju zaštite životne sredine gradskog jezgra, ljudskog zdravlja i prirode koja ima ograničene kapacitete za prečišćavanje zagađenja. Bitno je naglasiti da na ruralnom području opštine ne postoji organizovano prikupljanje ni odvoz otpada. Elektro-energetska infrastruktura. Osnovni izvor snabdijevanja električnom energijom je TS 400/220/110kV Pljevlja-2, Kalušići koja se nalazi u neposrednoj blizini termoelektrane Pljevlja sa kojom je povezana. Osim ovog, povezana je i na 220kV sistem Crne Gore preko 220kV dalekovoda za HE „Piva“ i za Podgoricu. Postoji veza i sa 220kV sistemom Srbije preko dalekovoda 220kV za Bajinu Baštu i Užičku Požegu. Preko 400kV dalekovoda za TS Ribarevine postoji veza sa Podgoricom, ali i sistemom Kosova. Na seoskom području trafostanice su u "T" spoju, koji ne pruža sigurnost i potrebni kvalitet u snabdijevanju električnom energijom, zbog čega su brojna domaćinstva ograničena pri upotrebi kako aparata za domaćinstvo tako i opreme za poljoprivrednu proizvodnju. Mreža na ruralnom području je zastarjela i usljed vremenskih nepogoda česti su prekidi u napajanju električnom energijom, što je posebno izraženo u zimskom periodu.

Životna sredina

Prostorno-ekološkim zoniranjem jasno se uočava polarizacija prostora opštine na dva dijela sa različitim intenzitetom i obimom negativnih uticaja na prirodno okruženje: opštinski centar – grad Pljevlja kao ekološki izuzetno opterećeno područje i ostatak teritorije opštine, sa relativno očuvanim prirodnim vrijednostima u kojima se samo pojedinačno evidentira narušavanje osnovnih komponenti životne sredine (naselja Gradac i Šula). Dosadašnja saznanja i raspoloživi podaci o stanju životne sredine u opštinskom centru ukazuju da su svi njeni elementi voda, vazduh, zemljište i pejzaž degradirani, što je posljedica industrijskog i urbanog razvoja. Ekološku opterećenost područja grada usložnjavaju i nepovoljne klimatske karakteristike koje vladaju na području Pljevalja: veliki broj dana sa tišinama, uz česte pojave "jezera hladnog vazduha" i radijacionih magli, naročito u zimskim mjesecima, koje se odražavaju na dugotrajno zadržavanje zagađujućih materija i taložnih čestica u atmosferi. Naime, tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka na bazi velikog bogatstva prirodnih i mineralnih sirovina ostvaren je relativno visok nivo ulaganja u rudarstvo i energetiku. Koncentracija industrijskih aktivnosti u gradu na bazi sirovinske osnove u okruženju, uz postojeće mjera zaštite vazduha, glavni je razlog zagađenja atmosfere u Pljevaljskoj kotlini. Glavni izvori zagađenja su: Rudnik uglja „Pljevlja“ sa dva površinska kopa: „Borovica“ i „Potrlica“ i odlagalištem otkrivke i transportnim sistemom „Jagnjilo“; proizvodna postrojenja TE „Pljevlja“ sa

Page 30: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

30  

deponijom pepela i šljake „Maljevac“; drvni kombinat „Vektra-Jakić“; kotlarnice i ložišta u javnim i stambenim objektima (oko 40 kotlarnica i oko 4000 individualnih ložišta u Pljevljima); kamenolomi (u naseljima Bušnje, Otilovići i Pliješ u Pljevljima); ispusti gradske kanalizacije i komunalni otpad (odlagalište komunalnog otpada u „Jagnjilu“, nekontrolisana odlagališta komunalnog otpada i smetlišta). Pored stacionarnih izvora zagađivanja vazduha, brojni su i mobilni izvori zagađivanja među kojima su najznačajniji: automobilski saobraćaj u urbanoj zoni Pljevalja, kao i transportni saobraćaj Rudnika uglja „Pljevlja“. Kao nusprodukti rudarsko-energetsko-industrijskih kompleksa od kojih su neki bili, a neki i sada nepovoljno locirani, ostali su površinski kopovi uglja, deponije jalovine, pepela, zagađene vode, vazduh, zemljište, devastirani pejzaži i uništene poljoprivredne površine. Među zagađenjima evidentirane su otpadne materije u gasovitom, tečnom i čvrstom obliku, koje na određeni način utiču na kvalitet pojedinih komponenti životne sredine. Nasuprot tome, u pogledu prirodnih vrijednosti i resursa područja i karakteristika njegovog geografskog položaja, moglo bi se zaključiti da je kvalitet životne sredine i očuvanost biodiverziteta na seoskom području na zadovoljavajućem nivou. Očuvani zemljišni resursi, koji su velikog kapaciteta na seoskom području opštine predstavljaju osnovu za organsku proizvodnju. Uz primjenu najboljih praksi u poljoprivrednoj proizvodnji obezbijediće se proizvodnja kvalitetne i zdravstveno bezbijedne hrane, što doprinosi razvoju turizma i drugih djelatnosti, uz dodatno očuvanje životne sredine i biodiverziteta kao preduslova za održivi ruralni razvoj. Sve mjere koje se preduzimaju na poboljšanju stanja životne sredine i njenoj kontinuiranoj zaštiti na području opštine Pljevlja svode se na eliminaciju izvora nepovoljnih uticaja. Zaštita i unapređivanje životne sredine ostvariće se poboljšanjem njenog ukupnog kvaliteta, a posredno i njenih osnovnih elemenata (vazduh, voda, zemljište i živi svijet). Ovaj cilj će se ostvariti sprovođenjem niza mjera različitog karaktera: 1. Pravno-normativne mjere, 2. Tehničko-tehnološke mjere, 3. Prostorno-planerske mjere i 4. Ekonomske mjere (obezbjeđivanje finansijskih sredstava radi ostvarivanja ciljeva zaštite životne sredine, prije svega kroz naplatu naknade „ekološke takse“). Mjere iz Studije „Integralna zaštita životne sredine na teritoriji opštine Pljevlja“ i Operativnog progama za realizaciju mjera iz pomenute studije primjenjivale su se u periodu od 1999. do 2007. godine. Skupština opštine Pljevlja je u 2007. godini usvojila Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP), na osnovu koga se svake godine rade godišnji planovi, a naredne godine izvještaji o sprovođenju mjera iz Lokalnog ekološkog akcionog plana Pljevlja. Dodatne aktivnosti na zaštiti životne sredine definisaće se u okviru Lokalnog akcionog plana za zaštitu biodiverziteta opštine Pljevlja (LBAP-a).

Nevladin sektor

Aktivnosti lokanog nevladinog sektora u opštini počele su tokom devedesetih godina prošlog vijeka, kroz programe za promociju i zastupanje ljudskih prava, programe za zaštitu životne sredine, programima promovisanja kulturno-istorijskog nasljeđa, edukaciji i rješavanju socijalnih problema. Njihovi projekti su se nakon toga proširili na razvojne aktivnosti i podršku lokalnom stanovništvu sa ciljem unapređivanja poljoprivrede, čime je bila obuhvacena i ruralna populacija. U novije vrijeme veliki je broj nevladinih udruženja koji su prepoznali značaj razvoja turizma u opštini i svojim aktivnostima u velikoj mjeri doprinose kreiranju turističke ponude i promociji opštine kao turističke destinacije. Na području opštine postoje različita nevladina udruženja koja djeluju u više oblasti. U oblasti zaštite i unapređenja životne sredine aktivno je više udruženja, kao što su Ekološko društvo Breznica, Viva Vita, Opstanak, Eko Pljevlja i dr. A u okviru ruralnog razvoja deluju sledeće organizacije: Udruženje proizvođača mlijeka – Pljevlja 2000, Šarenica, Mladost, Ujač, Sportsko ribolovno društvo Lipljen, Udruženje lovaca Pljevlja, Planinarski klub Ljubišnja, Centar za razvoj Pljevalja, Udruženje pčelara Matica, Zlatno Zrno, Prva kosa Crne Gore i dr. Iako većina nevladinih udruženja i dalje zavisi isključivo od stranih donacija i fondova koji finansiraju njihove aktivnosti, one sarađuju i sa lokalnim vlastima i sa državnim institucijama. Neke od navedenih organizacija su pozvane da se uključe u izradu LBAP-a i da svojim doprinosom i specifičnim znanjem i iskustvom doprinesu ideji očuvanja biodiverziteta opštine Pljevlja, kroz konsultacije i konkretne predloge aktivnosti.

Page 31: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

31  

BIODIVERZITET, PITANJA I MOGUĆNOSTI

Biodiverzitet predstavlja biološku raznovrsnost živog svijeta na našoj planeti. Posmatra se sa aspekta raznolikosti:

Genetske raznovrsnosti Vrsta (mikroorganizama, gljiva, biljaka i životinja), Raznolikosti staništa (šume, livade, močvare),

Gubitkom biodiverziteta nestaju vrste, ekosistemi i genetička raznovrsnost, što naravno utiče na ljudsku populaciju. Gubitak biodiverziteta, kao ključne pretpostavke za održanje lanca ishrane, za posledicu ima promjenu ukupnih uslova za opstanak ljudske vrste. Dosadašnja istraživanja biološkog diverziteta Crne Gore nijesu sprovedena na sistematičan način. Postojeći inventari flore i faune su u većini slučajeva nepotpuni. Praćenje stanja biodiverziteta u Crnoj Gori realizuje se, iako u veoma skraćenom obimu, od 2000-te godine u okviru nacionalnog Programa praćenja stanja životne sredine. Rezultati istraživanja u okviru Programa praćenja stanja biološkog diverziteta omogućili su reviziju starog i donošenje novog spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta (Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta „ Sl.list. CG“ br.76/06). Zbog veoma smanjenog obima finansiranja ove komponente Programa, dosada sakupljene informacije ne pružaju mogućnost za ozbiljnu analizu trendova o stanju populacija indikatorskih vrsta, promjenama na izabranim tipovima staništa, a time i u životnoj sredini. Ipak ova istraživanja su potvrdila dosadašnju ocjenu o ugrožavanju mnogih komponenti biološkog diverziteta. Konstatovano je da su negativne posljedice bile najizraženije na vodenim ekosistemima i šumama, pa potom u urbanim i agrarnim područjima. Vodeni ekosistemi su pod pritiskom različitih oblika zagađivanja, čime se smanjuje njihova produktivnost, a šumski ekosistemi zbog stalne eksploatacije. Takođe, pored eksploatacije šumski ekosistemi su izloženi uticaju klimatskih promjena, požari se javljaju na pojedinim lokalitetima, a za razvoj i širenje štetnih insekata i biljnih bolesti postoje brojne predispozicije. U Informacijama o stanju životne sredine na teritoriji Crne Gore od 2000 – 2009. godine uočeno je da istraživanja biodiverziteta na području opštine Pljevlja nisu bila dovoljno zastupljena.

Šumski ekosistem

Flora

 Podaci o šumskom ekosistemu preuzeti su iz literature Republičkog zavoda zaštite prirode i Prirodnjačkog muzeja iz Podgorice, Opšte šumsko privredne osnove za „Pljevaljsko šumsko područje“, Studije “Intergralna zaštita životne sredine na teritoriji opštine Pljevlja“, Privremenog godišneg plan gazdovanja lovištem i Nacrta prostorno – urbanističkog plana opštine Pljevlja. Područje opštine Pljevlja floristički je gotovo neistraženo. Podaci koji su svojevremeno sakupljani od strane Zavoda za zaštitu životne sredine za projekat "Vegetacijska karta Crne Gore još uvijek nisu publikovani. Posjedujemo podatke koji su zastarjeli tj. spisak biljaka (174 biljne vrste) iz rada Danke Mitranović, profesora biologije beogradskih gimnazija, rodom iz Pljevalja. Rad „ Nekoliko podataka o flori okoline Pljevalja" je publikovan 1912.g. u Beogradu, u časopisuu „Nastavnik“, a kasnije kao posebno izdanje Muzeja Srpske zemlje. Trenutno se radi Nacionalna šumarska inventura Crne Gore u okviru FODEMO Projekta (Forestry Developement in Montenegro Project) koji finansira Kraljevina Luksemburga i Vlada Crne Gore. Aktivnosti su u toku i sprovodi ih Uprava za šume Crne Gore i privatne firme iz okruženja, koje se bave poslovima oko uređenja šuma. Šumsko bogastvo je najznačajnija prirodna karakteristika ovog područja, izuzetan potencijal privrednog razvoja opštine Pljevlja i nezamjenljiv faktor zaštite i unapređenja životne sredine. Od drveća, kao najzastupljenije vrste ističu se: smrča, jela, crni bor, bijeli bor, bukva, hrast kitnjak, crni i obični grab. Ove dominantne vrste formiraju različite oblike šumskih zajednica, koje se kreću od izdanačkih šuma i šikara do različitih oblika visokih šuma.

Page 32: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

32  

U prošlosti na području Pljevalja bile su raširene šume lužnjaka o čemu svjedoče ogromna pojedinačna stabla ovog hrasta koja se danas samo mjestimično sreću u kotlini. Na području korita Biserke nalazi se autohtona vegetacija na osnovu koje se može rekonstruisati fitocenoza Pljevaljske kotline. Ovaj prirodni makro-rezervat zaslužuje posebnu zaštitu i detaljniju obradu vrsta. Šumske zajednice Pljevaljskog područja pripadaju Eurosibirsko – Boreoameričkoj regiji. Na vertikalnom profilu područja od 600 – 2400 m nadmorske visine diferenciraju se slijedeći pojasevi i podpojasevi šumske vegetacije uslovljeni orografsko – edafskim faktorima: A. Brdski pojas – podpojas kitnjaka i graba; B. Gorski pojas – niži podpojas bukve i viši podpojas bukve i jele i C. Predplaninski pojas – podpojas predplaninskh šuma i viši predplaninski pojas bora krivulja.

Slika 11 - Šume u podnožju planine Ljubišnje

Različiti oblici reljefa, izrazite visinske razlike (505 m na Ćehotini, do 2.238 m Ljubišnja), klimatske karakteristike i drugi faktori, uslovili su formiranje raznovrsne šumske vegetacije, heterogenog i bogatog florističkog sastava. Tako su u spratu drveća, u zavisnosti od prirodnih uslova, zastupljene brojne vrste koje karakterišu kontinentalni i planinski klimat, kao i pojedine vrste koje pripadaju termofilnoj vegetaciji. Od drveća, kao najzastupljenije vrste, ističu se: smrča, jela, crni bor, bijeli bor i bukva, zatim kitnjak, crni i obični grab. Ove dominantne vrste formiraju različite oblike šumskih zajednica, koje se kreću od izdanačkih šuma i šikara do različitih oblika visokih šuma. Izrazite visinske razlike uslovile su vertikalno raščlanjenje šuma u dvije jasno diferencirane visinske zone, i to zonu niskih šuma i šikara (niži položaji) i zonu visokih šuma četinara (gornji položaji). Unutar ovih zona formiraju se, u zavisnosti od oblika reljefa i mikroklimatskih uslova staništa, različite šumske zajednice, od mješovitih do apsolutno čistih sastojina. Zona niskih šuma i šikara: Šume u nižim predjelima moguće je raščlaniti na šume mekih lišcara na aluvijalnim terenima duž vodotoka i šume obrasle termofilnim vrstama lišćara (kitnjak, cer, grab i bukva), na blagim nagibima, koje su, u velikoj mjeri, degradirane u izdanačke šume i šikare. Duž obala Ćehotine i Vezišnice, u pojasu širine 5-15 m, nalaze se šibljaci crne jove. Sa jovom se javlja bijeli jasen, grabić, brijest, a vrlo rijetko i lužnjak (ass. Alnetum glutinosae). U gornjem toku Ćehotine i njene pritoke Krivače, kao i u proširenim uvalama oko stalnih potoka, javlja se zajednica sive jove i cecelja (ass. Oxali-Alnetum incanae). Šume crnog graba i crnog jasena (Ostryo – ornetum), javljaju se u kanjonima rijeka, na strmim stjenovitim krečnjačko – dolomitnim padinama i na plitkim krečnjačkim crnicama. Ove šume su zastupljene u kanjonu Ćehotine i njenih pritoka na površini od 2.500 ha. U prošlosti su na području Pljevalja bile raširene šume planinskog lužnjaka, o čemu svjedoče ogromna pojedinačna stabla ovog hrasta koja se danas samo mjestimično sreću u kotlini (ass. Quercetum roboris montanum). Šikare grabića sreću se u vidu neznatnih oaza u dolini Ćehotine (Gradac). Izostaju svi eumediteranski elementi, kao i neke submediteranske vrste žbunja i zeljastih biljaka, dok se u svim spratovima pridružuju vrste koje prate medunčeve i crnograbove šume.

Page 33: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

33  

U klisuri Ćehotine, na strmim krečnjackim i dolomitičnim padinama, razvijena je niska šuma medunca i crnog graba, ispresijecana stijenama (ass. Querco-Ostryetum carpinifoliae). Obično su to niske šume panjače, zaštitnog karaktera. I u ovoj zajednici se, takode, gube mediteranske vrste prilagodjene na topliju klimu. Mješovite šume kitnjaka i graba (ass. Querco-Carpinetum montenegrinum) javljaju se na blagim i zaklonjenim nagibima, na slabo kiselom tlu, u dolini Ćehotine. Uslijed antropogenih uticaja i stalnog korišćenja samo jedne ili druge vrste, nastale su čiste grabove ili čiste kitnjakove šume (dubrave). Ove mješovite šume su očuvane samo na mjestima gdje se zemljište nije moglo koristiti za ratarstvo ili su šume ostavljene kao zaštitni pojas. U okolini Pljevalja očuvane su prilično velike površine pod tipskom miješanom šumom kitnjaka i graba. Iznad zone kitnjaka i graba pa sve do pojasa bukve i jele, na blago zatalasanim nagibima i dubljim silikatnim tlima razvijene su čiste šume brdskog hrasta kitnjaka (ass. Quercetum petraeae montanum). U višim položajima kitnjaku se pridružuje i bukva. Šume cera i kitnjaka (Quercetum petraeae – cerris) se nalazi u južnim ekspozicijama brdskog pojasa. Geološku podlogu najčešće čine karbonatne stijene. Ove šume su znatno siromašne vrstama. Javljaju se u Pljevaljskom području u obliku izdanačkih šuma i šikara na površini od 13.600 ha. Iznad pojasa hrastovih šuma, na visini od 750 - 1200 m, javlja se šuma brdske bukve (ass. Fagetum silvaticae montenegrinum). Šume bukve brdskog pojasa (Fagetum moesiacae montanum), izgrađuju specifičan podpojas između mezofilnih hrastovo – grabovih i bukovo – jelovih šuma. Naseljavaju različite tipove matičnog supstrata i zemljišta. U Pljevaljskom području nalaze se u obliku visokih šuma i šikara. Zauzimaju površinu od 6.100 ha od čega: visoke šume 2.300 ha, izdanačke šume 2.600 ha i šikare 1.200 ha. Šume bukve i jele (Abieti – fagetum moesiacae), se razvijaju u različitim tipovima matičnog supstrata i zemljišta. Nalaze se u većini Gazdinskih jedinica. Zona visokih šuma četinara Visoke šume javljaju se na većim nadmorskim visinama, u uslovima predplaninske i planinske klime. Grade ih, uglavnom, četinari (smrča, jela, crni i bijeli bor), dok je bukva znatno manje zastupljena i nalazi se, pretežno, na sjeveroistočnim ekspozicijama. U mješovitim sastojinama dominantno je učešće smrče i jele. Crni bor, bijeli bor i bukva, javljaju se u vidu manjih ili većih primjesa na pojedinim lokalitetima. Ove sastojine zahvataju znatne površine u zoni srednje nadmorske visine (900 - 1200 m). Čiste sastojine crnog bora nalaze se, uglavnom, na platou Kosanice u kompleksima Kozlenovače, Crnog vrha, Bojišta i Vezišnice, gdje su najbolja staništa crnog bora (ass. Pinetum nigrea). Šume crnog bora (Pinetum nigrae) se prostiru na vertikalnom profilu od 600 – 1.500 m nadmorske visine. Zauzimaju površinu od 6.000 ha i to u Gazdinskim jedinicama: Tara – Kosanica, Vezišnica, Obzir – Buren, Kraljeva gora – Bunetina, Otilovići – Obarde i Kozička rijeka. Šume bijelog bora i smrče (Piceo - Pinetum pyroletosum) zauzimaju položaj od 1.000 – 1.400 m nadmorske visine na krečnjačkim zemljištima. Bijeli bor je izrazito heliofitna vrsta i obrazuje zajednice nepotpunog sklopa. U optimalnoj fazi kao rezultat izrastanja iz donjeg sprata formira se zajednica bijelog bora i smrče. Zastupljene su u Gazdinskim jedinicama: Obzir – Buren, Kraljeva gora – Bunetina i Tara – Kosanica. Šume jele i smrče (Abieti – picetum abietis), naseljavaju hladnija i edafski svježija staništa na karbonatnim i nekarbonatnim podlogama. Zastupljene su u svim Gazdinskim jedinicama. Jela i smrča se javljaju u odnosu 60 i 40 % . U spratu drveća u manjem obimu prisutni su bijeli bor, bukva, breza i jasika. Subalpske šume smrče (Picetum abietis subalpinum) rasprostranjene su u podalpskom pojasu od 1.500 –1.800 m nadmorske visine. Razvijene su na karbonatnom i silkatnim podlogama. Zahvataju površinu od 2.800 ha i to u Gazdinskim jedinicama Ljubišnja i Obzir – Buren.

Page 34: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

34  

Na Ljubišnji je prisutna značajna zajednica smrče Picetum abieti montenegrinum-podatak iz Nacionalne Strategij biodiverziteta sa Akcionim Planom za period 2010 -2015 godinu. Čiste sastojine smrče sreću se na srednjim nadmorskim visinama, na ravnom i dubinskom tlu (brdska smrčeva šuma), kao i u zoni najviših predjela (Ljubišnja), gdje zauzimaju znatno veće površine (subalpska smrčeva šuma - ass. Picetum abietis montanum). Šume smrče (Picetum abietis) naseljavaju planinska područja od 1.000 do 1.600 m nadmorske visine u predjelima sa oštrom zimom i niskim prosječnim godišnjim temperaturama. Naseljavaju karbonatnu i silkatnu podlogu. Najzastupljenije su u Gazdinskim jedinicama: Obzir – Buren, Kraljeva gora – Bunetina, Ljubišnja, Maočnica, Voloder II, Kozička rijeka i dr. Šume bora krivulja (Pinetum mugo), razvijaju se na karbonatnim i silkatnim matičnim supstratima na nadmorskoj visini od 1.800 – 2.400 m. Rasprostranjene su na sjevernim ekspozicijama Ljubišnje od pojasa smrče do vrha (2.238 m n.v.), na površini od 600 ha. U zavisnosti od reljefa i ekspozicije, gornju granicu šumske vegetacije čini pojas subalpske šume smrče ili subalpske bukove šume iznad koga klekovina bora gradi visinski pojas različite širine i samo na Ljubišnji pokriva veće površine (ass. Pinetum mughi montenegrinum). Ova zajednica bora krivulja na planini Ljubišnji koja se prostire na površini od 900 ha, prema Zakonu o zaštiti prirode Crne Gore svrstana je u kategoriju spomenika prirode i tretira se kao zašticena biljna zajednica. Paprati U jelovoj šumi zastupljene su paprati Scolopendrium officinarum, a u bukovoj Aspidium filix mas. Šumske kulture Prve šumske kulture na području Pljevaljske opštine podignute su 1927. g. u Vodicama i Golubinji, na površini od oko 5 ha. Nakon 1945. godine pristupilo se planskom i kontinuiranom pošumljavanju na širem području, sa sadnicama četinarskih vrsta (crni bor, bijeli bor, smrča). Podignuto je ukupno 1.602,84 ha šumskih kultura koje su uključene u gazdovanje. Cilj gazdovanja je da se, uz adekvatne mjere njege, omogući kompletiranje i formiranje dobro obraslih sastojina, nakon čega će, u zavisnosti od namjene, preći u definitivne uzgojne oblike. Kulture crnog bora zauzimaju 1.109,55 ha, bijelog bora 438,99 ha, a svega 54,30 ha se nalazi pod kulturama smrče. U pogledu namjene, šumske kulture zaštitnog karaktera, sa funkcijom zaštite zemljišta i stepena, zauzimaju 507,08 ha, dok se kulture predviđene za proizvodnju tehničkog drveta nalaze na ukupnoj površini od 1.095,76 ha. Ljekovito bilje i plodovi Dosadašnje korišćenje ljekovitog i aromatičnog bilja i šumskih plodova u Pljevaljsko – Žabljačkom šumsko-privrednom području, svodi se na sakupljanje i otkup nekoliko vrsta ljekovitih i aromatičnih biljaka, tri – četiri vrste šumskih plodova. Najčešće otkupljivane vrste u poslednjih deset godina su:

- Ljekovito i aromatično bilje: lipa, zova, glog, ljubičica, lincura, breza, jabučnjak, podbjel i dr., - Šumski plodovi: kleka, šipurak i borovnica,

Neke se vrste koriste na neadekvatan način, koji dovodi do uništenja pojedinih vrsta na većem prostoru (lincura, lipa, borovnica). Nasuprot tome, jedan veliki broj vrsta ostaje nepoznat i neiskorišćen. Obzirom na to da se jedan dio ovih proizvoda otkupi kao neregistrovana roba, od raznih otkupljivača, pouzdanih podataka o godišnjem prosjeku korišćenja nema. Ako uzmemo u obzir sve površine na kojima raste ljekovito i aromatično bilje, šumski plodovi i gljive u području, mogli bismo konstatovati da su mogućnosti za sakupljanje, otkup, doradu, preradu i uzgoj veoma velike. Jednom opreznom procjenom, a na bazi mogućnosti koje pruža ovo područje, definisan je asortiman i fizički obim za sakupljanje, otkup, doradu, uzgoj i promet ovih proizvoda. U opštoj šumarskoprivrednoj osnovi za Pljevaljsko-Žabljačko šumskoprivredno područje (01.01. 1999-31.12.2008.g) koju je uradio Institut za šumarstvo iz Podgorice navedeno je 35 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja i 13 vrsta šumskih plodovia i sjemena.

Page 35: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

35  

Ovaj broj najvažnijih vrsta ima realnu komercijalnu i ekonomsku vrijednost. Pregled vrsta dat je u nastavku: Ljekovito i aromatično bilje:

1. Hajdručka trava (Achillea millefolium) 2. Čičak (Arcotum lappa) 3. Jabučnjak (Arctostaphylos uva-ursi) 4. Velebilje (Atropa belladonna) 5. Islandski lišaj (Cetraria islandica) 6. Breza (Betula verrucosa) 7. Glog (Crataegus oxyacantha) 8. Naprstak (Digitalis purpurea) 9. Rastavić (Equisetum arvense) 10. Šumska jagoda (Fragaria vesca) 11. Kantarion (Hypericum perforatum) 12. Oman (Inula helenium) 13. Zečji trn (Ononis spinosa) 14. Bokvica (Plantago lanceolata) 15. Vranilovka (Origanum vulgare) 16. Slatka paprat (Polypodium vulgare) 17. Troskot (Polygonum arviculare) 18. Srčenjak (Potentila formentilla) 19. Jaglika (Primula officinalis) 20. Kupina (Rubus fruticosus) 21. Malina (Rubus ideaus) 22. Zova (Sambucus nigra) 23. Vratić (Tanacetum vulgare) 24. Maslačak (Taraxacum officinale) 25. Trava iva (Teucrium montanum) 26. Majčina dušica (Thymus serpylum) 27. Crvena djetelina (Trifolium pratense) 28. Podbel (Tussilago farfara) 29. Kopriva (Urtica dioica) 30. Borovnica (Vaccinium myrtilus) 31. Divizima (Verbascum thapsus) 32. Ljubičica ( Viola odorata) 33. Dan i noć (Viola tricolor) 34. Imela (Viscum album) 35. Hrast (Quercus sp.)

Šumski plodovi:

1. Glog (Crataegus oxyacantha) 2. Drijen (Cornus mas) 3. Mrazovac (Colchicum autumnale) 4. Lijeska (Corylus avellana) 5. Jagoda (Fragari vesca) 6. Kleka (Juniperus communis) 7. Divlja Jabuka (Malus silvestris) 8. Divlja kruška (Malus piraster) 9. Trnjine (Prunus spinosa) 10. Šipurak (Rosa canina) 11. Kupina (Rubus fruticosus) 12. Malina (Rubus idaeus) 13. Borovnica (Vaccinium myrtilus)

Gljive

Na osnovu višegodišnjih istraživanja u okviru programskih aktivnosti Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore, kao i istraživanja u okviru Programa praćenja stanja biodiverziteta, u 2006. godini

Page 36: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

36  

gljive (makromicete) su po prvi put stavljene pod zaštitu na teritoriji Crne Gore na osnovu Zakona o zaštiti prirode, zbog svoje rijetkosti, prorijeđenosti ili ugroženosti (Sl. RCG br . 76/06). Program aktivnosti Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore na praćenju stanja diverziteta gljiva sa ciljem njegovog očuvanja i unapređenja u 2009. godini bio je skocentrisan na praćenje stanja vrsta gljiva koje su shodno Programu za 2009. godinu definisane kao potencijalne indikatorske vrste: Amanita ceasarea, Xerocomus impolitus (=Boletus impolitus), Mutinus caninus i Omphalotus olearius. S obzirom da ne raspolažemo sa podacima o istraživanju gljiva na teritoriji opštine Pljevlja od strane Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore, dajemo spisak 7 vrsta jestivih gljiva navedenih u opšte šumarskoprivrednoj osnovi za Pljevaljsko-Žabljačko šumskoprivredno područjeo (01.01. 1999 -31.12.2008.g) koju je uradio Institut za šumarstvo iz Podgorice:

Jestive gljive: 1. Lisičarka (Contharellus cibarius) 2. Vrganj (Boletus edulis) 3. Smrčak (Morochella esculenta) 4. Bukovača (Pleurotus ostreautus) 5. Blagva (Amanita sp.). 6. Judino uvo (Auricularia auricula – judae) 7. Crna truba (Craterellus comusopioides)

Slika 12 – Smrčak

Slika 13 - Vrganj

 Od svih jestivih gljiva najčešće se sakupljaju i otkupljiuju: lisičarka, vrganj i smrčak. Prema sadašnjem načinu organizovanja, ovim poslom se bave privatna preduzeća i zadruge. Ovim poslom se ne bavi nijedna šumska uprava.

Fauna

Gastropoda – Puževi U Prilogu poznavanju gastropoda (Mollusca) u okolini Pljevalja od Božane J. Karaman navodi se da je funa Gastropoda slabo istražena u sjevernim djelovima Crne Gore. Na području Pljevalja do sada je konstatovano 15 taksona puževa iz 10 rodova odnosno 7 familija. Najveći broj taksona njih 8 imaju usko dinarsko rasprostranjenje: Herilla bosniensis rex Nordsieck, 1971; Herilla jabucica excedens Boettger,1909; Chondrina spelta bosnica Nordsieck,1970; Chondrina spelta serbica Nordsieck, Aegopis verticillus (Ferussac,1819); Helix dormitores dormitores (Kobelt, 1989); Helix

Page 37: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

37  

dormitores kolašchinensis (Kobelt, 1989); Helix vladika (Kobelt, 1989). Zabilježeno je prisustvo jedne endemične vrste ( izvorski endemit – usko dinarsko rasprostranjenje, Srbija i Crna Gora) Bythinella schmidti dispersa Radoman,1976, dok vrsta Lymnaea peregra (Miller, 1774), ima palearktičko rasprostranjenje. Za četiri preostale zabilježene vrste na teritoriji opštine Pljevlja, karakteristično je da imaju srednje, istočno i jugoistočno evropsko rasprostranjenje: Chondrula tridents (O. F. Miller, 1774), Zebrina detrita (O. F. Miller, 1774), Monacha cartusiana (O. F. Miller, 1774), Cepaea vindobonensis (Ferussac, 1821).

Slika 14 - Helix pomatia Izvor: Arhiva Republičkog zavoda za zaštitu prirode

Takodje je zabilježeno i prisustvo vrste Helix pomatia. Tokom istraživanja u 2008. godini u okviru programa praćenja stanja biodiverziteta, Republički zavod za zaštitu prirode konstatovao je na području opštine Pljevlja, na Ljubišnji, vrstu puža Malacolimax mrazeki koja je endemit Crne Gore.. Fauna ptica Ornitološka proučavanja i istraživanja na prostoru opštine Pljevalja nijesu vršena, čak i osnovnih ornitoloških podataka ima veoma malo. Znamjeniti istraživači faune ptica Crne Gore, koji su radili krajem prošlog i početkom ovog vijeka (Ljudevit Firer i Dr. Otmar Rajzer) praktično su zaobišli to područje, tada granično i nesigurno. Zato podatke o pticama ovog prostora možemo samo donekle naći u ornitološkim studijama širih prostora, prije svega, "Pregleda faune ptica Balkanskog poluostrva" najpoznatijeg jugoslovenskog ornitologa S.D. Matvejeva, iz ornitoloških studija okolnih, ekološki sličnih područja (Durmitora, Sinjavine, Bjelasice), a neki su iz fondova Zavoda za zaštitu prirode u Podgorici. U izradi ovog dokumenta korišćeni su i prilagođeni podaci o ornitofauni iz pomenutih izvora. Područje Pljevalja spada u prostranu Palearktičku biogeografsku oblast, koja zahvata čitavu Evropu i najveci dio Azije. Značajno je da se posmatrano područje praktično nalazi na prostoru gdje se sustiče više biogeografskih regija i podoblasti nižeg reda. To se odnosi na Srednjeevropsku, Mediteransku i Bliskoistočnu. Zato na području Pljevalja, pored tipično palearktičkih ptica kao što su: obična vjetruška (Falco tinnunculus), soko lastavičar (Falco subbuteo), mali prudnik (Tringa hypoleucos), planinska trepteljka (Anthus trivialis), planinska pliska (Motacilla cinerea), obični vrabac (Passer domesticus), velika strnadica (Emberiza calandra), nalazimo i neke istočnoevropske i stepske elemente od kojih su najkarakterističnije: belovrata muharica (Ficedula albicollis), čavka (Coloeus monedula) i siva vrana (Corvus cornix). Navedenim pticama pridružuje se izvjestan broj predstavnika mediteranske ornitofaune koji pokazuju istorijsku i ekološku vezu sa tim područjem. Najznačajniji su: divlji golub (Columba livia), poljska ševa (Alauda arvensis), gorska lasta (Ptyonoprogne rupestris), drozd ogrličar (Turdus torquatus), planinska strnadica (Emberiza cia), sojka (Coracias garrulus), vodeni kos (Cinclus cinclus), i vatroglavi kraljić (Regulus ignicapillus) i druge. Sve navedene vrste imaju i podvrste tipične za postojeće biogeografske prostore. U svom istorijskom razvoju živi svijet područja Pljevalja prolazio je kroz velike cikluse i promjene. Bujna tercijerna flora i fauna na tom prostoru su dugo egzistirale, što dokazuju bogate miocenske naslage uglja. Kasnije, nastupanjem ledenog doba bujni, termofilni svijet je uništen, a samo djelimično je opstao u tzv. refugijumima. To su bile toplije oblasti na jugu gdje nije bilo zaleđivanja. Balkansko poluostrvo, posebno njegov južni dio predstavljalo je mozaik refugijuma, odvojenih planinskim glečerima. Pljevaljska kotlina je svakako bila jedan od refugijuma, a u kom stepenu, to nije dovoljno istraženo. Nakon otopljavanja, živi svijet sačuvan u toplijim područjima se širio i postao osnovom rasprostranjenja današnjih vrsta biljaka i životinja. Istovremeno, na vrhovima

Page 38: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

38  

visokih planina očuvane su i neke vrste hladnijih predjela. To su tzv. glacijalni relikti i borealne (sjeverne) vrste. Kod ptica, najtipičniji takvi predstavnici su: veliki tetreb (Tetrao urogallus), gaćasti ćuk (Aegolius funereus), dugorepa senica (Aegithalos caudatus), ćubasta senica (Parus cristatus), kreja lešnikara (Nucifraga caryocatactes), krstokljun (Loxia curvirostra) i druge. Ipak, glavno bogatstvo prirode Pljevalja predstavljaju šume. Današnja planinska i šumska ornitofauna područja Pljevalja može se grubo podijeliti na više ornitoloških grupacija u odnosu na tipove staništa koja naseljavaju. Preciznija, ekološki potpuno izdiferencirana podjela može se dati samo nakon detaljnih ornitoloških istraživanja tog prostora. Ptice visokoplaninskih kamenjara, pašnjaka i utrina: Ušava ševa (Eremophila alpestris), planinski popić (Prunella collaris), planinska trepteljka (Anthus spinoletta), suri orao (Aqulla chrysaetos), obična vjetruška (Falco tinnunculus), planinska crvenrepka (Phoenicurus ochruros), obična belka (Oenanthe oenanthe), žutokljuna galica (Pyrrhocorah graculus), gavran (Corvus corax) i druge. Ptice četinarskih šuma: Ovo su tipične šumske sastojine za pljevaljski kraj. Mogu se dalje diferencirati na borove, jelove, smrekove itd. ali to u pogledu faune ptica do sada nije urađeno. Karakteristične ptice su: jastreb osičar (Pernis apivorus), veliki tetreb (Tetrao urogallus), lještarka (Tetrastes bonasia), golub grivnaš (Columba palumbus), crna žuna (Dryocopus martius), veliki šareni detlic (Dendrocopus major), carić (Troglodytes troglodytes), obična zeba (Fringilla coelebs), krstokljun (Loxia curvirostra), drozd pevač (Turdus philomelos), drozd ogrličar (Turdus torquatus), zimovka (Pyrrhula pyrrhula), jelova senica (Perus ater) i dr. Ptice listopadnih šuma: Listopadne šume su obično mješovitog sastava, nalaze se na nižim kotama i prilično su devastirane. Tipični poredstavnici ornitofaune su: jastreb kokošar (Accipiter gentilis), obični kobac (Accipiter nisus), obični mišar (Buteo buteo), sojka (Garrulus glandarius), lilfordov detlić (Dendrocopus lilfordi), golub dupljaš (Columba oenas), velika senica (Parus major), kos (Turdus merula), drozd imelaš (Turdus viscivorus), siva senica (Parus palustris), crvendać (Erithacus rubecula) i dr. Ptice Pljevaljske kotline: Stanište Pljevaljske doline uključuje niz specifičnih biotopa, kao što su poljoprivredne površine, voćnjaci, naselja i sl. Staništa su uglavnom antropogena, pod stalnim uticajem čovjeka, često i jako degradirana. Ipak, i ona pružaju uslove za opstanak ptica, čak neke vrste i teže takvim prostorima (sinantropne vrste). U Pljevaljskoj kotlini tipične ptice oko naselja su: Gugutka (Streptopelia decacto), ridogrla lasta (Hirundo rustica), svraka (Pica pica), čavka (Coloeus monedula), siva vrana (Corvus cornix), obični vrabac (Passer domesticus), sirijski detlić (Dendrocopus syriacus), čvorak (Sturnus vulgaris), ćubasta ševa (Galerida cristata), štiglić (Carduelis carduelis) i dr. Ptice vodenih staništa: Na prostoru opštine vodena staništa su srazmjerno malo zastupljena i atipična. Staništa i evidentirane vrste ptica date su u okviru odjeljka o vodenim ekosistemima Ako uporedujemo faunu ptica područja Pljevalja sa obližnjim Durmitorom, gdje su ptice značajno istražene, ili sa Bjelasicom odakle takođe imamo više podataka, možemo zaključiti da postoji velika međusobna sličnosti tih terena. Podatak da je na prostoru Durmitora do danas utvrđeno 163 vrste ptica govori i o ornitološkom značaju okoline Pljevlja, pošto se ti prostori međusobno dodiruju a ekološke prilike su vrlo slične. Može se smatrati da skoro sve ptice Durmitora (uz izuzetak ptica vezanih za durmitorska jezera) žive i na ovom prostoru i da broj vrsta, kada bude konačno utvrđen, neće biti značajno manji od broja durmitorskih ptica. To istovremeno nameće potrebu za svestranom zaštitom prirode i životne sredine u opštini. Samo jedan način zaštite može biti efikasan pri zaštiti ptica, a to je zaštita i očuvanje njihovih staništa. Za područje Pljevalja najveći značaj sa aspekta zaštite ptica ima očuvanje šuma , što će biti razmatrano i u ovom Akcionom planu kao jedna od prioritetnih aktivnosti na zaštiti biodiverziteta. Divljač Po broju divljači pljevaljsko lovište "Ljubišnja" je jedno od interesantnijih i atraktivnijih lovnih prostora u Crnoj Gori. Nalazi se u granicama opštine Pljevlja (93,3%), izuzev uske zone desne obale kanjona rijeke Tare i kanjona Bobovske drage, što pripada Nacionalnom parku "Durmitor". Lovište "Ljubišnja" je površine 125.705 ha, sa strukturom površine u ha:

Page 39: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

39  

- Lovne površine (ukupno) 124.872 M - obraslo šumsko zeljište 55.956 - neobraslo šumsko zemljište 17.777 - livade i pašnjaci 39.777 - oranice 10.566 - rijeke, potoci, jezera 506 - neplodne površine 290 - Nelovne površine (ha) 833

Slika 15 – Divlja svinja

Slika 16 – Mrki medved

Slika 17 - Srndać

U nelovne površine spadaju oni djelovi lovišta na kojima se ne vrši lovno gazdovanje (gajenje, zaštita i korišćenje divljači). Autohtone vrste lovne divljači, po lovno-privrednoj osnovi 1989-1998., dijele se na:

- Glavne vrste: srneća divljač, medvjed, divlja svinja; - Zaštićene i korišćene vrste: zec, veliki tetreb, poljska jarebica, jarebica kamenjarka, lještarka; - Nezaštićene vrste: vuk, lisica, divlja mačka. Područje lovišta ima povoljne prirodne uslove za razvoj divljači. Posebna interesantnost lovišta, zbog izuzetne vrijednosti je mrki medvjed (mada sada malobrojan), divlja svinja i srneća divljač za koje postoje svi uslovi, kako za prirodni tako i za vještački uzgoj. Veliki tetrijeb, stanovnik visokih regiona, ukras je pljevaljskog lovišta. Visoka trofejna vrijednost divljači je posebna karakteristika ovog lovišta. Postojeće stanje divljači, prema podacima iz Privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem za 2009/2010. godinu Lovačkog društva Pljevlja ne zadovoljava, zbog pogoršanih uslova za uzgoj divljači i nekorektnog odnosa čovjeka („lovca”) prema divljači. Brojno stanje divljači je drastično smanjeno. Posebno je ugrožena plemenita divljač, odnosno sve konzumne vrste, od kojih su pojedine na biološkom minimumu, a neke su i nestale, kao što je mali tetreb (mnogo ranije), obična prepelica, orao, sup, orao lešinar, veći broj ptica pjevačica. Vrste divljači u biološkom minimumu su: zec, srneća divljač, lješarka, poljska jarebica, jarebica kamenjarka. Ugrožene vrste su: vidra, vjeverica, soko, jastreb, kobac, medvjed. Broj vrsta nezaštićene divljači je znatno

Page 40: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

40  

redukovan. Od dlakave divljači to su: divlja svinja, vuk, lisica, divlja mačka, jazavac, smeđi tvor, mala lasica i kune, a kod pernate: vrane, svrake i sojke. Nezašticene vrste divljači su niske brojnosti, izuzev vuka. Ukupno uzevši broj divljači je, računajući prema najnižem bonitetnom razredu, a pljevaljsko lovište nije bonitirano, daleko ispod kapaciteta lovišta. Brojni negativni faktori uticali su na izmjenu uslova za uzgoj divljači: sječa i proređivanje šuma, sušenje šuma, izgradnja mreže puteva i odvijanje saobraćaja u lovištu, razvoj turističkih aktivnosti, ratne prilike u susjedstvu, smanjen obim i izmijenjena struktura obrade poljoprivrednog zemljišta, upotreba vještačkog đubriva i sredstava za zaštitu bilja, postavljanje ograda, pojave čopora divljih pasa i dr. Navedeni činioci na specifičan način utiču na uzgoj pojedinih vrsta divljači. I pored istaknutih, pogoršanih uslova za uzgoj divljači, dolazi do povremenog skoro zadovoljavajućeg povećanja brojnosti populacije divljači na pojedinim mikrolokacijama u lovištu (zec u Bobovu, srneća divljač u Kovaču). U pljevaljskom lovištu lovom se limitira brojnost divljači, što treba kontrolisati u cilju razvoja lovnog turizma na ovom prostoru, ali i u cilju zaštite biološke raznovrsnosti sisara, definisanih kao lovna divljač. Na osnovu člana 36. Zakona o divljači i lovstvu (Sl.list CG 52/08), Trajnom zabranom lova zaštićuju se:

1) dlakava divljač: - lasica velika, hermelin (Mustrela erminea L.); - mečka (Ursus arctos L.) sa mečetom do dvije godine starosti; - srna (Capreolus capreolus L.) i njeno lane; - divokoza (Rupicapra rupicapra L) i njeno jare; - vidra (Lutra lutra); 2) pernata divljač: - veliki tetrijeb, gluhan (Tetrao urogallus L.); - lještarka (Tetrastes bonasia L.);

Lovostajem se zaštićuje sljedeća divljač:

1) dlakava divljač: - srna (Capreolus capreolus L.), mužjak; - divokoza (Rupicapra rupicapra L.), mužjak; - zec (Lepus europaeus Pall.); - vjeverica (Sciurus vulgaris L.); - puh veliki (Glis glis L.); - medvjed (Ursus arctos L.), mužjak i ženka bez mečeta do dvije godine starosti; - divlja mačka (Felis silvestris Schr); 2) pernata divljač:

- jarebica kamenjarka (Alectrois graeca Meissn.); - divlja patka-gluvara (Anas platyrhynchos L.); - patka krža (Anas creca L.); - šumska šljuka (Scolopax rusticola L.); - golub grivnjaš (Columba palumbus l.); - golub pećinar (Columba livia Gmelin.); - grlica (Streptopelia turtur L.);

Nezaštićena divljač je:

1) dlakava divljač: - vuk (Canis lupus L.); - lisica (Vulpes vulpes L.); - jazavac (Meles meles L.); - tvor (Putorius putorius L.); - mala lasica (Mustela nivalis L.); - kuna bjelica (Martes foina Ehr.); - kuna zlatica (Martes martes L.); - divlja svinja (Sus scrofa L.).; 2) pernata divljač: - siva vrana (Corvus cornix L.) - svraka (Pica pica L.); - sojka (Garrulus grandarius L.).

Tabela 2 - Brojno stanje divljači

Vrsta Ukupno brojno

Page 41: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

41  

stanje

mrki medvjed (Ursus arctos) 25 srna (Capreolus capreolus) 500 zec (Lepus europaeus) 1200 vuk (Canis lupus) 30 lisica (Vulpes vulpes) 500 jazavac (Meles meles) 200 kuna (Martes foina) 400 divlja svinja (Sus scrofa) 150 divlja mačka (Felis silvestris) 80 divokoza (Rupicapra rupicapra) 20 grlica (Streptopelia turtur) 5000 veliki tetrijeb ( Tetrao urogallus) 70 šumska šljuka (Scolapax rusticola) 2000 divlja patka gluvara (Anas platyrhynchos)

250

jarebica kamenjarka (Alectoris graecca) 3000 liska crna (Fulica atra) 400

Napomena: Predstavljeno brojno stanje divljači je početno brojno stanje, na početku lovne 2008/09 odnosno procjena stanja migracione divljači, bez prirasta.

Slatkovodni ekosistem

Slatkovodnom ekosistemu na području opštine Pljevlja pripadaju slivovi rijeka: Ćehotine, Tare i Lima. Od ukupne površine teritorije opštine Pljevlja (1347 km²), slivu Ćehotine pripada 994,6 km² (74%), Tare - 318,8 km² (24%) i slivu Lima - 33,6 km² (2%). S obzirom da sliv rijeke Ćehotine zauzima najveću površinu, u nastavku teksta će posebna pažnja biti posvećena karakteristikama ovog sliva. Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda (“Sl. list CG”, br. 2/07) ,,rijeka Ćehotina je svrstana u A1,S, K1 klasu uzvodno od Pljevalja, a nizvodno u A2, C, K2 klasu. Prema stanju saprobiološkog kvaliteta voda rijeke Ćehotine u svom gornjem toku iznad grada pokazuje vrijednost za II klasu (beta-mezosaprobna), što nam govori da ona nije ni u svom gornjem toku u zahtijevanoj I klasi.

Slika 18 - Rijeka Ćehotina

Page 42: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

42  

Slika 19 - Bara (Adrovići)

Biljne zajednice

Duž vodotoka na plavinama Ćehotine i na aluvijumima sa visokim podzemnim vodama javljaju se šume mekih lišćara (jova, vrba, topola). U ranijem periodu javljala su se i autohtona stabla lužnjaka. Šume brdskog lužnjaka (acc.Quercetum roboris montanum) bile su nekada široko rasprostranjene u Pljevaljskoj kotlini i zauzimale su široke prostore rijeka i potoka, kako na plavljenim terenima, tako i na površinama na kojima je nivo podzemnih voda relativno visok.

Flora

Alge U ukupnoj strukturi zajednice algi, u hidrobiološkim istraživanjima, na kojima je radio Biološki zavod iz Titograda u periodu 1981 – 1985 godine, registrovane su 173 vrste, svrstane u 5 velikih taksonomskih grupa: Chromphyta, Rhodophyta, Englenophyta, Cyanophyta i Chlorophyta. Tokom istraživanja akumulacije Otilovići ukupno je registrovano 20 vrsta algi iz 4 razdjela: Bacillariophyta, Chlorophyta, Pyrrophyta i Chrysophyta. Relativno mali broj fitoplanktonskih vrsta, ukazuje na jednu floristički siromašnu zajednicu, koja je vjerovatno posledica slabo produktivnih rijeka koje hrane vodom akumulaciju. U okviru razdjela Bacillariophyta registrovano je 11 vrsta: Cyclotella ocelata, Cyclotella glomerata, Asterionela formosa, Synedra ulna, S. Radians, Dinobryon divergens, Ceratium hirundinella, Cymbella minuta, Navicula cryprocephala i Gyrosygma attenuatum, tako da silikatne agle u kvalitativnom smislu predstavljaju dominantu grupu u zajednici fitoplanktona. Razdio Pyrrophyta predstavljen je sa 4 vrste: Ceratium hirundinella, Peridiniopsis cuningtonii, P. Umbonatum i Peridinum beroliense, što čini svega 20% zajednice, a sa 4 vrste predstavljen je i razdio Chlorophyta (Monoraphidium, contortum, Pandorina morum, Pediastrum simplex i Scenedesmus quadricauda). U okviru razdjela Chrysophyta registrovan je samo Dynobryon divergens. Podaci iz ribarske osnove sliva rijeke „Ćehotine” , Podgorica, jul 2007. Za potrebe ribarske osnove sprovedena su istraživanja planktona, makrozoobentosa i stanja ribljeg fonda u cilju očuvanja autohtonih populacija i njihovih staništa. Mahovine Najveći broj vrsta vezan je za šume bukvi Fagus spp., graba Carpinus spp., hrasta Quercus spp., i javora Acer monspessulanum. Sa porastom nadmorske visine i promjenom tipa šume raznovrsnost mahovina se smanjuje. Istraživanja mahovina na ovom području nisu bila zastupljena. Raspolažemo samo sa rezultatima istraživanjima Danke Mitranović, profesora biologije beogradskih gimnazija,rodom iz Pljevalja. Rad „ Nekoliko podataka o flori okoline Pljevalja" je publikovan 1912.g. u Beogradu, u časopisuu „Nastavnik“, a kasnije kao posebno izdanje Muzeja Srpske zemlje. U pomenutom radu između ostalog spominju se mahovine vlažnih staništa: Bryum turbinatum, Palludela sguarosa, Hypnum purum, Hypnum filicinum, Hylocomium triquertum, Amblystegium rivilare, Conocephalus conicus i Grimmia ovata.

Fauna

Page 43: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

43  

Mikro i makro-zoobentos Među mikrofaunskom zajednicom najbrojnije vrste su grupe Rotatoria, Protozoa i Copepoda, a Makrozoobentos čine predstavnici grupa: Chironomidae, Oligochaeta, Plecoptera, Ephemeroptera, Trichoptera, Simulidae, Tipulidae, Coleoptera, Hirudinca, Mollusca i Amphipoda (Gammarus balcanicus). Decapode – slatkovodni račići Istraživanje populacije vrste Austropotamobius torrentium (kamenjar) vršio je Zavod za zaštitu prirode Crne Gore od juna 2006. godine do oktobar 2009. godine na teritoriji Crne Gore, a vrsta je nađena i u rijeci Ćehotini. Amphipoda (Gammarus balcanicus) je registrovan prilikom ranijih istraživanja. Poznato je da su Amphipoda veoma dobri indikatori zagađenja voda, i praćenje postojanja i rasprostranjenja pojedinih vrsta u vodama ukazuje na stepen čistoće tih voda. Fauna riba Analizom prikupljenog materijala predstavnika faune riba, u toku istraživanja biološko-hemijskih karakteristika sliva voda rijeke Ćehotine, izvedenih od strane Biološkog zavoda iz Podgorice (1981-1985.) registrovano je 11 vrsta iz 4 familije: Salmonidae, Thymalidae Cyprinidae i Cottidae. U gornjem toku vodotoka dominira klen (Leuciscus cephalus) iz familije Cyprinidae, čije se povećanje brojnosti poklapa sa izgradnjom akumulacije "Otilovići", a potom potočna pastrmka (Salmo trutta morfa fario). U srednjem toku, od grada do Gradca, najviše dominira potočna pastrmka, a lipljen i mladica su sporadični. U toku Ćehotine, nizvodno od Gradca, pored potočne pastrmke, znatno raste populacija lipljena i mladice, kao i škobalja. U desnim pritokama Ćehotine (Kozička rijeka, Breznica, Gotovuška, Jugoštica, Glisnička rijeka) zastupljena je samo potočna pastrmka, i to su prirodna mrjestilišta ove vrste. U desnim pritokama (Maočnica, Vezišnica, Voloder, Šklopotnica), javljaju se i druge vrste pored potočne pastrmke, naročito u rijeci Voloder, kao što su mladica i lipljen. Voloder je najveća pritoka Ćehotine i predstavlja najveće prirodno mrjestilište, u odnosu na ostale pritoke Ćehotine, za pastrmku, mladicu i škobalj. Zbog permanentnog zagađivanja u donjem dijelu toka Ćehotine, došlo je do znatnih promjena u strukturi ribljih populacija. Plemenite vrste riba zastupljene su u malom procentu u ukupnoj masi, oko 20%, među kojima je najbrojnija potočna pastrmka sa oko 9% u ukupnoj masi i lipljen oko 6%. Postoje podaci da je Ćehotina nekada predstavljala jednu od naših najbogatijih rijeka plemenitim vrstama ribe. Prema nekim procjenama u Ćehotini je ukupna količina ribe smanjena na 20% nakadašnje mase. Treba napomenuti i prisustvo velike količine babuške (Carassius auratus) u Borovičkom jezeru, koja je tu donešena iz Zminjičkog jezera (sa Njegovuđe). Borovičko jezero je nastalo nakon završetka rudarskih iskopavanja lignita, pri čemu su basen napunili okolni potoci, a postoji i otoka iz jezera koja se uliva u rijeku Vezišnicu. Prema urađenoj Ribarskoj osnovi za sliv rijeke Ćehotine (jul 2007), vidi se da su plemenite vrste riba (pastrmka, lipljen i mladica) dosta ugrožene, a naročito mladica, tako da su predviđene određene mjere u cilju održavanja i povećanja populacija ovih ribljih vrsta. U Pljevljima postoji jedno mrjestilište za autohtonu potočnu pastrmku, na Glisničkoj rijeci, odakle se svake godine uzima mlađ i poribljavaju se vodotoci u Pljevljima. Potrebno bi bilo, u budućnosti, obezbjediti i mrjestilište za lipljena i mladicu, jer su ove dvije vrste ugroženije i iz razloga što u Crnoj Gori ne postoji mrjestilište za ove dvije riblje vrste, pa i ne postoji način poribljavanja, već se riblji fond lipljena i mladice održava na osnovu prirodnog mrijesta. Spisak predstavnika riblje faune sačinjen na osnovu podataka iz Ribarske osnove za sliv rijeke Ćehotine:

Page 44: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

44  

Slika 20 - Mladica (Hucho hucho)

Slika 21 - Potočna pastrmka (Salmo trutta) Fam. Salmonidae

- Salmo trutta – potočna pastrmka - Hucho hucho – mladica - Parasalmo gairdneri – kalifornijska pastrmka (alohtona vrsta)

Fam. Thymallidae - Thymallus thymallus - lipljen

Fam. Cyprinidae ‐ Barbus peloponnesius - potočna mrena ‐ Barbus barbus – mrena (donji tok, vrlo rijetka) ‐ Gobio gobio - mrenica ‐ Chondrostoma nasus – skobalj (donji tok) ‐ Leuciscus cephalus – klen (gornji tok, jezero Otilovići) ‐ Telestes agasii – jelšovka ‐ Alburnoides bipunctatus – ukljevica ‐ Phoxinus phoxinus – gaovica (Vezišnica, Borovičko jezero) ‐ Carassius auratus – babuška (alohtona vrsta, koja se nalazi u Borovičkom jezeru)

Fam. Cottidae. - Cottus gobio – peš

Fam. Cobitidae ‐ Cobitis taenia – obični vijun

Fam. Balitoidae - Barbatula barbatula – brkica

Ptice vodenih staništa Vodena staništa za ptice su srazmjerno malo zastupljena i atipična. Obuhvataju obale vodotoka (Tare, Ćehotine, Vezišnice i drugih manjih pritoka). Jedino stanište, sa većom vodenom površinom, je akumulaciono jezero Otilovići. Pored obala vodotoka nalazimo izvjestan broj karakterističnih ptica kao što su vodomar (Alcedo atthis), vodeni kos (Charadrius dubius), bela pliska (Motacilla alba), planinska pliska (Motacilla cinerea). Jezero Otilovići nema svoju karakterističnu ornitofaunu, što je tipično za sva vještačka planinska jezera. Jezero može biti lokalnog značaja kao "ptičiji aerodrom" za vodene ptice selice. Posebno treba obratiti pažnju na sljedeće vrste: divlja patka (Anas platyrhynchos), patka pupčenica (Anas querquedula), siva plovka (Aythya ferina) ćubasta plovka (Aythya fuligula), mali gnjurac (Podiceps ruficollis), crnovrati gnjurac (Podiceps nigricollis).

Page 45: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

45  

Gradske zelene površine

Pljevlja posjeduju hortikulturnu tradiciju oko 50 godina. Međutim, mnogo ranije još u srednjem vijeku u ovom gradu je njegovan kult zelenila (uređivanje bašti, vrtova i dvorišta) i čistoće naselja, ali se ne raspolaže tačnim podacima o uređenim zasadima. Dolaskom Austro-ugarskog garnizona u Pljevlja 1879 godine podiže se prvi vrijedniji zasad specijalne namjene – Zelenilo vojnog logora, uz poštovanje svih stručnih zahtjeva. Istovremeno se podiže i manja zelena površina Narodna bašta (Milet bašta) koja predstavlja najstariju javnu zelenu površinu na ovom dijelu Balkana. U njoj se ističu bijeli jasenovi, čija je starost oko 130 godina. Ovaj uređeni prostor služi kao svojevrstan bazar razmjene duhovnosti za stanovnike Pljevalja, ali nema adekvatnu zaštitu. Poslije drugog svjetskog rata manastir Svete Trojice je podigao park šumu „Vodice“. Poslijeratni napori na ozelenjavanju Pljevalja vršeni su u dva pravca, i to na pošumljavanju okolnih, potpuno ogoljelih brda i na podizanju zelenih površina unutar urbanističkog dijela naselja. U neposrednoj okolini grada, na okolnim brdima i na rekultivisanim površinama podignute su šumske kulture četinara (zeleni zaštitni pojas oko grada) gdje se crni bor nalazi na 1109 ha, bijeli bor na 439 ha i smrča na površini od 54 ha. Na gradskom području nalaze se slijedeće zelene površine: Gradski park, Memorijalni centar „Stražica“, masiv zelenila vojnog logora, kultivisana zelena površina Bogiševac, dva skvera, drvoredi pored ulica i prilaznih puteva, travnjaci, zelenilo stambenih zgrada, škola, preduzeća, bolnice, groblja itd. U tabeli 1. Dat je pregled javnih gradskih zelenih površina i njihove veličine: Tabela 3 - Javne gradske zelene površine

O b j e k a t P o v r š i n a (ha) 1. Gradski park 15 2. Memorijalni centar „Stražica“ 8 3. Skver kod „Zelengore“ 0.45 4. Skver „13. Juli“ 0.23 5. Spomen groblje „B.Buhe“ 1 6. Zelenilo vojnog logora 10 7. Travnjaci 1.26 8. Drvoredi 4.50 9. Bolnički park 4 10. Bogiševac oko 80 11. Golubinja 5

Od svih zelenih površina u gradu gradski park je najinteresantniji. Gradski park kao prirodni i kultivisani predio, karakterišu estetske i pajzažne vrijednosti sa pretežno rekreativnom funkcijom. Smješten je na sjeveroistočnoj strani naselja, obuhvata izvorište Breznice i njen tok sa obje strane u dužini oko 800 m. Ispod izvora Breznice nalaze se tri jezera i mrestilište, motel „Vodice“, stadion, dječije igralište, sportski centar „Ada“ i šetalište. U sastavu parka nalazi se i pogon Gradskog zelenila.

Slika 22 - Ribnjak u Gradskom parku

Pored estetske funkcije koju imaju, zelene površine u gradu i okolini su značajne prije svega zbog direktnog prečišćavanja vazduha, modifikacije mikroklimatskih uslova (temperature vazduha, vlažnosti i vjetra), uticaja na smanjenje buke, na psihu i obrazovanje. Značaj zelenih površina u

Page 46: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

46  

Pljevljima je utoliko veći i zbog toga što ovaj grad ima velikih problema u oblasti zagađivanja životne sredine. Kopovi Rudnika uglja i odlagalište „Jagnjilo“, TE „Pljevlja“ i deponija pepela i šljake „Maljevac“, nerješeno pitanje sanitarne deponije, veći broj kotlarnica u gradu i slično uslovili su izrazito zagađivanje Pljevalja. Međutim bitno je istaći da rijetko koji grad ima sve zelene površine na pješačkoj udaljenosti od 300 do 500 m i mogućnost da se hodom iz skoro svakog dijela grada uživa u zelenilu okolnih brda. Postojeće i planirane zelene površine dimenzionisane su na 22m²/ stanovniku uzevši u obzir i šume po obodu grada, odnosno na 4 m²/ stanovniku unutar grada, što su veoma visoki standardi. One su međutim smanjene bespravnom gradnjom, a kvalitet preostalih opao je zbog načina na koji se koriste (neredovno i neadekvatno održavanje, podizanje privremenih objekata na njima, gaženje travnjaka, lomljenje grana, bacanje otpadaka i parkiranje automobila). U akcionom planu za biodiverzite opštine Pljevlja kao jedna od aktivnosti na zaštiti biće predloženo i dodatno uređenje Gradskog parka i osmišljavanje sadržaja koji će dodatno doprineti razvoju svesti građana o njegovom značaju i potrebi za očuvanjem, u smislu i zaštite biodiverziteta, ali i zaštite zdravlja ljudi, obrazovnih aktivnosti i rekreacije.

Degradirane površine

U Pljevljima i okolini - na područjima Termoelektrane i pepelišta, kao i rudarskih kopova i deponija i jalovišta, javljaju se tipični antropogeni pejzaži za rudarsko – industrijske gradove, izrazite promjene prirodnog pejzaža, degradiranost prostora i često izrazite neuređenosti u uslovima odsustva rekultivacije prostora. Slična situacija je i u rudarsko – industrijskim zonama u Gradcu i Šulima, pogotovo što su one već dugi niz godina zapuštene, a ove godine je ponovo aktiviran rudnik olova i cinka u Šulima. Koncept uređenja degradirane i ugrožene sredine definiše područja u kojima je kvalitet životne sredine degradiran i ugrožen. U takvim područjima neophodno je preduzeti određene aktivnosti kroz angažovane projekte koji će sanirati posledice njihovog rada. Jalovišta Rudnika uglja - Na odlagalištima površinskih kopova uslovi za razvoj vegetacije su veoma nepovoljni, pa je s timu vezi, postojeća vegetacija, gledano u cjelini, veoma siromašna. O tome, E. Vukićević piše da na odgovarajućim deponijama jalovine rudnika uglja u Pljevljima, sa srednim geološkim i pedološkim prilikama /tj. deponije laporovitog materijala na kojima su se razvili, takodje, regosoli/ u prvim, pionirskim zajednicama, javljaju se vrste Chenopodium albu, Polygonum aviculare, Sonchus asper i Poa annua, sa visokim stepenom stabilnosti. U nešto starijim zajednicama pojavljuju se još i Reseda lutea, Tussilago farfara, Melilotus officinalis, Anchusa officinalis i druge, da bi na deponijama starijim od decenije sem obogaćivanja biljnih zajednica i drugim zeljastim vrstama /Trifolium pratense, Trifolium repens, Prunella vulgaris, Linaria vulgaris, Verbascum phlomoides/, u njihov sastav ušlo i nekoliko vrsta drveća – Salix purpurea, Salix incana, Salix caprea, Populus tremula/ (Vukićević et all., 1982). Očigledno je, na osnovu svih ovih podataka i istraživanja, da su procesi prirodne progradacije vegetacije /revitalizacije spontanog karaktera/ u primeru deponija kod Pljevalja, usmjereni ka dugotrajnom i postepenom procesu obnavljanja klimatogenih ekosistema preko niza prelaznih faza . Za razliku od jalovišta Rudnika uglja, na deponij pepela i šljake „TE Pljevlja“ (60 ha) i flotacijskom jalovištu u Gradcu “(15 ha) vegetacija ne postoji, čak ni u osiromašenom obliku.

Page 47: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

47  

Slika 23 - Flotacijsko jalovište u Gradcu

Slika 24 - Deponija pepela i šljake „Maljevac“

Pljevljima je jasno šta znači ispreturati ambijent kao prostor življenja, a mi želimo da ovu sredinu obnovimo, zaštitimo i unaprijedimo. Preduslov za to je razumjevanje prirodnih zakona, u čijoj osnovi je vraćanje okolini i gradu zelenog pokrova. U tu svrhu će se u Lokalnom akcionom planu za biodiverzitet opštine Pljevlja predvidjeti i aktivnosti na pošumljavanju goleti, ozelenjavanju devastiranih površina, pejzažnom oživljavanju odlagališta jalovine i pepela, a pri tom usvojiti sistem pionirskih vrsta i sukcesija.

Prirodna dobra

 Pojedina prirodna dobra izuzetnih vrijednosti, koja se odlikuju biološkom, geološkom, ekosistemskom i predionom raznovrsnošću, stavljaju se pod zaštitu. Zakon o zaštiti prirode (član 37) definiše kao zaštićene prirodne lokalitete u okviru zaštićenih prirodnih dobara sljedeće : strogi i posebni rezervat prirode, nacionalni park, regionalni park i park prirode, spomenik prirode, zaštićeno stanište i predio izuzetnih odlika. Istovremeno odredbama člana 37 u zaštićena prirodna dobra spadaju i:

• zaštićene vrste biljaka, životinja i gljiva - strogo zaštićena divlja vrsta i zaštićena divlja vrsta;

• zaštićeni geološki i paleontološki objekti.

Page 48: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

48  

Zaštićena prirodna dobra mogu biti od međunarodnog značaja, nacionalnog značaja i lokalnog značaja. Na području opštine Pljevlja nalazi se dio NP „Durmitor“ (desna strana slivnog područja rijeke Tare), planina Ljubišnja (predložena za regionalni park) i Gradski park (predložen u kategoriju spomenika prirode). Prirodne vrijednosti na području opštine Pljevlja, posebno u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“, zahtjevaju veoma pažljivo korišćenje i planiranje prostora, u cilju unaprijeđenja i zaštite prirodnih vrijednosti, kao značajnih potencijala ovog planinskog područja. U cilju donošenja akta o zaštiti prirodnih vrijednosti (planirani Regionalni park prirode „Ljubišnja“ – prema Prostornom planu Crne Gore do 2020. god.), potrebno je sprovesti niz aktivnosti i istraživanja koje bi trebalo da urade nadležne institucije za zaštitu prirode, tj. Zavod za zaštitu prirode Crne Gore, što će takođe biti jedna od predloženih aktivnosti u Akcionom planu za biodiverzitet opštine Pljevlja i to kroz: - formiranje dokumentacije o pojedinim prostorima (objektima) – spomenicima prirode, na osnovu koje treba oceniti pogodnosti za zaštitu predloženih objekata prirode, uz definisanje granica njihovih zona zaštite; - istraživanje područja i na osnovu dobijenih rezultata, definisanje režima zaštite i načina korišćenja budućeg zaštićenog prostora (ili objekta); - donošenje rješenja (akta) o zaštiti.

Slika 25 - Kanjon rijeke Tare

Zaštita Nacionalnog parka "Durmitor" regulisana je Zakonom o Nacionalnim parkovima ("Sl. list RCG", br.27/94). Za područje Nacionalnog parka "Durmitor" (osnovan 1952. godine) koje pripada teritoriji opštine Pljevlja (obuhvata atare naselja Đurđevića Tara i Lever Tara), ukupne površine 68 km², i njegove zaštitne zone koja formalno ne pripada Parku, ali čini sa njim prirodnu i organsku cjelinu (atari naselja: Ograđenica, Bobovo, Glibaći, Lever Tara, Kosanica, Premćani, Vaškovo; ukupne površine 76,5 km²) važe režimi korišćenja prostora i zaštite utvrđeni Prostornim planom posebne namjene za Nacionalni park "Durmitor" (PPPN NP Durmitor), kao dokumenta višeg planskog nivoa, čije su odrednice ispoštovane pri utvrđivanju koncepta i načina korišćenja, uređenja i zaštite prostora na dijelu opštine u granicama Nacionalnog parka. Na području opštine Pljevlja utvrđeni su sledeći režimi zaštite uređenja i korišćenja prostora: - režim posebne zaštite (II zona) kome pripadaju opšti i posebni rezervati prirode, spomenici prirode i pojedini šumski ekosistemi u kojima se sprovodi zaštita u cilju sprečavanja i ugrožavanja rezervata u cjelini (promena hidroloških režima, zagađivanja voda, korišćenje prirodnih dobara u privredne svrhe, rudarstvu i poljoprivredi, izgradnja objekata koje mogu dovesti do narušavanja pejzažnoambijentalnih karakteristika prostora). U kanjonu Tare i Drage dozvoljene su sledeće aktivnosti: organizovanje mjesta za logorovanje i organizovane vožnje splavom definisanih prema programu splavarskih aktivanosti; neophodnost upoznavanja splavara sa osnovnim pravilima ponašanja; sportsko-rekreativni ribolov koje definiše ribarska osnova; obrada zemlje i ispaša stoke na uređenim i za ispašu pogodnim terenima; sječa šume samo u neposrenoj okolini stalnih naselja za potrebe lokalnog življa, itd.; - režim liberalne zaštite (III zona) primenjuje se u atarima naselja, poljoprivednim površinama, turističkim punktovima, rekreativnim zonama i infrastrukturnim koridorima. Naselja će se graditi samo u okviru određenih površina u skladu sa tradicijom seoskih naselja ovog kraja, posebno će se realizovati katunska naselja, izgradnja svih objekata treba da bude usklađena sa tradicijom i prirodnim i pejzažnim vrijednostima kraja, sječa šuma je strogo kontrolisana za potrebe lokalnog

Page 49: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

49  

stanovništva, isto važi za korišćenje planinskih pašnjaka za pregonsko stočarstvo i za sakupljanje sena, itd. - režimom zaštitne zone Nacionalni park se štiti od ugrožavanja neplanskom izgradnjom u okruženju na njegovim glavnim saobraćajnim pravcima. Tako će se, u poljoprivredi pretežno koristiti autohtone kulture, sa strogo kontrolisanom izgradnjom većih kompleksa stočnih farmi što dalje od granica Nacionalnog parka, pri čemu veći industrijski zanatski pogoni, skladišta opasnih materijala, servisi, deponije i sl., ako spadaju u zagađivače vazduha i izvore buke ne smiju da budu locirani u ovoj zoni. Napominje se da prostor oko Nacionalnog parka mora da se koristi na način koji neće dovesti do ugrožavanja osnovnih vrijednosti zaštićenih područja Nacionalnog parka. Preporuke koje su date u okviru PPPN NP "Durmitor" za korišćenje prostora u spomenutim zaštitnim zonama korišćene su pri izradi koncepta i režima ovog Prostornog plana opštine, i to u pogledu korišćenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta u skladu Zakonom o šumskom, odnosno poljoprivrednom zemljištu, gdje nijesu planirani veći industrijski objekti, servisi, deponije čvrstog otpada i slični zagađivači osnovnih medijuma životne sredine. Nacionalni park Durmitor sa kanjonom Tare (33.895 ha) zaštićen je od 1980. kao Svjetsko prirodno nasljeđe (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa), po osnovu ispunjenja kriterijuma N (2), (3) i (4) Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). Slivno područje rijeke Tare (182.899 ha) je zaštićeno kao Svjetski rezervat biosfere (Program “Čovjek i biosfera” - M&B, UNESCO, od 17 januara 1977. godine), po osnovu Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). Planskim odrednicama Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine predloženo je proglašenje Regionalnog parka "Ljubišnja", pri čemu je neophodno izvršiti prethodne istražno-studijske radove od strane Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore, kako bi se granice koje se predlažu za zaštitu precizno utvrdile.

Slika 26 - Planina Ljubišnja

Takođe, Prostornim planom opštine Pljevlja preporučuje se: adekvatna zaštita i proglašenje Gradskog parka u Pljevljima kao posebnog prirodnog predela, kao i utvrđivanje zaštitnih zona oko seoskih naselja, karakterističnim po specifičnim prirodno-ekološkim i etnografskim nasleđem (U Nacionalnoj strategiji biodiverziteta Gradski park predlaže se u kategoriju spomenika prirode). Pored zajednice bora krivulja na planini Ljubišnji, koji predstavlja jedini spomenik prirode na području opštine i kanjona rijeke Tare upisanog prema programu UNESCO-a "Čovek i biosfera" 1979. godine kao svjetski rezervat biosfere, Planom se predviđaju i posebni režimi zaštite za specifične prostore posebnih prirodnih vrijednosti (koje će detaljno ustanoviti i definisati Zavod za zaštitu prirode Crne Gore): - značajna geološka mjesta, geomorfološki i hidrološki fenomeni; - delovi staništa rijetkih biljnih i životinjskih vrsta na području opštine; - reprezentativni i značajni djelovi šumskih sastojina (naročito na prostorima Bukovice). Integralna zaštita prirodnih dobara na području opštine Pljevlja realizovaće se integrisanjem mjera zaštite prirode i životne sredine u sve namjene korišćenja prostora predviđene ovim planskim dokumentom; sva buduća zaštićena područja na planskom području moraju imati Planove

Page 50: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

50  

upravljanja, pri čemu će se njihova klasifikacija i organizacija subjekata upravljanja uskladiti sa važećim IUCN smjernicama zaštite prirode, a sve u skladu sa osnovnim postavkama Nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore. Područja koja su značajna za rijetke, endemične i ugrožene vrste, na osnovu međunarodnih kriterijuma i standarda, identifikovana su i na teritoriji opštine Pljevlja. To se odnosi na Ljubišnju i NP Durmitor (jedan dio Nacionalnog parka Durmitor pripada opštini Pljevlja) Ljubišnja se nalazi u integralnom spisku identifikovanih i potencijalnih (IBA) područja značajnih za ptice, a Durmitor je identifikovan kao područje značajno i za biljke i za ptice (IBA i IPA područje). Na teritoriji Crne Gore je na osnovu kriterijuma iz Rezolucije 4 i 6 Konvencije o evropskoj divljoj flori i fauni i njihovim staništima (Bernska Konvencija) za zaštitu su prepoznata 32 EMERALD područja (jedno od tih područja je i Ljubišnja) koja su navedena u Završnom izvještaju o završetku projekta koji je upućen Savjetu Evrope (decembar, 2008. god.). Ratifikacijom Bernske konvencije od strane Skupštine Crne Gore (Sl.list CG, br. 7 od 8. decembra 2008. godine) i polaganjem instrumenta ratifikacije kod depozitara Konvencije u junu 2009. god. od strane Ministarstva inostranih poslova konvencija je punopravno stupila na snagu na teritoriji Crne Gore pa su samim tim i područja Emerald mreže pravno pokrivena navedenom konvencijom. U tom smislu, posebno je značajno za Crnu Goru stvaranje preduslova za uspostavljanje ekološke mreže NATURA 2000, zatim izrada liste strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva i Crvene knjige ugroženih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva itd. Radni tim za izradu LBAP-a Opštine Pljevlja u okviru petogodišnjeg akcionog plana predlaže između ostalog i zaštitu pojedinačnih stabala zbog starosti i ugroženosti: -munika u Ljutićima (Mataruge) – stara oko 600 godina -lipa u Odžaku - stara oko 600 godina i lipa na Crnom Brdu -hrast u Brvenici - star oko 600 godina

Slika 27 - Munika u Ljutićima

Page 51: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

51  

Slika 28 - Lipa u Odžaku

Agrobiodiverzitet

Agrobiodiverzitet predstavlja raznolikost i promjenljivost životinja, biljaka i mikroorganizama, bitnih za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno ishranu ljudi i stoke. Podaci vezani za agrobiodiverzitet, potencijal i mogućnosti preuzeti su iz Nacrta strategije ruralnog razvoja Opštine Pljevlja za period 2011-2015. Biljni i životinjski agrobiodiverzitet Opština Pljevlja na svom području sa izraženim prirodnim agroekološkim uslovima, načinu i strukturi korišćenja poljoprivrednog zemljišta i zastupljenosti stoke još uvijek ima zastupljene autohtone i odomaćene biljne i životinjske sorte. Diverzitet biljnih genetičkih resursa sa autohtonim sortama žitarica, krompira, mahunarki, voća i povrća bi trebalo da bude jedna od značajnih aktivnosti institucija koje se bave očuvanjem genetske raznolikosti. Opština Pljevlja odlikuje se raznolikošću agroekoloških uslova i načinu korišćenja obradivih površina, visini prinosa i zastupljenosti stočnog fonda (strukturi poljoprivredne proizvodnje). Aktivan je i Program Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede za zaštitu prirodnih sorti i varijeteta u poljoprivredi, a promoviše se i organska proizvodnja za lokalnu upotrebu ali i za potencijalni izvoz u Evropu gdje postoji visoka potražnja. Poljoprivreda je preovlađujuća djelatnost u većini ruralnih oblasti koju karakterišu manja poljoprivredna gazdinstva, niska stopa produktivnosti i nizak prihod po gazdinstvu. Poljoprivreda Pljevalja tradicionalno je orijentisana na stočarstvo, prvenstveno na gajenje goveda i ovaca, ali i na proizvodnju nekih ratarskih kultura. Biljna proizvodnja Osnovu biljne proizvodnje čine prirodne livade i pašnjaci. Prinosi sijena na tim površinama su veoma niski i predstavljaju dominirajuću osnovu kabaste stočne hrane. Oranica je malo, a u strukturi sjetvenih površina preovlađuju žitarice, krompir, kupus sa ostalim povrćem i stočno krmno bilje. Od žitarica najzastupljenije su ječam, ovas, raž i heljda. Veći broj proizvođača žita prvenstveno heljde se opredjeljuje za organsku proizvodnju. Voćarstvo Površine pod voćnjacima zauzimaju 0,42 % ukupnih poljoprivrednih površina. Pojedina područja opštine Pljevlja kao što su Bukovica, Glisnica i Poblaće imaju povoljnije prirodne uslove i tradiciju za voćarsku proizvodnju. Od kontinentalnog voća najviše se gaji jabuka, kruška i šljiva.

Page 52: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

52  

Preovlađuju autohtone sorte, a zadnjih godina se zasadi revitalizuju zbog virusa šarke uvođenjem novih otpornijih sorti. Stočarska proizvodnja Prirodni uslovi, a naročito struktura korišćenja poljoprivrednih površina na prostoru opštine Pljevlja, uticali su da stočarstvo (prvenstveno govedarstvo i ovčarstvo ) postane vodeća i najvažnija grana poljoprivredne proizvodnje. Opštna Pljevlja ima značajan broj populacija prvenstveno goveda i ovaca. U govedarstvu su najzastupljenija goveda smeđe rase oko 50%, a ostalo čine holštajn frizijska, simentalska i melezi. Poslednjih godina znatno je poboljšan genetski potencijal. U ovčarstvu je zastupljena pramenka sa više lokalnih autohtonih sojeva (pivska i sjenička). Ni jedna od nabrojanih vrsta nije autohtona, a ni specifična za pljevaljski kraj.

Diverzitet vrsta

Istraživanja biodiverziteta na području opštine Pljevlja nisu bila dovoljno zastupljena i osnovno znanje o biološkom diverzitetu u mnogim taksonima veoma je ograničeno. U prethodnom odjeljku su navedeni dostupni podaci o vrstama biljaka i životinja koji postoje za opštinu Pljevlja. U nastavku će biti navedeni neki taksoni koji spadaju u neku od kategorija ugroženosti, prema IUCN (Svetska unija za zaštitu prirode) i/ili koji su zaštićeni nacionalnom ili međunarodnom legislativom.

Slatkovodne alge

Kao što je već napomenuto, na području opštine Pljevlja registrovane su 173 vrste algi, svrstane u 5 velikih taksonomskih grupa: Chromphyta, Rhodophyta, Englenophyta, Cyanophyta i Chlorophyta. Nijedna od evidentiranih vrsta nije ugrožena, niti je pod nekim režimom zaštite.

Mahovine

Istraživanja mahovina na ovom području bila su slabo zatupljena. Nijedna od evidentiranih vrsta nije ugrožena, niti je pod nekim režimom zaštite.

Gljive

Od 7 vrsta gljiva koje su, prema izvorima Uprave za šume Pljevlja, zabilježene u opštini Pljevlja, vrsta Amanita caesarea ima IUCN status ugrožene vrste (EN) u Crnoj Gori.

Ribe

Od slatkovodnih vrsta riba, Prema ribarskoj osnovi sliva reke Ćehotine, iz 2007. godine, registrovano je 16 vrsta riba iz 6 familija. Mrena (Barbus barbus) je rijetka vrsta, dok su dvije vrste unešene i to kalifornijska pastrmka i babuška.

Slika 29 - Mladica- Hucho hucho

Page 53: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

53  

Entomofauna – Insekti

Na području opštine Pljevlja od Indikatorskih vrsta o nacionalnog značaja identifikovali smo: Formica rufa L. (crveni šumski mrav), Lucanus cervus L. (jelenak), Papilio machaon L. (lastin rep). Ove vrste su navedene u Nacionalnoj Strategiji biodiverziteta sa Akcionim Planom za period 2010 -2015, zbog čega smo ih i naveli u ovom dokumentu.

Slika 30 - Papilio machaon L. (lastin rep)

Gastropoda – Puževi

Na području Pljevalja je registrovano 15 taksona puževa, iz 10 rodova i 7 familija. Dvije zabelježene vrste su endemične (Bythinella schmidi dispersa i Malakolimax mrazeki). Vrsta Helix pomatia je svrstana u IUCN kategoriju ugroženosti u Crnoj Gori: ranjiva vrsta (VU)

Vaskularne biljke (više biljke)

U Izvještaju o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2009 godinu navodi se da su indikatorske vrste od nacionalnog značaja Pinus peuce (molika) i Pinus heldraichi (munika). Na području opštine Pljevlja Munika je registrovana u Vaškovskim šumama (podatak iz uprave za šume) i jedno stablo u Matarugama, a molika na gradskim zelenim površinama. Zajednica bora krivulja (Pinetum mughi montenegrinum) na planini Ljubišnji koja se prostire na površini od 900 ha, prema Zakonu o zaštiti prirode Crne Gore svrstana je u kategoriju spomenika prirode, a vrsta Pinus mugo se tretira kao zaštićena biljna vrsta.

Slika 31 - Gentiana lutea- lincura

Žuta lincura (Gentiana lutea) spada u IUCN kategoriju ugroženosti u Crnoj Gori kao Ranjiv takson (VU). Stanište Lincure – Bunetina, Lisac i Meki Do

Slika 32 - Daphne blagayana- jeremičak Jeremičak je endemična vrsta Balkanskog poluostrva. Stanište - planinski pašnjaci

Page 54: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

54  

Slika 33 - crnogorski zvončić Edraianthus montenegrinus - crnogorski endemski zvončić - stanište Vaškovske šume

Slika 34 - Galanthus nivalis- visibaba Zaštićena na nacionalnom nivou shodno Rješenju o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta

Slika 35 - Narcissus poeticus- narcis Zaštićena na nacionalnom nivou shodno Rješenju o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta Zaštićene na nacionalnom nivou shodno Rješenju o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta ( „Sl.list RCG“, br.76/06) su i sljedeće vrste: Taxus baccata - Tisa, gradske zelene površine Prunus padus – sremza, na području Maočkog polja Querqus robur – lužnjak, u ranijem periodu javljala su se i autohtona stabla lužnjaka. Šume brdskog lužnjaka (acc.Quercetum roboris montanum) bile su nekada široko rasprostranjene u Pljevaljskoj kotlini i zauzimale su široke prostore rijeka i potoka, kako na plavljenim terenima, tako i na površinama na kojima je nivo podzemnih voda relativno visok. Do propadanja ovih šuma najvjerovatnije je došlo zbog promjene klime, pod uticajem zagađenja, pojava potkornjaka i ostalih fito i entomoloških oboljenja. Moguće je i da se propadanje ovih šuma poklapa i sa trendom propadanja šuma na sjevernoj hemisferi.

Ornitofauna – Ptice

Od predstavnika faune ptica, u skladu sa Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta („Sl.list RCG“ br.76/06), zaštićene na nacionalnom nivou su sledeće vrste: kreja lešnikara (Nucifraga caryocatactes), velika strnadica (Emberiza calandra), planinska strnadica (Emberiza cia), žutokljuna galica (Pyrrhocorax graculus), gavran (Corvus corax), belovrata muharica (Ficedula albicollis), obična vjetruška (Falco tinnunculus), soko lastavicar (Falco subbuteo), mali prudnik (Tringa hypoleucos), planinska trepteljka (Anthus trivialis), planinska pliska (Motacilla cinerea), bela pliska (Motacilla alba), drozd pevač (Turdus philomelos), drozd ogrlicar (Turdus torquatus), kos (Turdus merula), drozd imelaš (Turdus viscivorus), poljska ševa (Alauda arvensis), ušava ševa (Eremophila alpestris), ćubasta ševa (Galerida cristata), obični vrabac (Passer domesticus), obični mišar (Buteo buteo), obični kobac (Accipiter nisus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), jastreb osičar (Pernis apivorus), suri orao (Aquila chrysaetos), zimovka (Pyrrhula pyrrhula), štiglić (Carduelis carduelis), obična zeba (Fringilla coelebs), krstokljun

Page 55: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

55  

(Loxia curvirostra), veliki tetreb (Tetrao urogallus), sirijski detlić (Dendrocopus syriacus), veliki šareni detlić (Dendrocopus major), crna žuna (Dryocopus martius), ćubasta senica (Parus cristatus), jelova senica (Parus ater), velika senica (Parus major), carić (Troglodytes troglodytes), riđogrla lasta (Hirundo rustica), čvorak (Sturnus vulgaris), gaćasti ćuk (Aegolius funereus) i vodomar (Alcedo atthis).

Slika 36 - Tetrao urogallus – veliki tetrijeb, Stanište Tetrijeba – Bunetina i Obzir (iznad Slatine).

Slika 37 - Suri orao- Aquila chrysaetos

Slika 38 - Ćubasta ševa- Galerida cristata

Sisari

Najveći broj vrsta se javlja u šumskom planinskom dijelu. Osim procjena brojnosti lovnih vrsta koje daju lovačke organizacije, ne postoje sistematizovani podaci o brojnosti i veličini populacija sisara u Crnoj Gori u šumskom planinskom dijelu. U fauni sisara su prisutni: 1. mesojedi, npr. vuk (Canis lupus), mrki medvjed (Ursus arctos), lisica (Vulpes vulpes), vidra (Lutra lutra), 2. papkari, npr. divlja svinja (Sus scrofa), srna (Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), 3. glodari, uključujući slijepo kuče (Spalax leucodon) i nekoliko vrsta slijepih miševa i 4. obični zec (Lepus concolor). Zaštićene na nacionalnom nivou shodno Rješenju o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta („Sl.list RCG“, br.76/06) su vidra (Lutra lutra) i sve vrste iz reda Chiroptera- slijepih miševa. Ugrožene vrste su: vidra, vjeverica i medvjed. Zaštićena vrsta na međunarodnom nivou -vuk (Canis lupus)

Turizam zasnovan na prirodi

Page 56: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

56  

Razvoj održivog turizma u skladu sa prirodom i njenim zakonima u opštini Pljevlja mogao bi da se bazira na izuzetnim neiskorišćenim potencijalima ovog područja – netaknute čiste prirode, terena pogodnih za različite vidove zimskog i ljetnjeg turizma, bogatstva flore i faune, prirodnih vrijednosti, vrijednih kulturno – istorijskih spomenika, tradicionalnog načina života na selu i katunima, itd. U 2007. godini usvojena je Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore (NSOR) sa Akcionim planom (AP) za period 2007 – 2012 godine. Promovisala je održivi razvoj u sektoru turizma tako što je „održivost u turizmu“ definisala kao razvoj (1) koji poštuje ekonomske, ekološke i socijalne principe u međusobno uravnoteženom odnosu; (2) koji ne iscrpljuje prirodne resurse, nego ih koristi samo u mjeri koja obezbjeđuje da ostanu na raspolaganju i budućim generacijama; (3) koji čuva kulturnu raznovrsnost i identitet, a pritom stimuliše sklad društva; i (4) pored toga, ima u vidu zadovoljstvo turista. Nacionalna politika promoviše razvoj turističkih aktivnosti zasnovanih na prirodi, gdje biodiverzitet igra značajnu ulogu. Turistički proizvodi usmjereni na prirodu uključuju posmatranje ptica, fotosafari, vožnju bicikla, pješačenje i rafting, pa čak i ‘filmski turizam’. Lokacije koje imaju najpovoljnije uslove za razvoj turizma i proizvodnju zdrave hrane, kao i čistu izvorsku vodu na teritoriji opštine Pljevlja su: Ljubišnja, Vrulja, Đurđevića Tara, Lever Tara, Premćani, Vaškovo, Bobovo, Ograđenica, Slatina, Kosanica i dr. U Nacrtu prostorno – urbanističkog plana opštine Pljevlja dat je Koncept razvoja turizma najatraktivnijih zona i lokaliteta: -Pljevlja – gradska zona: vjerski, kulturni, obrazovni, poslovni i konferencijski turizam. (Manastir ''Sveta Trojica'', lokalitet rimskog grada ''Municipijum S'', Husein Pašina džamija, Gradski muzej, i dr.) -Planinska turistička zona Ljubišnja: eko i etno turizam, zimski skijališni, ljetnji rekreativni, planinarenje, rekreacija u prirodi, mountain-bike turizam i sl. Pored turizma, područje Ljubišnje i Podgore ima prirodne uslove za proizvodnju zdrave hrane posebno mliječnih proizvoda, što bi dalo dodatni kvalitet u turističkoj ponudi. Sjeverne padine Ljubišnje su pogodne za skijaški potencijal u kojima se mogu trasirati alpske staze, što je pogodnost za razvoj zimskog turizma u ovoj zoni.

Slika 39 - Planinsko selo Kalušići

Napominje se da se najatraktivnije zone za turizam na Ljubišnji ne nalaze u područjima koja su, ili će biti, pod uticajem rudarskih aktivnosti rudnika “Šuplja stijena” u Šulama, što je povoljno sa aspekta razvoja turizma na ovoj prelijepoj planini. - Eko – oaze Vrulja – Kosanica: eko – etno turizam, zimski i ljetnji, izletnički i rekreativni turizam, planinarenje i šetnje i sl. Mjesne zajednice Mataruge, Maoče i Kosanica imaju oko 2.500 stanovnika, a administrativni centar Pljevlja nalazi se na rastojanju od 25 km, što zajedno čini ljudski i kadrovski potencijal spreman za realizaciju većih razvojnih poduhvata. − Područje Vrulje danas predstavlja netaknutu prirodu, bez aero-zagađenja, kao i hidroloških i pedoloških zagađenja. Ruža vjetrova je povoljna, jer je orjentisana od Vrulje ka Pljevljima. Šumovito područje Vrulje prepuno je šumskih plodova, ljekobilja i oligomineralnih dubinskih voda. Poseban resurs Vrulje predstavlja nekoliko veoma izdašnih dubinskih voda koje su međusobno veoma blizu. Ovo područje sa svojim značajnim prirodnim resursima, šume, livade, pašnjaci, obilje zdrave vode očuvana prirodna sredina i bogatstvom prirodnih ljepota, ima veoma povoljne uslove za razvoj turizma, a naročito biološke čiste hrane, pri čemu se mora rešiti konflikt sa budućom

Page 57: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

57  

eksploatacijom uglja u Maočkom polju, najvjerovatnije kroz razvoj ne samo Vrulje, već i ostalih sela i zaselaka na ovom prostoru: Borova, Podborova, Vodno, Kordovina, Gradina, Breza, kao i ostalih zaseoka ka Kosanici. − Kosanica se nalazi na zaravni na izlazu iz kanjona Tare, na putnom pravcu Đurđevića Tara- Pljevlja. Užu lokaciju čine prostrane livade okružene četinarskim šumama. Kosanica i šire okruženje, zajedno sa Kanjonom Tare i izvanrednim prirodnim ljepotama i dobrim vezama, pruža vrlo dobre uslove za razvoj turizma: sportsko – rekreativnog, manifestacionog i izletničkog. Područje Kosanice je, takođe, povoljno za razvoj zimsko – planinskog turizma. Skijaške staze i žičare se mogu oformiti na padinama Crnog vrha gdje postoje povoljni uslovi za skijanje. Ovo područje ima povoljne uslove za proizvodnju zdrave hrane. Međutim oskudnost izvorskih voda predstavlja ograničenje posebno za stacionarni turizam. - Đurđevića Tara – Lever Tara: rafting – turizam, kajakaštvo, aktivni i ekstremni turizam, tranzitni turizam, verski, geoturizam, planinarenje i šetnje i sl. u korespondenciji sa NP "Durmitor"; Napominje se da je uzvodni dio toka Tare ka Dobrilovini takođe uključen u zonu za rafting i kajakaštvo. - Đurđevića Tara – Premćani – Vaškovo: eko – etno turizam, geoturizam, tranzitni turizam, izletnički turizam i sl, pri čemu se eko-poljo-etno-turistička gazdinstva javljaju kao specifični nosioci razvoja na prostoru tipičnih stočarskih planinskih sela i zaselaka na površi iznad kanjona Tare, sa više lokaliteta – potencijalnih vidikovaca, kroz koje će prolaziti turistički put ka Mojkovcu (sa nastavkom ovog puta od Đurđevića Tare ka zonama Kosanice i Bobova), i sa kojeg bi se kanjon Tare mogao sagledati sa više atraktivnih pozicija. - Bobovo – Slatina – Ograđenica: eko-etno turizam, geoturizam, tranzitni turizam, sa eko-poljo-etno-turističkim gazdinstvima javljaju se kao specifični nosioci razvoja na prostoru tipičnih stočarskih planinskih sela i posebno katuna na površi iznad kanjona Tare i Drage. Ovo je prostor u kojem agro – eko turizam u sprezi sa proizvodnjom zdrave hrane, ima najveće potencijale. Preduslov razvoja je unapređenje saobraćajne veze sa Kosanicom i BiH, opremanje naselja osnovnim sadržajima snabdijevanja, komunalne infrastrukture (vodosnabdijevanje, telefoni, sigurnost u napajanju električnom energijom, kvalitetan TV signal i dr.). - Područje planine Kovač: rekreativni, zdravstveni i lovni turizam. Dobro saobraćajno dostupna zona uz voćarsko-stočarske krajeve Boljanića i Bukovice i pogodna je za odmor u prirodi i organizaciju etno–eko turizma, kao komplemetarnog sa zdravstvenim i rekreativnim. Eko-poljo-etno-turistička gazdinstva se i ovde javljaju kao mogući specifični nosioci razvoja. - Područje sela Kozica i Kozičke doline obrazovni, eko-etno turizam, lov, ribolov i sl., sa eko-poljo-etno-turističkim gazdinstvima kao nosiocima razvoja agro-turizma. Lokacije koje imaju najpovoljnije uslove za razvoj turizma i proizvodnju zdrave hrane, su: katuni i seoska područja na području Kosaničke visoravni, koja bi obuhvatila prostor od Krupica preko Kosanice do Bobova ka Šulama, kao i prostor Bukovice, odnosno, praktično, sva seoska područja koja nijesu u neposrednoj blizini magistralnog i regionalnog putnog pravca. Ističe se da je ovo planinsko područje pljevaljske opštine izuzetno povoljno za proizvodnju zdrave hrane, koja može biti, ne samo sastavni dio turističke ponude, već i značajan izvozni artikal ovog kraja. Smještajni kapaciteti u svim zonama su mogući kako u organizovanom seoskom smještaju, tako i u objektima koji se mogu izgraditi u turističke svrhe, a poseban vid smeštaja i odmora pružili bi eko – poljo-etno– turistička gazdinstva u katunskim naseljima Ograđenice, Slatine, Bobova, Glibaća, Kakmuža i dr.

Page 58: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

58  

Mogućnosti korišćenja biodiverziteta u opštini Pljevlja - SWOT analiza

SNAGE opštine Pljevlja skoncentrisane su podjednako i na ljudske resurse i na prirodna dobra koja obiluju biološkom raznovrsnošću. Od ljudskih resursa istaknuto je da je LBAP tim stručan i odgovoran, sa puno iskustva i znanja u ovoj oblasti. Takođe je za uspješnu realizaciju projekta prepoznata kao bitna i podrška lokalne samouprave, NVO sektora, turističke organizacije, ali i lokalnog stanovništva, što se i na ovom sastanku pokazalo kao realna i postojeća snaga, s obzirom na raznovrsnu strukturu prisutnih i na plodnu diskusiju koja je vođena tokom sastanka. Istaknuto je da lokalno stanovništvo posjeduje značajno znanje iz oblasti prirode i usluga ekosistema koje koriste, što se pokazalo i kroz ankete koje je opštinski tim LBAP-a realizovao po seoskim i gradskim školama i u radu i razgovoru sa stanovništvom. Ovo je veoma bitno saznanje, jer će lokalno stanovništvo, koje zna vrijednosti svog okruženja, na najbolji način iskoristiti to znanje, u okviru granica samoobnavljanja i nepretjeranog eksploatisanja. SNAGE u prirodnim resursima su prepoznate u dijelu Nacionalnog parka Durmitor koji pripada opštini Pljevlja, sa svim svojim bogatstvom biodiverziteta, zatim Ljubišnja, koja je predložena za proglašenje kao Regionalni park prirode, Gradski park – park šuma, sa autohtonim i alohtonim vrstama ali dobro očuvanog i održavanog drveća, koji predstavlja „pluća“ građanima Pljevalja i planina Kovač ka granici sa Federacijom Bosne i Hercegovine. Sva ova područja obiluju biljnom i životinjskom raznovrsnošću, autohtonim očuvanim vrstama, značajnim fondom ljekovitog bilja i šumskih plodova, očuvanim šumskim fondom, ali i plodnim poljoprivrednim zemljištem i pašnjacima, vodnim potencijalom opštine i velikim brojem izvora, kojih samo na Ljubišnji ima sa južne strane 77. Mnoga od ovih dobara su neistražena i samim tim nedovoljon iskorišćena, što će biti predmet i održivog korišćenja u prijedlogu aktivnosti ovog akcionog plana. Od zakonskih akata, kao SNAGA je prepoznato postojanje Odluke o komunalnom uređenju grada kojom se reguliše organizacija oko održavanja javnih površina, u koje spada i Gradski park, ali se ipak ne definišu i ostale bitne stvari, kao npr. zabrana gradnje u parku, zaštita parka, čuvanje parka isl. Napuštanje tradicionalne poljoprivrede proizvodnje i povećanje zone slobodnog biodiverziteta prepoznato je od strane nekih učesnika kao podsticaj pozitivnom trendu biodiverziteta u cjelokupnoj opštini, mada su neki prisutni predložili da se nepovoljna starosna struktura i odumiranje sela tretira kao slabost, zbog odumiranja poljoprivredne proizvodnje i nestanka autohtonih sorti i rasa. Kao glavne SLABOSTI u opštini Pljevlja navedeni su nizak nivo svijesti stanovništva o postojanju očuvanih područja i zona sa velikim potencijalom biodiverziteta i metodama za njegovo održivo korišćenje, ali i nedostatak inicijative da se radi na zaštiti postojećih i evidentnih prirodnih dobara. S tim u vezi je i nizak nivo svijesti donosioca odluka, jer se zbog ekonomske politike daje prioritet nekim drugim razvojnim oblastima (smanjenje siromaštva, povećanje proizvodnje, zapošljavanje...). Prisutni su se složili da bi trebalo u budućim planovima povezati različite sektore i oblasti, uključujući i ekonomiju, biznis, otvaranje novih radnih mjesta, sa uslugama ekosistema i biološkim vrijednostima opštine Pljevlja, koji će dovesti do poboljšanja statusa opštine i njenih stanovnika. Ipak je bilo primedbi i da smo u diskusiji otišli suviše daleko i da ne bi trebalo miješati infrastrukturu, inspekcijske službe i privredu sa biodiverzitetom, ali razvoj ljudskog društva neumitno nameće povezivanje, prožimanje i često međusobno suprotstavljanje različitih sektora, koje bi trebalo nekako pomiriti, ako govorimo o održivom razvoju lokalne zajednice. Takođe, jedna od slabosti je i nedostatak istraživačkih radova i lokalnih studija iz oblasti biodiverziteta, baza podataka o staništima i vrstama, jer teritorija opštine Pljevlja nikad nije sistematski istraživana, a postoji prijedlog projekta za izradu Studije zaštite Ljubišnje, koji još nije realizovan. Napomenuto je da dio Nacionalnog parka Durmitor pripada opštini Pljevlja, ali su podaci za ceo NP Durmitor dati zbirno, za sada ne postoji spisak vrsta i staništa koje pripadaju i NP Durmitor i Pljevljima. Ova situacija bi se uveliko izmjenila, ukoliko bi se uradila Studija zaštite Ljubišnje, jer bi relevantni stručnjaci iz Zavoda za zaštitu prirode iz Podgorice, zajedno sa ekspertima iz opštinske uprave, napravili inicijalnu bazu podataka vrsta i staništa. Sredstva javnog informisanja su malo ili ni malo zainteresovana da promovišu zaštitu prirode i biodiverziteta, ili imaju druge prioritete, ili je problem u nedovoljnoj zastupljenosti ove teme generalno u strukturama i dešavanjima u opštini.

Page 59: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

59  

Sa strane biodiverziteta, opština Pljevlja ima povoljan, ali nedovoljno iskorišćen turistički potencijal. Kulturno istorijsko nasleđe opštine je valorizovano i postoje mnogobrojni spomenici kulture koji su pod zaštitom države. Oni privlače turiste da dođu i posjete opštinu i upoznaju se sa njenim vrijednostima. Od turista opština i stanovnici imaju direktne materijalne koristi. Isti pozitivan trend u ekonomskom napretku opštine bi se ostvario i korišćenjem prirodnog potencijala da privuče turiste, pravljenjem adekvatne turističke ponude bazirane na prirodnim vrednostima Ljubišnje, Parka prirode u centru grada, planine Kovač i NP Durmitor. Međutim, istaknuto je da opština ima izuzetno lošu putnu, tehničku i komunalnu infrastrukturu, nepostojanje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, što umanjuje mogućnosti iskorišćavanja prirodnih dobara kroz tuirstičku ponudu. Mnoga sela koja su izvorna i koja se nalaze u nepromjenjenom obliku mnogo godina, sa očuvanim starim kućama, baštama i netaknutom prirodom, tokom zimskih mjeseci su odsječena od centra opštine, baš zbog nepostojanja adekvatne putne infrastrukture. Takođe nepostojanje telefonske, internet i TV veze po takvim selima, umanjuje mogućnosti privlačenja modernog turiste, koji želi odmor u prirodi, ali često sa dostupnim tehničkim uslugama, kao što su telefon, televizija ili internet. Na ovaj problem bi trebalo skrenuti pažnju u razvojnim dokumentima opštine, kako bi se postepeno rješavao i podigao nivo usluga u turističkoj ponudi. Ono što je možda bilo očekivano da prisutni predlože kao evidentnu slabost je postojanje industrije, koja je u svim sredinama glavni zagađivač prirode i životne sredine. Međutim, industrija je u ovoj opštini prepoznata kao mogućnost ekonomskog napretka i razvitka, što svakako jeste, pa se problemi koji nastaju u zagađivanju životne sredine tretiraju kao nužno zlo, koje se može donekle tolerisati. Ipak, činjenica je da obaveze koje zagađivači imaju u odnosu na sredinu koju zagađuju, ne ispunjavaju u dovoljnoj mjeri, ili uopšte ne koriste sisteme za prečišćavanje, niti je urađena rekultivacija područja koja su bila pod dejstvom zagađujućih materija. Što se tiče agobiodiverziteta, istaknuto je da i pored postojanja povoljnog vodnog potencijala on ostaje neiskorišćen za navodnjavanje kultura, zbog zagađenja koje je u velikom procentu prisutno u srednji i donjim tokovima rijeka. MOGUĆNOSTI koje se javljaju od eksternih subjekata i faktora van opštine definisane su kroz donatorsku pomoć i podršku međunarodnih i državnih institucija (REC, ECNC), koji ulažu u opštinske projekte i projekte privrednika i udruženja građana. Trenutno su još 2 projekta u planu, kroz finansijsku podršku Republičke agencije za zaštitu životne sredine i Svjetske banke. Projekat sa Svjetskom Bankom je u fazi izrade prijedloga projekta. Predmet projekta će biti i rješavanje nekog od problematičnih aspekata rada Termoelektrane Pljevlja ali još uvijek nije definisano koji konkretno aspekt će biti obuhvaćen projektom. Takođe je istaknuto postojanje dobre zakonske regulative, od nacionalnih zakona, pravilnika i propisa, preko lokalnih uredbi. Ono što je možda kontradiktorno, to je da generalno postoji sistem sankcionisanja zagađenja prouzrokovanog zagađenjem, na nacionalnom nivou, ali je već napomenuto da taj sistem ne funkcioniše, ili nedovoljno funkcioniše u opštini Pljevlja. Naravno, mogućnost za dalji napredak i nove projekte stanovnici Pljevalja vide i u prijedlogu za proglašenje Ljubišnje kao regionalnog parka, što se po proceduri očekuje od strane nadležnog ministarstva, nakon izrade i usvajanja Studije zaštite, ali se zaštićeno dobro daje na upravljanje lokalnoj upravi. Još jedna mogućnost u definisanju vrijednosti biodiverziteta je prepoznata u projektu čiji je glavni proizvod Nacionalna inventura šuma – dokument koji je u izradi na nacionalnom nivou, ali obuhvata i šume na prostoru opštine Pljevlja. Od PRIJETNJI koje utiču na biodiverzitet opštine Pljevlja izdvojeni su na prvom mjestu još uvijek neadekvatna tehnologija i primjena ekoloških standarda, zatim lociranost industrijskih postrojenja, jer se nije radilo po planskim dokumentima, ko što su EIA i SEA, zatim i neadekvatna primjena zakonske regulative, ali dijelom i ljudski faktor, odnosno zagađivanje prirode aktivnostima nesavjesnih turista. Sječa šuma, bilo bespravna, bilo legitimna, ali u povećanom obimu od planirane, nije navedena kao prijetnja niti faktor ugrožavanja biodiverziteta, jer jedan broj prisutnih smatra da je ona regulisana i obavlja se u dozvoljenim okvirima. Međutim, Radni tim za izradu LBAP-a Opštine Pljevlja smatra da se sanitarna sječa ne vrši u dovoljnoj mjeri, ne uklanjaju se oboljela stabla, kao i da je veliki dio posječenih stabala lagerovan u šumama i podložan truljenju, tako da to predstavlja faktor ugrožavanja biodiverziteta. Takođe, velika prijetnja su požari, jer svakog ljeta izgore velike šumske površine i staništa biljnih i životinjskih vrsta usljed pojave požara, a glavni problem je što je veći dio površina koje požari zahvate nepristupačan.

Page 60: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

60  

Zaključak Opština Pljevlja posjeduje značajne ljudske resurse za realizaciju projekta vezano za izradu Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet. Opštinski tim za izradu LBAP-a je dobro struktuiran, članovi tima su ljudi iz struke koji su imali prilike da se u svom radu bave zaštitom prirode, zaštitom životne sredine i zaštitom biološke raznovrsnosti. Snage u prirodnim resursima opštine prepoznate su u dijelu Nacionalnog parka „Durmitor“ koji pripada opštini Pljevlja, nezaštićenom prirodnom dobru Ljubišnja, planini Kovač, ali i dijelu očuvanog biodiverzitate u samom gradskom jezgu, u okviru Park šume. Opština ima potencijala za razvoj turizma, koji bi se bazirao na korišćenju prirodnih dobara i usluga ekosistema, ali taj potencijal nije dovoljno iskorišćen. Veliki nedostatak je nepostojanje baze podataka (vrsta, staništa, ekosistemi) u opštini Pljevlja, ali su podaci dobijeni iz Šumske uprave, anketama koje su članovi tima za izradu LBAP-a realizovali po školama i selima u okolini Pljevalja, izvodima iz postojeće literature, ali i prikupljanjem podataka od strane samih članova tima, iskorišćeni za prikaz stanja i vrednovanje biodiverziteta u ovoj opštini. Industrija u opštini Pljevlja je dosta razvijena i aktivna (Rudnik uglja a.d.Pljevlja, TE „Pljevlja“, Koorporacija „Vektra Jakić“- drvoprerada, Uprava za šume Crne Gore - eksploatacija šuma, Mat company, Montenegro cement company, Rudnik olova i cinka “Gradir Montenegro” ), idustrija donekle ugrožava životnu sredinu, vrste i prirodna staništa u ovoj opštini, ali je zbog ekonomske dobiti i daljeg napretka opštine potrebno uskladiti industrijski razvoj i potrebu za očuvanjem postojeće biološke raznovrsnosti. S tim u vezi je postojanje nekoliko strateških dokumenata opštine Pljevlja, koji regulišu oblast zaštite životne sredine (Studija “Intergralna zaštita životne sredine na teritoriji opštine Pljevlja” i Operativni program za realizaciju mjera iz pomenute studije za period od 1999. do 2007. godine, LEAP, Strateški plan razvoja opštine Pljevlja, za period od 2004 do 2008.godine, Nacrt strategije ruralnog razvoja opštine Pljevlja za period od 2011-2015. godine, Nacrt plana upravljanja otpadom za opštinu Pljevlja za period 2010-2014.g.). Opština je otvorena za saradnju sa vladinim i nevladinim organizacijama i stranim donatorima. U toku je izrada prijedloga projekta Agencije za zaštitu životne Republike Crne Gore sa Svjetskom Bankom. Predmet projekta će biti i rješavanje nekog od problematičnih aspekata rada Termoelektrane Pljevlja, ali jos uvijek nije definisano koji konkretno aspekt će biti obuhvaćen projektom. U toku je projekat „Nacionalna inventura šuma” je u okviru FODEMO Projekta koji finansiraju Kraljevina Luksemburga i Vlada Crne Gore, a projektom će biti obuhvaćene i šume na prostoru opštine Pljevlja. U oblasti zaštite životne sredine, a posebno na polju upravljanja čvrstim otpadom i otpadnim vodama Opština Pljevlja će u saradnji sa Vladom Crne Gore implementirati dva strateška projekta koji će se dijelom finansirati iz EU fondova i sredstava Evropske Investicione Banke i to: 1. Unapređenje sistema otpadnih voda opštine Pljevlja i 2. Izgradnja regionalne deponije za opštine Pljevlja i Žabljak. U toku je realizacija regionalnog projekta „Jačanje kapaciteta za upravljanje područjima sa posebnim prirodnim vrijednostima“, koji na teritoriji Pljevalja implementira FORS Montenegro - Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore i obuhvata područje planine Ljubišnje, koja je u skladu sa Prostornim planom Crne Gore i Zakonom o zaštiti prirode predviđena za zaštitu u kategoriji regionalnog parka. Ovaj projekat se finasira iz EU fonda uz kofinansiranje Opštine Pljevlja. Opština Pljevlja će takođe u okviru Prvog poziva za Program „IPA prekogranična saradnja Bosna – Crna Gora” implementirati projekat koji će za cilj imati unapređenje zaštite planine Ljubišnje. Važno je napomenuti da je Opština Pljevlja u periodu 2003-2007 aktivno učestvovala u implementaciji Programa „Razvoj zajednice kroz demokratsko djelovanje“ („Community Revitalization through Democratic Action – CRDA“) koji je na sjeveru Crne Gore implementirao CHF International, a finasirao USAID. U okviru ovog programa realizovano je više od 50 infrastrukturnih projekata i brojni projekti koji su doprinjeli jačanju svijesti o zaštiti životne sredine, ali i unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja. Glavne prijetnje za biodiverzitet opštine Pljevlja su: još uvek neadekvatna tehnologija i primjena ekoloških standarda, zatim lociranost industrijskih postrojenja, jer se nije radilo po planskim dokumentima, neadekvatna primjena zakonske regulative, ali dijelom i ljudski faktor, odnosno zagađivanje prirode aktivnostima nesavjesnih turista. Sem toga, sanitarna sječa šuma se ne vrši u dovoljnoj mjeri, ne uklanjaju se oboljela stabla, jer je veliki dio posječenih stabala lagerovan u šumama i podložan truljenju, tako da to predstavlja faktor ugrožavanja biodiverziteta. Takođe,

Page 61: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

61  

velika prijetnja su požari, jer svakog ljeta izgore velike šumske površine i staništa biljnih i životinjskih vrsta usled pojave požara, a glavni problem je što je veći dio površina koje požari zahvate nepristupačan. Izradom i usvajanjem Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet opštine Pljevlja trebalo bi da se skrene pažnja na mogućnosti korišćenja biodiverziteta i usluga ekosistema za dalji razvoj i prosperitet opštine, ali i da se ukaže na faktore ugrožavanja i načine kako da se postojeća biloška raznovrsnost očuva.

Page 62: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

62  

PRIORITETI

Zaštita Gradskog parka

Prostornim planom opštine Pljevlja preporučuje se adekvatna zaštita Gradskog parka u Pljevljima, a u Nacionalnoj strategiji biodiverziteta Gradski park predlaže se u kategoriju spomenika prirode. Od svih zelenih površina u gradu Gradski park je najinteresantniji. Gradski park kao prirodni i kultivisani predio, karakterišu estetske i pajzažne vrijednosti sa pretežno rekreativnom funkcijom. Smješten je na sjeveroistočnoj strani naselja, obuhvata izvorište Breznice i njen tok sa obje strane u dužini oko 800 m. Ispod izvora Breznice nalaze se tri jezera i mrestilište, motel „Vodice“, stadion, dječije igralište, sportski centar „Ada“ i šetalište. U sastavu parka nalazi se i pogon Gradskog zelenila. Pored estetske funkcije koje ima značajan je i zbog prečišćavanja vazduha, modifikacije mikroklimatskih uslova (temperature vazduha, vlažnosti i vjetra), uticaja na smanjenje buke, na psihu i obrazovanje. Istražiti i zaštititi autohtonu vegetaciju Biserke Na području korita Biserke nalazi se autohtona vegetacija na osnovu koje se može rekonstruisati fitocenoza Pljevaljske kotline. Ovaj prirodni makro-rezervat zaslužuje posebnu zaštitu i detaljniju obradu vrsta. Smanjiti zagađenost vazduha Zagađenost vazduha u Pljevaljskoj kotlini posljedica je emitovanja različitih vrsta lebdeće prašine, ugljene prašine, dimnih i izduvnih gasova. Emitovanja potiču sa nezaštićenih površina Rudnika uglja, transportnog sistema „Jagnjilo“, odlagališta, saobraćaja (oko 30000 registrovanih automobila), deponije pepela i šljake „Maljevac“, deponije smeća i bespravnih smetljišta, deponije drvnog otpada, iz dimnjaka kotlarnica (40 ) , individualnih ložišta (5000) i TE „Pljevlja“, kao i drugih izvora. Ukupna količina uglja koja sagori u Pljevljima je oko 1500000 tona godišnje od toga 1300000 tona sagori u Termoelektrani a ostalo u kotlarnicama i individualnim ložištima. Takođe veliki broj teretnih vozila i mehanizacije Rudnika uglja, TE „Pljevlja“ , Korporacije „Vektra Jakić“, Mat company i drugih preduzeća koja se koristi na području Pljevaljske kotline i koja pretežno troši dizel gorivo svojim izduvnim gasovima doprinosi još većem zagađenju. Formiranje Regionalnog parka „Ljubišnja“ Planskim odrednicama Prostornog plana Crne Gore do 2020. Godine, kao i Prostornim planom Opštine Pljevlja predloženo je proglašenje Regionalnog parka "Ljubišnja", pri čemu je neophodno izvršiti prethodne istražno-studijske radove od strane Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore kako bi se granice koje se predlažu za zaštitu precizno utvrdile. Ljubišnja se nalazi u integralnom spisku identifikovanih i potencijalnih (IBA) područja značajnih za ptice, kao i u okviru EMERALD područja. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Izgradnja ovakvog postrojenja bitna je jer su površinske vode svih riječnih tokova na području grada van propisanih klasa. Zagađivači voda na području opštine Pljevlja najvećim dijelom su lokacijski skoncentrisani u neposrednom okruženju naselja Pljevlja. Po brojnosti izvora zagađenja, količini otpadne vode i masenom unosu zagađenja u vodotoke izdvajaju se Rudnik uglja Pljevlja, odnosno PK „Borovica„ i „Potrlica“ sa pratećim pogonima i TE „Pljevlja“ sa kompleksom objekata šljake i pepela. Poboljšati riblji fond Rijeka Ćehotina je nekada predstavljala jednu od naših najbogatijih rijeka plemenitim vrstama ribe. U današnje vrijeme je, prema nekim procjenama, u Ćehotini ukupna količina ribe smanjena na 20% nakadašnje mase.

Page 63: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

63  

Zbog permanentnog zagađivanja u donjem dijelu toka Ćehotine, došlo je do znatnih promjena u strukturi ribljih populacija. Plemenite vrste riba zastupljene su u malom procentu u ukupnoj masi, oko 20%, među kojima je najbrojnija potočna pastrmka sa oko 9% u ukupnoj masi i lipljan oko 6%. Revitalizacija i rekultivacija degradiranih površina Glavni problem kod tla je degradacija i devastacija velikih površina (obradivo zemljište) kao posljedica kopanja uglja. Na jednoj strani su problem dnevni kopovi, a na drugoj odlagališta otkrivke. Takođe, neophodno je sanirati i rekultivisati deponiju pepela i šljake „TE Pljevlja“, kao i flotacijsko jalovište u Gracu. Očuvanje šumskih ekosistema Šume, kao višestruko značajan ekosistem, imaju veliki društveni, ekonomski i socijalni značaj za razvoj opštine Pljevlja. Šumski ekosistemi su veoma važni u svim segmentima života i privrede: značajni proizvođači biomase, izvori zdravog i visokokvalitetnog šumskog voća, ljekovitog bilja i pečurki, važno stanište divljih vrsta životinja, glavni faktor za očuvanje i regulisanje sistema voda, pružaju zaštitu od klizišta i erozije, vezuju značajne količine ugljenika i glavni su prečistač vazduha. Osim toga, šumski ekosistemi su veoma važni za razvoj lokalne privrede. Šuma je u cjelini postala osjetljiva na štetno djelovanje abiotičkih (aerozagađenja, promjena klime, požari i sl.) i biotičkih faktora (parazitne gljive i štetni insekti). U cilju kvalitetnijeg preduzimanja mjera neophodno je izvršiti popis šumskih staništa i biljnih vrsta tj. uraditi nacionalnu inventuru. Izrada Nacionalne inventure šuma je u okviru FODEMO Projekta koji finansira Kraljevina Luksemburga i Vlada Crne Gore. Aktivnosti su u toku i sprovodi ih Uprava za šume Crne Gore i privatne firme iz okruženja, koje se bave poslovima oko uređenja šuma. Unaprijediti razvoj organske poljoprivrede (krompir i žitarice) Organizovanje savremene ratarske i povrtarske proizvodnje. Povećanje stočnog fonda (govedarstvo, ovčarstvo) Obezbjeđivanje kvalitetne proizvodnje zdravih primarnih proizvoda stočarstva. Unapređivanje pčelarstva i proizvodnja meda Razvoj održivog turizma Razvoj turističkih zona i lokaliteta (Ljubišnja, Vrulja, Kosanica, područja Đurđevića Tare, Bobova, planine Kovač, Kozice) za potrebe eko-etno, izletničkog, rekreativnog i dr. turizma

Page 64: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

64  

CILJEVI LBAP-a

Glavni cilj je zaštita i unapređenje svih komponenti biodiverziteta i njihovo održivo korišćenje. U okviru glavnog cilja izdvojili smo specifične ciljeve za teritoriju opštine Pljevlja. Specifični ciljevi: I CILJ-Zaštita prirodnih dobara obuhvata sljedeće aktivnosti: zaštitu Gradskog parka, formiranje Regionalnog parka “Ljubišnja“ i održivo upravljanje i korišćenje Nacionalnog parka Durmitor. Za zaštitu Gradskog parka neophodno je preduzeti sljedeće aktivnost: 1. Izrada Studije zaštite, 2. Donošenje akta o proglašenju, 3. Determinacija vrsta i obilježavanje pločicama, 4. Unošenje autohtonih vrsta-sadnja, 5. Ispitivanje zdravstvenog stanja drveća, 6. Uraditi fitopatološku i entomološku zaštitau, 7. Izvršiti sanitarnu sječu, 8. Čišćenje i uređenje korita Breznice (izrada projektne dokumentacije za uređenje korita), 9. Uređenje i obilježavanje staza Biserke i Golubinje-izrada drvenih klupa (od oblica), nadstrešnica i kućica za ptice, 10. Obnavljanje i uređenje česama u „Vodicama“ i Gradskom parku“, 11. Uspostavljanje čuvarske službe u parku, kao i druge mjere navedene u tabeli. Za Formiranje Regionalnog parka „Ljubišnja“ neophodna je izrada Studije zaštite i donošenje akta o proglašenju, a za održivo upravljanje i korišćenje Nacionalnog parka „Durmitor“: 1. Promocija i uređivanje šetališta i pješackih staza i 2. Popis biljnih i životinjskih vrsta. II CILJ- Povećanje ribljeg fonda obuhvata sljedeće aktivnosti: 1. Izrada projektne dokumentacije za postrojenje prečišćavanja otpadnih voda 2. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, 3. Obilježavanje i zvanično proglašavanje zona sanitarne zaštite akumulacije „Otilovići”, 4. Sprovođenje mjera zaštite voda od zagađivanja, 5. Monitoring otpadnih voda, 6. Regulacija korita rijeke Ćehotine, 7. Izgradnja gradskog kolektora, 8. Stabilizacija brane na deponiji pepela i šljake „Maljevac“, kao i druge mjere navedene u tabeli. III CILJ- Smanenje zagađenja vazduha obuhvata sljedeće aktivnosti: 1. Održavanje elektrofilterskog postrojenja na TE“Pljevlja“, 2. Izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnog gasa, 3. Toplifikacija grada, 4. Sprečavanje emisije prašine i aerozagađenja (kvašenje prilikom eksploatacije uglja i dr.), 5. Podizanje zaštitnog zelenog pojasa, 6.Rekultivacija deponije pepela i šljake i 7. Izgradnja zaobilaznice IV CILJ- Zaštita i unapređenje šumskog biodiverziteta obuhvata sljedeće aktivnosti:1. Šumsko uzgojni radovi (njega šuma, obnova šuma, podizanje, novih šuma, rekonstrukcija, sadni materijal), 2. Zaštita šuma od požara, 3. Kontrolisano sakupljanje gljiva i ljekobilja, 4. Uraditi popis šumskih staništa i vrsta- nacionalna inventura; Za očuvanje i povećanje populacija divljači u tabeli su predstavljene aktivnosti. V CILJ- Održivi agrobiodiverzitet obuhvata sljedeće aktivnosti: 1. Razvoj organske poljoprivrede (krompir i žitarice), 2. Izrada programa korišćenja planinskih pašnjaka, 3. Povećanje stočnog fonda (govedarstvo, ovčarstvo), 4. Brendiranje Pljevaljskog sira, 5. Unapređivanje pčelarstva i proizvodnja meda i 6. Edukaciju. VI CILJ- Revitalizacija i rekultivaija degradiranih površina obuhvata sljedeće aktivnosti: 1. Ispitivanje biodiverziteta Maočkog polja , 2. Izrada projekata rekultivacije 3. Rekultivacija degradiranh površina Rudnika uglja, prije svega jalovišta, a jedna od mogućih varijanti je osnivanje naučno-istraživačkog centra za rekultivaciju i rasadnika i 4. Rekultivacija deponije pepela i šljake „Maljevac“ i 5.Rekultivacija flotacijskog jalovišta u Gradcu i Šulima. VII CILJ- Razvoj održivog turizma obuhvata sljedeće aktivnosti po segmentima: 1. u okviru Seoskog turizma realizacija projekta „eko Kosanica“ i eko „Vrulja“, 2. za Eko turizam osnivanje centra za biodiverzitet , 3. Razvoj planinskog biciklizma predviđa markiranje i uređenje

Page 65: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

65  

biciklističkih staza, i 4. Razvoj rekreaciono-izletničkog turizma podrazumjeva obilježavanje i uređenje staza i izgradnja planinarskih domova. VIII CILJ- Smanjenje zagađenja koja utiču na promjenu klime obuhvata sljedeće aktivnosti: 1. Sakupljanje i spaljivanje gasa na deponiji, 2. Pretvaranje drvne mase u energiju, i 3. Rekonstrukcija i izgradnja gradske rasvjete u skladu sa principima energetske efikasnosti.

Page 66: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

66  

ZAKLJUČAK

Lokalni Akcioni Plan za Biodiverzitet ima brojne jasne koristi. Jedna od najupadjivijih je da doprinese podizanju svijesti lokalne zajednice i javnosti. Takođe, naglašava vezu između kvaliteta života i ljudske dobrobiti u lokalnoj sredini. Ukazuje na značaj revitalizacije i rekultivacije degradiranog prostora, kao i na to da očuvana životna sredina može produkovati više ekonomskih investicija kroz privlačenje većeg broja posjetilaca. Takođe može promovisati znanje o manje poznatim vrstama i staništima (kao što su insekti, lišajevi itd.). U smislu preduzimanja aktivnosti, LBAP omogućava efikasniji izbor ciljeva u ograničenom vremenskom roku i resursima na lokalnom nivou. On omogućava mjerljivost uspjeha kroz identifikaciju jasnih ciljeva i zadataka. LBAP promoviše učešće kroz razvoj osjećaja podijeljene odgovornosti i zajedničkih ciljeva. Odavno je prepoznat konflikt izmedju zaštite biodiverziteta / zaštite prirode i razvoja. Ovaj izazov nema lakog i jednostavnog rješenja. Kao što nije realno zaustaviti dalji razvoj, tako nije moguće istrajati i u totalnoj - apsolutnoj zaštiti prirode. Jasno je da je teško govoriti o održivom razvoju u sredini koja, u velikoj mjeri, živi od fosilnih resursa, ali cilj svake zajednice mora biti približavanje principima održivog razvoja. Jedno od rješenja za taj problem je i izrada Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet Opštine Pljevlja, kod koga je održivi razvoj zajedničko polazište svih komponenata razvoja koje pokriva.

Page 67: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

67  

LITERATURA:

Firer, Lj. (1984): Jedna godina ornitološkog izučavanja u Crnoj Gori. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini,6;543-608, Sarajevo. Izvještaj o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2009 godinu, Agencija za zaštitu životne sredine, 2010.god. Jones-Walters, L., Catchpole, R., Mladenović, A., Cil, A., Snethlage, M., Čivić, K., Schrauwen, A., Sušić, S. and Solujić, A.S. (2010): Lokalno akciono planiranje za biodiverzitet za Jugoistočnu Evropu, ECNC, Tilburg, Holandija (Priručnik i Resursi) Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP), Opštine Pljevlja (2007.) Matvejev, S.D. (1973): Pregled faune ptica balkanskog poluostrva, prvi dio. PICIFORMES ET PASSERIFORMES, Srpska akademija nauka i umjetnosti, 491, Beograd. Nacionalna Strategija biodiverziteta sa Akcionim Planom za period 2010 -2015 godine, jul, 2010.) Nacrt prostorno – urbanističkog plana opštine Pljevlja, JUGINUS, 2009. god Nedić, D. (1987): Biološko- hemijske karakteristike sliva rijeke Ćehotine. Čovjek i životna sredina br. 2-3 Beograd Opšta šumarskoprivredna osnova za Pljevaljsko-Žabljačko šumskoprivredno područje (01.01. 1999 -31.12.2008.g),Institut za šumarstvo, Podgorica Privremeni godišnji plan gazdovanja lovištem za 2009/2010. godinu Lovačko društvo Pljevlja, mart 2009. Ribarska osnova sliva rijeke Ćehotine, Univerzitet Crne Gore, Pirodno matematički fakultet, Podgorica, jul 2007. Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta „ Sl.list. CG“ br.76/06 Strateški plan razvoja opštine Pljevlja, 2004 Studija „Intergralna zaštita životne sredine na teritoriji opštine Pljevlja“, Institut za tehnička Istraživanja, Podgorica, 1997. god. Vasić, V., Marinković, S., Vizi, O. (1990): Ptice Durmitora i kanjona Tare (Aves)-Fauna Durmitora, 3; Crnogorska akademija nauka i umjetnosti , Titograd. Vizi, O., Vasić, V. (1980): Istorijat ornitoloških istraživanja Crne Gore sa bibliografijom. Glasnik Republičkog zavoda zaštite prirode – Prirodnjačkog muzeja, 13,33-55, Titograd.

Page 68: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

68  

PETOGODIŠNJI AKCIONI PLAN (2011-2015)

I CILJ

ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS SREDSTAV

A (€)

IZVORI/ SREDSTVA

ZAINTERESOVANE STRANE

Zaštita prirodnih dobara 1.Zaštita gradskog parka

Izrada Studije zaštite(Gradskog parka i Biserke)

Zavod za zaštitu prirode

2011-2012 5.000,00 Lokalna samouprava, Turistička organizacija Zavod za zaštitu prirode, Naučna institucija

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Donošenje Akta o proglašenju

Skupština Opštine Pljevlja

2011-2013 Normativna djelatnost

Lokalna samouprava Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Determinacija vrsta i obilježavanje pločicama

JP „Čistoća“ 2011 2.000,00 JP „Čistoća, Zavod za zaštitu prirode, Lokalna samouprava

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, JP„Čistoća“, NVO, građani, škole

Unošenje autohtonih vrsta -sadnja

JP „Čistoća“ 2011 1.000,00 JP „Čistoća

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, JP „Čistoća“, NVO, građani, škole

Ispitivanje zdravstvenog stanja drveća i zaštita

Naučna institucija

2012-2015

15.000,00 Naučna institucija, JP „Čistoća“

JP „Čistoća“, Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Sanitarna sječa JP „Čistoća“ 2011 500,00 JP „Čistoća Lokalna samouprava, Turistička organizacija,

Čišćenje korita Breznice

JP „Čistoća Lokalna uprava

2011 7.170,00 JP „Čistoća Lokalna uprava

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, JP „Čistoća“

Page 69: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

69  

Poribljavanje Breznice

SRK „Lipljen“ 2011-2015 7.500,00 JP „Čistoća“, Lokalna uprava, Ribolovno društvo

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Rekonstrukcija ribnjaka

Budući vlasnik 2011-2015 10.000,00 SRK „Lipljen“,JP „Čistoća“, Lokalna uprava

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Uređenje i obilježavanje staza Biserke i Golubinje-izrada drvenih klupa (od oblica), nadstrešnica i kućica za ptice

JP „Čistoća, Lokalna samouprava

2011 10.000,00 JP „Čistoća“ Lokalna uprava

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Označavanje dužine trim staze sa pločicama pored staze

JP „Čistoća“ 2011 1.000,00 JP „Čistoća Lokalna uprava

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Obnavljanje dječijeg igrališta u parku

JP „Čistoća“ 2011 1.500,00 JP „Čistoća Lokalna uprava

Lokalna samouprava, građani

Izrada vodiča za posjetioce

Lokalna samouprava, TO Pljevlja

2012-2015 2.000,00 JP „Čistoća Lokalna uprava

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Uspostavljanje čuvarske službe u parku

Opština Pljevlja, JP „Čistoća“

2011-2015 22.500 JP „Čistoća Lokalna uprava

JP „Čistoća Lokalna uprava, TO Pljevlja

Page 70: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

70  

2. Formiranje Regionalnog parka „Ljubišnja“

Izrada Studije zaštite

Zavod za zaštitu prirode

2011 15.000,00 Lokalna samouprava, Turistička organizacija Zavod za zaštitu prirode, Naučna institucija

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, Zavod za zaštitu prirode, Ministrstvo održivog razvoja i turizma, NVO, mediji, građani, Agencija za zaštitu životne sredine

Donošenje Akta o proglašenju

Skupština Opštine Pljevlja

2012 Normativna djelatnost

Lokalna samouprava Lokalna samouprava, Turistička organizacija

3. Zaštita pojedinačnih stabala

Istraživanje Zavod za zaštitu prirode, Lokalna samouprava

2011-2015 2.000,00 Lokalna samouprava, Zavod za zaštitu prirode

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, Zavod za zaštitu prirode, Ministrstvo održivog razvoja i turizma , NVO, mediji, građani i Agencija za zaštitu životne sredine

Promocija, uređivanje šetališta, pješackih staza

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

2011-2015 20.000,00 Lokalna samouprava, Turistička organizacija, NP Durmitor

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, NP Durmitor, NVO, mediji, domaći i strani turisti, stanovništvo

4. Održivo upravljanje nacionalnim parkom Durmitor i ostavarivanje prihoda

Popis biljnih i životinjskih vrsta

Zavod za zaštitu prirode

2011-2015 5.000,00 Lokalna samouprava, Turistička organizacija, NP Durmitor, Zavod za zašt.prirode

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, Zavod za zaštitu prirode, NP Durmitor,NVO, mediji,građani, Agencija za zaštitu životne sredine, Ministrstvo održivog razvoja i turizma

Page 71: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

71  

II CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS SREDSTAVA

IZVORI/ SREDSTVA

ZAINTERESOVANE STRANE

Povećanje ribljeg fonda sa plemenitim vrstama

Idejni projekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Lokalna samouprava

2011 95.940,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Naučne institucije

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Lokalna samouprava

2012-2015

6. 600 000,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Naučne institucije, Fondovi, zagađivači

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Rješavanje problema otpadnih voda Rudnika uglja

Rudnik uglja

2011-2015

500.000,00

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Naučne institucije, Fondovi, zagađivači

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Održavanje sistema za recirkulaciju

Gradir Montenegro,

2011-2015

250.000,00 , Min. polj. šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Naučne institucije, Fondovi

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Idejni projekat za rješavanje problema otpadnih voda TE „Pljevlja“

TE “Pljevlja“ 2011 50.000,00 TE “Pljevlja“, Elektroprivreda, Min. polj. šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Naučne institucije, Fondovi

TE “Pljevlja“, Lokalna samouprava, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Rješavanje problema otpadnih voda TE Pljevlja

TE “Pljevlja“, 2011-2015

1.000.000,00 TE “Pljevlja“, Elektroprivreda, Min. polj. šum. i vodoprivrede, Opština

TE “Pljevlja“, Lokalna samouprava, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Page 72: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

72  

Pljevlja, Naučne institucije, Fondovi

TE “Pljevlja“,

25.000,00

Monitoring otpadnih voda

Rudnik uglja,

2011-2015

25.000,00

, TE“Pljevlja“, Rudnik uglja, Opština Pljevlja

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, NVO sektor, građani

Monitoring voda, u eksploatacionom polu(analize voda Mjedeničkog potoka) 

“GRADIR Montenegro

2011-2015

75000.00€ Gradir Montenegro,Vlada, Opština Pljevlja

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, NVO sektor, građani

Regulacija korita rijeke Ćehotine

Lokalna samouprava

2012-2015

6.000 000,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Fondovi

Lokalna samouprava, zagađivači, Turistička organizacija, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Izgradnja gradskog kolektora

Lokalna samouprava

2011-2013

2.500.000,00 Lokalna samouprava, zagađivači, Vlada, donatori

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Stabilizacija brane na deponiji pepela i šljake „Maljevac“

TE “Pljevlja“ Gradir Montenegro

2011-2012

5.000 000,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Fondovi,zagađivaci

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Postaviti viši cilj za kvalitet voda (zakonski propis)

Min. polj., šum. i vodoprivrede

2011-2015

Normativna djelatnost

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Ispitivanje kvaliteta voda

Min. polj., šum. i vodoprivrede

2011-2015

U okviru sredstava

Hidrometerološki zavod, Min. polj., šum.

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor,

Page 73: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

73  

Ćehotine i Vezišnice

namijenjenih realizaciji programa

i vodop., građani

Poribljavanje Ribolovno društvo i Opština Pljevlja

2011-2015

15.000,00 SRK „Lipljen“,Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Administrativne mjere

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Lokalna samouprava-inspekcijske službe

2011-2015

10.000,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Lokalna samouprava

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Izgradnja salmonidnih objekata i uzgajališta (mrijestilišta)

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Lokalna samouprava, ribolovci

2012-2015

20.000,00 SRK „Lipljen Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, ribolovci

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

U skladu sa ribarskom osnovom, oformiti bolju ribočuvarsku službu

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Lokalna samouprava, ribolovci

2011-2015

30.000,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, ribolovci

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

III CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS SREDSTAVA

IZVORI/ SREDSTVA

ZAINTERESOVANE STRANE

Održavanje elektrofilterskog postrojenja na TE“Pljevlja“

Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore

2011-2015 100.000,00

Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore Svjetska banka

Lokalna samouprava, Agencija za zaštitu životne sredine, Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore mediji, NVO sektor, građani

Smanjiti zagađenje vazduha

Izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnog gasa

Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore

2011-2015 od 15.000.000,00do 20.000.000,00

Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore Svjetska banka

Lokalna samouprava, Agencija za zaštitu životne sredine zagađivači, mediji, NVO sektor, građani

Toplifikacija grada

Opština Pljevlja

2011-2015 5.785.000,00 Opština Pljevlja, Te,,Pljevlja“

Opština Pljevlja, zagađivači,

Page 74: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

74  

TE,,Pljevlja“ Vektra,, Jakić“

Elektroprivreda Crne Gore Svjetska banka Vektra Jakić

mediji, NVO sektor, građani

Sprečavanje emisije prašine i aerozagađenja (kvašenje prilikom eksploatacije uglja i dr.)

Rudnik uglja 2011-2015 500.000,00 Rudnik uglja, donatori

Opština Pljevlja, građani, Agencija za zaštitu životne sredine, NVO sektor, Rudnik uglja

Podizanje zaštitnog zelenog pojasa

Rudnik uglja 2011 30.000,00 Rudnik uglja, donatori

Opština Pljevlja, građani, Agencija za zaštitu životne sredine, NVO sektor, Rudnik uglja

Rekultivacija Deponije pepela i šljake

Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore

2013-2015 7.000 000,00 Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore Svjetska banka

Lokalna samouprava, Agencija za zaštitu životne sredine, Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore mediji, NVO sektor, građani

Izgradnja zaobilaznice

Lokalna samouprava, Vlada

2011-2015 2.500.000,00 Lokalna samouprava,privrednici,vlada,naučni instituti

Opština Pljevlja, zagađivači, mediji, NVO sektor, građani

Page 75: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

75  

IV CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS

SREDSTAVA

IZVORI/ SREDSTVA

ZAINTERESOVANE STRANE

Zaštita i unapređenje šumskog biodiverziteta

Šumsko uzgojni radovi (njega šuma, obnova šuma, podizanje, novih šuma, rekonstrukcija, sadni materijal)

Uprava za šume CG, Vektra Jakić

2011-2015 500.000,00 Uprava za šume CG, Vektra Jakić

Uprava za šume CG, Vektra Jakić, Lokalna samouprava, NVO sektor i Agencija za zaštitu životne sredine

Zaštita šuma od požara

Uprava za šume CG, Vektra Jakić

2011-2015 30.000,00 Uprava za šume CG, Vektra Jakić i Služba zaštite

Uprava za šume CG, Vektra Jakić, Lokalna samouprava i

Kontrolisano sakupljanje gljiva i ljekobilja

Uprava za šume CG, Vektra Jakić

2011-2015 25.000,00 Uprava za šume CG, Vektra Jakić

Uprava za šume CG, Vektra Jakić, Lokalna samouprava, NVO sektor, Turistička organizacija i Agencija za zaštitu životne sredine

Izrada programa gazdovanja šuma

Uprava za šume CG, Vektra Jakić

2011-2015 350.000,00 Uprava za šume CG, Vektra Jakić

Uprava za šume CG, Vektra Jakić, Lokalna samouprava, NVO sektor i Agencija za zaštitu životne sredine

Popis šumskih staništa i vrsta- nacionalna inventura

Uprava za šume CG, Ministarstvo polj.,šum. i vod.

2011-2012 100.000,00 Uprava za šume CG, Vlada, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Uprava za šume CG, Vektra Jakić, Lokalna samouprava, NVO sektor, Turistička organizacija Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvo održivog razvoja i turizma

1.Očuvanje i povećanje populacija divljači

Donijeti realne planove odstrijela divljači

Lovačko društvo 2011-2015 6.000,00 Lovačko društvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Lokalna samouprava

Lovačko društvo, Lokalna samouprava

Dovesti na potreban nivo disciplinu lovaca (edukacije)

Lovačko društvo, NVO sektor

2011-2015 2.000,00 Lovačko društvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

Lovačko društvo, Lokalna samouprava

Page 76: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

76  

vodoprivrede, Lokalna samouprava

Podnositi prijave za prestupe u lovištu

Lovačko društvo 2011-2015 4.000,00 Lovačko društvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Lokalna samouprava

Lovačko društvo, SUP Pljevlja

Ulagati u infrastrukturu lovišta (postavljanje hranilišta, solilišta, kaljužišta)

Lovačko društvo 2011-2015 15.000,00 Lovačko društvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Lokalna samouprava

Lovačko društvo, Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Izgraditi uzgajališta za pojedine vrste divljači

Lovačko društvo 2011-2015 5.000,00 Lovačko društvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Lokalna samouprava

Lovačko društvo, Lokalna samouprava

Page 77: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

77  

V CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS

SREDSTAVA IZVORI/

SREDSTVA ZAINTERESOVANE STRANE

Održivi agrobiodiverzitet

Razvoj organske poljoprivrede (krompir i žitarice)

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja

2011-2015 100.000,00 Poljoprivredni proizvođači, Min. polj., šum. i vodoprivrede, Biotehnički-institut, Opština Pljevlja, Fondovi

Poljoprivredni proizvođači, Opština Pljevlja, Min. polj., šum. i vodoprivrede, mediji

Izrada programa korišćenja planinskih pašnjaka

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja

2011-2015 20.000,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Biotehnički-institut, Opština Pljevlja, Fondovi

Poljoprivredni proizvođači, Opština Pljevlja, Min. polj., šum. i vodoprivrede, mediji

Povećanje stočnog fonda (govedarstvo, ovčarstvo)

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja

2011-2015 200.000,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Biotehnički-institut, Opština Pljevlja, Fondovi

Poljoprivredni proizvođači, Opština Pljevlja, Min. polj., šum. i vodoprivrede, mediji

Brendiranje Pljevaljskog sira

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja

2011-2015 100.000,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Biotehnički-institut, Opština Pljevlja, Fondovi

Poljoprivredni proizvođači, Opština Pljevlja, Min. polj., šum. i vodoprivrede, mediji

Unapređivanje pčelarstva i proizvodnja meda

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Pčelarsko društvo

2011-2015 50.000,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Biotehnički-institut, Opština Pljevlja, Fondovi, Pčelarsko društvo

Poljoprivredni proizvođači, Opština Pljevlja, Min. polj., šum. i vodoprivrede, pčelari, mediji

Edukacija

Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, NVO sektor

2011-2015 60.000,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Fondovi, NVO sektor

Poljoprivredni proizvođači, Opština Pljevlja građani

Page 78: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

78  

VI CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS

SREDSTAVA IZVORI/

SREDSTVA ZAINTERESOVANE STRANE

Revitalizacija i rekultivacija degradiranih površina

Ispitivanje biodiverziteta Maočkog polja radi preduzimanja adekvatnih mjera zaštite i rekultivacije

Zavod za zaštitu prirode

2011-2012 10.000,00 Zavod za zaštitu prirode i druge naučne institucije, Rudnik uglja

Rudnik uglja, Lokalna samouprava ,Ministrstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu ž. sredine

Izrada projekta rekultivacije

Rudnik uglja 2011-2015 200.000,00 Rudnik uglja, TE Pljevlja, Gradir Montenegro i

Naučni institut

Lokalna samouprava, Rudnik uglja, TE Pljevlja, Gradir Montenegro

Rekultivacija devastiranih terena Rudnika uglja

Rudnik uglja 2011-2015 7.000.000,00 Rudnik uglja, Naučni institut, Vlada,

Lokalna samouprava

Lokalna samouprava, Rudnik uglja, građani, Ministrstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu ž. sredine

Jedna od varijanti:Osnivanje naučno-istraživačkog centra za rekultivaciju i rasadnika

Rudnik uglja 2015 100.000,00 Rudnik uglja, Naučni institut, Vlada, Lokalna samouprava

Lokalna samouprava, Rudnik uglja, građani, Ministrstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu ž. sredine

Rekultivacija deponije pepela i šljake „Maljevac“

TE Pljevlja 2013-2015 6.000.000,00 TE Pljevlja Naučni institut, Lokalna uprava

Lokalna samouprava, TE Pljevlja, građani, Ministrstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu ž. sredine

Uređenje flot. jalovišta u Šulima

Gradir Montenegro

2011 250.000,00 Gradir Montenegro Naučni institut, Lokalna uprava,

Min. održivog raz. i turizma

Lokalna samouprava, Gradir Montenegro, građani, Ministrstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu ž. sredine

Sanacija i rekultuvacija flot. Jalovišta u Gradcu

Vlada, Lokalna uprava, Gradir Montenegro

2012-2015 6.500.000,00 Gradir Montenegro Naučni institut, Lokalna uprava,

Min. održivog raz. i turizma

Lokalna samouprava, Gradir Montenegro, građani, Ministrstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu ž. sredine

Page 79: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

79  

VII CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS SREDSTAVA

IZVORI/ SREDSTVA

ZAINTERESOVANE STRANE

Razvoj održivog turizma 1. Seoski turizam

Realizacija projekta „eko Kosanica“ i eko „Vrulja“

Opština Pljevlja i turistička organizacija

2011-2015 100.000,00 Opština Pljevlja, turistička organizacija i naučni institut

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, mediji, NVO sektor, građani

2. Eko turizam Osnivanje centra za biodiverzitet

Opština Pljevlja, turistička organizacija, Zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo održivog razvoja i turizma

2011-2015 75.000,00 Opština Pljevlja, turistička organizacija, Zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Opština Pljevlja, turistička organizacija, Zavod za zaštitu prirode,

3. Razvoj planinskog biciklizma

Markiranje i uređenje biciklistčkih staza

Opština Pljevlja, turistička organizacija, planinarski i biciklist. savez

2011-2015 30.000,00 Opština Pljevlja, turistička organizacija, planinari i biciklisti, Ministarstvo

Opština Pljevlja, turistička organizacija, planinarski i biciklist. Savez i građani

4. Razvoj lovnog i ribolovnog turizma

Unapređenje promocije lovno-ribolovnih resursa

Opština Pljevlja, turistička organizacija, lovci i ribolovci

2011-2015 15.000,00 Opština Pljevlja, turistička organizacija, planinarski savez, lovci i ribolovci

Opština Pljevlja, turistička organizacija, planinarski savez , lovci i ribolovci i NVO sektor.

5. Razvoj rekreaciono-izletničkog turizma

Obilježavanje i uređenje staza i izgradnja planinarskih domova

Opština Pljevlja, turistička organizacija i planinarski savez

2011-2015 50.000,00  Opština Pljevlja, turistička organizacija i planinarski savez

Opština Pljevlja, turistička organizacija, planinarski savez, škole, građani, sportska društva i NVO sektor

Page 80: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

80  

VIII CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS

SREDSTAVA IZVORI/

SREDSTVA ZAINTERESOVANE STRANE

Smanjiti zagađenja koja utiču na promjenu klime

Sakupljanje i spaljivanje gasa na deponiji

Opština Pljevlja, JP „Čistoća“

2011-2015 300.000,00 Opština Pljevlja, Donatori, Svjetska banka

Lokalna samouprava, zagađivači, mediji, NVO sektor, građani

Pretvaranje drvne mase u energiju

Opština Pljevlja, Vektra Jakić

2011-2015 5.758.000,00 Kreditna sredstva EBRD-a, Vlada, Vektra Jakić

Opština Pljevlja, Vektra Jakić , NVO sektor, građani

Rekonstrukcija i izgradnja gradske rasvjete u skladu sa principima energetske efikasnosti

Opština Pljevlja, JP „Čistoća“

2011-2015 500.000,00 Opština Pljevlja, donatori

Opština Pljevlja, građani, NVO sektor

Page 81: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

81  

JEDNOGODIŠNJI AKCIONI PLAN ZA 2011 GODINU

I CILJ

ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS SREDSTAV

A (€)

IZVORI/ SREDSTVA

ZAINTERESOVANE STRANE

Zaštita prirodnih dobara 1.Zaštita gradskog parka

Izrada Studije zaštite(Gradskog parka i Biserke)

Zavod za zaštitu prirode

2011 5.000,00 Lokalna samouprava, Turistička organizacija Zavod za zaštitu prirode, Naučna institucija

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Determinacija vrsta i obilježavanje pločicama

JP „Čistoća“ 2011 2.000,00 JP „Čistoća, Zavod za zaštitu prirode, Lokalna samouprava

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, JP„Čistoća“, NVO, građani, škole

Sanitarna sječa JP „Čistoća“ 2011 500,00 JP „Čistoća Lokalna samouprava, Turistička organizacija,

Čišćenje korita Breznice

JP „Čistoća Lokalna uprava

2011 7.170,00 JP „Čistoća Lokalna uprava

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, JP „Čistoća“

Poribljavanje Breznice

SRK „Lipljen“ 2011 1.500,00 JP „Čistoća“, Lokalna uprava, Ribolovno društvo

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Page 82: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

82  

Uređenje i obelježavanje staza Biserke i Golubinje-izrada drvenih klupa (od oblica), nadstrešnica i kućica za ptice

JP „Čistoća, Lokalna samouprava

2011 10.000,00 JP „Čistoća“ Lokalna uprava

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Označavanje dužine trim staze sa pločicama pored staze

JP „Čistoća“ 2011 1.000,00 JP „Čistoća Lokalna uprava

Lokalna samouprava, Turistička organizacija

Obnavljanje dječijeg igrališta u parku

JP „Čistoća“ 2011 1.500,00 JP „Čistoća Lokalna uprava

Lokalna samouprava, građani

2. Formiranje Regionalnog parka „Ljubišnja“

Izrada Studije zaštite

Zavod za zaštitu prirode

2011 15.000,00 Lokalna samouprava, Turistička organizacija Zavod za zaštitu prirode, Naučna institucija

Lokalna samouprava, Turistička organizacija, Zavod za zaštitu prirode, Ministrstvo, NVO, mediji, građani

II CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS SREDSTAV

A (€)

IZVORI/ SREDSTVA

ZAINTERESOVANE STRANE

Povećanje ribljeg fonda sa

Idejni projekat postrojenja za

Lokalna samouprava

2011 95.940,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor,

Page 83: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

83  

plemenitim vrstama

prečišćavanje otpadnih voda

Pljevlja, Naučne institucije

građani

Regulacija korita rijeke Ćehotine

Lokalna samouprava

2011 128.315,00 Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Fondovi

Lokalna samouprava, zagađivači, Turistička organizacija, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Poribljavanje Ribolovno društvo

2011 3.000,00 SRK „Lipljen“,Min. polj., šum. i vodoprivrede, Opština

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Idejni projekat za rješavanje problema otpadnih voda TE „Pljevlja“

TE “Pljevlja“ 2011 50.000,00 TE “Pljevlja“, Elektroprivreda, Min. polj. šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Naučne institucije, Fondovi

TE “Pljevlja“, Lokalna samouprava, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Održavanje sistema za recirkulaciju

Gradir Montenegro

2011-2015 50.000,00 Gradir Montenegro,Min. polj. šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Naučne institucije, Fondovi

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

Rješavanje problema otpadnih voda Rudnika uglja

Rudnik uglja

2011-2015

100.000,00

Rudnik uglja,Min. polj. šum. i vodoprivrede, Opština Pljevlja, Naučne institucije, Fondovi

Lokalna samouprava, zagađivači, ribolovci, mediji, NVO sektor, građani

III CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS SREDSTAVA

IZVORI/ SREDSTVA

ZAINTERESOVANE STRANE

Smanjiti zagađenje vazduha

Održavanje elektrofilterskog postrojenja na TE“Pljevlja“

Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore

2011 30.000,00

Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore Svjetska banka

Lokalna samouprava, Agencija za zaštitu životne sredine, Te,,Pljevlja“ Elektroprivreda Crne Gore

Page 84: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

84  

mediji, NVO sektor, građani Sprečavanje emisije prašine i aerozagađenja (kvašenje prilikom eksploatacije uglja i dr.)

Rudnik uglja 2011 100.000,00 Rudnik uglja, donatori

Opština Pljevlja, građani, Agencija za zaštitu životne sredine, NVO sektor, Rudnik uglja

Podizanje zaštitnog zelenog pojasa

Rudnik uglja 2011 30.000,00 Rudnik uglja, donatori

Opština Pljevlja, građani, Agencija za zaštitu životne sredine, NVO sektor, Rudnik uglja

Emisijsko mjerenje štetnih i opasnih materija u dimnog gasa TE „Pljevlja“

TE „Pljevlja“ 2011 12.000,00 TE „Pljevlja Opština Pljevlja, građani, Agencija za zaštitu životne sredine, NVO sektor, Rudnik uglja

IV CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS SREDSTAVA

IZVORI/ SREDSTVA

ZAINTERESOVANE STRANE

Rekultivacija Rekultivacija devastiranih terena Rudnika uglja

Rudnik uglja 2011 1.200.000,00 Rudnik uglja, Naučni institut, Opština Pljevlja

Lokalna samouprava, Rudnik uglja, građani

V CILJ ŠTA URADITI? KO? KADA? IZNOS SREDSTAV

A

IZVORI/ SREDSTVA

ZAINTERESOVANE STRANE

Zaštita i unapređenje šumskog biodiverziteta

Šumsko uzgojni radovi (njega šuma, obnova šuma,

Uprava za šume CG, Vektra Jakić

2011 100.000,00 Uprava za šume CG, Vektra Jakić

Uprava za šume CG, Vektra Jakić, Lokalna samouprava, NVO sektor i Agencija za zaštitu životne sredine

Page 85: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

85  

podizanje, novih šuma, rekonstrukcija, sadni materijal)

Zaštita šuma od požara

Uprava za šume CG, Vektra Jakić

2011 5.000,00 Uprava za šume CG, Vektra Jakić i Služba zaštite

Uprava za šume CG, Vektra Jakić, Lokalna samouprava i

Kontrolisano sakupljanje gljiva i ljekobilja

Uprava za šume CG, Vektra Jakić

2011 5.000,00 Uprava za šume CG, Vektra Jakić

Uprava za šume CG, Vektra Jakić, Lokalna samouprava, NVO sektor, Turistička organizacija i Agencija za zaštitu životne sredine

Izrada programa gazdovanja šuma

Uprava za šume CG, Vektra Jakić

2011 70.000,00 Uprava za šume CG, Vektra Jakić

Uprava za šume CG, Vektra Jakić, Lokalna samouprava, NVO sektor i Agencija za zaštitu životne sredine

Page 86: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

86  

Page 87: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni

87  

Mreža zaštićenih područja prirode u Crnoj Gori   

(Preuzeto iz  Nacionalna Strategija biodiverziteta sa Akcionim Planom za period 2010 -2015 godine, jul, 2010.) 

Page 88: LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPŠTINE PLJEVLJAdocuments.rec.org/publications/LBAP_Pljevlja_2011.pdf · meda i 12. Razvoj održivog turizma. Razvoj održivog turizma. Glavni