118

Šarag je jedna od riba s kojima se podvodni ri-bolovci najčešće susre-

ću. U proteklih pedesetak go-

dina ponašanje i navike ove riblje vrste uvelike su se pro-mijenile. Neprestano akumu-liranje iskustava i spoznaja o

Lov šaragaNapisao i pripremio Petar Prkić

Bez obzira na to je li riječ o natjecateljskom podvodnom ili o pasioniranu privatnom ribolovu, gotovo da i nema ribolovca čiji prvi važniji koraci i uspomene u podvodnom ribolovu nisu vezane uz lov šarga

P O D V O D N I R I B O L O V

životu ove ribe omogućilo je podvodnim ribolovcima da tehnike i taktike ribolova pri-lagode ovoj cijenjenoj lovini. Kako bi u neprestanoj evolu-cijskoj utrci lovac uvijek bio korak ispred lovine, presudno

je usvojiti što više dragocjenih informacija o životu stanovni-ka podmorja. Šarag (Diplodus sargus sargus) spada u skupinu Sparidae, a od ostalih vrsta ljuskavaca ra-zlikuje se svojim karakteri-

119

stičnim ovalnim oblikom ti-jela, malom glavom, velikim očima, relativno malim usti-ma i snažnim zubalom. Jedin-stvena leđna peraja ima oštre bodlje u prednjem i mekane u stražnjem dijelu. Tijelo šar-ga srebrene je boje i obilježe-no tankim crnosmeđim ili ta-mnosivim uzdužnim pruga-ma koje se protežu sve do do-nje strane, a posebno su izra-žene oko očiju i korijena re-pa. Crna crta na korijenu re-pa ima ponajprije maskirnu funkciju. Naime, ona je imi-tacija oka, što će zbuniti even-

tualnog napadača i navesti ga na pomisao da je to riblja gla-va. Šarag je prekriven većim ljuskama, a bočna crta je vid-ljiva. Prema stručnim podaci-ma, može dosegnuti dužinu od 47 cm i težinu do 2,5 kg, a srednja lovna težina iznosi 0,15 kg. No zbog sve većeg iz-bora puški kao obvezna ribo-lovnog alata u podvodnom ri-bolovu, njegova srednja lovna težina ipak je nešto veća. Iako veliki primjerci šarga ulovljeni puškom nisu rijetkost, može-mo reći da ulovi teži od kilo-grama ulaze u kategoriju ka-pitalnih primjeraka. Najčešće su ulovljeni primjerci teški od 300 do 600 g. Snažno i masivno tijelo čini ga odličnim plivačem, pa se bez većih problema snalazi u tur-bulentnim vodama. Odolije-vajući jakim strujama i valo-vitu moru, u uzburkanu sedi-mentu morskoga dna ovaj car pjene u potrazi za hranom pri-lazi plitkim predjelima u ne-posrednoj blizini obale. Na njegovu su jelovniku najčešće mekani crvići, račići i drugi mekušci. Svojim snažnim kut-njacima može smrviti sve vr-ste oklopa, a prednjim izdu-ženim sjekutićima trga hranu s morskih stijena. Osim teži-nom i impresivnim izgledom,

veliki je šarag p repozna t -ljiv upravo po pocrnje-lim i istroše-nim prednjim zubima. Sposoban je bez većih problema potpuno razmrviti i probaviti morskog ježa kojeg njuškom odvoji od dna i prednjim zubima otvori s donje strane. Zbog čvrstoće i okusa, ova je riba vrlo tražena i cijenjena.Među ostalim hrvatskim nazi-vima su: sarag, sarak, šarak, še-rag, sarg, šargo i mnogi drugi. Neki strani nazivi: Sarago ma-ggiore, Sparetto, Sarago, Spargo (talijanski); Sargue commun, Sar (francuski); Sargo, Sargo blanco (španjolski); Geissbra-ssen, Groosse Geissbrasse (nje-mački); White bream, Base, White seabream (engleski)…Šarag je u Jadranskom moru prisutan posvuda. Iako je teš-ko izdvojiti područja koja po-sebno obiluju ovom ribom, mogli bismo reći da su pojedi-ni dijelovi isturenih pučinskih otoka i obale srednjega i juž-noga Jadrana ipak nešto po-godniji za lov ove riblje vrste. Na tim mikrolokacijama kon-figuracija podmorja, u kojoj dominiraju stjenovite obale i hridinasto dno s odvaljenim

kamenjem, šarag pronalazi si-gurna skrovišta i obilje hra-ne. Nedorasli primjerci žive na svim vrstama dna i u vrlo plit-kim vodama. Šarag rijetko za-lazi dublje od 100 m dubine. Podvodni ga ribolovci najčešće love do dubine od 35 m. U pr-vim godinama života nije oso-bito društven i život provodi kao mužjak. Kao odrasli pri-mjerak, usvaja društveno po-našanje i stvara jata koja su mu veličinom slična. To posebno dolazi do izražaja u razdoblju reprodukcije kad ženke polažu i više od pola milijuna jajašaca po kilogramu težine. Mrijesti se u proljeće, a može ga se lo-viti tijekom cijele godine i to najbolje u toplim mjesecima. Odrasle primjerke danas naj-češće nalazimo na dubokim i udaljenim brakovima, koji im pružaju sigurnost od čestih posjeta podvodnih ribolovaca. Šarag je u posljednjih dvade-setak godina promijenio svo-je uobičajeno ponašanje, pa

120

su susreti s jatima velikih šara-ga vrlo rijetki. Pretjerani izlov brojnim ribolovnim alatima i različiti oblici krivolova ra-zlozi su zbog kojih veliki šarag nerijetko usvaja usamljeničke navike i živi pustinjački. Da-nas je šarag jedna od najugro-ženijih ribljih vrsta u Jadra-nu. Prema Naredbi o zaštiti riba i drugih morskih organi-zama, šarag je u lovostaju od 15. ožujka do 30. travnja kad se ne smije ni loviti ni stavlja-ti u promet. Najmanja veliči-na šarga ispod koje se ne smije loviti, sakupljati niti stavljati u promet je 15 cm.

Lov po rupama

Šarga je u podvodnom ribo-lovu moguće loviti različi-tim tehnikama. Nekad tipič-na lovina od rupe, zbog novih usvojenih navika ponašanja, podvodnog ribolovca prisilja-va na to da potpuno promi-jeni svoju percepciju ove ple-menite riblje vrste i da primi-jeni novu ribolovnu tehniku. Danas su rupe prepune šara-ga iznimna rijetkost. Stariji se ribolovci s nostalgijom sjeća-ju dana kad su prizori procje-pa ispunjenih desecima šaraga bili dio ribolovne svakodnev-nice. Bez obzira na novona-stale promjene u ponašanju, šarag je riba koja je veoma pri-vržena svom obitavalištu i ko-ja ima razvijen osjećaj terito-rijalnosti. Iako je promijenio svoje ponašanje i postao sklo-niji plivanju u slobodnoj vo-di, u nekim dijelovima Medi-terana nije potpuno izgubio naviku skrivanja u rupama. Razlika je jedino u tome što se ova vrsta danas u rupama za-država onoliko dugo koliko je potrebno da zavara svoga pro-gonitelja. Upravo zbog toga, u hrvatskom dijelu Jadrana još uvijek je moguće ostvariti dobre rezultate lovom po ru-pama i skrivenim procjepima, gdje šarag pronalazi sigurnost

i svoje prirodno stanište. Lov na šarga pretraživanjem rupa možemo podijeliti u ne-koliko karakterističnih fa-za. Prva od njih je pravodob-no uočavanje lovine. Za lovca koji koncentrirano s površine promatra morsko dno i kre-tanje ribe, ova je faza od pre-sudne važnosti. Bez obzira na to koliko vam se to činilo ne-običnim, šarag je pravi maj-stor u maskiranju i njegova iz-vrsna sposobnost mimetizaci-je omogućava mu da se u tren oka prilagodi izgledu okoline i postane gotovo nevidljiv neo-preznu podvodnom ribolov-cu. Svi koji su se češće susre-tali sa šargom sigurno pamte situacije kad su ga uočili ka-ko mirno leži skriven u posi-

doniji ili potpuno priljubljen uz manju stijenu. Sposobnost brza i osjetna mijenjanja bo-je vlastita tijela u kombinaciji s vertikalnim tamnim pruga-ma omogućavaju mu da bude potpuno neprimjetan. U ri-jetkim situacijama, kad lovac uoči šarga koji se primirio na morskom dnu, najbolje mu je prići zaranjajući izravno i oko-mito na njega. Takav pristup roniocu omogućava da do po-sljednjeg trenutka bude nepri-mjetan i da se ribi približi do-voljno blizu za siguran hitac. Naravno, suvišno je isticati da je pri zaranjanju potrebno što više reducirati šumove koji mogu otjerati gotovo siguran plijen. Potrebno je što manje pomicati peraje i sasvim opu-

šteno propadati u dubinu ne-prestano nišaneći ribu. Neobično ponašanje šarga po-sebno dolazi do izražaja kad se u strahu od napada grabe-žljivaca ili zbog buke brod-skih motora, na trenutak de-zorijentira i umiri u nadi da će ostati neprimjećen. Ponekad se dogodi da se nakon zvuka ribarskih mreža koje su pale na dno šarazi jednostavno po-zabijaju u okolne rupe. Takve su situacije prava poslastica za podvodne ribolovce koji jed-nostavnim pretraživanjem tih rupa mogu ostvariti fantasti-čan ulov. Vjerojatnije je da će-te uočiti više primjeraka kako se već na prvi znak opasnosti kreću prema rupama koje im pružaju sigurnost i utočište.

121

U tim je slučajevima potpuno besmisleno plivati ili zaranjati za njima jer ta taktika sigurno neće uroditi plodom. Mnogo je bolje na sigurnoj udaljeno-sti pratiti odrasle šarage jer će-te tako doznati gdje je rupa u kojoj možete pronaći još pri-mjeraka istoga jata. Osim ša-raga, u rupi ćete često zateći kavale, fratre i picove. Upravo zbog toga, praćenje reakcija i kretnji šarga ponekad su mno-go važniji od samog lova. Vr-lo se često događa da i sasvim mali primjerci u bijegu oda-ju tzv. pravu rupu i prisutnost velikog šarga u njoj. Takve ru-pe u kojima veći broj šaraga iz bližeg akvatorija instinktivno traži sigurno sklonište od gra-bežljivaca svih vrsta ronioci u ribolovnom žargonu nazivaju šargerama. Te se rupe i usje-ci gotovo uvijek nalaze u nao-ko neuglednim i tamnim pro-cjepima koji su, kako je to za šarga karakteristično, redovito uski i niski. Možemo ih pro-naći uz samu obalu, već na ne-koliko metara dubine, pa sve do 30 i više metara. Prostrane i lako dostupne rupe, koje svo-jim atraktivnim izgledom ne-

odoljivo privlače pažnju nei-skusnih ribolovaca, u većini slučajeva nisu mjesta koja ša-rag odabire za svoje obitavali-šte. Jednom pronađena šarge-ra nije jamstvo da će šarag biti i ulovljen. Ne znam ni sam ko-liko sam puta razočaran izro-nio na površinu nakon neu-spješne potjere za šargom ko-ji je u bijegu zamaknuo u neki nedostupan procjep i nestao u tami zamršena labirinta. U rupama koje nemaju više izla-za situacija je sasvim drukčija. Na takvim pozicijama lovac iz jedne šargere može izvući više primjeraka, a ponekad i cijelu skupinu. Kad otkrijete takvu rupu, najbolje bi bilo ne napa-sti odmah ribu u okruženju u kojem se ona osjeća potpuno sigurno. Čekom u blizini tog skrovišta lako je na hitac dobi-ti primjerke koji su ispred ru-pe ili na samom ulazu u nju. Na taj će način preostali, skri-veni dio skupine i dalje imati osjećaj da je zaštićen, što je po-sebno važno za buduće obila-ske te pozicije. Za razliku od oprezna i lukava ponašanja na otvorenom, šarag u rupi relativno je lak plijen.

Prema osobnim iskustvima, upotreba podvodne lampe po-trebna je samo ako je vidljivost veoma mala. U većini slučaje-va siluetu šarga moći ćete na-zirati i bez lampe. Za lovca je najvažnije da šargeri priđe ta-ko da što manje uznemiri ribe u rupi i time otkrije svoju pri-sutnost. Hitac nikako ne smi-je biti instinktivan i nepromi-šljen. Ako to prilike dopušta-ju, potrebno je šargu dopustiti da se okrene na bočnu stranu i tako lovcu omogući precizan i siguran hitac. Jednom ranjen šarag zauvijek pamti predodž-bu o opasnosti koja vreba od podvodnoga ribolovca i nje-gove puške. Ponašanje šarga u podvodnom ribolovu često je vrlo indikativno za ribolovca. Prema njegovim reakcijama lako se da zaključiti je li se već susreo s podvodnim ribolov-cem i kakva su bila ta iskustva. To se posebno očituje u pona-šanju odraslih primjeraka, ko-ji se nakon prve pogođene ribe vrlo brzo udaljavaju iz rupe, a vrlo često više nikad u tolikoj mjeri ne posjećuju područja izložena učestalim posjetima podvodnih ribolovaca.

Neiskusnijim se podvodnim ribolovcima vrlo često događa da u jednoj rupi ulove jedan ili najviše dva šarga. Ostatak sku-pine, tijekom dvaju uzasto-pnih zaranjanja ribolovca, na-pusti rupu i pronađe sigurnost u udaljenim rupama na većoj dubini. Tom se problemu lako može doskočiti ako se na ulazu u šargeru, nakon prvoga ulov-ljenog šarga, ostavi lampa, re-zervna puška ili pogođeni ša-rag. To će ostatak skupine za-držati unutar procjepa i lovcu omogućiti da, kad sljedeći put zaroni, ostvari ulov. Preporuč-ljivo bi bilo ne izloviti sve ša-rage koji su trenutačno u rupi, jer u mnogim šargerama koje su tako opustošene prizor veli-koga šarga sada je samo davna uspomena. Selektivnim i pro-mišljenim lovom osigurat će-mo dobro lovnu poziciju koja će jata šaraga i sljedećih godi-na privlačiti jednakim intenzi-tetom. Odabir puške za lov po rupa-ma ponajprije ovisi o sklono-stima i navikama ribolovca. Za ovaj se lov najčešće rabe puške do 75 cm koje mogu bi-ti opremljene strijelom ili osti-

122

ma. Ponekad je potrebno pri ruci imati puške i manjih di-menzija. To ponajviše određu-je konfiguracija šargere i polo-žaj ribe u njoj. Puške s ostima u najvećem se broju slučaje-va upotrebljavaju kad je šarag naslonjen na stijenu ili svojim položajem ne omogućava si-guran hitac klasičnom strije-lom. Budući da u tim sluča-jevima u pozadini ribe nema prostora da strijela dovoljno ubojito prođe kroz ribu, kril-ce strijele ostaje zatvoreno, a to uvijek znači gubitak lovi-ne. Dodatna pogodnost lova s ostima jest i to što riba po-gođena ostima, zbog površine samog pogotka, često ostaje nepokretna pa ne može zamu-titi cijelu šargeru, što zna pot-puno onemogućiti daljnji lov.

Lov na otvorenom

U lovu na otvorenom mogu-će je upotrijebiti više različitih tehnika i taktika lova na šarga. Najčešće se rabi tehnika kla-sične čeke i različite varijante šuljanja. Šarag zatečen izvan rupe vrlo je oprezan i lukav, pa će već na prvi znak opa-snosti bez oklijevanja nestati u dubini. Pritom će izbjegava-ti sve procjepe i rupe jer lov-cu ne želi pružiti ikakvu pri-liku da ga iznenadi. Često će jata šaraga sasvim opušteno lebdjeti visoko iznad morsko-ga dna, s time da su od ronio-ca udaljeni taman toliko da su izvan dosega puške. Gotovo uvijek su u skupini s fratrima i picovima ili nekom drugom ribom. Početnici u podvod-nom ribolovu često zamjenju-ju šarga s nekom od tih riba. Lov čekom svojedobno je bio prava revolucija u podvod-nom ribolovu. Za većinu riba, pa tako i za šarga, to je smr-tonosna tehnika. Danas je si-tuacija uvelike drukčija. Šarag ribolovcu na čeki prilazi mno-go opreznije, a veliki su ulovi ovom tehnikom sve rjeđi.

U lovu čekom jedan od naj-važnijih detalja je sposobnost lovca da se dobro sakrije i pot-puno umiri na morskom dnu, služeći se pritom svakim do-stupnim prirodnim zaklonom kako bi bio što manje izložen sumnjičavim pogledima naj-većih šaraga u skupini. Nakon kraćeg vremena šarazi će poče-ti oprezno prilaziti. Prvi će mu prići najmanji primjerci, a po-tom i oni najveći. Kad ste ko-načno odabrali šarga na kojeg ćete pucati, nikako nemojte oklijevati. Primjerak koji vam priđe na domet puške i okrene se najčešće se neće vraćati. Teš-ko je očekivati da ćete ovom tehnikom uloviti više šaraga iz istog jata, jer će se skupina nakon vašeg prvog pokušaja, uspješna ili neuspješna, vrlo brzo raspršiti. U ovoj vrsti lova upotreblja-

vaju se puške većih dimenzija s jednom ili dvjema snažnim gumama. Lov šuljanjem u pravom je smislu riječi potpuno drukči-ja filozofija ribolova i od lov-ca zahtijeva poseban pristup i tehniku. Može ga se podjed-nako dobro prakticirati u plit-kim vodama i na velikoj dubi-ni. Ključ uspjeha ove tehnike je u sposobnosti lovca da pra-vodobno anticipira kretanje i ponašanje ribe u određenoj situaciji te da tomu prilagodi način lova. Također, nužno je i dobro poznavanje terena na kojem se lovi. To će vam po-moći da u svakom trenut-ku maksimalno iskoristite sve prednosti konfiguracije pod-morja i na najbolji način pri-krijete svoje prisustvo. Pritom ćete tijekom prikradanja lo-vini iskoristiti svaki dostupni

prirodni zaklon koji vam mor-sko dno pruža.Ako se šuljate na samoj povr-šini, prikradajte se tako da se u kretanju što više služite slo-bodnom rukom, a peraje vam moraju biti gotovo nepomič-ne. Dok se u potpunoj tišini i sasvim sporo budete prikrada-li, svojim ramenom gotovo će-te dodirivati kamenje uz samu obalu. Važno je da vam sunce bude iza leđa kako odbljesak od maske ne bi odao vašu pri-sutnost. Ako to mogućnosti dopuštaju, bilo bi najbolje da ruka kojom držite pušku bude s vanjske strane u odnosu na liniju obale. Ona treba biti la-gano savijena u laktu, a ispru-žit ćete je samo u trenutku kad ugledate i naciljate ribu. Kako biste lakše reagirali u iznenad-noj situaciji, puška mora biti okrenuta prema dnu jer šarag

123

često zna biti na nepredvidlji-vim mjestima. U tim je situ-acijama brzina reakcije pod-vodnog ribolovca od presudne važnosti. Opuštanja nikako ne smije biti ni u jednom trenut-ku. Koncentracija i neprestan oprez jamstvo su uspješnosti ove tehnike. Brojnim zastajki-vanjima na pozicijama na ko-jima se riba učestalo pojavlju-je potrebno je pokušati uočiti čak i sasvim neznatan pokret ribe skrivene u zaklonu kame-na. Ponekad će gotovo nepri-mjetni detalji, poput repa ili leđne peraje, odati prisutnost šarga. U tom je trenutku uči-njen prvi korak u lovu šulja-njem. Nakon lociranja lovi-ne mogući nastavci akcije su različiti. Oni će se razlikova-ti ovisno o čimbenicima koji svaku situaciju čine jedinstve-nom. Zbog svojih vizualnih i aku-stičnih efekata valovito je mo-re najpovoljnije za prikrada-nje. No takvi uvjeti ujedno onemogućavaju da lovac ribu lako uoči s površine. Istodob-no, takve situacije mogu bi-ti i veoma opasne, jer vas sili-na valova u svakom trenutku može vrlo lako izbaciti na oš-tre obalne hridi. U takvim je uvjetima potrebno zaroniti sve

do dna kako biste uočili ribu i dobro upoznali teren na ko-jem se šarag intenzivnije za-država. Lov u valovitu moru dopustit će vam poneku po-grešku i okuražiti na najsmje-lije akcije. Nagle pokrete, koji bi ga pri mirnu moru sigurno preplašili, za nemirna mora ša-rag vjerojatno neće ni primi-jetiti, a zvučna zavjesa valova prikrit će vaše namjere i even-tualne nespretnosti.Kako smo već spomenuli, šu-ljanje se može prakticirati i u duboku moru. Važno je ista-knuti da se ovom opasnom tehnikom mogu služiti jedino najspremniji i najiskusniji lov-ci. Od ronioca se očekuje vr-lo duga apnea i fizička pripre-mljenost. U lovu ovom teh-nikom lovac zaranja u blizini dubokoga podmorskog zida ili nakupine stijena oko kojih se šarazi češće okupljaju. S ob-zirom na veću radnu dubinu, u zaranjanju i prilaženju oda-branoj poziciji trebate nastoja-ti uštedjeti što je moguće više kisika koji će vam dobro do-ći u nastavku akcije. Vizualni kontakt s ribom neće biti mo-guće uvijek ostvariti sa same površine ili neposredno pri-je pada na odabrano mjesto. Zbog toga ćete u potrazi za lo-

vinom morati mijenjati svoju poziciju. Tijekom prikradanja na samom dnu često ćete ulo-viti kirnju ili kavalu. Ako se to i ne dogodi, otkrit ćete neka riblja skrovišta koja inače ne biste uočili. Ovakav dinami-čan zaron u velikim dubina-ma s više manjih zastajkivanja na mjestima na kojima se riba više zadržava ponekad zna po-trajati i dulje od dvije minu-te. Zbog opasnosti koje vreba-ju ronioca u takvim uvjetima, obvezno je roniti u paru i slu-žiti se signalnom plutačom.Oprema koja se upotreblja-va u lovu čekom ili šulja-njem drukčija je od one koja se upotrebljava u lovu po ru-pama. Tijekom šuljanja lovac je, osim standardnim pojasom s olovnicama, opterećen i pr-slukom koji je najčešće težak od 3 do 4 kg. Također, opte-rećuje i gležnjeve i to težinom od 0,5 do 1 kg. Ovakav raspo-red olovnica omogućava mu da poništi pozitivnu plovnost i uzgon koji u zimskim mje-secima stvaraju odijela deblji-ne 7, 8 ili 9 mm. Dodatna po-godnost očituje se i mogućno-sti zadržavanja mirne i fiksne pozicije na morskom dnu bez obzira na turbulencije i jake valove koji često prate ovakav

način ribolova. Mnogi lov-ci pridaju posebnu pozornost izboru odijela. Uglavnom su to različite varijante maskir-nih odijela koja pomažu da se podvodni ribolovac uklo-pi i prilagodi okolišu u kojem lovi. U plitku prikradanju ni izbor maske nije zanemariv, a najbolje su maske većeg unu-trašnjeg volumena koje lovcu omogućavaju šire vidno polje i pravodobno uočavanje lovi-ne. Puške za lov čekom uglav-nom su većih dimenzija (100 cm i više) i imaju duple gume koje osiguravaju snažan i dug hitac. U lovu prikradanjem izbor puške ovisit će o uvje-tima u kojima se lovi, a to se posebno odnosi na vidljivost koja može varirati. U mu-tim vodama upotrebljavaju se puške od 75 cm dužine pa sve do najvećih modela, ovisno o prozirnosti mora. Uglavnom se za dobre vidljivosti upotre-bljavaju puške od 90 i 100 cm s gumama promjera 16 mm i strijelom od 6 mm, ponajviše stoga što lovca u prikradanju često iznenadi lovina na ko-ju mora pucati pri vrlo ma-loj udaljenosti, često i sa same površine. Kako se riba u veći-ni slučajeva nalazi uz morsko dno, potreban mu je ne toliko snažan koliko eksplozivan i precizan hitac kojim na maloj udaljenosti neće puno oštetiti strijelu. Iako se na prvi pogled može zaključiti da je iznese-ne detalje lako primijeniti u praksi, lov na šarga zahtijeva veliko iskustvo i znanje. Veliki je šarag u podvodnom ribolo-vu oduvijek bio jedna od naj-prestižnijih lovina među ple-menitom bijelom ribom. Na neki čudesan način ovaj sa-mozatajni stanovnik podmor-ja oduvijek je plijenio pozor-nost i strast ribolovaca diljem svijeta. Nadamo se da ćete se i vi s jednakim uzbuđenjem upustiti u lov na šarga i na tre-nutak se osjetiti dijelom ove priče.