lovstvo i covid-19 korona omela, ali nije zaustavila

Korona omela,ali nijezaustavilalovce

Uzgojno-selektivnim odstrelomdo povećanja trofejne vrijednosti

LOVSTVO I COVID-19

LOV SRNEĆE DIVLJAČI

GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE

BRO

J 123

• O

ŽUJA

K- S

VIB

AN

J 202

0. •

GO

D. X

XIII

.

2020. ostat će upamćena po bogatstvu proljetnih radova u lovištima

Ljudsko poimanje svake spoznaje u ve-ćini je slučajeva toliko površno, prozaič-no i nedovoljno, rekao bih čak i naivno. Ni mi lovci nismo izuzeti iz takve she-me. Lovimo između osobnih predrasu-da u obliku „lako ćemo“ do onih drskih „što nam tko može“, ne obazirući se na stavove, mišljenja i rezultate znanstve-nika i njihovih preporuka. Tako je, čini mi se, i s ovom nesretnom pandemi-jom simpatičnog imena. Cijeli svijet u svim civilizacijskim bazenima kleknuo je na koljena pred nepoznatom silom. Slušajući naše eminentne stručnjake iz područja mikrobiologije i izvješća mno-gih svjetskih umova, može se zaključiti kako se i oni osjećaju sitno i pomalo plašljivo na putu rješavanja problema.Nas lovce zanima pitanje nastanka ko-ronavirusa, prije svega iz razloga je li on životinjskoga podrijetla (rečeno je da se u Wuhanu javio od konzumacije mesa šišmiša). Pratio sam neke dvojbe nje-mačkih biologa koji ostavljaju sumnju i na sve ostale životinjske vrste (perad, psi...). U svijetu lebdi dvojba nad Homo sapiensom – je li virus proizveden u epruveti nekih razigranih umova i, bez obzira na krajnju namjeru, „darovan“ čovječanstvu kao čin nezasitne mržnje i opće političke izopačenosti, ili je to igra prirode kojoj čovjek ne može pogledati u oči. A mi lovci ne značimo baš mnogo bez životinjskoga svijeta, niti možemo utjecati na globalne igrarije, ako su one u pitanju.Lovačkoj populaciji još zvoni u ušima upozorenje poput imena: svinjska kuga,

I mi lovci mogli smopuno naučiti od pandemije

svinjska gripa, ptičja gripa, afrička kuga itd. Sve su to realnosti koje su ipak ma-nje uznemirivale lovce, iz razloga što te bolešćurine nisu tražile danak u ljudskoj krvi. Ovo „čudo“ od bolesti ponizilo nas je, uplašilo i demontiralo do postiđe-nosti. Samo se sjetite uputa iz kriznih stožera: socijalna distanca (razmak, udaljenost – a što to lovcima znači, zna se), slaba higijenska kultura, perite ruke dvadeset sekundi, nema rukovanja već se dodirujte laktom, kašljite u maramicu ili rukav... Ne, ne rugam se tomu, ali me vratiše u predškolsko doba, a ja bih se (kao i svi vi) družio s prirodom, lovi-štem i najviše s lovcima.I, kako god se ta nesretnica dalje pona-šala, mnogo smo mogli naučiti od ove pandemije i njezinih ostataka. Mogli smo dobro i nasamo razmisliti o lepr-šavosti ljudskoga života i odnosa među ljudima, o krhkosti i nedostatnosti ljud-skih mogućnosti i izuma, o velikoj snazi i neumoljivosti prirode kao velikoga Božjeg dara i najzad donijeti neki plan za moguću promjenu u svom životu.Mi lovci, također, možemo donijeti neki program u smislu kako dalje, i to na dvije osnovne odrednice našega slabaš-nog ljudskog duha: prvo, ne plašite se, niti očajavajte što god da donese sutra; i drugo, ne hrabrite se i ne junačite preko mjere već slušajte (ne slijepo) iskustva mudraca. Njih je Duh obdario nama nevidljivim alatima.Sretno i odvažno lovci, vi ste se uvijek znali prilagoditi ili suprotstaviti sili, i dobra vam kob u novoj sezoni!

Adresa uredništva: Poslovni centar “Sivrić”, Kneza Branimira 12, 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivica Drmić, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA / UVODNA RIJEČ

PIŠE BLAGO LASIĆ

KORONA OMELA, ALI NIJE ZAUSTAVILA LOVCE

JAČA SVIJEST O POTREBI ZAŠTITE PRIRODE I PRIRODNIH RESURSA

UZGOJNO-SELEKTIVNIM ODSTRELOM DO POVEĆANJA

TROFEJNE VRIJEDNOSTI

NEMA DOBRA POGOTKA BEZ SIGURNA OSLONCA

ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI U LOVIŠTU OZBILJNO UGROŽAVAJU DIVLJAČ I

NJEZINO STANIŠTE

STRUČNJACI GA PREPORUČUJU SAMO ISKUSNIM LOVCIMA

TAKO MALEN, A STRAH ZA LOVCE I SVE LJUBITELJE PRIRODE

05

07

10

42

13

44

46

LOVSTVO I COVID-19

INTERVJU: SLAVKO MARIN


LOVAČKI ŠTAP

ZAŠTITA OKOLIŠA

KALIBAR .22-250 REMINGTON

ŠUMSKI KRPELJ

Nećemo valjda vjerovati tim pričama, nismo od jučer. Ali zato odnedav-

no, na silazu s A1 niz Plano, taman iza Labina Dalmatin-skoga na betonskom odbojni-ku uz cestu osvanu natpis sa slovima od metra. Piše Smrt lovcima i uskličnik. Vjerojat-no neki ljubitelj životinja koji misli da tim usklikom pomaže životinjama protiv njihovih mrskih tamanitelja lovaca. Ne treba previše elaborirati da se pozivom na smrt jednih ne brane drugi, niti da je riječ o psihoporemećaju pisca grafi-ta. Taj, kad bi nekim čudom lovci nestali, sutra bi pisao ‘smrt mesarima‘, kad ni njih ne bi bilo, onda bi zazivao smrt ribarima pa onima koji jedu nedužne biljke.U nekima očito lovci izazivaju traume. O lovcima sam nekad

Kad odrastem,bit ću lovac!Znamo da lovci vole ulaziti u bajke, u maštama pisaca koji izmaštaju recimo Crvenkapicu. Znamo i da postoje lovačke priče, drugačiji izraz da netko izmišlja, uveličava, nadodava ili laže kako domišljatije

onako površno mislio kao o odraslim ljudima koji su po-djetinjili pa se igraju po kršu s puškama, kako su to vjerojatno ljudi bez empatije koji hladno odstrijele životinju, a onda se tim još i hvale. Bit će da ima i takvih.No, lovci su nešto puno više i nisu podjetinjili. Nisu hladne ubojice životinja, naprotiv – lovci su bolji dio nas. Kad ih vidiš onako nedjeljom kako galame u kafiću, svih životnih doba, kad nemaš gdje sjesti i popiti kavu, a oni u nekim smi-

ješnim uniformama s reflekti-rajućim detaljima, samo što se naglas ne izrekne zahvala Bogu što nas svakakvih ima, onako posprdno.Bolje ne reći, nego razmisliti i vidjeti što sve čovjek mora napraviti da bi postao lovac. Mora proći liječnički pregled, uključivo i psihotest, mora ku-piti pušku, municiju, opremu, ormarić za pušku, mora po-ložiti lovački ispit pa tek onda učlaniti se u lovačko društvo i stažirati neko vrijeme, učiti od starijih članova.

stižemo skrenuti ni za metar od utabanog puta kuća-posao, ne stižemo još i lutati po kršu, lovci svake nedjelje za lovne sezone, obilaze krš i polja. Ne istrjebljuju divljač, s vremena na vrijeme ubiju kakvu živo-tinju koja bi se bez odstrjela namnožila i činila štetu usje-vima, domaćim životinjama i ljudima.Znaju gdje se nalaze divlji de-poniji, gdje su poljski putevi zarasli, gdje se urušili.Ne može se ne primijetiti uz put kako se odjednom pojav-ljuju trešnje! Nisu samonikle i nisu sa pojavile same od sebe. To je neki lovac na divlju ra-šeljku nakalemio trešnju i to možda onu od najbolje vrste. U kršu se zna pronaći i kruš-ka! Neki lovac se potrudio pa nabavio škare za kalemljenje, nabavio grančice pitome kruš-ke i nakalemio na divlju, nek’ se nađe slučajnom prolazniku kad dođe na rod.Možda se među lovcima pro-nađe i poneki koji će loviti izvan sezone, biti u krivolovu, ali ti su rijetki i tim se sigurno ne hvale drugim lovcima jer znaju da bi zaslužili samo pre-zir i vjerojatni izgon iz društva.Nisu lovci odrasli koji su po-djetinjili, nego smo mi ostali zaboravili biti poput djece i radovati se pokretu, prirodi, osjećaju da si dio svega.Kad ih nakon svega vidiš kako nedjeljom piju kavu prije od-laska u lov, onda možeš vidjeti i da ih ima svih statusa, svih godišta, da među njima nema hijerarhije, moćnika, onih ko-jima se treba ulizivati, da su svi – samo lovci, oni koji se raduju danu ispred sebe.Kad bismo svi bili poput lo-vaca, kako u odnosu prema životinjama, odnosu prema prirodi i odnosu prema samom sebi, bio bi ovo za mrvicu bolji svijet.

Portal LOGIČNO, ožujak 2020.https://www.logicno.com/zivotni-stil/kad-odrastem-bit-cu-lovac.html

Nisu lovci odrasli koji su podjetinjili, nego smo mi ostali zaboravili biti poput djece i radovati se pokretu, prirodi, osjećaju da si dio svega

Mora dakle puno svog slo-bodnog vremena i svog novca izdvojiti da bi postao lovac. A da bi mogao izdvajati za hobi, prije toga mora porješavati sva druga egzistencijalna pitanja. U lovačkoj strasti puno je odri-canja. Treba nabaviti i lovačke pse, brinuti se o njima, učiti ih. To mogu samo plemeniti ljudi.Da, još treba nabaviti i auto za lov, s kavezima za pse!Nakon svih tih godina do stjecanja statusa lovca, još se ni jedna divljač nije ulovila! Tko zna i hoće li i kad uopće. Dok smo svi mi zaokupljeni svakodnevnim obvezama i ne

4 / 5

BROJ 123. / OŽUJAK - SVIBANJ 2020.IZ DRUGIH MEDIJA

Proteklih nekoliko mjeseci svjedoci smo pandemije koronavirusa koja je

zahvatila cijeli svijet. U vrijeme dok pišemo ovaj tekst (kraj svibnja), mjere zaštite od ove epidemije koje su nam donosili krizni stožeri na razini Fede-racije BiH, županija, gradova i općina, dosta su ublažene. Za-hvaljujući općem pridržavanju mjera zaštite, ovaj opaki virus

Korona omela, ali nije zaustavila lovceOpasnost od koronavirusa vremenski se poklopila s proljećem, kad u lovištima nema lova, ali ima drugih aktivnosti koje su usmjerene ka pripremi iduće lovne sezone. Sve je to, ovaj put, sada već „popularna“ korona zaustavila. No, čim su stožeri malo „olabavili“ svoje mjere, lovci su bili u svojim lovištima i koliko-toliko nadoknadili propušteno

potisnut je s naših prostora, no pojedine mjere zaštite ostale su na snazi. Kakav je učinak i posljedice ostavila ova epidemija na rad lovačkih udruga i na samo lovstvo?Epidemija koronavirusa u na-šim se krajevima pojavila po završetku lovne sezone. Neki kažu, ako je već morala doći, za lovstvo je došla u najbolje

vrijeme. Zadnji veliki skup lo-vaca bila je hajka u LD-u „Ra-dovanj“ Posušje, 1. ožujka. Oko 12. ožujka izišao je Hoop! br. 122 i nakon toga sve aktivnosti u lovstvu su prestale. Nastu-pilo je izvanredno stanje, a „vlast“ su preuzeli krizni stože-ri. A u lovstvu je trebalo dosta toga uraditi. Ožujak je vrijeme kada se podnose izvješća o protekloj lovnoj sezoni i prave

planovi za iduću i kada se pre-brojava divljač. Kako je tada u lovištu mir jer nema lova, lovci bi tada obično izvodili određe-ne radove u lovištu – proljetno zasijavanje remiza, čišćenje pojilišta, popravak hranilišta, lovačkih koliba i ostalo što je u lovištu trebalo. Sve to je ovaj put stavljeno u stanje mirova-nja. Svakodnevno smo pratili izvješća kriznih stožera i po

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA LOVSTVO I COVID-19

PIŠE VLADO BOŠNJAK

njima se ravnali. Lova bismo se sjetili tek u svojim razmišljanji-ma i telefonskim razgovorima s kolegama lovcima. Zanimlji-vo je da se krizni stožeri Fe-deracije i županija ni jednom riječi u vrijeme ove krize nisu očitovali o pitanju lovstva. Nije se oglasilo ni mjerodavno federalno ministarstvo, makar na svojoj mrežnoj stranici, dajući neke naputke i prepo-ruke lovcima kojih u Federaciji BiH ima više od 30.000. Brojne su se lovačke udruge i njihovi članovi u vrijeme popuštanja mjera opreza zanimali hoće li lov biti otvoren i ako hoće, kada i na koji način. Iz Saveza je redovito stizao isti odgovor: Savez nije ovlašten o tome odlučivati, to je u ovlasti re-sornog ministarstva s kojim su udruge potpisale ugovor o zakupu lovišta. Odnosno, u situaciji kad stožeri civilne zaštite određuju način života u gotovo svim oblastima, odluka o početku lova je, logično, na njima.

„NEPOZNATI“ PTIČJI PJEV

Kako je ova pošast utje-cala na samu divljač? U više smo slučajeva na

televiziji mogli gledati kako praznim ulicama u naseljima slobodno i mirno šetaju divlje svinje, srne… Neki su primije-tili da su se odjednom pojavile neke nove ptice, da ptice op-ćenito glasnije i ljepše pjevaju. Je li to doista tako? Možda su ptice i prije pjevale i glasno i lijepo, i vjerujemo da jesu, ali ih mi zbog svoje žurbe i buke koju nekritički proizvodimo, nismo primjećivali. Tijekom pandemije, lovočuvari su obilazili lovišta i uspostavili određeni nadzor nad stanjem u lovištima. Baš u vrijeme pandemije u nekim našim lovi-štima izbili su ozbiljni požari u čijem su gašenju i obuzdavanju sudjelovali i brojni lovci. Neka lovišta pretrpjela su znatnu štetu na divljači jer je požar

došao baš u vrijeme legla mla-dih. Svjedoci smo, nažalost, i krivolova, jedne od najgorih pošasti u lovištu za koju je „zaslužan“ isključivo čovjek. Na različitim medijskim plat-formama objavljivane su foto-grafije odstrijeljene divljači, a bilo je i ranjavanja pa i smrtnih slučajeva u krivolovu. Kada su krajem travnja mjere opreza malo popustile, lovci su ipak izišli u svoja lovišta i odradili određene poslove, što potvr-đuju brojni prilozi iz lovačkih udruga u ovome broju Hoopa!.U dosta lovačkih udruga u ovo je vrijeme bio krajnji rok za plaćanje lovačke članarine za iduću lovnu sezonu. Kako je epidemija bila zaustavila gotovo sve aktivnosti, dakle i lovačke, lovci su odgovorne u svojim udrugama, pa i u Save-zu, propitkivali trebaju li plaća-ti članarinu. Članarina se, na-ravno, treba platiti, jer lovačke udruge imaju svoje financijske obveze proistekle iz godišnjeg plana koje moraju podmirivati. Što se lova tiče, ako s korona-virusom stvari budu i dalje išle u dobrom smjeru kao sada, lovna bi sezona trebala biti go-tovo normalna. Potvrda za to dolazi nam iz Odžaka i Orašja, gdje je otvoren lov na srnjaka po kalendaru lova.

„NESTALE“ SKUPŠTINE

Kako do sada nije bilo mogućnosti za održava-nje redovitih proljetnih

skupština lovačkih udruga, lovci su ostali uskraćeni za odgovore na brojna pitanja. Kad je već tako, bilo bi dobro

održati barem sastanke uprav-nih odbora, na tim sastancima donijeti sve bitne odluke i o njima pravodobno izvijestiti članstvo. Kad je riječ o radu Saveza i njegovih tijela, također je izostala uobičajena godišnja skupština Saveza. Trenutačno su u pripremi sastanci Nad-zornog i Upravnog odbora i na tim će se sastancima odlučiti o daljnjim koracima u radu Saveza i njegovih članica. Usput kazano, većina članica preuzela je identifikacijske markice za novu sezonu, Savez obavlja svoje redovite dužnosti i sve ide svojim tijekom. Kako vidite, izdali smo i redoviti broj Hoopa!, istina s malim zakaš-njenjem, ali je to, s obzirom na specifičnost situacije, donekle i očekivano.

„ODMOR“ ZA STRIJELCE I KINOLOGE

Od svih aktivnosti koje su vezane uz lovstvo, pandemija koronoviru-

sa nekako je najviše zaustavila događanja u lovnom streljaš-tvu. Ponajprije, izostalo je po-znato i tradicionalno streljačko natjecanje u znak sjećanja na zaustavljanje jugoarmijske kolone tenkova u Pologu, koje se trebalo održati 2. svibnja u Širokom Brijegu. Nisu održana ni natjecanja u Grudama, Rami i Kreševu, kao ni Otvoreno prvenstvo Saveza u Mostaru, 30. svibnja. Prvo ovogodišnje natjecanje u lovnom streljaštvu trebalo bi biti Otvoreno pr-venstvo HLU-a „Orao“ Čitluk, koje je planirano za 27. lipnja.

Hoće li ostale udruge naći mogućnost i nadoknaditi svo-ja, zbog korone „preskočena“ streljačka natjecanja, o tome će biti govora baš na natjecanju u Čitluku.Ni Kinološki savez Herceg-Bosne nije puno bolje prošao jer je otkazan niz planiranih kinoloških manifestacija. Po riječima tajnika Kinološkog sa-veza Herceg-Bosne Mirka Čo-laka, od 7. ožujka pa do kraja svibnja, nije održana ni jedna jedina kinološka manifestacija. A bilo ih je zakazano više od dvadeset. Čolak se nada da će iduće manifestacije ići po ras-poredu, a za propuštene će se pokušati naći novi termini. To je posebno bitno lovcima jer su mnogi bili pripremili svoje pse za smotru i IPO, bez kojih ocjena pas ne može u lovište.

ŽIVOT NEĆE STATI

Kada iz tiska iziđe ovaj broj Hoopa!, nadamo se da će stanje s epi-

demijom koronavirusa biti bolje nego sada. Pravo na optimizam daje nam trenutač-na epidemiološka situacija u Federaciji BiH, odnosno stalni pad broja zaraženih. Istina, kad je ova nevolja u pitanju, teško je biti prognozer. Ne usuđuju se to ni najbolji svjetski struč-njaci. No, kako god bude, život se ne može (i ne treba) zau-staviti, on će ići nekim svojim tijekom. Vjerojatno će se neke stvari promijeniti u odnosu na vrijeme prije korone, naravno i u lovstvu. Koronavirus i one puste epidemiološke mjere još dugo će nas pratiti, makar i u podsvijesti. Na sreću, mi lovci smo prirodnjaci i mnogi nam zavide na „slobodi“ kretanja i boravku u prirodi. Pritom, malo ih se sjeti priznati nam da svojim djelima pokazujemo odgovornost i ljubav za pri-rodu, njezin biljni i životinjski svijet, poglavito za divljač. Konkretnim djelima, ne pri-čom. Na to smo jako ponosni.

Na sreću, mi lovci smo prirodnjaci i mnogi nam zavide na „slobodi“ kretanja i boravku u prirodi. Pritom, malo ih se sjeti priznati nam da svojim djelima pokazujemo odgovornost i ljubav za prirodu, njezin biljni i životinjski svijet...

6 / 7

BROJ 123. / OŽUJAK - SVIBANJ 2020.LOVSTVO I COVID-19

Povod za Vaše gostovanje u našoj emisiji upravo je sve ono što nam se događalo u zadnja dva-tri mjeseca. Mno-gi su se nakon borbe s koro-navirusom vratili u prirodu, gdje su lovci odvajkada. Jeste li vi lovci primijetili da se ljudi polako vraćaju u prirodu?– Svakako, jesmo. Lovačka bi populacija to činila i da nije bilo te nesretne pandemije, tako da smo mi u proteklom razdoblju, poštujući pravila i

Jača svijesto potrebizaštite prirodei prirodnihresursaPredsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin koncem svibnja ove godine gostovao je na RTV-u Herceg Bosne i tom je prilikom dao opširan intervju o stanju, aktivnostima i prilikama u lovstvu u vrijeme izvanrednog stanja izazvanog pandemijom koronavirusa. Prenosimo najzanimljivije dijelove toga razgovora

naputke mjerodavnih instituci-ja, boravili u prirodi i izvršavali svoje redovite zadaće. A uz radne aktivnosti primarno je naći se u prirodi na tradicijski način kako to lovci čine, uz lijepu zakusku, ugodan razgov-or, druženje, pjesmu, šetnju, doživjeti i osjetiti sve ono što priroda nudi, a nudi zaista mnogo, mnogo toga.

Upravo sam htjela pitati, kako ste vi lovci funkcionirali u zadnja tri mjeseca? Išli ste,

dakle, u prirodu, družili ste se onoliko koliko ste mogli… – Pa jesmo u dijelu koji je vezan za aktivnosti u lovištima. Ima-mo mi, međutim, i negativnih posljedica koje je pandemija učinila kada su u pitanju ak-tivnosti u našim lovačkim udru-gama i Savezu. Veljača, ožujak i travanj su mjeseci kada se u lovačkim udrugama održavaju redovite izvještajne i izborne skupštine, podnose izvješća, donose planovi i programi, jednako tako i na razini Saveza.

PRIREDILI I. LUČIĆ i D. NALETILIĆ

No zbog pandemije sve to nismo mogli učiniti, pa ćemo u mjesecima koji su pred nama taj posao morati formalno-pravno završiti. Bilo bi, naravno, bolje i lakše da nije bilo pandemije, ali poštujući naputke mjerodavnih nismo htjeli biti dio problema nego dio rješenja, pazeći da svojim aktivnostima ne učinimo bilo kakve negativnosti ili, ne daj Bože, da budemo jedan od mogućih transfera zaraze. Na sreću, toga nije bilo i to me čini zadovoljnim.

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA INTERVJU

PANDEMIJA U „NAJBOLJE VRIJEME“ Sigurno ste, kao i mnogi drugi, morali otkazati neka najavljena događanja. Kako ćete to nadoknaditi odnosno hoćete li to naknadno orga-nizirati?– Život se polako vraća u normalu, ali svakako da je bilo planiranih događanja koja smo otkazali, koja nismo real-izirali, kako na domaćoj tako i na međunarodnoj razini. Već sam spomenuo godišnje izvještajne i izborne skupštine koje nisu održane, spomenut ću streljačka natjecanja na razini Saveza i njegovih članica koja su odgođena, spomenut ću opće skupštine CIC-a u Poljskoj i FACE-a u Latviji, kao i CIC Koordinacijski forum u Sjever-noj Makedoniji, na kojima smo planirali sudjelovati, a koje su također odgođene. Prolongiran je i termin izlaska iz tiska našega lovačkog glasila Hoopa!... Neke

planirane aktivnosti su, dakle, zbog pandemije odgođene ili prolongirane, ali u vremenu koje je pred nama većina njih će ipak biti realizirana.

Kad je riječ o lovu, ima li ga? Love li lovci, je li lovna sezona nastavljena i ako jest, na koju divljač?– Gledajte, pandemija se do-godila u vremenu kad se inače najmanje lovi, jer proljeće je vri-jeme lovostaja za većinu lovne divljači. Ali virus nije omeo lovce u pripremama za otvoren-je lovne sezone na srnjaka koja počinje početkom svibnja i koju lovci s nestrpljenjem iščekuju. Lipanj je najljepši mjesec za lovce koji uživaju u čarima prirode i dražima lova na srn-jaka koji svakako mora biti usklađen s godišnjim planovima koja su odobrila mjerodavna županijska ministarstva. Kada je u pitanju lovstvo u Federaciji BiH, ono nažalost još uvijek nije normativno kvalitetno uređeno,

a mjerodavnost u lovstvu je podijeljena između Federacije i županija, tako da na terenu postoje različita stanja. Mogu reći da je normativno najbolje uređeno stanje u Županiji Zapadnohercegovačkoj i Posavskoj, a najlošije u Središnjoj Bosni, gdje predstavnici Hr-vata i Bošnjaka u vlasti,

kao i lovci Hrvati i Bošnjaci, imaju različita viđenja koncepta uređenja lovstva, pa je tu nastao status quo. Stanje u Središnjoj Bosni, kada je riječ o lovstvu, ni-kako nije dobro i mi lovci, i Hr-vati i Bošnjaci, nezadovoljni smo tom činjenicom, ali se nadamo da će u ovoj godini županijske vlasti naći rješenje i normativ-no-pravno urediti lovstvo i u ovoj županiji, tako da i lovci s tih područja mogu uživati u lovu i upražnjavati lovne aktivnosti kao i njihove kolege lovci u dru-gim županijama.

Niste, dakle, nimalo približili stajališta glede lovstva u Središnjoj Bosni?– Pa, bilo je nekih pokušaja i rješenja, međutim, lovstvo je živa materija… Oko ovoga problema pregovaramo 15 godina i još nismo našli pravo rješenje. Konceptualna je tu razlika u pitanju. Lovci Hrvati žele, a to im i zakon dopušta, i u lovstvu sačuvati svoj identitet,

znači žele imati svoje udruge i svoja lovišta i zagovaraju kon-cept više lovišta na području jedne općine. E sada, netko to vidi kao neku podjelu, kao i u svim sferama života ovdje, tako da naši susjedi Bošnjaci, naše kolege, i ondje gdje može biti po zakonu pet lovišta, žele da bude isključivo jedno lovište i jedna udruga. To je jednoumlje, to su recidivi prošlosti i mi zaista, koristeći zakonska rješenja, uka-zujemo na to i nudimo rješenja i primjere koje već imamo u Federaciji i koji izvrsno funk-cioniraju, a tako je organizirano i lovstvo u Europi. Nije mi ni dan-danas jasno zašto se toliko ustrajava na tome da u svakoj općini bude samo jedno lovište i samo jedna lovačka udruga. Evo, u Mostaru su dva lovišta i dvije udruge, u Konjicu, među Bošnjacima, tri lovišta i tri udruge. Dalje, u Širokom su Bri-jegu dvije udruge i dva lovišta, u Posušju tri udruge i tri lovišta, a to je Zapadna Hercegovina, gdje su svi Hrvati, Znači, nije to ono što nama netko želi pripisati.

PRIRODA KAO LIJEK

Htjeli smo u ovom razgovoru naglasak ponajprije staviti na ljepotu prirode i povratak prirodi. Jeste li primijetili da se priroda malo i obnovila i da se ljudi vraćaju prirodi?– Svibanj i lipanj su mjeseci

Iz lova

8 / 9

BROJ 123. / OŽUJAK - SVIBANJ 2020.INTERVJU

kada priroda pokaže svu svoju raskoš i ljepotu, tako da zaista treba doći i to vidjeti, boraviti i uživati u prirodi, nema riječi kojima bi se sve to moglo do-slovce preslikati i opisati. Govo-rim iz svoje percepcije kako ja doživljavam boravak u prirodi i prirodu kao takvu. No u prirodi postoje i oni koji je narušavaju i oni koji joj pomažu. Veseli me, međutim, kad vidim da ukupan sustav zaštite prirode polako počinje funkcionirati, vidim naznake da se kod ljudi budi svijest o potrebi zaštite prirode i prirodnih resursa. Sve je to je-dan proces i u mnogim segmen-tima društva stvari sazrijevaju pa i u ekološkom odnosu, odnosno poštovanju prirode. Najbolji lijek za današnji stresni način života, njegovu dinamiku i frustracije koje proizvodi, jest priroda. A u prirodu i na druženje idete s pri-jateljima, s ljudima s kojima ćete podijeliti i stvoriti željeni ugođaj, tako da je to jednostavno nešto pozitivno, čemu treba težiti i što treba poticati.

Koliko lovci provode vremena u prirodi, odnosno kako iz-gledaju vaša druženja?– Što se tiče lovnih aktivnosti, to je sve propisano, sve aktivnosti u lovu su krajnje precizno normirane. Ne može se u lov kad tko hoće i kako hoće. Znaju se lovni dani kada se odlazi u lov i najčešće je to subota i

nedjelja, znaju se procedure, znaju se mjesta oku-pljanja, u struk-turi organizacije postoje ljudi koji su zaduženi za taj dio, postoje različite forme i načini kako se koji lov provodi. Ali, lovci su u lovištima svakodnevno, dakle i kada nije lov, tada čuvaju lovišta, hrane divljač, grade objekte, druže se… Kada su u pitanju naša druženja istaknut ću naše lovačke večeri koje su već davno postale prepoznatljive, koje su dobile niz pohvala od naših susjeda bošnjačkih lovaca, od lovaca iz Republike Srpske, od lovaca iz Hrvatske, tako da su te večeri zaista nešto što mogu napraviti samo lovci, ljudi koji vole druženje i koji su s ljubavlju u lovstvu i lovačkoj organizaciji.

LOV JE NAJMANJE – ODSTREL

Gdje su najljepša lovišta u BiH, gdje vi osobno najviše volite otići? Koja su lovišta najbolje uređena?– Ovisi o tome koju divljač želite loviti. Kad je u pitanju sitna divljač, dakle fazan i zec, tu je Posavina nenadmašna i oni su u tome možda najbolje organizirani i normativno

uređeni. Što se tiče krupne divljači, to je svakako područje Hercegbosanske županije, sve tamošnje općine imaju izvrsna i bogata lovišta. Volio bih zaista da nekadašnje posebno lovište Koprivnica kod Bugojna popri-mi onu dimenziju staništa i bogatstva divljači kakvu je imalo prije rata, jer to lovište može biti komercijalno lovište od poseb-nog interesa. Općenito, teško je bilo koga izdvojiti pa kazati tu je najbolje, i lovišta u Her-cegovini imaju svoje čari. Gdje se god nađete u lovu, dobro je, jer uvijek ima ljudi koji se znaju družiti, koji znaju napraviti ugođaj. Svugdje mi je bilo lijepo, u prirodi, s prijateljima, s ko-legama i zaista je teško nekoga izdvojiti.

Lov odnosno lovstvo više nije hobi, to je, čini mi se, više strast?– I jedno je i drugo, što ovisi o karakteru i naravi čovjeka, ali je najmanje ono, što mene

posebno raduje i to će tako biti u budućnosti, najmanje je odstrel. Znači, u lovstvu svega deset posto aktivnosti rezultira odstrelom. Sve ostalo je onaj folklorni, prateći dio, od najave odlaska, dogovora, kad vi tjedan dana o tome pričate, komunici-rate s ljudima, pa se pripremate, pa dolazak i boravak u lovištu… Odstrelom se bavite najviše dva-tri sata od dvadeset četiri sata, koliko provedete u prirodi. Imali smo još tema za razgov-or, ali nešto ćemo ostaviti i za drugi put. Bitno je našim slušateljima poslati poruku da se svi trebamo vratiti prirodi. Hvala vam lijepa što ste sudjelovali u programu RTV-a Herceg Bosne i sve najbolje želimo svim lovcima koji nas sada slušaju.– Ja im također želim sve na-jbolje, uz naš poznati lovački pozdrav: Lovci, prijatelji moji diljem Bosne i Hercegovine, dobra vam kob!

S lovačke večeri

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA INTERVJU

Srna obična (Capreolus capreolus L.), uz divlju svinju, naša je najza-stupljenija divljač. A to podrazumi-

jeva da će, prije ili poslije, veći dio lovaca sudjelovati u lovu na ovu plemenitu i gracioznu divljač. Za razliku od većine članaka o srnećoj divljači, a imajući u vidu dolazeću sezonu lova na srneću divljač, u ovom će članku biti govora o prepoznavanju dobnog razreda srnjaka, kao jednog od temeljnih preduvjeta za sudjelovanje u lovu. Premda znanost i lovišta koja dobro gospodare srnećom divljači, osim srnjaka, redovito vrše od-strel i srna i lanadi (održavanje omjera spolova), članak je pisan isključivo za srnjake, budući da se u većini lovišta love isključivo srnjaci. Stoga prepoznavanje

UZGOJNO-SELEKTIVNIMODSTRELOM DO POVEĆANJATROFEJNE VRIJEDNOSTI

Među odstrijeljenim šestercima često se nađu perspektivni mladi i srednjodobni srnjaci. Za pravilan odstrel srnjaka nisu ključni ni puška ni optički ciljnik, nego dobar dalekozor i pozorno promatranje divljači. • Dosljedna primjena uzgojno-selektivnog odstrela jedan je od preduvjeta za dugoročno povećanje trofejne vrijednosti divljači

dobnih razreda i preporuke za odstrel srna ostaju za neku drugu priliku, kada se za tu temu pokaže dovoljno interesa.

ZAKONSKI STATUS

Srna je razvrstana u lovostajem zašti-ćenu divljač. U Federaciji BiH sr-njaka se može loviti od 1. svibnja do

30. rujna u nizinskim i brdskim lovištima, a od 1. lipnja do 30. listopada u gorskim lovištima. Srnu i lane može se loviti od 1. listopada do 31. siječnja. Lovi se isključivo lovačkim puškama s risanim (olučenim) cijevima, promjera zrna najmanje 5,56 mm, najmanje 3,24 g dopuštene mase. Zrno na 100 m udaljenosti treba imati ki-netičku energiju najmanje 1000 J. Daljina

ciljanja ne bi trebala prelaziti 150 m. Osim kalibra bitan je i odabir zrna. S obzirom na to da je srnjak krupna divljač najmanje biomase za njega su najprikladnija lagana ekspanziona zrna malog kalibra i velike početne brzine. Vrlo bitnu ulogu ima i optički ciljnik, a izbor ponajprije ovisi o korištenoj tehnici lova.

LOV

Srnjak se lovi zbog trofeja i kvalitet-nog mesa. Lovi se pojedinačnim lovom, uz obveznog stručnog vodiča

koji dobro poznaje i lovište i srneću div-ljač. U primjeni su sljedeće tehnike lova: lov dočekom (na zemlji ili s visoke čeke), šuljanjem, vabljenjem i privozom kolima.


10 / 11

BROJ 123. / OŽUJAK - SVIBANJ 2020.

PIŠE IVICA DRMIĆ

LOVNA DIVLJAČ

Načini lova identični su načinima lova na jelena, o čemu je nedavno pisano.Uz posebne odstrele propisane zakonom, primjenjuju se uzgojno-selektivni odstrel, sanitarni odstrel te redovni i trofejni odstrel. S obzirom na to da lovci mogu sudjelovati u ovakvim lovovima, ako za njih imaju interesa, vrlo je bitno poznavati razlike između perspektivne i neperspek-tivne divljači, zdrave i bolesne divljači, normalne i trofejne divljači i to po spolu i dobi divljači. U tom smislu svaki bi lovac trebao poznavati standardni izgled divljači određenog spola i dobi.Zdravstveno stanje divljači procjenjuje se na temelju tjelesne razvijenosti, načina kretanja, tjelesnih nedostataka, izgleda i vremena izmjene dlake. Bolesna divljač je slabije tjelesne građe, manje mase, s vidljivim tjelesnim nedostatcima, lošije dlake koja se, u odnosu na zdravu divljač, ovisno o godišnjem dobu, mijenja kasnije ili ranije. U ovoj prosudbi je poželjno isto-dobno promatrati više kriterija, kako bi se spriječio odstrel zdrave jedinke.Srna se, kao i ostala krupna divljač, raz-vrstava u pet dobnih razreda: mladun-čad, podmladak, mlada, srednjodobna i zrela grla.

RAZRED MLADUNČADI

U dobni razred mladunčadi spada ovogodišnja lanad do 31. ožujka sljedeće godine, dakle divljač u

prvoj godini života. Najsigurniji znak za raspoznavanje mlade lanadi su mla-

denačke dlake smeđe boje s bijelim pjegama. No one nestaju počet-

kom jeseni. Izgled laneta karak-

terizira tupa i zaobljena glava, kraće uši, kao i kratko i nedoraslo tijelo. Dlaka glave kod lanadi je tamna, a iznad nosa se nalazi traka bijelih dlaka (brnja). Lanad su opre-zna i plašljiva. Sklanjaju se kod majke koja se nalazi negdje u blizini.

RAZRED PODMLATKA

U dobni razred podmlatka spadaju srnjaci u drugoj godini života. Kako je ovo, uz mladunčad, naj-

brojniji razred, uz to što su u njemu i najveći gubici divljači, u njemu je i veliki broj jedinki za odstrel. Stoga je potrebno posebnu pozornost posvetiti pri selekciji jedinki iz ovog dobnog razreda, kako se ne bi izlučilo perspektivno grlo. Glava srnjaka iz podmlatka je zaobljena, vrat tanak i dugačak, noge tanke i visoke, a tijelo nepotpuno razvijeno. Boja glave je kao i kod laneta, ali je na sredini čela prisutna tamna kovrčava dlaka (čeona mrlja). Nema brnju nad nosom, a svijetli obrub oko očiju je izrazit. Karakteristike koje opisuju podmladak su radoznalost, živahnost i međusobna tolerancija. Pozornost treba obratiti na rogovlje i tjelesni razvoj. Rogovlje srnjaka u ovoj dobi ima ružu, rog različite dužine i različitog stupnja – od stupnja šilaša (bez parožaka), preko stupnja vilaša (dva paroška) do stupnja šesterca. RAZRED MLADIH

U dobni razred mladih srnjaka spa-daju srnjaci u trećoj godini života. Njihov tjelesni razvoj je u cijelosti

završen, stoga se hranjive tvari usmjerava-

ju na razvoj rogovlja. Ove srnjake karak-terizira kratka, uspravno nošena glava na vitkom vratu. Brnja im je oštro obrubljena prema čelu, trokutastog oblika, čeona mr-lja je veća i smeđe do crne boje, a rub oko očiju je svijetložuto-smeđ. Rogovlje je stupnja šesterca sa svim, do-bro razvijenim parošcima. Masa rogovlja usmjerena je na gornju trećinu (iznad prednjeg paroška). Ovi srnjaci prvi izlaze na hranjenje i najduže se zadržavaju. Ro-gove u čupi čisti kasnije (koncem travnja i tijekom svibnja), a linjanje je vrlo rano. Po-našanje im je slično mladim grlima, ali pri opasnosti odmah bježe i dugo bauču. Iz ovog dobnog razreda izlučuju se grla koja nisu stupnja šesterca, grla s uskim rasponom rogovlja i grla s deformacijama rogovlja trajnog i nasljednog karaktera.

RAZRED SREDNJODOBNIH

U razred srednjodobnih srnjaka spa-daju srnjaci u četvrtoj i petoj godini starosti. Tijelo srednjodobnih srnja-

ka je dobro razvijeno, glava krupna, čelo široko, vrat popunjen, noge dugačke i jake. Trogodišnjaci i četverogodišnjaci nemaju brnju, čeona mrlja i dalje je tamna, a rub oko očiju svjetliji. Dotadašnja znatiželja prelazi u oprez i uzdržanost, a jaki srnjaci postaju ratoborni. Njihovo rogovlje je također stupnja šester-ca s dobro razvijenim parošcima, no masa rogovlja usmjerena je na sredinu roga (oko prednjeg paroška). U odnosu na mlade srnjake rogovlje srednjodobnih srnjaka je veće mase i većeg obujma. Rogove u čupi čisti ranije (tijekom travnja), a linjanje je kasnije (tijekom lipnja).

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA LOVNA DIVLJAČ

RAZRED ZRELIH

U dobni razred zrelih srnjaka spada-ju srnjaci u šestoj i sedmoj godini starosti, što je najčešće projektirana

gospodarska starost srneće divljači. Ako je ispravno provođen uzgojno-selektiv-ni odstrel u mlađim dobnim razredima, nema uzgojno-selektivnog odstrela zrelih grla, nego se ona odstrjeljuju redovnim i trofejnim odstrelom. Zreli srnjaci imaju masivnu glavu, nošenu u ravni tijela, kao i relativno kratak, deblji vrat. Nosni hrbat je svijetlosive boje, čeona mrlja je i dalje tamna, ali s brojnim sijedim vlasima. Rub oko očiju je sive boje i širi. Rogove u čupi čisti u ožujku ili početkom travnja, a linjanje je najkasnije i završava negdje krajem lipnja. Karakterizira ih opreznost, često zastajkivanje, osluškiva-nje i promatranje. Oni niti ne pokušavaju otkriti tko ili što ih uznemiruje, za razliku od mlađih grla, već bježe bez zadržavanja. Oni posljednji izlaze na hranjenje, a prvi se vraćaju. Masa rogovlja je u donjem dijelu, neposredno iznad ruža, a kako životinja dalje stari težište rogovlja je sve bliže ružama. Što je srnjak stariji parošci se smanjuju (ili čak u potpunosti nestaju), a ikričavost nestaje. OSTALI ZNAKOVI PREPOZNAVANJA

Tijekom ljeta dlaka srneće divljači je crvene boje. Mlađa grla imaju tamniju, a starija grla svjetliju boju

ljetne dlake, što je osobito izraženo kod srnjaka. Jedan od načina oglašavanja sr-neće divljači je i baukanje, a najčešće se tako oglašava kada je uznemirena. Mladi srnjaci bauču za svaku sitnicu, a bauka-nje je dugotrajno. Srednjodobni srnjaci bauču kratko, nakon čega bježe u bilo

kakav zaklon, a zreli srnjak baukne kratko i snažno, nakon čega se potpuno utiša i pobjegne.

PRAVILA IZLUČIVANJA

Iz lovišta se prioritetno trebaju ukloniti sva bolesna grla, eventualna grla bijele i crne boje dlake (albinizam i melanizam)

te grla s perikom, bez obzira na dobnu strukturu, a ostatak do realiziranja godiš-njeg plana gospodarenja prema kriterijima danim za pojedine dobne razrede.Ako je godišnjim planom predviđen i odo-bren uzgojni odstrel lanadi, ovaj odstrel provodi se isključivo na temelju tjelesne razvijenosti i vanjskog izgleda. Preporuka je da ovaj odstrel vrši isključivo stručno osoblje budući da većina lovaca u razdo-blju kada se vrši odstrel teško razlikuje čak i spol divljači, a o dobnom razredu da se i ne govori.Iz razreda mladih srnjaka odstreljuju se jedinke stupnja šilaša, čija visina rogova je niža od visine ušiju. Ipak i ovdje treba poštedjeti grla koja imaju dobru tjelesnu razvijenost (njima se daje još jedna godi-na za eventualno dostizanje standarda). Preporučuje se odstrel ovih jedinki na samom početku lova zbog izrazitih razlika između mlađih i starijih srnjaka, čime se mogućnost eventualne zamjene svodi na minimum.Iz razreda srednjodobnih srnjaka izlučuju se grla koja nisu stupnja šesterca, srnjaci s lošim rogovljem, grla s kratkim parošcima, grla s uskim rasponom rogovlja i grla s deformacijama rogovlja trajnog i nasljed-nog karaktera.Početak opadanja trofejne vrijednosti znak je lovcu za izlučivanje zrelog srnjaka iz daljnjeg uzgoja. Odstrel ovih jedinki treba vršiti tek nakon završetka ciklusa parenja.

UTVRĐIVANJE STAROSTI NAKON ODSTRELA

U praksi je teško izvršiti preciznu prosudbu dobi divljači, no zato se ona puno preciznije može utvrditi

nakon odstrela, a još preciznije nakon obrade trofeja. Dob srneće divljači nakon odstrela može se odrediti prema pro-mjenama mliječnih zuba u trajne, prema stupnju istrošenosti zuba, prema visini, debljini i razmaku između rožišta, stupnju sraslosti čeonih kostiju, dužini pregrade nosne kosti, stupnju okoštalosti hrskavice grkljana te brojenjem inkrementnih linija rasta u dentinu i cementu. Zajedničko za većinu metoda, osim posljednje dvije me-tode, koje se uglavnom provode na znan-stvenim ustanovama, relativno je velika greška u procjeni starosti. Najviše grešaka u odstrelu počini se zbog pogrešne procjene dobi srnjaka na teme-lju razvijenosti rogova. Uglavnom, među odstrijeljenim šestercima često se nađu perspektivni mladi i srednjodobni srnjaci, čija bi trofejna vrijednost, često ovisno o bonitetu lovišta, bila puno veća da ih se u lovištu ostavilo još nekoliko godina. Tako će i dalje biti sve dok lovci ne budu sank-cionirani za krivi odstrel. I to i novčano i stegovno. Preranim odstrelom perspektiv-na mlada grla učinjena je velika šteta jer ta grla nisu prenijela svoj genetski potencijal na potomstvo! Stoga, za pravilan odstrel srnjaka nisu ključni ni puška ni optički ciljnik, nego dobar dalekozor i pozorno promatranje divljači. Dosljedna primjena uzgojno-selektivnog odstrela jedan je od preduvjeta za dugoročno povećanje trofej-ne vrijednosti, što bi trebao biti jedan od ciljeva svake lovačke udruge. A za taj po-tez dovoljno je samo odložiti pušku nakon promatranja i ocjene divljači!

12 / 13

BROJ 123. / OŽUJAK - SVIBANJ 2020.LOVNA DIVLJAČ

U proljeće se tradicionalno stoka izgoni na planin-ske pašnjake na ljetne

stanove, gdje vlasnici borave sa svojim stadima do kasne jeseni. Ekstenzivno stočarstvo samo po sebi nije problematično, ako se vrši na vlastitom zemljištu ili pašnjaku pod zakupom, ako su životinje propisno obilježene ušnim markicama, ako se na ispašu prevoze kamionima, ako im je zdravstveno stanje ured-no, i ako se uginule životinje propisno zbrinjavaju. Na pla-ninske pašnjake dolaze i stada iz drugih krajeva, ali na način koji je zakonom zabranjen. Taj je način poznat kao nomadska ispaša. Pod nomadskom ispa-šom smatra se tjeranje stoke na ispašu izvan mjesta prebivali-šta, pješice, preko poljoprivred-

ZAŠTITA LOVIŠTA

ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI U LOVIŠTU OZBILJNO UGROŽAVAJU DIVLJAČ I NJEZINO STANIŠTE

Da bi prepoznali utjecaje koji negativno djeluju na raznolikostprirode i učinkovito se borili protiv njih, lovci trebaju redovito iaktivno obilaziti svoja lovišta te surađivati s mjerodavniminstitucijama, stručnjacima i organizacijama

nog zemljišta koje vlasnik stada nije zakupio. Tako se našim lovištima kreću stada ovaca, koza, krava nekontrolirano i nezakonito, upitnog zdravstve-nog stanja i bez provedenih zdravstvenih mjera, nanoseći štete u lovištima, uništavajući gnijezda, pomladak divljači, hranilišta, solila... Takva situa-cija traje već dugi niz godina. Često uz stada idu naoružani pastiri i njihovi psi, koji se ne ustručavaju usmrtiti vuka, medvjeda pa i srneću divljač, ako im se učini prilika. Dok se progone kroz šumu u proljeće, velike štete stada čine na pje-valištima i gnijezdima tetrijeba. Iako je još aktualna bruceloza i situacija nije pod kontrolom, nomadska stada neometano idu kroz lovišta i šire bolest,

ostavljajući za sobom ošišanu vunu i lešine uginulih ovaca. Nisu rijetki ni podmetnuti po-žari na pašnjacima. U mladim šumama ovce brste posađena stabla, sprječavajući rast kva-litetne šume, a pastirski psi uznemiruju i usmrćuju divljač. Lovci pokušavaju naći rješenja za ove stočarsko-lovačke pro-bleme upozoravajući vlasnike da odstrane stoku iz lovišta, a kako vlasnici stoke uglavnom ne žele surađivati, lovcima pre-ostaje samo prijava ovlaštenim institucijama i traženje zaštite pravnim putem. U skladu sa zakonskim propi-sima stoka se može puštati na ispašu isključivo na površinama dopuštenim za ispašu, pod kontrolom i uz stalni nadzor i osiguranje pastira i da stoku

(kopitare i papkare) na počinku i ispaši osim pastira čuvaju i ovčarski rasni psi koji u lovištu smiju biti samo uz stado. Stoka se ne pušta na poljoprivredno zemljište, u šumu i šumsko zemljište, ako to nije odobreno od strane vlasnika ili korisni-ka zemljišta, što se dokazuje ovjerenim ugovorom ili drugim aktom o korištenju zemljišta. Uz to postoji i obveza korisnika lovišta da uklanja pse iz lovišta, posebno u vrijeme kada divlje vrste imaju pomladak i kada prijeti opasnost od šteta na divljači, na što treba dodatno upozoriti vlasnike stada. Pre-ma Pravilniku o mjerama za sprječavanje štete od divljači,

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA

PIŠE TOMISLAV MIHALJEVIĆ

LOVIŠTE

vlasnik stoke koja se nalazi na ispaši i na počinku dužan je o svom trošku osigurati da stoka u vrijeme počinka ili odmora bude zatvorena ili osigurana u odgovarajuće objekte izgra-đene od materijala koji divljač ne može rušiti, a ti objekti trebaju biti opskrbljeni odgo-varajućim vratima sa sigurnim zatvaranjem, što se odnosi i na objekte u vidu torova (obora) i sl. U planinskim i drugim izdvojenim područjima gdje se mogu očekivati ili se učestalo pojavljuju vukovi i medvjedi, stoka tijekom noći mora biti zatvorena u staji ili u odgova-rajuće zaštićenom toru odno-sno odgovarajućoj električnoj ogradi, a tijekom dana, ako nije u zaštićenom prostoru, na ispaši mora stalno biti nazočan čuvar (pastir) i pastirski pas čuvar. Na uzgojnim područjima medvjeda pčelinjaci trebaju biti ograđeni prikladnom ogradom. Ako vlasnik stada nije poduzeo mjere u cilju sprječavanja štete, korisnik lovišta nije odgovoran za štetu koju učini zaštićena divljač. Nema odgovornosti za štetu koju je učinio medvjed ili vuk na stoci bez pastira, niti u područjima gdje je paša zabra-njena. Osobe koje odstrijele ili nanesu štetu divljači besprav-nim lovom ili na drugi nezako-nit način, dužni su korisniku lovišta u čijem lovištu ta divljač stalno obitava nadoknaditi šte-tu prema odštetnom cjeniku, a u slučaju spora određuje se nadležnost suda prema mjestu nastanka štete.

AGROTEHNIČKE MJERE

Poljoprivreda je elemen-tarna ljudska djelatnost kojoj je svrha proizvodnja

hrane za ljude i stoku. Eksten-zivna poljoprivreda podrazu-mijeva mala ulaganja, slabije korištenje tehničkih dostignuća i manje prinose. Površina ora-nica, livada, pašnjaka je manja, a raznolikost poljoprivrednih kultura je veća. Livade se kose dva do tri puta na godinu te su

pogodan zaklon za gniježđenje pernate i život sitne dlakave divljači. Ekstenzivni oblik po-ljoprivrede idealan je za odr-žavanje biološke raznolikosti jer divljač ima dostupnu hranu, zaklon i mir i stradavanje od mehanizacije je minimalno. S druge strane intenzivna poljo-privreda podrazumijeva veća ulaganja, značajnije korištenje tehničkih dostignuća i posti-zanje većih prinosa. Oranične površine su veće, a raznolikost poljoprivrednih kultura manja (monokulture), što donosi više štetnika na kulturama pa je povećana primjena kemijskih preparata. Ovakav oblik poljo-privrede uzrokovao je drastično smanjenje biološke raznolikosti. Sitna divljač je najviše pogođe-na ovakvim oblikom proizvod-nje, stoga ne čudi što je broj trčki, fazana i zečeva drastično smanjen na ovim područjima. Takav način poljoprivrede prvi su počeli napuštati oni koji su ga i uveli, okrećući se eko-loškoj poljoprivredi. Početak prve košnje je krajem travnja i početkom svibnja. Upravo je to razdoblje kada divljač (zec, košuta, srna) ima mladunčad te kada se poljske ptice gnijezde ili vode mlade (trčka, kosac, pre-pelica, fazan). Takve oranice se kose 3-4 puta godišnje i slab su izvor hrane za divljač. Nakon

skidanja kultura ove površine ne pružaju ni hranu, ni zaklon divljači. Treba spomenuti i problem uništavanja staništa uz vodene površine i kanale. To su važna mjesta koja pru-žaju zaklon, hranu, mjesto za razmnožavanje različitim živo-tinjski vrstama. Ta su područja od izuzetne važnosti posebno u ravničarskom djelu s razvije-nom intenzivnom poljoprivre-dom. Danas često uz mnoge kanale ne postoje potrebni pojasevi prirodne vegetacije jer su te površine preorane ili uništene tijekom radova održa-vanja kanala. Agrotehničke mjere u obradi oranica (oranje, gnojenje, drlja-nje i sjetva) izazivaju stradava-nja divljači. Još veći negativni utjecaj imaju radovi košnje livada i krmnoga bilja. Od po-ljoprivredne mehanizacije, naj-češća stradavanja divljači uzro-kuju kosilice, a najveće štete su krajem proljeća i početkom ljeta, u vrijeme kada je divljač u najintenzivnijoj reprodukciji. U današnje vrijeme gubici su još i veći zbog primjene novih tehnologija. Mehanizacija na-mijenjena košnji livada i trava u voćnjacima i vinogradima, također je sve brža i učinkovi-tija pa su stradavanja gnijezda i pomlatka sve veća i na tim površinama. Košnja je velika

opasnost za fond divljači zbog stradavanja i zato je nužna po-jačana briga lovaca za zaštitu divljači. Odredbe Zakona o lovstvu propisuju da poljopri-vredni strojevi pri obavljanju radova na površinama na kojima se uzgaja i štiti divljač, moraju imati u funkciji uređaj za plašenje divljači.Pesticidi se koriste širom svijeta već 60 godina, a poznato je da bismo bez njihove upotrebe izgubili trećinu svjetskih usjeva godišnje. Divljač ne uzima kon-taminiranu hranu u fazi njezine akutne toksičnosti zbog mirisa, no kako je s vremenom toksič-nost manja i ne izaziva trenu-tačna ugibanja, divljač počinje konzumirati i takvu hranu ili vodu, a to može imati utjecaj na fiziološke procese u organizmu. Učinak pesticida ovisi o čimbe-nicima toksičnosti i količinama pesticida. Ako se mlade ptice hrane insektima koji su tretira-ni pesticidima, imaju velik rizik od ugibanja. Kada govorimo o pesticidima bitno je spomenuti i problem deratizacije. Na ora-nicama i livadama poljski glo-davci često čine velike štete na kulturama i smanjuju prinose. Njihovo suzbijanje trovanjem važna je mjera, no mora se provoditi stručno. Poznati su brojni slučajevi kada su poljo-privrednici ostavljali brojne

14 / 15

BROJ 123. / OŽUJAK - SVIBANJ 2020.LOVIŠTE

Stoka se može puštati na ispašu isključivo na površinama dopuštenim za ispašu

mamce s otrovom protiv gloda-vaca, što je uzrokovalo trovanja i uginuća divljači.

POŽARI

Požari mogu nastati pri-rodnim uzrocima tijekom dugih sušnih razdoblja

i visoke temperature, udarom munje, a najčešći uzrok požara je ljudska aktivnost koja može nastati nesretnim slučajevima i namjernim paljenjem (piro-mani). Ugroženost pojedinih krajeva kod nas je različita, oko 70 posto požara događa se u južnim krajevima, a preostalih 30 posto u kontinentalnom području. Najveća opasnost od požara je tijekom ljeta, u srpnju i kolovozu, zbog visokih tem-peratura, sušnog razdoblja te većeg broja ljudi na otvorenom. Nesavjesnim paljenjem strništa, livada i pašnjaka te ostavlja-njem vatre bez nadzora, požar se širi u vrlo kratkom vremenu uništavajući brojne biljne i životinjske zajednice. Velike površine zemljišta su zapuštene zbog nepovoljnih gospodarskih uvjeta i depopulacije sela. Na takvim je površinama divljač našla svoj zaklon i mir, no kao česta „agrotehnička mjera“ po-javilo se paljenje korova i ostat-ka vegetacije. Pali se i u proljeće kada stradava mladunčad i gni-jezda ptica. Paljenje ostataka iz biljne proizvodnje na poljopri-vrednim površinama kod nas je česta pojava, iako je stručnjaci ne preporučuju zbog uništava-nja plemenitih biljaka i pozi-tivne mikroflore u tlu. No ako se mora izvoditi, čini se kada su vremenske prilike pogodne i kada su poduzete sve mjere u cilju sprječavanja širenja požara i zaštite divljači. Osim divljači i samoga staništa, u požarima mogu biti uništeni lovno-gospodarski i lovnotehnički objekti, a mogu biti ugroženi stambeni objekti kao i ljudski životi. Posljedice požara su veliki ekonomski gubici, gubici matičnog fonda, poremećena dobna i spolna struktura, a u

teško pogođenim lovištima je upitna i lovna sezona. Preživje-la divljač prisiljena je potražiti novi životni prostor zbog čega dolazi do koncentracije većeg broja divljači na područjima koja nisu stradala u požarima, gdje divljač postaje lak plijen grabežljivcima i krivolovcima. Vrijeme potrebno za oporavak staništa i broja divljači ovisi o veličini požara i vrsti zahvaće-nih površina, tako da oporavak može trajati od nekoliko mje-seci do nekoliko godina. Svi požari imaju negativan utjecaj na lovno gospodarenje i zbog toga bi svatko trebao dati svoj doprinos preventivnim mje-rama zaštite od požara. Neke od mjera zaštite od požara su: izgradnja protupožarnih pro-sjeka u šumama, konstantno motrenje i dojava vatrogascima i policiji te edukacija.

REKREACIJSKE AKTIVNOSTI

S dolaskom ljepšeg vreme-na sve je više ljudi koji se kreću, borave i provode

različite aktivnosti u prirodnim staništima divljači. Najčešće aktivnosti su: planinarenje, biciklizam, trčanje, jahanje, šetnja pasa, a u zadnje vrijeme sve je više i motorista. Rekrea-cijske aktivnosti najviše utječu na mir u lovištima. Ako se divljač neprekidno uznemiruje, ona napušta narušeno stanište i traži bolje životne uvjete. Tako divljač napusti pojedina lovišta, dok je u drugima postala životi-nja sumraka jer su je okolnosti natjerale da se štite mrakom. Tijekom rekreacijskih aktivnosti događaju se i bliski susreti s div-ljači, gdje ljudi nerijetko poku-šavaju dodirnuti divljač. To se osobito odnosi na mladunčad, najčešće srneće divljači. Ljudi drže da je takvo lane napušteno i da mu trebaju nekako pomoći, ne znajući da je srna brižna majka i ne napušta mladunčad, te svojim dodirom prenose miris koji će odbijati majku od laneta i ono će sigurno uginuti

od gladi ili grabežljivaca. Vlasnici pasa često izvode pse šetati po površinama na koji-ma je ustanovljeno lovište, bez povodca. Psi bez povodca brzo nanjuše i uznemiruju te napa-daju divljač. U takvim je prilika-ma vlasnik često nemoćan, ne može nikako zaustaviti psa, a to onda završava kobno po divljač. Još su češći slučajevi kada se vlasnici „riješe“ svojih pasa tako da ih jednostavno ostave u lo-vištu, gdje psi, prepušteni sami sebi, hranu traže po lovištima. Poznata nam je reakcija javnosti kada lovci uklanjaju takve pse iz lovišta u cilju zaštite divljači, ali malo njih priznaje da su pravi negativci nesavjesni vlasnici pasa koji su ih napustili. Čipira-nje je dobra mjera da bi se broj napuštenih pasa smanjio ili da bi se vlasnici kaznili, ako njihovi psi naprave neku štetu. Od ostalih aktivnosti koje na-rušavaju mir u lovištu treba spomenuti skupljanje različitih plodova, kao što su borovnica, divlje jagode, kupine, šipak, ke-sten, žir, gljive, puževi itd. Malo ljudi uopće zna da se svim tim plodovima hrani i divljač i da stalnim prikupljanjem uzima-mo hranu divljim životinjama. Ista stvar događa se i na poljo-privrednim površinama, kada se nakon skidanja poljoprivred-nih kultura pristupa skupljanju preostalih dijelova koji su ostali na zemlji. Danas postoje ogra-ničenja i dozvole za prikupljanje plodova, no kontrola takvih aktivnosti je upitna. Prilikom obavljanja rekreacij-skih i ostalih aktivnosti treba voditi računa da se što manje narušava mir u lovištu, da se ne zagađuje okoliš, da se mladun-čad divljači nikako ne dira te da uvijek ostavimo određenu ko-ličinu plodova koji će poslužiti kao hrana divljači.

OTPAD

Čovjek je jedino živo biće koje proizvodi otpad. Iako je u gotovo svim

naseljenim mjestima organizi-

rano prikupljanje komunalnog i ostalog krupnog otpada, sve veća količina otpada ipak završava u dijelovima lovišta. Različit građevinski, krupni komunalni i poljoprivredni otpad, može rezultirati oz-ljedama i trovanjem divljači. Divljač koja se ozlijedi postaje lak plijen. Nisu rijetki ni pri-mjerci uginulih životinja koji mogu biti izvor različitih bo-lesti za divlje životinje, a takve lešine privlače i sve veći broj štetnika. Broj vrana, svraka i sl. raste zbog neprestanog izvora hrane na odlagalištima. Sve to može rezultirati smanjenjem broja ponajprije sitne divljači, jer su jaja i mladi ptići omilje-na hrana štetnicima. Također, možemo spomenuti i različite glodavce koji se hrane lešina-ma. Takvi glodavci mogu po-stati izvorom zaraze za zdravu divljač, ponajprije mesojede i svejede, koji ih inače konzumi-raju. Rješenje za ovaj problem može se pronaći u strožim kaznama, učinkovitijem nad-zoru, edukaciji i objektima za učinkovito prikupljanje i reci-kliranje otpada.Zbog pojačanog narušava-nja prirodnih staništa, sve je veće značenje zaštite lovišta i divljači. Danas nisu ugrože-ne samo rijetke vrste, nego i ostale vrste koje su još uvijek brojne, iako im pogodna sta-ništa ubrzano nestaju. Koliko je stanje ozbiljno pokazuje i podatak da je u Europi više od 700 vrsta, uglavnom sisavaca i ptica, upisano na Crvenu listi vrsta kojima prijeti izumiranje. Lovci imaju veliku ulogu u zaštiti divljači i mogu značajno doprinijeti odstranjivanju ili smanjivanju različitih negativ-nih utjecaja u staništima. Lovci trebaju uočiti promjene u lo-vištu, moraju znati prepoznati utjecaje koji negativno djeluju na raznolikost prirode te kako se protiv njih boriti. Za to je, ponajprije, potreban aktivan obilazak lovišta te suradnja s mjerodavnim institucijama, stručnjacima i organizacijama.

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA LOVIŠTE

Ministarstvo poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva HBŽ-a, 10. rujna 2019., raspisalo je Javni

poziv za dodjelu sportsko-gospodarskih lovišta u zakup na području Hercegbo-sanske županije (Br. 08-04-26-1995/19). Na taj smo poziv aplicirali za dodjelu lo-višta „Orlov kuk“. Međutim, iako je Javni poziv okončan, odluka na Vladi o dodjeli lovišta još nije donesena. Isto lovište nam je kroz protekle četiri godine privremeno dodjeljivano na godinu dana. Za privre-meno korištenje lovišta u protekle smo četiri godine uplatili 10.800 KM (6480 KM u proračun HBŽ-a, 2160 KM u proračun Općine Tomislavgrad i 2160 KM u pro-račun Federacije BiH). Također, praksom dodjeljivanja lovišta samo na godinu dana, odnosno privremenog korištenja, plaćamo najvišu cijenu u BiH za korisnike lovišta, jer nam se cijena obračunava po površini lovišta, a ne po cijeni planiranoga odstrela divljači. U zadnje četiri godine uspjeli smo u lovištu „Orlov kuk“ sačuvati matične fondove divljači i podići ih iznad biološko-

IMA LI KRAJA POSTUPKU DODJELE LOVIŠTA NA PRIVREMENO KORIŠTENJE?

ga minimuma. Sveli smo krivolov na mini-mum, iz godine u godinu naša su ulaganja u lovište sve veća. Svega toga ne bi bilo da nema ljudi kojima je istinski stalo do zašti-te divljači i prirode, koja nije samo interes nas lovaca, nego i vlastodržaca u cjelini. Međutim, kad prođe jedna lovna godi-na, na početku nove smo u neizvjesnosti hoćemo li ponovno biti korisnici lovišta, hoćemo li uspjeti sačuvati ono što smo teškom mukom i radom napravili?Hoće li inspekcija pokucati na vrata i zau-staviti praksu dodjele lovišta na privreme-no korištenje? Hoće li se zabranom lova ponovno dati krila krivolovu i ubijanju divljači do istrjebljenja? Sve su to pitanja koja nas muče, jer evo od raspisivanja Javnog poziva prođe gotovo pola godine a predmet o dodjeli lovišta na deseto-godišnje korištenje nikako da dođe na sjednicu Vlade Hercegbosanske županije. Ako nema nikakvih objektivnih i formal-nih zapreka, zašto se predmet o dodjeli preostalih sportsko-gospodarskih lovišta u zakup konačno ne stavi na dnevni red i udrugama koje su bile najpovoljniji po-nuđači ne dodijele lovišta na korištenje? Ovakvo stanje neizvjesnosti ne odgovara nikomu, ni osnivačima lovišta, ni lovcima, a ni divljači. Za svoj posao iz područja lov-stva nismo plaćeni, radimo to bez ikakva interesa i materijalne dobiti. No, ako se nastavi ovakav pristup problematici lov-stva, osobito članova Vlade, bojim se da smo uzalud radili sve ove godine. Bojim se

da će se ljudi umoriti! Bojim se da će neka tuđa čizma upravljati i zapovijedati u sferi lovstva! A onda će netko morati preuzeti odgovornost za takvo stanje.Svjesni smo političkih odnosa ili ne-odno-sa (kako god ih hoćete zvati) u našoj žu-paniji. U njih nećemo i ne želimo ulaziti, ali također ne želimo biti kolateralne žrtve možebitnih političkih, stranačkih i među-stranačkih neslaganja. Nadamo se da će do objave ovoga teksta završiti višegodišnja trakavicu oko dodjele preostalih lovišta u zakup na području HBŽ-a.

Mate Buntić

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

16 / 17

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA BROJ 123. / OŽUJAK - SVIBANJ 2020.

HAJKA NA ŠTETNIKE

LD „Jarebica“ Mostar

Krajem veljače 2020., Lovačko društvo „Jar-ebica“ Mostar na čelu

s predsjednikom Makijem Grlom, organiziralo je hajku na štetnike, ponajprije na vuka. Osim članova „Jarebice“ u hajci su sudjelovali lovci iz susjednih lovačkih udruga, ukupno više od 190 hajkača.

Hajka se odvijala na terenu Raške Gore, Planinice i Vrdi. Protekla je bez odstrela, no to nije nimalo smetalo da u restoranu „Kod Dekića“ na Bilima lovci do dugo u noć uživaju u izvrsnoj hrani, druženju i pjesmi.

Anita Bošnjak Begić

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVAWWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA

Na prelijepom platou streljane i u ugodnom ambijentu lovačkog doma u Ilićima, grupa lovaca toga kraja

zajedno sa svojim gostima i prijateljima svečano je obilježila završetak lovne sezone 2019./20. Ova lovna jedinica, koja pripada LD-u „Jarebica“ Mostar, već duži niz godina svečano organizira ovakva druženja s ciljem razmjene lovačkih iskustava i interesa koji se tiču lovstva, kinologije i streljaštva. Te nedjelje već rano izjutra „prodimilo“ je iz lovačke kuće, od vatre koju je potpalio Daka Šarac „Kralj“. Malo potom, počeli su dolaziti i ostali. Među prvima Stanko, koji je najzaslužniji za urednost oko streljane. On se odmah prihvatio škara i padinu oko lo-vačke kuće počeo je čistiti od živice. Za njim Zoran Raspudić „Joskan“, zahvaljujući kojem

FEŠTA ZA KRAJ SEZONE LOVA

ostali mogu „gledati u nebo“ i prepustiti se njegovoj umjetnosti pripreme hrane. Već u 9 sati, Zoran je stavio prase da se peče. Traje to četiri sata, taman za ručak koji je bio za-kazan za 14 sati. Za serviranje je bio „zadu-žen“ Ivo Lovrić, kojem su u pomoć prisko-čili Igor Šarac i Ivo Stojčić. Kad je sve bilo spremno, čast da predvodi molitvu i zahvalu Bogu za blagodati na stolu pripala je babi Jeli, specijalnom gostu na ovom druženju. Pošalice, priče o dogodovštinama iz lova ponajviše iz usta Marija Markića i Stanka „Đuke“ Šarca, vicevi Martina Vukoje i

Ante Raspudića, naših rado viđenih gostiju i prijatelja… Jedan od starijih lovaca ove sekcije, svojevrsni stup ove grupe, Ivan Stojčić, nije, nažalost, mogao biti na ovom događaju. U pitanju su zdravstveni razlozi te mu želimo što brži oporavak i da nam se što prije pridruži. Fešta je zašla duboko u noć, a pojedini su predložili da je organiziramo češće, mjeseč-no. Jer, ovakvo prijateljevanje uz pjesmu, čašicu i jelo, ne može biti suvišno.

Leonard Stojčić

Ovogodišnja redovita sjednica Skup-štine „Save“ održana je 15. ožujka. Nazočila su joj 33 od 37 zastupnika.

Nakon pozdravnih riječi Marinka Džo-ića, predsjednika udruge, zastupnici su minutom šutnje odali počast preminulim kolegama lovcima, a potom je predsjednik Skupštine predložio dnevni red, koji je jed-noglasno prihvaćen. Izvješće o radu udruge podnio je predsjed-nik Skupštine. Prema tom izvješću, prošla

GODIŠNJA IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA

je godina bila vrlo uspješna, što se vidi iz financijskog i ostalih izvješća. Posebno je naglasio dobru suradnju predsjednika Upravnog odbora i ostalih članova toga tijela, dodavši kako očekuje da svi članovi udruge trebaju dati konkretan doprinos nje-zinu boljem radu. Nije bilo rasprave o ovom izvješću i ono je jednoglasno prihvaćeno. Financijsko izvješće podnio je tajnik udru-ge i naglasio da je udruga u prošloj godini imala velike rashode, ali i prihode veće od planiranih, tako da je financijski rezultat na kraju ipak pozitivan. I ovo je izvješće jedno-glasno prihvaćeno. Obrazlažući financijski plan za 2020., taj-nik udruge istaknuo je da je plan urađen uz suglasnost Upravnog odbora udruge te kao takav predložen Skupštini. U raspravi je predloženo da se stavka za nabavku divljači poveća s 35.000 na 40.000 KM, te da se poveća iznos za Streljačku sekciju. Uz ove dvije dopune, plan je jednoglasno prihvaćen.

Izvješćujući o radu Disciplinske komisije, njezin predsjednik Antun Mikić rekao je da je ta komisija u prošloj godini održala dvije sjednice na kojima se raspravljalo o podne-senim prijavama i nakon čega su izrečene stegovne mjere. To izvješće, kao i izvješće disciplinskog tužitelja i lovočuvara udruge, jednoglasno je prihvaćeno.Plan gospodarenja lovištem obrazlo-žio je predsjednik Skupštine. U sezoni 2020./2021., zec i ostala divljač lovit će se prema planu, a Upravni će odbor donijeti odluku o lovnim danima. Udruga će naba-viti i u lovište pustiti divljači u vrijednosti 40.000 KM. Godišnji plan jednoglasno je prihvaćen. Na kraju zasjedanja predsjednik Skupštine je zahvalio svim zastupnicima na sudjelova-nju u njezinu radu.

Blaž Živković


LU „Sava“ Orašje

Radno predsjedništvo skupštine

Zastupnici su bili jednoglasni u odlukama

Skupina ilićkih lovaca i njihovih prijatelja

18 / 19


Kao jednu od mjera sma-njivanja broja štetnika u lovištu, lovci LD-a

„Radovanj“ Posušje, početkom ožujka ove godine, na terenu u Sopču i Konjovcu, organizirali su hajku u kojoj su, osim čla-

JOŠ JEDNA USPJEŠNA HAJKA POSUŠKIH LOVACA

nova sva tri posuška lovačka društva, sudjelovali i brojni gosti iz Hercegovine, Bosne, Imotskog, Sinja…, ukupno oko 450 hajkača.Nakon tople dobrodošlice od stane domaćina, lovci su orga-

nizirano upućeni na svoje čeke. Ubrzo se začuo oštar lavež pasa i pokoji pucanj, a rezultat svega su dvije odstrijeljene lisice i jedna kuna. Proteklih su godina te brojke bile znatno veće, ali je to i razumljivo jer je vidno sma-njen broj dlakavih predatora u lovištu, što za posljedicu ima primjetno veći broj zečeva i jarebice kamenjarke.Nakon zajedničke fotografije i lovačkog ručka, uslijedila je zabava uz glazbu uživo i boga-tu tombolu. Uz dosta lovačkih priča i veselo raspoloženje,

LOVAČKA KUĆA SEKCIJE KREPŠIĆ U FUNKCIJI

Prije tri godine, članovi sekcije Krepšić donijeli su odluku o izgradnji lovačke

kuće. Odmah je formiran građe-vinski odbor i povjerenstvo za prikupljanje novca na dragovolj-

LD „Radovanj“ Posušje

LD „Sokol“ Distrikt Brčko

noj osnovi, ubrzo je ishođena građevinska dozvola i krenulo se s poslom.Po riječima predsjednika sekcije Krepšić, Mije Antunovića, ne-sebičnim zalaganjem nekolicine

fešta je potrajala do večeri.Ovo je dobar primjer spoja ugodnog i korisnog. S jedne strane prigoda je to za dru-ženje lovaca, a s druge strane lovci time rade na zaštiti priro-de i ravnoteže u njoj. Kako su se domaćim lovcima pridružili njihovi prijatelji iz bližih, ali i udaljenijih mjesta, bila je to odlična prilika za predstavlja-nje i upoznavanje prirodnih ljepota kojima obiluje ovaj kraj i koje privlače sve veći broj posjetitelja.

Josip Budimir

članova koji su se aktivno uklju-čili u realiziranje ovog projekta, a uz financijsku potporu svih članova ove sekcije, kao i zna-čajnim financijskim sredstvima iz proračuna Distrikta Brčko, došlo se do faze da je ovaj objekt nakon tri godine od početka gradnje stavljen u funkciju. Po-trebno je izvršiti još neke sitne završne radove na unutarnjem uređenju, fasadi i priključku struje. Prema planiranim aktiv-nostima, ovo će biti završeno do kraja tekuće godine. Iako je lov u Distriktu Brčko

zabranjen već dulji niz godina, lovci ove sekcije čine sve da stvore što bolje uvjete i da funk-cioniranje LD-a „Sokol“ bude na zavidnoj razini kada se omogući lov. Do tada su prinuđeni svoje lovne aktivnosti upražnjavati u susjednim lovačkim društvima, gdje često love kao gosti, a pro-storije lovačke kuće trenutno im služe isključivo za druženja i sastajanja neumornih entuzija-sta koji s pravom očekuju da se lovcima u Distriktu omogući lov u njihovu lovištu.

Niko Ždravac

Nastavak hajke u veselom tonu

Predsjednik Društva Zoran Bakula, s Mariom Hercegom iz Ljubuškog i Perom Zekušićem-Pepsijem iz Čapljine

Druženje pod svojim krovom

Lovačka kuća sekcije Krepšić


Nakon teških i mukotr-pnih vremena koro-navirusa koja su, hvala

Bogu, već iza nas, članovi LU-a „M. M. Bikan“ Vir dali su se na posao uređenja lovišta i unapređenja lovnogospodar-skih objekata svoje udruge. Imati jedan ograđen prostor s karakteristikama pravog prihvatilišta i uzgajališta crne divljači iz kojeg će sutra divljač biti puštana u slobodna lovišta, bila je želja mnogih lovaca ove udruge. Ovih dana, ta se želja i ostvarila. Novcem vlastite udruge i potporom pojedinaca te nekih posuških i virskih gos-podarstvenika koji su dali svoj

IZGRAĐENO PRIHVATILIŠTE I UZGAJALIŠTE ZA DIVLJE SVINJE

doprinos u vidu građevinskog materijala, sagrađen je respek-tabilan ograđeni prostor po-vršine oko 5,5 tisuća kvadrata u koji je za početak smještena jedna bređa, za okot spremna divlja krmača i jednogodišnji veprić, a njima će se uskoro pridružiti još nekoliko divljih svinja čija je nabavka već u fazi dogovora.Tajnik, ujedno i lovočuvar udruge Elvis Budimir, posebno je istaknuo marljivost i zalaga-nje mladih lovaca koji su svo-jim radom dali golem doprinos izgradnji uzgajališta, prisjetivši se teških vremena korone: „Za-brane koje su tada rezultirale i

LU „M.M. Bikan“ Vir

određenim ograničenjima nisu zaobišle ni našu udrugu, pa je tako naše vodstvo prethodno planirane akcije i radove u lovištu prolongiralo za neka bolja i sigurnija vremena koja su, evo, došla i tek ovih dana projekti su dočekali svoju rea-lizaciju.“ Na tajnikove riječi nadovezao

se Ivan Jurišić, novi predsjed-nik udruge: „Dužnost nam je i obveza svoja lovišta obnavljati i unapređivati, pa sad nastav-ljamo gdje smo stali prije epidemije. Kako bismo što spremnije dočekali novu lovnu sezonu, odradili smo puno bitnih stvari te različitih akcija i radova u lovištu. S ponosom

Pojilo kapaciteta dvanaest kubičnih metara

Mladost u akciji

Ograđivanje matama

Trenutak ubacivanja svinja u prihvatilište

20 / 21


izdvajam upravo ovu koja je rezultirala izgradnjom prihva-tilišta – uzgajališta za crnu divljač. Mogu reći da je ona odavno bila nedosanjani san lovaca u našoj udruzi. Ovom prilikom zahvaljujem svim lovcima koji su sudjelovali u akciji te našim podupirateljima koji su nam pomogli završiti ovaj vrijedni projekt.“Nakon završetka radova lovce su prigodnim ručkom poča-stili Tomislav Jurišić i Jakov Polić, članovi udruge. Tijekom

objeda donesena je odluka o izgradnji jedne kućice s trije-mom u neposrednoj blizini ovoga uzgajališta, koja će slu-žiti kao ostava i spremište za hranu namijenjenu stanarima uzgajališta te kao sklonište lovcima u hladnim i toplim danima. Ispod veličanstvenih zagorskih borića, bit će to više nego ugodan odmor nakon posjeta uzgajalištu.

Mladen Bešlić

Nakon završetka vrlo uspješne lovne sezone, novo vodstvo LD-a „Rujan“ Kočerin nastavilo

je s inicijativama i aktivnostima koje su primjerene djelatnosti lovačke udruge. Prije početka vegetacije, članovi druš-tva postavili su nekoliko solila i kuku-ruznih hranilišta u lovištu te očistili ranije izgrađena pojilišta za divljač. Uz pomoć donatora i vlastitim novcem napravljen je novi ured u Lovačkom domu Lipovci. Glavni donatori bili su „Chemo Commerce“ Kočerin, „Stolari-ja Mico“ Potkraj i „Namještaj Glavina“ Knešpolje. Bilo je i osobnih donacija članova društva. Tako je pribavljen

NOVO VODSTVO I NOVE INICIJATIVE

uredski stol, laptop, pisač, metalni ormar za odlaganje lovačkog oružja i još druge korisne stvari kojima je ispunjen nanovo izgrađeni ured.Početkom travnja ove godine u lovištu je ugašen potencijalno ugrožavajući požar. Gorjela je šuma na području Rujna i Ku-šanovca. U cjelonoćnoj borbi spriječeno je širenje vatre u kritični dio lovišta i po-dručje na kojemu bi bilo nemoguće gasiti. U gašenju požara sudjelovali su članovi DVD-a Kočerin i LD-a Rujan, koji su većinom i vatrogasci i lovci te dijele član-stvo u obje udruge. U gašenju su sudjelo-vali i mještani sela Rujna u čijoj se blizini događao ovaj požar. Ovo se lovačko

LD „Rujan“ Kočerin

društvo i zove po selu Rujnu na čijem se području nalazi možda i najljepši dio lovišta. Mještani Rujna također su članovi i podupiratelji ovoga lovačkog društva.

Ivan Mikulić

Ručak na otvaranju uzgajališta

Novi ured u Lovačkom domu Lipovci

Postavljanje solila i hranilišta u lovištu Rujan Vatrogasci DVD-a Kočerin i lovci LD-a Rujan


Izvještajno-izborna skupština LD-a „Te-trijeb“ Kupres, kojoj je nazočilo 50 zastu-pnika, održana je 29. veljače 2020. u ku-

preškoj vijećnici. Na dnevnom su redu bile tri točke, među njima i izbor novog vodstva ove, po broju članova najveće kupreške udruge građana. Za novog predsjednika LD-a „Tetrijeb“ Ku-pres jednoglasno je izabran Denis Raič, a za dopredsjednika dr. Nediljko Ćaleta-Zubar.

IZABRANO NOVO VODSTVO UDRUGE

U Izvršni odbor Društva, uz imenovanog predsjednika, izabrani su: David Duman-čić, Anđelko Mihaljević-Čađo, Goran Vila, Niko Ivić-Piko i Zrinko Svalina.Članovi Nadzornog odbora su Toma Tu-ralija, predsjednik te Ilija Ivić i Ante Galić. Na prijedlog Skupštine Društva, za do-prinos razvoju i očuvanju ove udruge u proteklom razdoblju, dotadašnjem pred-sjedniku Marku Juriču-Popu uručeno je

Iako je u Distriktu Brčko na snazi zabrana lova koja traje već 10 godina, lovci

„Sokola“ kontinuirano se brinu

BEZ OBZIRA NA ZABRANU LOVA, BRIGA ZA DIVLJAČ NE PRESTAJE

LD „Tetrijeb“ Kupres


o divljači. Kao i prehodnih, tako je i ove godine nastav-ljena sjetva kukuruza koji će poslužiti kao hrana za divljač u

zimskim uvjetima. Po riječima predsjednika sekcija Nike Tomića i Mije Borca, u sekci-jama Dubrave i Skakava Donja kukuruzom je zasijano oko 1,5 hektara površine. Sredstva za sjetvu osigurana su dra-govoljnim prilozima i radom članova ovih sekcija. Osim zimske prihrane redovito se iznosi sol u lovište. U ove dvije lovačke sekcije izgrađeno je preko 20 solila za divljač, a u zimskom razdoblju hrana se

iznosi u više hranilica za zr-nastu hranu, pretežito kukuruz u zrnu i klipu.

Niko Ždravac

Odličje prvog reda Lovačkog saveza Her-ceg Bosne. Skupština je protekla u najboljem redu i lovci su pokazali zajedništvo kakvo se od njih i očekuje. Druženje je nastavljeno uz mezu i čašicu do kasno u noć, a novom vodstvu uz čestitke na izboru želimo i puno sreće u daljnjem radu.

Zrinko Svalina

Druženje poslije skupštine

Donacija Domu zdravlja

Odličje prvoga reda Marku Juriču-Popu

Lovačka skupština u kupreškoj vijećnici

Priprema zemljišta za sjetvu kukuruza

22 / 23


Lovci lovačke sekcije Čali-ći, koja djeluje u sastavu Hrvatske lovačke udruge

„Orao“ Čitluk, početkom ožujka zasukali su rukave uhvativši se oranja, zasijavanja i prosijecanja staza. Povoljno, ne odveć hladno i

LOVCI SE UHVATILI ORANJA I SIJANJAsunčano vrijeme u potpunosti im je išlo na ruku, tako da su u navedenoj akciji proizveli oko 7,5 tisuća četvornih metara ora-nica na području planine Trtla.Prije nego se pristupilo akciji oranja i zasijavanja, navedeno zemljište valjalo je očistiti od

gustog raslinja, makije i korova, što je pojava koja se nažalost iz dana u dan može sve više vi-djeti ne samo u lovištima nego i u ovdašnjim poljima koja su se ne tako davno uredno, bez ostataka orala i zasijavala. Na-vedenu akciju kao i sve slične

Ovih smo dana svjedoci priča, a i uvjerili smo se u to na terenu, da

divlje svinje nanose velike štete usjevima ječma, pšenice, zobi, a pogotovo kukuruzu. Ovo se događa na gotovo čitavom teritoriju Distrikta Brčko BiH. U ime zemljoradnika, lovaca,

DIVLJE SVINJE KORISTE NEBRIGU VLASTI ZA LOVIŠTE

zemljoradnike u njihovoj želji da im se nadoknade štete na usjevima i držimo da je preve-lik broj divljih svinja rezultat nebrige za lovište i divljač u Distriktu Brčko.Nadamo se da će Vlada Distrik-ta Brčko smoći snage i početi rješavati gorući problem ovdaš-njeg lovstva koji stoji neriješen već deset godina. Također se nadamo da će problem štetnika rezultati lovom na štetnike, slično kao i krajem veljače ove godine, kada je u organizaciji lovačkih društava, a po odobre-nju Vlade Distrikta Brčko, pro-vedena hajka na štetnike.

Niko Ždravac

Lovačko društvo „Rado-vanj“ Posušje, točnije članovi njegove lovne

jedinice „Jug“, sekcija „Oso-je“, u Čitluku su kupili 10 odraslih zečeva i pustili ih u lovište. Zečevi su izuzetne kvalitete, u odličnu fizičkom i zdravstvenom stanju, sa svim odlikama kvalitetne divljači.

NOVI ZEČEVI U LOVIŠTU „OSOJE“



Ljudi iz ove lovne jedinice uvjereni su da će ovih desetak zečeva znatno osvježiti krv postojećeg fonda te poručuju kako neće stati na ovoj akci-ji. Do početka nove sezone, odradit će niz drugih akcija i radova u svome lovištu.

Josip Budimir

članova našeg društva apelira-mo na vlasti u Distriktu Brčko da nešto poduzmu kako bi se stanje promijenilo. Kako smo saznali mnogi će zemljoradnici biti prinuđeni podnijeti tužbe za nadoknadu štete koju divlje svinje nanose njihovim usje-vima. Mi lovci podržavamo

HLU „Orao“ Čitluk koje su se provodile organizirao je predsjednik sekcije Ivan-Ivo Glamuzina.Osim oranja i zasijavanja, ra-dilo se i na prosijecanju novih i čišćenju starih staza, čišćenju pojilišta i izgradnji solila i hra-nilica.U svemu što je planirano uraditi u sekciji morat će sudjelovati svi lovci, a ima ih 45, rekao je pred-sjednik Glamuzina.

Stojan Musa

Priprema zemljišta...Sadnja... Prosijecanje i čišćenje staza...

Tragovi divlih svinja u kukurzu

Nositelji akcije: Krešo Mitar, Mate Bošnjak, Ivan Mitar i Mario Mitar


Požar u ramskom lovi-štu – sekcija Lug. Požar je zahvatio lovište LD-a

„Vepar“ Prozor – Rama i to gospodarskih jedinica Donje Rame, gdje lovištem gospodare sekcije Lug i Gračac. Prvi po-žar primijećen je na lokacijama Zagradačke Rike, Gračanice, Munikoza i to u večernjim satima, 6. travnja tekuće go-dine. Tu je zahvaćen odjel 30 degradirana šuma ispod vrha Sičenika u mjestu Gumenjaci. U sljedećem razdoblju požar se proširio lijevo prema selu Parcani, gdje su odjeli: 28, 27

OZBILJNI POŽARI U LOVIŠTU

i 24, pa sve do Gunjevih kuća te dalje na desnu stranu gdje su odjeli od 30 do 34 – visoka šuma. Požar je tu i ugašen, za-hvaljujući pojedinim lovcima sekcije Lug i drugim lovcima iz drugih sekcija koji su došli na ispomoć pri gašenju požara. Uz pravodobnu organizaciju Jure Kuraja, koji je tu na tere-nu i predsjednika sekcije Lug, Branka Rotima. Požar je uga-šen 10. travnja. Drugi dio požara prostirao se na Gračacu od Vodozahvata, preko ravnice do Pomena, na ovom području požar je gasilo

vatrogasno društvo Prozor – Rama. Zbog velike nepristu-pačnosti terena, lovačke staze koristili su vozači krosera za dostavu vode i vlasnici osobnih automobila – džipova. Poža-rom su uništena staništa sitne i krupne divljači, ponajviše zeca, srne i divlje svinje. Uništene su tri hranilice i dvije kamere. Brzom reakcijom lovaca uspje-la se izbjeći veća katastrofa.

Požar u ramskom lovištu – sekcija Gračac. Prva vatra u ovom sekcijskom lovištu poja-vila se u napuštenom naselju Heldovi. Nepristupačnost te-rena i kasni sati nisu dopuštali nikakvu reakciju. Drugi dan vatra se kretala prema Skrbo-nosu te preko crvene zemlje u Krešin. Lovci iz Neraja po-kušavali su zaustaviti vatru na Skrbonosu, ali nisu uspjeli. Su-tradan, lovci iz Neraja i Usti-rame te pojedini dobrovoljci iz MZ-a Ustirama, kao i vatro-gasci općine Prozor – Rama, kreću u pomoć i zaustavljaju vatru kod potoka Klekovca te iznad naselja Neraji. No, vjetar

je ponovno rasplamsao vatru iznad samih kuća, naselja Ne-raji te u pravcu Klečke stijene. Lovci su ponovno izišli na teren i gasili požar zajedno s predsjednikom sekcije, Antom Džaltom – Coletom i mješta-nima M Z-a Ustirama – na čelu s mjesnim predsjednikom Jurom Džaltom i ovaj put požar je uspješno zaustavljen. Bježeći od vatre, predsjednik Cole upao je u vir i ostao bez hlača, morao je na sušenje. Budući da je ovo teren sun-čane strane, iako je jedan dan vatra bila ugašena sutradan bi se ponovno pojavila, pa tako i ovaj put, krenula je iz Krešina prema Klečkoj stijeni. Ista eki-pa lovaca krenula je na gašenje požara preko Medvjeđe glave prema Lazu, a lovci sekcije Prozor zajedno s Mirom Doli-ćem krenuli su od Kleka prema Kućanima na 50 metara uda-ljenosti od crkve. Nakon gaše-nja, vatra je ponovno krenula od Klečke stijene prema nase-lju Došćica. U međuvremenu gorjelo je od Grevića prema Kućanima i Tošćanicima, gdje opet na gašenje izlaze lovci te vatrogasci i pojedini mještani. Na tim požarištima čule su se i detonacije mina. Dok je gaše-no ovo požarište, stigla je doja-va da gori i groblje na Ustirami i brdo Nako iznad sela. Spustili smo se uz pomoć vatrogasaca iz Rame i ugasili požar iznad samog naselja Ustirama, a tu se broj gasitelja požara kretao od 50 do 70 ljudi. Izgorjeli su hektari i hektari niske de-

LD „Vepar“ Prozor – Rama

Gasitelji požara koji su spasili visoku šumu

Usturana - odlazak na gašenje požara Zaduživanje naprtnjača

24 / 25


gradirane šume i veće plohe borova. LD „Vepar“ i sekcija Gračac izgubili su jedno važno lovište, a bilo je stanište divlje svi-nje, srneće divljači te sitne divljači. Danas je ovo pretvoreno u crnilo što prirodi ne pripada, a znamo da priroda ne oprašta. Zahvaljujemo predsjedniku sekcije Coletu te svim lovcima i sudionicima u gašenju požara, dragovoljcima MZ-a Ustirama na čelu s Jurom Džaltom, vatrogascima opći-ne Prozor – Rama, helikopteru OS-a BiH koji je gasio vatru dva dana po nekoliko sati. Zahvaljujemo dragom Bogu što nam je na kraju poslao kišu i snijeg, jer smo ostali na zadnjim atomima snage, izmore-ni i fizički i psihički.

Požar na Makljenu. Požar je zahvatio i Makljen, odnosno dobrošku stranu, Kozje stijene pa prema Crnom vrhu – odjel 168. Gospodarska jedinica Voljice Pidriš, odjel koji je bio obuhvaćen degradiranom i vi-sokom šumom, izgorio je oko 80 % prema izjavi lugara s terena, Ivanka. Zahvaljujući konfiguraciji terena, požar se nije proširio. Prema informacijama s terena, požar je uspješno zaustavio put. Na ovom požari-štu u gašenju su sudjelovali lovci sekcije Prozor i Uzdol, te vatrogasno društvo Pro-zor – Rama. Među sudionicima u gašenju požara bilo je 35 lovaca, prema izjavi Mire Dolića – staroga lovca.

Ivan Lovrić

POSTAVLJENO PETNAESTAK HRANILICA ZA DIVLJAČ

Početkom proljeća foj-nički su lovci počeli sa zasijavanjem određenih

površina žitaricama za divljač, a nakon proljetnog zasijavanja pristupili su iznošenju hrane, ponajprije kukuruza za divlju svinju i soli za srneću divljač. Usporedo s tim pravili su viso-ke čeke i hranilice.Nekad smo stotine kilograma kukuruza iznosili po lovištu, ali je većina toga propadala prije nego ga divljač nađe. Za-dnjih nekoliko godina pravimo hranilice od starih bojlera, a

osim što su vrlo korisne i ču-vaju kukuruz od vlage, one su i ekonomične jer jedna košta desetak maraka, a kukuruz u njima „čeka“ dok divljač ne aktivira hranilicu.Prije nekoliko godina imali smo jednu hranilicu i zbog krivolova smo krili njezinu lokaciju koliko smo mogli. No to nije smanjilo krivolov pa smo ove godine odlučili to ra-diti obrnuto. Hranilice se neće skrivati, a više će se raditi na prijavljivanju krivolova. Prijaš-njih smo godina imali proble-

ma jer policija nije posjedovala terensko vozilo te po prijavi krivolova nije imala uvjete za izlazak u lovište. Od ove go-dine je i to drugačije, dobili su terensko vozilo te se nadamo njihovoj pomoći.Trenutačno je na širem po-dručju našeg lovišta postav-ljeno petnaestak hranilica na koje divljač redovito dolazi, a u njihovoj izradi i postavljanju pomagali su nam i članovi LD-a „Divokoza“ iz Fojnice.

Dragan Perica

HLD „Vepar“ Fojnica

Ustirama...

Hranilica za divljačPostavljanje hranilice Sijanje zobi Zemljište za kukuruz i zob


Pred sami Uskrs, na po-dručju Gorice, Sovića i Gruda, vatra je punih

tjedan dana polako ali sigurno gutala nisko raslinje, šume i livade. Vatra koja je izbila 4. i 5. travnja, proširila se na brda između Sovića i susjedne op-ćine Posušje, a šteta od požara bila bi itekako veća da na teren nisu izašli brojni mještani spo-menutih mjesta, među kojima je bilo i dosta lovaca, i s velikim naporima najprije požar uspo-rili, zatim zaustavili, a onda i konačno ugasili na Veliki petak i Bijelu subotu, tako da je malo nedostajalo da se ide gasiti čak i na sami Uskrs. U ponedjeljak i utorak, 6. i 7. travnja, vatra je došla na brda iznad naseljenih mjesta u Sovi-

POŽARI U HERCEGOVINI

NI LOVIŠTA U GRUDA MA NISU OSTALA POŠTEĐE NA

ćima te su morali intervenirati pripadnici DVD-a Gorica i VD-a Grude. Zajedno s mje-štanima gasili su požar koji je prijetio kućama. Tri su dana mještani sela Bobanova Draga u Sovićima organizirano od-lazili do lovačke kuće na brdu Šušnjari i odatle s naprtnjača-ma na leđima išli vatri ususret, vatri koja je bila nekoliko kilometra široka, kako bi je zaustavili i spriječili najgore, a to je da proguta borovu šumu koja se nalazi na brdu iznad sela, posađenu tridesetih go-dina prošlog stoljeća u svrhu zaustavljanja poplava zbog erozije tla. Iako je divljanje vatre zaustav-ljeno, ostala je golema šteta za ekološki sustav na brdima. U vrijeme kad je zec pred ko-ćenjem, a brojne druge vrste pronalaze svoj dom i hranu, požar je učinio štetu koju je na prvi pogled teško sagledati. Uz to, gorjelo je više puta na poljima koja su dio velikog Imotsko-bekijskog polja pa su nastradala i staništa broj-nih ptica, a fotografija pačjeg gnijezda preko kojeg je vatra prešla i ostavila ga pougljenog zorno svjedoči u prilog tomu. Tako da se s pravom pitamo, kad će biti zaustavljeno div-ljanje pojedinaca koji ostave otvoren plamen bez nadzora

Zimski san učinio je svoje pa je nakon buđenja krenuo u potragu za hranom kako bi nadokna-dio potrebne minerale i vitamine. Kilogram

slanutka posađenog uz među duž cijele oranice zasa-đene krumpirom nestao je tijekom noći. Ostalo je tek nekoliko zrna koja su mu promakla i tako ostala gola – nepokrivena zemljom. Pitanje je kako li mu je samo sjeo na želudac imajući u vidu da je sjeme kupljeno u poljoprivrednoj apoteci bilo tretirano? Uz slanutak počastio se i ponekim krumpirom. Bilo kako bilo novi slanutak je opet posađen, ali ovaj put uz upotrebu repelenta i očekivati je da će ovaj put jazo zaobići ovu destinaciju nadomak samih kuća. Da ne bi ispalo kao lažna optužba postoje očevici koji su ga proteklih noći viđali između samih kuća, a na mjestu počinjene štete ostavio je i tragove svojih šapa s oštrim kandžama. Nitko drugi nego jazo.

Ante Đikić

JAZO SE POČASTIO SLANUTKOM

LU „Zavelim“ Roško Polje

Pačje gnijezdo nakon požara

26 / 27


NI LOVIŠTA U GRUDA MA NISU OSTALA POŠTEĐE NA

ili čak pale namjerno. Naime, drugi i treći dan je tridesetak mještana Bobanove Drage išlo gasiti požar na dvije lokacije, uz pomoć vozila i pripadnika VD-a Grude i DVD-a Gorica. Od požara je kasno u četvr-tak navečer ostao jedan krak, odnosno dio koji su iscrpljeni gasitelji ostavili za petak, a kad su u petak na požarište stigli isti ti mještani gasiti požar, uz pomoć pripadnika i vozila DVD-a Gorica koji su došli do lokaliteta Kamenolom, samo nekoliko stotina metara dalje aktivirao se veći požar koji se pojavio baš u petak jutro, da-kle, netko je ničim normalnim izazvan tim novim požarištem, neovisnim od onoga koji je trajao već nekoliko dana, „pri-

uštio posla“ pripadnicima lo-vačke sekcije Grude koji su taj požar gasili dva dana. Listopadna šuma koja je ite-kako oštećena i nisko raslinje će se postupno obnoviti, novi šušanj će s vremenom stvoriti uvjete za razvoj sitnih organi-zama kao dio lanca i oporavka prirode, možda se oporavi i oštećeni životinjski svijet, možda ne bude novih požara… A i ovaj koji je prošao, kao i oni prije njega, ostavljaju gorak okus o nesavjesnom ponaša-nju pojedinaca i pitanja, tko to pali, s kojom namjerom, i može li tko zaustaviti divljačko ponašanje, taj čistokrvni van-dalizam i ekocid.

Marko Čuljak

Sekcija Hamzići jedna je od sedam sekcija Hrvatske lovačke udruge „Orao“ Čitluk. Gospodari lovištem površine 21 km², koje se nalazi na zapadnom dijelu

općine Čitluk, na granici s Ljubuškim i Širokim Brijegom. U sekciji su 43 člana. Lovci ove sekcije proteklih su dana bili jako aktivni u lovištu. Ponajprije, zasukali su rukave, naoštrili škare i motorne pile te prionuli prosijecanju zapuštenih staza. Na lokalitetu Bora-jine, očistili su više od tri kilometra staza. Za prihranu div-ljači postavili su u lovištu na desetke hranilica te žitaricama zasijali više od šest duluma oranica. U ovim akcijama lov-cima su se, sa svojim traktorima, pridružili mještani Mario Ševo i Ante Ivanković, kojima na ovaj način udruga iskreno zahvaljuje na pomoći. Za dane ljetnih suša valja pripremiti i očistiti pojilišta-lokve u lovištu i napuniti ih vodom, a žita-rice požeti i spremiti za prehranu divljih svinja u uzgajalištu, što su također poslovi koje su lovci sekcije Hamzići sa zado-voljstvom obavili.

Miran Radišić

RADNO PROLJEĆE LOVACA IZ HAMZIĆA

HLU „Orao“ Čitluk

Umorni, ali zadovoljni što su pomogli ugasiti požarSvinje s praščićima

Milekija i Kocka pune vodom pojilište za divljač


Stručna služba Društva, 24. veljače 2020., donijela je Elaborat o prebrojava-

nju divljači u kojem je propisa-no vrijeme i način prebrojava-nja divljači u odžačkom lovištu.

PREBROJAVANJE DIVLJAČIPrebrojavanje srna obavlje-no je metodom transekata u tri uzastopna dana, 6., 7. i 8. ožujka, ujutro od 6 do 9 i predvečer od 15.30 do 18.30 sati.

Prebrojavanje divljih svinja obavljeno je metodom proma-tranja na hranilištima, a kao provjera i metodom kružnih transekata utvrđivanjem trago-va u snijegu.

Prebrojavanje sitne divljači (zec i fazan) obavljeno je 8. ožujka, metodom primjerenih ploha.Brojno stanje navedenih vrsta divljači utvrđivat će se i meto-dom lovnog indeksa (povrat-nog računanja).Prebrojavanje srneće divljači transektima, krupne divljači na temelju tragova u snijegu, cor-vida i ostalih vrsta, prebrojava-nje pataka i drugih močvarica te šljuka u preletu, radili su profesionalni lovočuvari Božo Grgić i Mersed Kosovac.Stručna služba Društva sumi-rala je i obradila sve prikuplje-ne podatke o divljači, uzevši u obzir i izvješća o opažanju divljači tijekom cijele godine.

Nedžad Garić

Na području općine Stolac nalaze se brojni nacionalni spomenici. Neki od njih su, osim domaće registraci-

je proglašenja nacionalnim spomenikom, registrirani u tome statusu i na međuna-rodnoj razini. Stolac obiluje i biserima očuvane prirode, a jedan od njih je i pri-rodno sakriveni lokalitet Istup, pravo malo čudo prirode i raj za oko svakog prolazni-ka i turista. Istup se nalazi na sjevernom dijelu opći-ne Stolac. Na njemu se, jedno uz drugo, nalaze dva jezerca u koja voda dotječe s visokih strmih litica, iz izvora u pravcu naseljenog mjesta Ljubljanice. U narod-nom rječniku jezerca su poznata kao Mala Golubinka i Velika Golubinka. Voda od

PRIRODNI STOLAČKI BISER "ISTUP"izvorišta do jezeraca dotječe bez većih gubitaka, jer tijek vode cijelim tim doto-kom osigurava kamena podloga. Lokalitet je sastavni dio lovišta Stolac, koje je u zakup dobilo Lovačko društvo „Jarebica kamenjarka“ Stolac. Lokalitet je prirodno pojilište za divljač. Voda u jezercima uvi-jek je bistra i čista. Osim vrijednosti za samu divljač, lokalitet u posljednje vrije-me posjećuje sve veći broj znatiželjnika i turista, poglavito mlađe životne dobi. No samo se rijetki odvaže kupati u jezercima, jer je voda dosta hladna tijekom cijele godine. Većina posjetitelja napravi samo fotografije za uspomenu. Siguran pristup lokalitetu skoro je nemoguć preko sjeve-rozapadnih i sjeveroistočnih dijelova, a s

juga se može doći dosta blizu vozilom ili pješice, makadam-skim lokalnim putom. Zbog svoje prirodne skrivenosti loka-litet je do sada bio dosta slabo posjećivan, osim onih koji su to činili s čistim ciljem – posjetiti Istup. Vrijedi doista posjetiti i pogledati Istup, svakom ljubite-lju prirode. Zar to ne svjedoče i ove fotografije?

Ivica Perić

LD „Fazan“ Odžak

LD „Jarebica kamenjarka“ Stolac

Kupalište za one najhrabrije Istup - stolačko čudo prirode

28 / 29


Lovci sekcije Krehin Gradac gos-podare lovištem na jugoistočnom dijelu općine Čitluk. Radišni su

to ljudi, gotovo svaki od njih ima svoje vinograde i proizvodi vina plemenitih sorti i izuzetne kvalitete i pitkosti. Osim što su radišni, oni su i izuzetni lovci te iznad svega dobri domaćini koje re-dovito pohode gosti iz drugih sredina. Rado ovdje svrate lovci iz susjednih sekcija i lovačkih udruga, kao i u slučaju ove radne akcije, kad su im u gostima bili lovci iz HUL-a „Kravica“ Ljubuški: Andrija Dugandžić (Beca) iz Miletine,

PROČIŠĆENO TISUĆU I PETSTO METARA ŠUMSKIH STAZA

Majki Skoko iz Toronta i Mario Herceg iz Ljubuškog.Akcija prosijecanja i čišćenja staza u lovištu ove sekcije započelo je 8. ožujka u ranim jutarnjim satima. Odziv lovaca bio je odličan: od 51 lovca koliko ih je u ovoj sekciji, njih četrdesetak s mehanizacijom i potrebnim alatima bilo je na zbor-nome mjestu. Za trajanja akcije prosječeno je i očišćeno oko 1500 metara staza i putova. Predsjednik „Goluba“ Tomislav Filipović među prvima se dohvatio alata i počeo

raditi, a pokazao se i izuzetnim domaći-nom i organizatorom. Skupiti četrdesetak ljudi i isplanirati dionice koje treba odra-diti dosta je zahtjevan zadatak, ali ništa manje nije zahtjevno ni dočekati sve te ljude u kući, postaviti stolove s hranom i pićem, poslužiti… A na meniju je bilo doista svega: različite salate, pečena janje-tina, lešo meso, meso s roštilja…, sve slijed za slijedom. Taman kad pomisliš da je gotovo, stiže nova tura… A tek vino, e to je posebna priča. Vjerojatno zbog vrste tla, vode ili minerala, ovo podneblje ima izu-zetno kvalitetna vina. Domaćini su iznijeli najbolje vino što ga imaju, sve iskre iskaču iz njega... Iako je bila korizma, lovci su zapjevali bećarac jer kakvo je to druženje u Brotnju a da se ne zapjeva. Treba, svaka-ko, napomenuti, da su svoje kolege u ovoj prigodi počastili Darko Pehar i Jadranko Prusina, dvojica mladih lovaca. Zahvalju-jemo im, a nove lovce pripravnike u sekciji Krehin Gradac s radošću očekujemo.

Miljenko Mijatović

Iako je pandemija Covida-19 usporila, a u pojedinim dijelovima i zaustavila pojedine aktivnosti u radu lovačkih udruga, lovci nisu ostavili svoja lovišta bez

nadzora i brige za divljač. Tako su u Lovačkom društvu „Jarebica“ iz Mostara lovci sekcije „Polog“ ovo vrijeme radno iskoristili i svoje lovište obogatili vrijednim lov-nogospodarskim objektom. U reviru „Donji Pologi“ nad Lazinom izgradili su pojilište za divljač. Prvosvibanjske praznike proveli su radno pripremajući podlogu za be-ton, a dok se bude čitao ovaj tekst divljač će ovdje moći „gasiti“ žeđ, a posebno će im dobro doći za ljetnih vrelih i sušnih dana. Lovište sekcije Polog veličine oko 4000 ha posebice je poznato po staništima jarebice kamenjarke i zeca. Problem nedostatka vode u lovištu lovci nado-knađuju izgradnjom lokava. Kako nam reče predsjednik sekcije Ivan Marić Ika, planiraju u još nekim dijelovima lovišta izgraditi pojilišta i tako divljači pomoći da o(p)stane na svojim stoljetnim staništima.

Vlado Bošnjak

NOVA LOKVA

LD „Golub“ Čitluk


Lovci sekcije Krehin Gradac

Ovako je to bilo toga prohladnog ožujskog jutra...

Lovci sekcije Polog na radnom zadatku


Prebrojavanje divljači. Ovogodišnje prebroja-vanje divljači u lovištu

LU-a „Sava“ obavljeno je 23. veljače. Obrađeni su podaci za deset primjerenih ploha s različitim bonitetom i razre-dom, za što su bile zadužene sve sekcije. Kako je ovo bio i posljednji dan lova u sezoni,

POSLIJE LOVA, USLIJEDILE SU

DRUGE AKTIVNOSTI

nakon prebrojavanja lovci su se okupili na zajedničkom ručku u lovačkoj kući sekcije Oštra Luka. Dvjestotinjak lovaca, uz dobar meni i glazbu, zabavljalo se i družilo do u kasne večer-nje sate.Pušteno matično jato. Na sjednici održanoj početkom siječnja 2020., Upravni odbor

udruge donio je odluku o na-bavci matičnog jata u vrijedno-sti 10.000 KM, s omjerom 1:3 u korist koka. Fazani su i ove godine ugovoreni s fazaneri-jom iz Posavske Mahale, koja ih je dostavila 10. ožujka 2020., kada su i pušteni u lovište, u nazočnosti predstavnika Upra-ve za šumarstvo Županije Po-

savske. Treba napomenuti da su fazani bili zavidne kvalitete, što daje nadu da će se popravi-ti stanje ove divljači u lovištu.Streljačko natjecanje. Čla-novi Streljačke sekcije „Save“ organizirali su 17. svibnja 2020. prigodno natjecanje u gađanju glinenih golubova. Mogli su sudjelovati svi članovi udruge koji žele izboriti pravo da sudjeluju na natjecanjima koje organizira Lovački savez Herceg Bosne. Takvih će natje-canja, bez obzira na probleme s koronavirusom, biti, ali ne onako kako je to predviđeno planom Saveza. Đuro Oršolić, predsjednik Streljačke sekcije, upoznao je lovce-natjecatelje s propozicijama natjecanja, napomenuvši da 10 najboljih natjecatelja ulazi u uži izbor za iduća natjecanja. Iako su bile obaviještene sve sekcije, odziv nije bio očekivan. Službeno se natjecalo 30 lovaca, te jedan dio lovaca koji su bili izvan konkurencije i željeli su provje-riti svoje streljačke sposobno-sti. Dobro je što je među natje-cateljima bilo i mladih lovaca. Prvi su se put natjecali, ali su postigli zavidan rezultat te se nadamo da će oni u budućno-sti osvajati nagrade i dostojno predstavljati našu udrugu.

Blaž Živković

Povjerenstvo za ocjenjivanje trofeja divljači okupilo se 8. ožujka 2020. u pro-storijama LD-a „Vepar“. U povjerenstvu

su bili: Ivo Zane, Ivan Franjušić (Pešin) i Vlat-ko Drežnjak. Sve prisutne najprije je pozdravio predsjednik društva Marijo Drežnjak. Na ocjenjivanje je dano osam rogovlja srnjaka te dvije lubanje vuka. Kvaliteta ocijenjenih trofeja poboljšala se u odnosu na prethodne godine, što je lovcima toga društva pokazatelj da nas-

OCJENJIVANJE TROFEJA

tave s dosadašnjim načinom uzgoja i lova srneće divljači. Uglavnom, tro-feji su nosili 80 do 100 bodova, osim trofeja lovca Zorana Križanca s os-vojenom srebrnom medaljom, koji je stekao odstrelom na Kolivretu. Oci-

jenjene su također i dvije lubanje vuka i obje su dobile brončanu medalju. Vukove su odstrijelili Milenko Dolić i Tomo Zane u lovištu Sajina – Makljen i Raduša.

Ivan Lovrić


LD „Vepar“ Prozor – Rama

Druženje na zatvaranju lovne sezone

Odziv na streljačko natjecanje nije bio očekivan Preuzimanje matičnog jata

Članovi povjerenstva

Raduški vuk - Tomo Zane

30 / 31


Lovačko društvo „Golub“ Čitluk još je 2000. godine donijelo odluku da svaka

sekcija u lovištu koje joj pripa-da napravi po jednu betonsku lokvu. Prema toj odluci, Druš-tvo će financijski pokriti sve materijalne troškove, a lovci će odraditi fizičke poslove. Od 2000. do 2009. izgrađeno je 18 betonskih lokava, tako da je čitavo lovište pokriveno vodom za potrebe divljači. S obzirom na to da je lovište prirodno podijeljeno na četiri rajona, Društvo je tada doni-jelo odluku da se u svakom

UREĐENA KRUĆEVIĆKA LOKVA

rajonu napravi po jedne velika lokva koja će služiti potrebama lokalnog, ali i susjednih lovišta. Do ove su godine izgrađene tri takve velike lokve: Antin bu-nar u Trtlama, lokva u lovištu sekcije Služanj-Cerno i lokva u lovištu sekcije Međugorje, u Crnici. Ostalo je, dakle, još izgraditi lokvu u lovištu sekcija Krehin Gradac i Blizanci. Odmah po završetku prošle lovne sezone, predsjednici sekcija Krehin Gradac i Blizan-ci, Tomislav Filipović i Zdenko Kordić, pokrenuli su akciju uređenja stare velike lokve,

zvane Krućevićka lokva, koja se nalazi u srcu lovišta u mje-stu zvanom Zoljevac i Šibenac. Akciju su rado prihvatili i ostali članovi ovih dviju sek-cija. Bez obzira na izvanredno stanje zbog Covida-19, lovci su akciju priveli kraju i po propisima uredili lokvu, koja sada više sliči omanjem bazenu punom vode koja život znači. Strojevi tvrtke „Maco“ Čitluk odradili su većinu posla, ali je ostalo dosta toga i za ljudske ruke, od prosijecanja puta do lokve, ručnog ravnanja lokve, postavljanja najlonske folije i čelične armature, do ugradnje

betona, tako da su lovci ne-koliko dana imali pune ruke posla. Ali kad se vidi sve što je urađeno, umor se brzo zabo-ravi, a djelo ostane na ponos i diku za sva vremena. Treba napomenuti da je ova lokva od velikog značenja ne samo za „Golubovo“ lovište, nego i za susjedno lovište LD-a „Galeb“ Čapljina. Materijalne troškove i ovaj je put podmirilo LD „Golub“ Čitluk. Na kraju ne preostaje drugo nego čestitati pokretačima akcije Tomislavu Filipoviću i Zdenku Kordiću, te svima oni-ma koji su na bilo koji način doprinijeli uspješnoj realizaciji ove akcije. Svaka čast, momci!

Gojko Prskalo

Članovi Lovačkog društva „Baćina“ Doljani prošle su zime obogatili svoje lovište s još dvije automat-

ske hranilice i hranilicom za srneću divljač te su na dosta mjesta postavili solila. U planu je nastavak uređenja lovačke kuće koja se nalazi na Baćini, brdu visokom 1150 metara. Lovište ovoga društva s jedne strane graniči s Parkom prirode „Blidinje“ i bogato je različitim vrstama divljači. Ovdašnji lovci redovito vode računa o zaštiti i uzgoju divljači. Pritom usko surađuju s ljudima iz policije, što za rezultat ima vidljiv trend smanjenja krivolova. Ozbiljna poteškoća u svemu tome jest činjenica da u Jablanici još uvijek nije riješeno pitanje dodjele lovišta na gos-podarenje, što lovci željno očekuju.

Stipo Rotim

RAD U LOVIŠTU DAJE REZULTATE


LD „Baćina“ Doljani

Konac djelo krasi

Početni radovi

Lovačka kuća na Baćini


Zbog pandemije koro-navirusa, dugo je bilo neizvjesno hoće li se

srnjak ove sezone uopće lo-viti. Pa ipak, nakon zahtjeva i obrazloženja da to nije skupni nego pojedinačni lov i da nema grupiranja lovaca, dakle ni straha od širenja pandemije, mjerodavno županijsko mini-starstvo izdalo je rješenje da se sezona može otvoriti, ali uz poštovanje svih propisanih mjera zaštite. Upravni odbor udruge donio je odluku da se ovogodišnji lov na srnjaka i divlju svinju otvori 16. svibnja. Planom je pred-viđeno odstrijeliti 16 srnjaka i četiri divlje svinje, te čaglja i ostalih predatora koliko se uspije. Odlukom Skupštine udruge, svaki lovac koji odstri-jeli čaglja dobit će novčanu na-gradu u iznosu od 50 KM. Na

OTVOREN LOV NA SRNJAKA I DIVLJU SVINJU

samom početku lovne sezone odstrijeljena su četiri srnjaka i pet čagljeva, što je iznimno dobar rezultat. Treba napomenuti da se ove godine za lov srnjaka i divlje svinje prijavio veći broj lovaca nego ranijih godina, pa se ubu-duće mora voditi računa da pravo odstrela ponajprije imaju oni lovci koji su svojim radom i zalaganjem to i zaslužili.

Blaž Živković

Brojni vinogradi i maslinici, a u za-dnje vrijeme i smilje, umnogome su smanjili i onako malu lovnu površinu

kojom gospodare lovci Miletine i Crnopoda. Zec i lisica ovdje su glavna lovna divljač. Od članarine koju plaća svaki lovac, 40 KM ide za nabavku divljači, što je nedovoljno da bi se kroz lovnu sezonu moglo kvalitetno loviti. Zadovoljavajućoj brojnosti divljači u pot-punosti ne pomaže ni zasijavanje zemljišta žitaricama, kopanje lokava i čišćenje lovišta od štetnika, pa su ovi vrijedni lovci došli na ideju u svom lovištu napraviti mali zečinjak,

PRVI PAR ZEČEVA U KAVEZUinterno, priručno „uzgajalište“ zečeva. Za sada su u kavez pustili jedan par zečeva koji bi, kad se razmnoži, trebao povećati brojnost ove divljači u lovištu. Ako projekt bude uspješan i donese rezultate, broj kaveza će se povećati.Prilikom „otvaranja“ uzgaja-lišta, pred lovačkom kućom u Crnopodu okupilo se dosta lovaca i simpatizera lova. Razgovarajući s

njima, uglas su naglašavali da sa zadovoljstvom i radošću sudjeluju u radovima oko kuće i zečinjaka, bili ili ne bili lovci. Zanimljivo, kad su se dodjeljivali brojevi kuća u selu, ova lovačka kuća dobila je broj 001, na što su lovci jako ponosni. Slaven Mucić, predsjednik sekcije, okružio se mlađarijom kojoj ništa nije teško i nemoguće, što kod starijih jača nadu da lov i ljubav prema lovu nikad neće nestati.

Toliko mladih momaka lake noge i bistra oka, s puškom u ruci, također su jamstvo da će ova škrta zemlja uvijek biti dobro branjena. Mladi lovac Jure Kozina, šef kuharskog odbo-ra, za ovu je prigodu uspješno organizirao dva roštilja. Meso, salata, kruh i ostale đakonije, a tek vino… Vino Andrije Mucića iz sedme bačve trećeg reda bilo je izvrsno, fine boje, kvalitetne arome i odlične pitkosti, tako da je Andrija svog „malog“ morao slati po još jednu pletaru. Ne znamo kakve su mu druge bačve i drugi redovi, pa bi najbolje bilo ovo ponoviti i provjeriti vino u drugim bačvama.Za pouku svim mladim lovcima i za korist cijeloj lovačkoj udruzi, ovaj je primjer Cr-nopođana!

Mario Herceg


HUL „Kravica“ Ljubuški

Jedan od pet odstrijeljenih čagljeva na početku sezone

Ove je godine porastao interes za lov srnjaka

Pred lovačkom kućom u Crnopodu

Ako bude uspjeha, broj kaveza će se povećati

32 / 33


ZAJEDNIČKIM LOVOM SVIH ČLANOVA ZATVORENA LOVNA SEZONA

Lovačka udruga „Jadran“ Neum svečano je zatvorila lovnu sezonu 2019./20., a čast organizacije za-

vršnog lova pripala je sekcijama Neum i Gradac. Tom su se prilikom na zbornome mjestu na Dubravi, gdje se okupio velik broj članova udruge, nazočnima obratili

predsjednik udruge Miroslav Jurković koji je pozdravio članove i zahvalio im na veli-kom odzivu, te lovnik Anđelko Kužić koji je upoznao lovce s planom lova.I ovaj lov bio je uspješan, odstrijeljen je ve-par, a uzbudljivi doživljaji iz lova nastavljeni su zajedničkim ručkom na kojem su se do

kasnih poslijepodnevnih sati prepričavale anegdote iz upravo završene sezone.Usprkos usporavanju mnogih planiranih aktivnosti zbog Covida-19, LU „Jadran“ Neum dostavila je sve planske dokumente mjerodavnim ministarstvima te dobi-la suglasnost za „Godišnji plan lova za 2020./21“.Zbog restriktivnih mjera koje su na snazi zbog pandemije koronavirusa, redovita godišnja skupština je odgođena do daljnje-ga, kao i planirani radovi na uredu udruge za koje je udruga dobila novac od Ministar-stva poljoprivrede, šumarstva i vodopri-vrede Hercegovačko-neretvanske županije. Nadamo se da ćemo planirane aktivnosti koje nismo mogli izvršiti zbog novonastale situacije u skoro vrijeme realizirati.Uza sva ograničenja u kojima smo se naš-li, mnogi su lovci odradili svoje obveze u lovištu na prosijecanju staza, uređenju hranilišta i pojilišta i drugim lovnim objektima.I na kraju pozivamo sve lovce na odgovor-no ponašanje prema divljači u vrijeme lo-vostaja na pojedine vrste divljači, sukladno odobrenom planu i kalendaru lova.

Marko Tapalović

S dolaskom proljeća, a nakon što je ukinuto ogra-ničeno kretanje zbog Covida-19, lovci su dočekali da napokon izađu u lovište te kao i svake godine obnove i dopune solila i hranilišta i zasiju remize. Te aktivnosti imaju golemo značenje za divljač jer joj osiguravaju hranu i normalan razvoj, osobito u vrijeme reprodukcije. Ove je godine na red došlo nasipanje protupožarnog pojasa oko lovnogos-podarskog objekta – „bajte“ sekcije Tisovac. S obzirom na to da je na mjesto izišao kombinirani radni stroj, iskorišten je za iskopavanje nove lokve. Također, na mjestu gdje je bila stara čeka izgrađe-na je nova visoka zatvorena čeka.

Josip Popović

RADNI IZLAZAK U LOVIŠTE

LU „Jadran“ Neum

LD „Tetrijeb“ Glamoč

Na zbornome mjestu u Dubravi

"Lov" je nastavljen tijekom zajedničkog ručka


Dana 29. veljače 2020. u prostorija-ma Lovačkog doma LD-a „Lještar-ka“ Kiseljak upriličena je svečanost

u povodu dodjele odličja Lovačkog saveza Herceg Bosne, te povelja i zahvalnica LD-a „Lještarka“ Kiseljak. Odličje prvoga reda dobili su predsjednik LD-a „Lještarka“ Anto Blažević, te An-drija Lukić i Radoslav-Rade Tomić. Od-ličje drugoga reda dodijeljeno je bivšem

DODJELA ODLIČJA, POVELJA I ZAHVALNICA

predsjedniku Josipu Markoviću, a Odličje trećega reda Ivanu Vučiću i Zvonku Udo-vičiću. Za samoprijegoran rad u lovištu dodije-ljene su dvije povelje i to Dominku Mar-janoviću i Janku Kneževiću.Zahvalnice su dodijeljene Vlatku Pavlo-viću, Grgi Bakuli, Halimu Ibriševiću, Jozi Kneževiću, Vinku Vučiću, Goranu Gojsi-loviću, Marku Korčaninu i Luki Bradari.

Ovom prilikom razgovaralo se o suradnji dvaju lovačkih društava koja egzistiraju na području općine Kiseljak. Naime, gosti na svečanosti bili su i predsjednik LU-a „Lještarka-Zahor“ Midhat Zubača, te predsjednik LD-a „Zahor“ Amir Agić.

Ivona Dugandžić

Po divljači koja u njemu obitava, lovište LD-a „Golub“ spada u red

najsiromašnijih lovišta u BiH. Susjedna lovišta znatno su bogatija vrstama i brojem div-

U LOVIŠTE PUŠTENO DEVEDESET SEDAM ODRASLIH ZEČEVA

ljači, pa samim tim nemaju po-trebu u lovište unositi divljač iz kaveznog uzgoja, kao naše Društvo. S obzirom na činje-nicu da je općina Čitluk prema broju aktivnih lovaca uvijek bila na drugom mjestu među svim članicama Saveza, odmah iza Širokog Brijega, a s najve-ćim brojem lovaca po četvor-nom kilometru lovne površine, osnovano se može zaključiti da ovdje divljač ima jako male šanse preživjeti lovnu sezonu i razmnožiti se za iduću. Samim tim dužnost nam je i obveza unosom divljači iz kaveznog uzgoja sačuvati barem neku prirodnu ravnotežu iznosa i unosa divljači.Kako je zec jedina plemenita

divljač koju je dopušteno lo-viti u lovištu kojim gospodari naše Društvo, dužni smo o njemu (zecu) posebno skrbiti tijekom cijele godine. Stoga je i ove godine Skupština Društva odlučila da se otkupe odrasli zečevi koje su u kavezima uzgojili Stipe i Nikola Prga, Zdravko Mršić i Franjo Zubac, naši uzgajivači. Odmah po završetku lovne 2019./20., toč-nije 10., 11. i 12. ožujka 2020., u lovište je pušteno 97 odraslih zečeva pripremljenih za život u prirodi, pola muških, pola ženskih. Cijena jednog zeca je 150 KM. Zečevi su podijelje-ni po sekcijama prema broju članova, a svaka sekcija zečeve pušta u svoj dio lovišta. Ove

godine očekujemo veći prirast mladih zečeva jer su sve ženke bile skotne, a ako bude sreće, ove bi se godine trebale oko-titi još koji put. Ono što treba posebno pohvaliti jest pozitiv-na svijest koja je proradila kod dosta lovaca, te je ove godine zasijano više parcela pšenicom, ječmom i djetelinom.

Gojko Prskalo

LD „Lještarka“ Kiseljak


Puštanje zeca u zasijanu pšenicuSretan put u prirodu

34 / 35


Pravi lovci ne miruju kada zimska sezona lova zavr-ši. A ni ljetna, naravno,

kada za nju dođe vrijeme. A kada se već radi nešto, onda to treba fotografirati i zapisati, jer s protekom vremena bit će vje-rodostojno govoriti o onome što se u lovištima radilo samo ako sve bude potkrijepljeno fotografijama i tekstovima iz lovačkog časopisa koji bude sačuvan. Lovci iz HLU-a „Malič“ u svojim su lovištima bili aktiv-ni koliko je to bilo moguće s obzirom na koronavirus. Neki su projekti i planovi odgođeni zbog otežanog prometa roba

ZAHUKTALI SE PROLJETNI RADOVI U LOVIŠTU

i usluga, no to samo znači da će se nastaviti s njihovom realizacijom kad se steknu uvjeti za to. U međuvremenu i prije same karantene, lovci iz sekcije Sovići-Gorica u svoje su lovište pustili 14 zečeva, ravnomjerno raspoređenih i što se zaselaka i što se polja i brda tiče. Nadati je se da će zec pronaći svoje skrovište i uvjete za razmnožavanje, što će mu biti donekle otežano zbog opo-žarenih područja. Lovci s područja Donjih Ma-mića, uz pomoć kolega iz LU-a „Rujan“ Kočerin, odradili su

proljetno zasijavanje površina, a prije toga su radili na proči-šćavanju staza. Lovci iz Ružića sa svojim su vodstvom izradili planove radova i obogaćivanja životinjskog fonda u svojem lovištu, ali su im planove pore-metili koronavirus i karantena. Lovci iz ostalih sekcija „Mali-ča“ također će pričekati s rado-vima koji iziskuju interakciju s drugim općinama, županijama i dijelovima Bosne i Hercego-vine, što ne znači da neće sami

HLU „Malič“ Grude

odrađivati ono što mogu unu-tar svojih lovišta. U međuvremenu, sa stabiliza-cijom prometa roba i usluga i normalizacijom stanja, radovi su krenuli ili su nastavljeni. Tako je u Tihaljini odrađena akcija zasijavanja površina, a u Drinovcima i Grudama slijede dogovori oko toga u što je naj-bolje utrošiti novac kojim sek-cije raspolažu. Nije naodmet spomenuti kako su brojni lovci bili aktivni u gašenju požara iznad Gruda i Sovića, a u pla-nu je i daljnja samoorganiza-cija u slučaju novih prirodnih katastrofa ovoga tipa.Sve ove aktivnosti su pohvalne i idu u smjeru potvrđivanja odavno poznate činjenice, da lovci nisu tek skupina za od-strel, nego ljudi koji se brinu o životinjskom svijetu, ali i bilj-nom fondu za divljač.

Marko Čuljak

Puštanje zeca u sekciji Sovići-Gorica

Lovci "Maliča" i "Rujna" na zajedničkom poslu

Uređenje staza

Zasijavanje u Cerovu Docu


Iako smo u teškim vre-menima zbog pandemije Covida-19, LD „Lještarka“

Kiseljak koje ima 210 članova (redovni, pripravnici i poma-žući članovi) raspoređenih u pet sekcija, organiziralo je proljetne radove u lovištu. Cilj je svakog lovačkog društva pa i kiseljačkog, u lovištu imati zadovoljavajući broj kvalitetne divljači. A da bi se to postiglo, divljači je potrebna čovjekova pomoć. Osnovni preduvjet za stvaranje divljači veće trofejne vrijed-nosti svakako je genofond te sam bonitet lovišta. Stvaranju jedinki veće trofejne vrijed-nosti pomažemo ako divljači osiguramo dovoljne količine hrane u lovištu. Ako nema dovoljno hrane, divljač čini

ZOBI I KUKURUZOM ZASIJANO DVADESETAK DULUMA ZEMLJIŠTA

štete na usjevima. Razlog za prihranu divljači jest i pokušaj njezina zadržavanja u lovištu, tj. da zbog nedostatka hrane divljač ne napušta lovište. Sto-ga je LD „Lještarka“ Kiseljak u okviru proljetnih radova izvr-šilo sjetvu zobi i kukuruza, kad je zasijano sveukupno oko 20 duluma. Svaka je sekcija orga-nizirala sjetvu u svom dijelu lovišta.Prihrana srneće divljači u proljeće izuzetno je značaj-na, ženke zbog nadolazećih mladunaca, a mužjaka zbog formiranja rogova. Smatra se da mužjak za formiranje pra-vilnih rogova težine oko 250 g, dnevno treba unijeti oko 2,5 g soli te jednako toliko kalcija i fosfora. Zbog toga ovdašnji lovci prave solila, nadajući se

LD „Lještarka“ Kiseljak

da će uskoro i u Županiji Sre-dišnjoj Bosni biti otvoren lov, kojeg nema već duže vrijeme. Lovci su, također, iskoristili priliku za popravak postoje-

ćih lovnotehničkih objekata i druženje nakon dugotrajne karantene.

Ivona Dugandžić

36 / 37


Lov sve više postaje obitelj-skom tradicijom. Između ostalog i zato što netko

treba naslijediti lovačko oružje pa dosta ljudi to potakne da se učlane u lovačku udrugu. A da u obitelji postoje tri aktivne generacije lovaca, to je rijetkost. A takva je obitelj Miroslava – Mire Mandića iz Širokog Brijega. Naime uz Miru koji je na pragu devetog desetljeća života lovci su nje-gov sin Tomislav i unuk Mar-ko. U svom dugogodišnjem lo-vačkom stažu Miro je obnašao različite dužnosti u „Mosoru“, a za zasluge dobio je i odličje Lovačkog saveza Herceg Bo-sne. Njegov sin Tomislav jako

TRI NARAŠTAJA MANDIĆA – LOVCI

je aktivan u lovnom streljaštvu, a unuk Marko tek „odabire“ svoj lovački put, no kako sada stvari stoje, skloniji je djedovu poimanju lova i svemu što je uz lov vezano.„Lov i prilike u lovstvu danas su drugačije nego u moje vrijeme, kad je bilo više druženja, zado-voljstva, šale, a i rada u lovištu. Ne znam jesam li zadovoljniji išao u lov ili se vraćao kući iz lova. U lov sam odlazio pješke s kućnog praga s punim ruksa-kom i svaki lovni dan proveden sa svojom grupom bio je ugo-dan i nezaboravan doživljaj. Priroda je taj dan bila naša, bili smo bez mobitela, automobila, uređaja za praćenje i ostalih

'pomagala', uživali smo. A da-nas, sva ova tehnika na neki način čini lovcima jedan vid opterećenja. No sve se mijenja pa i lovstvo“, reče nam Miro, dodavši da mu je zadovoljstvo što će Marko naslijediti njegovo lovačko oružje.

Poželimo Miri da u prirodi provede još dosta ugodnih lovnih sezona i da što više svo-ga lovačkog znanja, iskustva i zanimljivih lovačkih priča i zgoda iz „svoga“ vremena pre-nese na mlađe naraštaje.

Vlado Bošnjak

Sekcija Gornji Ograđenici jedna je od većih sekcija Hrvatske lovačke udruge

„Orao“ Čitluk i broji 45 redovi-tih članova. Na području sek-cije nalazi se nekoliko lovačkih kuća koje su izgradili njezini lovci. Onu koja se najviše ko-risti zovu „Limara“, površina joj je 50 m² i ona je već davno bila zrela za sanaciju i temeljito preuređenje. Prostor je to koji služi svima, ne samo lovcima, za okupljanje i lijepa druženja. Kuća se nalazi ne tako daleko od sela, a opet dovoljno daleko da služi svojoj svrsi. Nakon završetka lovne sezone 2019./20., predsjednik sekcije Gornji Ograđenici s nekoliko članova sekcije i prijatelja po-krenuo je akciju obnove ovog objekta. Kako ova investicija

VELIKA RADNA AKCIJA „KORONA“

iziskuje značajnija novčana sredstva, pojedini članovi i simpatizeri Udruge donirali su novčane priloge za izgradnju lovačke kuće, te svoje vrijeme i rad na ovom objektu. Lovačka

je udruga također novčano podržala ovu akciju. Tijekom ožujka i travnja radilo se na rušenju postojećeg objekta, uklanjanju otpada, dovoženju potrebnog materijala, zidanju zidova, postavljanju oplata i betoniranju kose deke. Prva faza radova prošla je odlično, za što je u organizacijskom smislu najzaslužniji predsjed-nik sekcije, ali zahvale idu i predsjedniku Udruge te svim

članovima njezina Upravnog odbora. Zahvaljujemo tako-đer Trgovačkoj radnji „Slija“ Široki Brijeg na donaciji 600 elemenata za zidanje, te svima ostalima koji su radili, pomogli i sudjelovali u ovoj akciji. Sljedeća faza su crijep i otvori, te uređenje unutrašnjosti i okoliša oko lovačke kuće. Svi radovi trebali bi biti završeni do početka iduće lovne sezone.

Mario Milićević

LD „Mosor“ Široki Brijeg

Marko, Miro i Tomislav Mandić

"Limara" je već odavno bila zrela za temeljitu sanaciju

HLU „Orao“ Čitluk


Do prije nekoliko godina odžačkim je lovcima, koji vole izazove u zim-

skim mjesecima, među pre-datorima lov lisice bio glavni lov. Ali kako je čagalj potisnuo lisicu i zauzeo njezino mjesto u hranidbenom lancu, odstrel lisice se smanjivao, a čaglja povećavao. Naši su lovci čaglju pronašli sla-be točke. Jedna od njih je da ide

SPECIJALISTI ZA ČAGLJEVELovna sezona Odstrel2010./11. 12011./12. 72012./13. 72013./14. 92014./15. 102015./16. 142016./17. 162017./18. 252018./19. 402019./20. 104

Koronavirus je aktivnosti LD-a „Fazan“ Usora sveo na minimum, ali ih

nije posve obustavio. U veljači ove godine, lovci ovoga društva dragovoljnim su prilozima kupili tri tone kuku-ruza u zrnu, koji će dobro doći divljači i učiniti je spremnijom dočekati razdoblje kada na svijet donosi mladunce.Dopuna hranilišta i solila go-tovo je svakodnevna praksa usorskih lovaca, što se najbolje primjećuje po stabilnoj popu-

VIRUS NIJE POSVE ZAUSTAVIO RADOVE

laciji srneće divljači u ovom lovištu. Primjerice, prošle je sezone godišnji plan odstrela srnjaka ispunjen već u prvom izlasku, i to najbolje govori o stvarnom stanju te divljači u lovištu. Kako bi se ranjavanje divljači svelo na minimum, a sigurnost lovaca dovela do maksimuma, lovci „Fazana“ grade visoke čeke u lovištu i skrbe o održa-vanju postojećih, te redovito provjeravaju svoje lovačko oružje.

Proljeće je vrijeme sjetve u lo-vištu, pa su usorski lovci kuku-ruzom zasijali nekoliko parcela u svome lovištu i tako pokazali

da lov ne shvaćaju samo kao ulov, nego prije svega kao bri-gu za uzgoj i zaštitu divljači.

Anto Kontić


LD „Fazan“ Usora

Najviše čagljeva, njih 26, do sada je od-strijelio lovnik Grga Grgić. Josip Marić, sekcije „Bosna“, ove je godine u jednom danu odstrijelio pet čagljeva. U odstrelu čaglja ističu se i Marijan Švaganović, Anto Guberac, Marko Marić, Dragan M. Marti-nović i Mato Zečević.

Nedžad Garić

za traktorom za vrijeme oranja, kad ne obraća pozornost ni na što drugo nego na voluharice. I za vrijeme lova srnjaka i divlje svinje često izlazi na puškomet jer misli da mu visoka trava pruža zaštitu. LD „Fazan“ svakog svog lovca koji odstrijeli čaglja nagrađuje s 30 KM, a taj odstrel vrijedi i kao razduženje poena za lovnu godinu.

Lovnik Grga Grgić

Josip Marić s pet odstrijeljenih čagljeva

Odžački lovci vole zimske izazove

Stalna skrb o čekama u lovištu

Tri tone kukuruza za divljač

38 / 39


Dok sam razmišljao što napisati o lovu i lovačkim aktivnostima u LD-u „Pavlo-vica“ i Središnjoj Bosni, a da je svježe

i interesantno, Covid-19 pogoršao je ionako loše stanje u ovdašnjem lovstvu. Ima li više smisla pisati o aktivnostima u lovištu koje nemamo? Ima li smisla pisati o ljubavi lovaca prema prirodi i druženju? Ima li smisla pisati o lovstvu kao gospodarskoj grani ove naše Bosne i Hercegovine? Ima li…, ima li…?Dok smo sretni da nam stručni i nestručni popuštaju okove od „pandemije“, lovište je trivijalni problem u čvrstim okovima politike i nacionalizma. Spominjati lovstvo u ovim teškim vremenima, spominjati zakon politi-

čarima, postalo je opasnije nego biti krivolo-vac, nesposobna odgovorna osoba ili ne daj Bože „pozitivan“. Lovačka društva i lovci ispunjavaju svoje zakonske i moralne obveze. U lovište ulažu novac, rad i ljubav, brinu se o divljači i lovi-štu. Divljač ne može čekati odluku komu će pripasti, mora jesti, živjeti i preživljavati.Država brine brigu o krivolovcima i štetni-cima. Kako dalje i do kada, tko doživi neka pripovijeda!Ipak smo mi Balkan koji voli „lonac“ i rado priča viceve o sebi!

Dominko Mlakić

JESU LI LOVAČKA DRUŠTVA U SREDIŠNJOJ BOSNI „LEGALNA I LEGITIMNA“?

VOLIJERA ZA FAZANSKU DIVLJAČDomaljevačka „Kuna“ ovog proljeća gradi volijeru zatvorenog tipa za fa-zansku divljač. U planu je ovog ljeta othraniti 500 primjeraka fazanske divljači za vlastite potrebe i u jesen ih ispustiti u lovište.

Krunoslav Piljić

U Županiji Središnjoj Bo-sni lov se još ne nazire. Pandemija koronavirusa

„pomogla“ je ovaj put lovačkim udrugama i resornom županij-skom ministarstvu odgovoriti na pitanje hoće li ili neće biti lova, no sada kada pandemija, barem prividno, jenjava, lovačke su udruge nastavile s realizacijom planova za ovu godinu.Općina Vitez vjerojatno se bitno

HRANA ZA DIVLJAČ I NOVI KROV NA TERASI DOMA

ne razlikuje od ostalih općina, barem na području Središnje Bosne. Mladi odlaze, a zemlja ostaje neobrađena. Za razliku od nekadašnjeg vremena, kada se svijećom tražila zemlja pod zakup, sada neobrađene zemlje ima puno, a njezini vlasnici ne traže ni naknadu za njezino korištenje. Dovoljno je već što će se posjed očistiti od korova. Vrijedni članovi lovne jedinice „Drževo“ i ovaj su put zasukali rukave. Prvo su očistili korov s njive u Dolovima, površine oko 1500 m², koja se nalazi na terenu ove lovne jedinice. Zatim je izvršeno oranje, zubljenje, frezanje i na kraju je njiva zasi-jana kukuruzom. U prethodnim godinama u neposrednoj blizini zasijana je višegodišnja djetelina. Hrana koja će se dobiti koristit će divljači, dijelom za prehranu,

čime će se zasigurno smanjiti štete koje bi divljač počinila sta-novništvu. Drugi dio hrane ostat će za prihranu u oskudnom zimskom razdoblju.Početkom lipnja ove godine zamijenjen je krov iznad terase lovačkog doma. Prije toga, što zbog malog kuta nagiba, što zbog izvedbi vila, što zbog ma-terijala krova (kanadska šindra), krov je mjestimice prokišnjavao, rezultat čega su bile lokvice vode na terasi pri svakoj jačoj ili du-gotrajnijoj kiši. Upravni odbor je još prošle godine donio jedno-glasnu odluku o sanaciji krovišta i imenovao tročlano povjeren-stvo za sanaciju krovišta u sasta-vu Vinko Strukar, Vitomir Rajić i Ivica Blaž. Odobren je novac za

kupnju materijala prema sačinje-noj specifikaciji, a lovci su sami izveli tesarske i krovopokrivačke radove. Ovom prigodom lovačka udruga zahvaljuje tvrtki „Krovopokri-vač“ za odobravanje rabata i po-moć za krovopokrivačke radove. Isti dan novi krov je uspješno testiran velikim količinama obo-rina, a test je uspješno položen. Kako to obično biva, nakon završetka akcije nastavilo se s druženjem uz čašicu razgovora.Kao kuriozitet napominjemo da je medvjed u manjoj mjeri ošte-tio jednu visoku zatvorenu čeku, vjerojatno pokušavajući doći do puhova koji su se u njoj skrivali.

Ivica Drmić

LO „Vitez“ Vitez

LD „Pavlovica“ Novi TravnikLU „Kuna“ Domaljevac

Terasa lovačkog doma više ne prokišnjava

Čišćenje korova na njivi u Dolovima


Početkom travnja počela je nova lovna sezona, 2020./2021. Prema

Zakonu o lovstvu Federacije BiH, obveza je lovoovlaštenika izraditi izvještajne dokumente za minulu i planske za nadola-zeću lovnu godinu. LD „Jeleč“ je sve obveze na izradi tih do-kumenata u cijelosti ispunilo i u roku ih dostavilo resornom ministarstvu ZE-DO županije. Sada s pravom očekuje pozi-tivno izjašnjenje ministarstva i rješenje o prihvaćanju planskih dokumenata kako bi, unatoč situaciji prouzročenoj korona-virusom, nastavilo s provođe-njem mjera i radnji u skladu s propisima koje na dnevnoj

ZAVRŠENI POSLOVI KOJI SE NE MOGU ODGAĐATI

razini donose krizni stožeri Fe-deracije BiH, županije i općine. Izvršena je nabavka i izlaganje animalne soli, popravak po-stojećih i izrada novih solila u lovištu društva.Uz primjenu mjera kriznih stožera, vrijedni lovci LD-a „Jeleč“ prišli su provođenju zacrtanog plana izvršenja po-slova čije obavljanje ne trpi od-laganje, pa su zasijali kukuruz i zob na parcelama u sekcijama u kojima postoje adekvatna ze-mljišta za ovu namjenu. Drugi su izvršili košenje i proljetno uređenje prostora u postoje-ćim objektima i okolo njih.Lovci sekcije Bistrica u svom su reviru u prelijepom ambi-

jentu izgradili novu nadstreš-nicu, a potom neposredno uz nju otkopali i sanirali izvor šumske vode, gdje će bez sum-nje biti sastajalište i druženje lovaca i mještana sela Bistrice koji su često s lovcima u mo-mentima opuštanja i boravka u čistom okolišu.Lovci iz sekcije Radunice od-lučili su, između ostalog, sa-graditi još jednu visoku čeku s

koje pogled puca na proplanak usred šume, što omogućuje kvalitetno praćenje divljači u svim potrebnim slučajevima.Nakon svih aktivnosti, ovoga puta je izostalo lovačko druže-nje koje je neminovno nakon sastanka lovaca po bilo kojoj osnovi. Sada je tako, ali smo duboko uvjereni da ni ovo neće još dugo!

Ivica Širić

Nakon odluke Upravnog odbora iz prosinca prošle godine o nabavci 600 odraslih fazana u omjeru 5 : 1 u korist

koka, lovnik društva Grga Grgić i predsjed-nici sekcija Muhamed Puzić, Marko Jeleč, Juro Vucić i Drago Matić, kao najpovoljniju prihvatili su ponudu fazanerije „Posavina“ iz Posavske Mahale i na taj je način realizirana

odluka Upravnog odbora. Istina, navedena fazanerija nije bila u stanju osigurati 600, nego 500 fazana.Nakon izvršenih priprema, 8. ožujka 2020. u lovište su pušteni svi kupljeni fazani. Svaka od četiri sekcije dobila je po 120 fazana, a u ko-mercijalno lovište Mera pušteno je 20 fazana.

Nedžad Garić

PETSTO ODRASLIH FAZANA ODLEPRŠALO U PRIRODU

LD „Jeleč“ Žepče


Radunica - visoka čeka Nadstrešnica sekcije Bistrica Sanirani izvor vode

40 / 41


Lovne površine, lovni tereni različiti su po svojoj strukturi, vrsti tla, po-krivenosti šumom ili pašnjacima pa

u skladu s tim i vrstama divljači ili uopće životinjskim vrstama.Čim se spomene naziv Hercegovina auto-matski se stvara slika sivoga hercegovačkog krša, goleti prekrivene suhim krečnjakom koji svojim izgledom i oporošću ne obećava nikakvo bogatstvo ni biljnom ni životinj-skom svijetu.Nekad je to zaista i bilo tako. Vremena se, međutim, mijenjaju pa tako i slika Herce-govine.Čovjek je imao i još uvijek ima utjecaja na događanja koja se uočavaju glede slike i izgleda, a time i bogatstva biljnog i ži-votinjskog svijeta u svom okolišu. Baš taj čovjekov utjecaj i uništavanje u prvom redu biljnog, a neminovno i životinjskog svijeta razlog je za ovaj članak.Lovište Lovne sekcije Crnač, koje je dio lovišta Lovačkog društva „Mosor“ Široki Brijeg, po svojoj je površini najveće u nave-denom društvu. Počinje s nadmorske visine od 400 m i „penje“ se do 1500 m. Sve to u dužini od nekih 20 km i u prosjeku 4 – 6 km po širini. Nije sve to lovna površina, ali

ODNOS PREMA PRIRODI NEKAD I SAD

Je li tko odgovoran za nastalu štetu?U Crnačkom Gvozdu, motivirana interesima privatnih zakupnika, traje očita devastacija prirode kao dara Božjega, no za to nitko ne odgovara niti je koga briga za to

jest oko 80 posto. U tom je lovištu najviše hercegovačkog šipražja, nešto niske šume, livada i poljca, ali ima i visoke šume.

ZAŠTITA MLADE JELE

Baš taj dio visoke šume interesantan je i bitan kao lovište. On omoguću-je, osobito u proljeće i ljeti, sigurno

utočište i zaklon za dosta vrsta divljači: srna, divlja svinja, kuna, divlja mačka, vuk, lisica, medvjed, golub, pa i divokoza. U toj visokoj i stoljećima staroj bukovoj šumi divljač ima hranu, hlad i sigurnost za svoj pomladak. I to bi sve bilo tako, kad ne bi bilo čovjeka. Većina onih koji ovo čitaju pomislit će na krivolov, no u ovom slučaju krivolov nije problem. Njega, nažalost, ima, ali on nije na prvome mjestu kad se govori o proble-mima s kojima se suočava divljač na ovom prostoru.Pojasnit ćemo malo o kakvu je terenu riječ i kako izgleda.Od 700 m nadmorske visine prevladava bukova šuma. Ima tu zaista pravih buko-vih kompleksa gdje prevladavaju bukve stare 150 pa i 200 godina. Ovdje se šuma

siječe od 60-ih godina 20. stoljeća, za potre-be grijanja i tehnike. U šestom desetljeću prošloga stoljeća između bukava je posijano jelovo sjeme. Iznikle su mlade jele, ali su se sporo razvija-le jer su bile u debeloj bukovoj hladovini pa su teško dolazile do svjetlosti i sunca. Sje-ča bukovine obavljala se planski s ciljem otvaranja više prosto-

ra za mladu jelu. U to vrijeme u šumu nije smjelo ući ništa od domaće stoke. Čobani su imali velikih problema jer bi im se po-nekad izmakla krava ili više njih u namjeri nalaska zelene trave koje na goleti više nije bilo. Šumari su bili jako strogi i takve su slučajeve odmah prijavljivali sucu za prekršaje. Sudac je iz Širokog Brijega izla-zio na teren, u nečijoj bi kući okupio sve prekršitelje, najčešće starije cure ili žene, te odrezao dosta oštre kazne. Cilj je, dakle, bio zaštititi mladu jelu od domaće stoke.Danas u „Gvozdu“, kako se zove ovaj te-ren, ima jela visokih i do 20 m, što je prava ljepota i bogatstvo. Pa u čemu je onda problem, mogao bi se upitati neupućeni.

BRUJE PILE, TUTNJE BAGERI…

Problem je u tome što sada kroz tu jelovinu ne prolaze ni janjci, ni telad, ni ovce, nego buldožeri i bageri teški

po 40 tona. Prolaze krčeći put do najboljih bukava, ne štedeći ni male ni velike jele. Čine pravi masakr nad prekrasnim dijelovi-ma šume kako bi pribavili što veću osobnu korist od prodanog drveta, i to bez imalo moralne ili materijalne odgovornosti. Sve to rade privatni zakupnici uz blagoslov županijskog Ministarstva gospodarstva.Radovi počinju već u svibnju, a završavaju s prvim većim snijegom, najčešće u studenom. Sedam dana u tjednu bruje motorne pile, tutnje bageri i traktori za izvlačenje trupaca. Često se čuju i miniranja te rad buldožera. Divljač, koje je nekad ovdje bilo u zavid-nom broju i svih nabrojanih vrsta, više nema mira i spokoja. Zbog ispušnih plino-va iz svih vrsta radnih strojeva, buke moto-ra i odbačenih plastičnih spremnika od ulja i benzina, divljač je primorana mijenjati svoje obitavalište, a nema velik izbor u bli-zini. Primorana je preći i velike udaljenosti da bi našla mir i stalno boravište. Kad bi se kojim slučajem odmah prestalo s uzrocima uznemirivanja divljači i njezina tjeranja s ovih prostora, trebalo bi proteći dosta vremena da se ona vrati i ponovno ovdje nastani. Već sada se, dakle, može opravdano govoriti o dugoročnoj šteti za divljač i šumu u Crnačkom Gvozdu. Još gore i teže pada saznanje da se za dulje raz-doblje ne planira prestanak sječe i krčenja šumskih putova do najudaljenijih dijelova šume koji bi mogli poslužiti kao oaza spasa za divljač.Očit primjer strašne devastacije svega dara Božjega, a nitko ne odgovara niti je koga briga za to!

EKOLOGIJAWWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA

PIŠE ZDRAVKO JURILJ

LOVAČKI ŠTAP

NEMA DOBRA POGOTKA bez sigurna oslonca

Mnogi će reći da je lovački štap stvar navike ili prestiža, a manje stvarna potreba. Ali kako težimo tomu da kulturu lova učimo od Austrijanaca i Nijemaca, ne bi bilo loše i ovu „naviku“ usvojiti od njih

Često smo u prilici slušati o trofejnim jelenima i srnjacima koji su otišli,

jer u rijetkoj i teškoj situaciji za pucanje nismo imali do-bar oslonac, a adrenalin čini svoje…Danas skoro da nema lovca na visoku divljač koji u svojoj lovačkoj opremi nema lovački štap. Osnovna namjena štapa je da služi kao oslonac pri pu-canju, a prije svega kao poma-galo pri pješačenju i penjanju u planinskim uvjetima.Lov u Africi nezamisliv je bez oslonca za pucanje. Zamislite da promašite bivola na svega dvadesetak metara, nimalo to ne bi bilo ugodno, dapače, u dosta slučajeva može biti po-gubno po lovca. Trofejni odstrel zahtijeva oštro oko i mirnu ruku koja u kom-binaciji s dobrim osloncem skoro uvijek daje rezultat.Pucanje iz ruke može biti veoma učinkovito na manjim udaljenostima, ali neke situa-cije zahtijevaju pucanje s većih daljina, kada nam je potreban dodatni oslonac. Rijetke su prilike da možemo čučnuti ili sjesti na zemlju i tako ostvariti stabilan stav za pucanje.Lov pretragom ili pirsch (je-dan od najatraktivnijih lovova) u okolnim zemljama jedno-stavno nije zamisliv bez ovoga dijela lovačke opreme, čak je u nekim lovištima i obvezan.Lovački štap ili pirschstock može biti iz jednog ili više di-jelova. Postoje štapovi s dva ili tri kraka (bipodi, tripodi), što ovisi o proizvođaču i namjeni.Za planinski lov najčešće se koristi jednokraki štap iz jednog ili dva dijela zbog sta-bilnosti, jer često služi i kao oslonac pri kretanju, najčešće na strmim terenima u lovu na divokoze. Ranije je štap pravljen od lijeske ili drijena, a danas kada su na raspolaganju laki metali i različite legure, štapove od lijeske zamjenjuju

LOVAČKA OPREMA

42 / 43


PIŠE MLADEN BEŠLIĆ

suvremeniji materijali. U ravničarskim terenima naj-češće se koriste štapovi koji imaju tri kraka (tripodi), zbog pucanja na većim udaljeno-stima. Osim ovih postoje i kratki štapovi koji se koriste za pucanje sa stolca ili iz ležećeg stava. Štapovi novije generaci-je rasklapaju se i sklapaju te-leskopski i lakši su za nošenje u lovu.Premda u naših lovaca ovaj dio lovačke opreme nije čest, u posljednje ga vrijeme ipak ima u svim prodavaonicama lovač-ke opreme, i sve ga više hvale zadovoljni korisnici.U Austriji i Njemačkoj (zbog poljskog terena) koriste se većinom duži štapovi, jer lo-vac puca tako što na potrebnoj visini obuhvati štap jednom rukom, a pušku osloni na palac iste ruke. Tada je elimi-nirano pomicanje puške po visini, dok je kod dvokrakog štapa eliminirano pomicanje po visini i lijevo-desno, što

daje mogućnost za pravilno plasiran hitac.Štapovi stranih proizvođača na sebi imaju presvlaku od gume ili spužve kako ne bi došlo do trošenja (deranja) oružja. Najkvalitetnije štapove novije generacije pravi nje-mačka tvrtka Knobloch-Jagd. Štapovi se prave od legure aluminija s antišok spojevima i teleskopskim izvlačenjem krakova. Na mjestu oslonca za pušku obloženi su spužvom. Postoji više varijanti štapova ove tvrtke: jednokraki, dvo-kraki, trokraki, zatim u mini varijanti itd.

TELESKOPSKI ŠTAP MONOPOD S JEDNOM NOGOM

Ovaj štap može se namje-štati po visini od oko 100 do najviše 180 cm.

Taj postupak ide jako jedno-stavno i omogućuje poziciju od sjedeće do uspravne. Kada

se namjesti odgovarajuća visina, postoji mogućnost blo-kiranja pomicanja, tj. zaklju-čavanje visine. Jednostavno, pomakne se prekidač smješten blizu drške i na taj se način zadržava željena visina. Glava se može rotirati 360 stupnjeva. Ona ima V-oblik koji omo-gućuje lakše praćenje mete u bilo kojem smjeru. Samu glavu možete skinuti i na to mjesto montirati kameru, dalekozor, daljinomjer ili neki drugi pro-matrački instrument.Štap je premazan teflonom zaštitne boje koja omogućuje tihu operaciju sa štapom, bez nekih većih i bučnih efekata koji uznemiruju divljač.

OSLONAC ZA PUCANJE S DVIJE NOGE

Kvalitetno urađen oslo-nac, pouzdano će po-služiti za naslanjanje

oružja pri pucanju na svim udaljenostima do cilja. Ovaj model posjeduje dvije jako stabilne nogare koje ga čine izuzetno čvrstim i stabilnim pri pucanju. Posebno učvršću-je i stabilizira gibanja oružja lijevo-desno, a gibanje i pomi-canje prema naprijed i natrag lovac svojim stavom sam kon-trolira i regulira.Spoj štapa-oslonca za pucanje (kod dvodijelnih) mora biti čvrst i od kvali-tetnog materijala, najče-šće je to čelik, mesing ili aluminij koji je i najlakši. Svaki dio ima unutarnji i vanjski navoj kako bi se sklopio štap. Na kraju štapa (dio koji ide u ze-mlju) postavlja se šiljak od tvrdog metala na koji se po potrebi stavlja gumena kapa zbog eliminiranja zvuka koji, udarajući u kamen ili tvrdu podlogu, pravi metalni završetak. Vrh štapa može biti pri-rodna račva od drveta od kog je štap napravljen ili se može postaviti komad

odbačenog rogovlja jelena (na-dočnjak ili srednjak) ili srnjaka kao ures.

OSLONAC ZA PUCANJE S TRI NOGE

Slične je konstrukcije kao i oslonac s dvije noge, samo što ima dodanu i

treću. Za razliku od oba pret-hodna, samostojeći je i na nj se može montirati rampa s dva držača koja oružje dodatno stabilizira i drži ga pripravnim, što se kaže „na gotovs“. Jako je praktičan jer na njemu oružje može stajati cijelo vrijeme bo-ravka na čeki, da se stalno ne skida i pri pojavi divljači opet postavlja.Ovaj oslonac spada u red naj-stabilnijih i najsigurnijih pod-metača za pucanje. Jedina mu je mana ili nedostatak, ako ga uopće tako možemo nazvati, nezgrapnost triju nogara, nešto veća težina i to što nije nešto posebno koristan kao oslonac za hodanje i piršanje.Svi ovi štapovi i oslonci mogu se rezbariti i ukrašavati na puno mjesta tako da na rogu može biti postavljen monogram lov-ca. Lijepo upakiran u futroli od kože, smatra se pravim darom prijatelju ili kolegi lovcu.

LOVAČKA OPREMAWWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA

Izbor oružja za lov srnjaka stvar je svakog pojedinca, bitno je samo držati se pravila te zadovoljiti balističke norme i standar-

de predviđene za određenu vrstu divljači. Kalibar .22-250 Remington namijenjen je za precizno pucanje na velikim udaljenosti-ma – u polju i otvorenim planinskim tere-nima. Lisica, čagalj, vuk, srnjak i divokoza, pravilno pogođeni zrnom .22-250 Rem., nemaju šansu u odnosu na ovaj kalibar.

NASTANAK KALIBRA

Lovački metak kalibra .22-250 Rem. (5,69x48,56) konstruiran je i prvi proizveden u Americi. Nadograđen

je na stari metak 250 Savage i tako postao 22-250 Remington, i od 1965. postao je komercijalan.

STRUČNJACI GA PREPORUČUJU SAMO ISKUSNIM LOVCIMA

Lagan, precizan i pouzdan, no postavlja se pitanje je li posve pouzdan za lov srnjaka s različitih pozicija, a osobito na većim udaljenostima

Amerikanci ga najčešće zovu 22 Varminter, jer riječ varmint najčešće možemo protu-mačiti kao štetnik ili grabežljivac, pri čemu se misli na klasične štetnike poput lisice, kojota ili prerijskoga psa koji se najčešće odstreljuju na velikim daljinama, što izi-skuje primjenu brzoga metka s ravnijom putanjom i dobrom preciznošću. Za lov štetnika koriste se mahom mekana zrna tanke košuljice, zbog čega u labora-cijama za lov srneće divljači nemaju od-govarajuću dubinu prodiranja, pa se za to preporučuju nešto tvrđa i teža zrna.

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE

Uzmimo primjer da metak ovoga ka-libra, od proizvođača Norma, težine 3,43 g, s djelomičnom košuljicom

(Teilmantel), ispaljen iz puške s cijevi od 56 cm, ima jako veliku početnu brzinu (Vo = 1130 m/s) i energiju (E100 = 1623 džula). Ova energija dopušta hitac na srnjaka s više od 200 metara. Laboracija zrna koja se kori-sti za lov štetnika dostatna je i za lov srneće divljači koja je tjelesne mase od 20 do 30 kg, što je svrstava u red lakše divljači.Maleni kalibri promjera 5,6 mm, u koju skupinu spada kalibar .22-250 Rem. i još poneki od egzotičnih kalibara, preporučuju se vrsnim, iskusnim i sigurnim lovcima. Ove kalibre krasi ravna putanja zrna, dovolj-na energija za odstrel, ali i lagana zrna koja znaju biti problem kada naiđu na prepreke tijekom leta. Osim toga, vjetar im je glavni neprijatelj. Također, kod lošijih pogodaka, srnjak zna „odnijeti“ hitac ovakvih malih brzih projektila. Iako je divljač smrtno ranje-

LOVAČKO ORUŽJE

KALIBAR .22-250 REMINGTON

44 / 45


PIŠE MLADEN BEŠLIĆ

na, potraga se zna odužiti u nedogled.

U osnovi on ima dobre balističke odlike, veliku

početnu brzinu i ravnu putanju zrna. Poželjno je da

točka upucavanja /”O”/ bude definirana između 150 i 170 metara.

Spomenuta svojstva dopuštaju upućivanje besprijekornog hica pa sve do optimalnih 250 metara, ako je to potrebno. PRAKTIČNA PRIMJENA U LOVU

Poznato je da se srnjak neće baš uvijek „namjestiti” na 50 do 100 metara, osobito u ravnicama. Obično to

biva puno dalje, stoga uvijek uputite hitac s oslonca. S čeke je to lakše, a sa zemlje uvijek koristite štap ili tronožac za pirš. Ovakav lov zahtijeva besprijekoran pogo-dak u plećku ili još bolje, malo iza nje. Pu-canje iz ruke dopušteno je samo za daljine od najviše 80 do 100 metara i to iskusnim lovcima. Streljivo traži posebnu pozornost, optimalna težina zrna trebala bi biti od 3,5 do 4,0 grama. Karabinčić ovoga kalibra kraći je i lakši od klasičnih karabina većih kalibara i kao takav veoma je prikladan za lov pretragom ili piršom (ustaljeni germanizam; hodanje, šuljanje, prikradanje), a takav lov od lovca iziskuje dobru kondiciju, odlično poznava-nje terena i divljači u njemu, te nevjeroja-tan osjećaj za lagano kretanje i perfektnu moć zapažanja. Umjetnost je prići divljači, posebno ka-pitalcima i imati šansu za pucanje, ili pak lagano prilaziti mladim grlima, koja nisu za odstrel. Lov pretragom ima najviše moguć-nosti za različite improvizacije, trenutna

rješenja i potpunu neizvjesnost, koja je većini pravih lovaca i najslađa – jer adre-nalin raste pri svakom koraku, kada se pri-kradamo odabranom grlu. Prilikom lova valja izbjegavati pucanje u sam sumrak, jer tada vrlo često dolazi do ranjavanja divljači (loši svjetlosni uvjeti ne dopuštaju precizan pogodak) i divljač redovito biva izgubljena ili se ujutro mukotrpno traži.

ISKUSTVO I ETIKA

Već niz godina lovim srnjaka kali-brom .22-250 Remington i njime sam više nego zadovoljan. Istina,

imao sam početničkih kikseva te bih ga sad mogao preporučiti samo iskusnim lovci-ma te onima koji su sigurni u sebe i svoje oružje. Jer, pri svakom lošem pogotku ovim kalibrom, divljač redovito ne pada, već odlazi i biva teško pronađena.Kao što je u uvodu rečeno, ovaj metak na-pravljen je za lov štetnika na većim daljina-ma i prikladno tomu ima mekana zrna koja se u prodiranju kroz tijelo divljači potpuno raspadnu. Time prenose svu svoju ener-giju na tijelo divljači, a zbog gubitka mase nemaju snage za otvaranje izlazne rane i stvaranje krvnoga traga.U ovome slučaju srneća divljač na većim daljinama odlazi smrtno pogođena, uglav-nom bez krvnoga traga. U nekim slučajevi-ma može otići 30 do 50 m od mjesta nastre-la i tu ugiba. Ovaj kalibar iza sebe ostavlja srednju prostrelnu ranu i krvne podljeve. Promjer prostrelnog kanala u prosjeku iznosi oko 5 cm. Razaranje mesa i krzna također je veće nego u drugih kalibara. Mo-žemo, dakle, zaključiti da ovaj kalibar ima i stanovitih mana pri lovu srneće divljači, pa ga naši lovci baš često i ne koriste.

Proizvođača izaberite sami vodeći se osob-nim iskustvima i povjerenjem, ali imajte na umu da sa Norma, Sako, Federal, Winche-ster i Remington streljivom sigurno nećete pogriješiti.Svakako je tu presudan oblik i tvrdoća zrna, zato ako imate mogućnost izbora, koristite uvijek djelomično ekspandirajuća ili tvrda zrna. Prostrelna rana izuzetno je poželjna. Klasičan SP (Soft Point) dobar je za veće udaljenosti, a na umjerenim daljinama zna teško oštetiti mišićnu masu. Zato ga ko-ristite ako baš morate. Klonite se streljiva čije zrno ima naziv „ballistic“, po običaju su to jako meka zrna. Preporuka je da se koriste i zrna s velikim balističkim koefici-jentom, poput BT (Boat Tail) zrna, kako bi maksimalno iskoristili prednost razantnog kalibra koji imate. U načelu, koristite uvijek kvalitetno streljivo.

LOVAČKO ORUŽJEWWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA

Kao i svakoga proljeća, s pojavom toplijega vremena i pogodne vlage, podiže se vegetacija a u to se vri-

jeme javlja i krpelj. Ova nekoliko milim-etara velika životinjica, pije krv i nama i našim ljubimcima. Svakoga proljeća izno-va strahujemo hoćemo li negdje „pokupi-ti“ krpelja. Krpelj se javlja u rano proljeće, ali ovisno o vlazi i vremenskim prilikama, zna ih biti i početkom ljeta i u jesen. Obitava u travi i niskome grmlju gdje čeka žrtvu za koju se zakači i siše joj krv. Problem njegova ubušivanja je tim veći, što pojedini krpelji prenose neke zarazne bolesti od kojih su najpoznatija lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis. Sam krpeljni meningoencefalitis može se spriječiti i preventivnim cijepljenjem. Ono se provodi u tri faze i nakon toga je osoba sigurna tri do četiri godine, a poslije se

ŠUMSKI KRPELJ (IXODES RICINIUS)

Tako malen,a svakoga proljeća strah za lovce i sveljubitelje prirodeZa boravka u prirodi poželjno je nositi svjetliju odjeću te odjeću s koje će krpelj lakše skliznuti i kraće se na njoj zadržati

samo obavlja docjepljivanje. Bitno je znati da nisu svi krpelji preno-sitelji bolesti i to ovisi o tome jesu li oni sami od prije zaraženi. Prilikom boravka u prirodi u sezoni krpelja, potrebne su neke mjere opreza da bismo se zaštitili od potencijalnih uboda i bolesti. Poželjno je nositi svjetliju odjeću, a budući da lovci preferiraju zelenu, ipak je bolja svijetlo zelena, te odjeća s koje će krpelj lakše skliznuti i kraće na njoj ostati. Samopregled je poželjan nakon svakoga boravka u prirodi, čime se smanjuje mogućnost da se krpelj prihvati za tijelo. Krpelj nakon dolaska do tijela traži mjesto gdje će se ubušiti pod kožu i taj proces traje nekoliko sati. Obično traži područja s mekšom kožom kao što su pazusi, vrat, pupak, iza uha, te pregib noge iza koljena. Ta je mjesta potrebno dobro pregledati. Ako se krpelj već uhvatio i ubušio u kožu, slijedi postupak ispravnoga uklanjanja. Krpelj se vadi čistom i dezinficiranom pincetom, hvatanjem što bliže koži i lag-anim povlačenjem (bez ikakvih zakretanja u smjeru kazaljke na satu ili već čemu kakve se priče često čuju, to je KRIVO). Bitno je također da se krpelj, odnosno mjesto uboda ne maže nikakvim sred-stvima poput acetona, petroleja, rakije i ostaloga, jer time samo pospješujemo ispuštanje otrovnih tvari iz njega u naš organizam. Ako prilikom vađenja krpelja glavica ostane u koži, ne paničarite. Čim je tijelo odvojeno od glavice spriječen je pri-jenos zaraze; možete je pokušati pažljivo izvaditi iglicom (paziti na dezinfekciju postupka), no glavicu će vaše tijelo kao

strano tijelo nakon nekog vremena samo odbaciti.Budući da svi krpelji nisu zarazni nego samo jedan mali dio njih, nije potrebna panika, a ni liječnik ako se ne pojave simptomi. Crvenilo nakon vađenja krpelja treba se povući unutar 2-3 dana, a ako se ne povuče, tek onda posjetiti liječnika. Međutim, ako se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti – vrućica, bolovi u mišićima i zglobovima, opća slabost (slično gripi), ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa) – tada je potrebno posavjetovati se s liječnikom kako bi se pravodobno utvrdilo o kojoj je bolesti riječ te provelo odgovarajuće liječenje.

LOVIŠTE

46 / 47


PIŠE ANTON BARAĆ

Nekoć su trgovci različi-tim robama, pogotovo začinima i ljekovitim

biljem, zarađivali znatne novce baveći se tim poslom. Poznato je da su ljudi još u srednjem vijeku s Istoka dogonili čud-novate, mirisne i za ono doba zagonetne trave i sjemenja, kojima su pomagali, ali vrlo če-sto i priprostom puku „prašinu u oči bacali“. Naravno, dobit je bila u prvom planu, kao uostalom i danas. Među tim biljem, ozbiljno je mjesto zau-zimalo sjeme anisa. Karavane su putovale danomice, sve od Kine, Indije, Mezopotamije...,

ANIS (PIMPINELLA ANISUM L.)

Začin i lijekBiljka je intenzivna, ali ugodna mirisa koji brzo hlapi

a onda su mudri Europljani počeli gajiti tu mirisnu i ljeko-vitu biljku po svojim vrtovima i dvorištima. Uvjeren sam da je ona (anis) bila nastanjena i po našim terenima svojim prirodnim širenjem (ekspan-zijom), jer je teško zamisliti da je netko skupo plaćao sjeme pa ga sijao po našim poljima, gdje se može susresti. Samo što naš narod jednostavno nije po-znavao njezine (kao i mnogih drugih biljaka) odlike i vrijed-nosti! Zna se da je anis raspro-stranjen po cijelom Balkanu, a najviše ga ima u Sjevernoj Makedoniji.

Biljku je vrlo jednostavno pre-poznati u proljeće, kada izraste i do pola metra. Širi oko sebe izuzetan miris, pogotovo kada je i nehotice nagazimo. Miris je tako opojan i ugodan da mu ne možemo odoljeti. Navrh stručka se u lipnju razvija cvat, sastavljen od sitnih izokrenu-tih kišobrančića, veličine do desetak centimetara. Anis ima vrlo zanimljivo lišće: pri zemlji srcoliko okrugli slični bršljanu i narezani, u sredini troperasti, a na vrhu, pri cvatu sitni kao kod majčine dušice. Anis je jednogodišnja biljka koja ima dosta tanak korijen koji prodi-re duboko u zemlju pa ga po-ljoprivrednici drže kao pogan korov. Miris anisa je odrednica po kojoj se raspoznaje, jer ima sličnih biljaka po obliku ali su otrovne (kukuta...). Anis cvjeta u lipnju i srpnju, a sjeme – slatkasti plodovi, sazrijeva u kolovozu i rujnu. Sjeme sadrži niz supstanci: eterična ulja, alkohol, masna ulja, anetol, aldehide, keton, kiseline...Djelovanje anisa vrlo je razli-čitih potreba i posljedica: kao diuretik (pojačava mokrenje), kao afrodizijak, katar gornjih dišnih organa, za iskašljavanje, za dobar i ugodan san, za lijen i slab trbuh, da dojiljama brže dođe mlijeko, bolesti jetara i žuči, protiv glavobolje i migre-ne, bolest maternice, bronhitis, astma... Koristi se kao začin u

kolačima, sokovima, kompotu, salati. Mnogi ga ljudi naših krajeva i u susjednim zemlja-ma rastvaraju u komovici rakiji i onda dobiju vrlo ugodan i ljekovit napitak. Za bolesti navedene u ovom tekstu naj-bolje je koristiti čaj od sjemen-ki, kojih ima i u ljekarnama, ako niste u stanju pronaći u prirodi. U narodu se koristi i korijen za čišćenje krvi i jača-nje živaca. Pogotovo je poznat za otklanjanje nadutosti kod odraslih i kod djece. Ima vrlo slično djelovanje kimu i komo-raču, samo s jačim efektom. U ljekarnama se osim sjemenki i ulja mogu pronaći još sirup i tablete od anisa.Prilikom branja sjemena ili korijena treba voditi računa da se biljka dobro osuši u hladu, a sjeme može i na suncu, kako bi tvar bila oslobođena moguć-nosti kvarenja. Kada je uhvati gljivica (buđ), onda nijedna biljka više nije za uporabu a kamoli za liječenje!Valja imati na umu umjerenost u korištenju anisa, jer prevelike doze u bilo kojemu vidu mogu dovesti do teške uspavanosti, lijenosti, labavljenja musku-lature, teškog disanja i sl. Naravno sve ove mogućnosti nisu vezane za svaku osobu. Paziti se moraju, prije svih, starije osobe, djeca i kronični bolesnici (kako to danas nešto poznato zvuči).

LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJEWWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA

PIŠE BLAGO LASIĆ

Sastojci• šaran 1,5 – 2 kg• 1 glavica bijelog luka• 3 limuna• 3 žlice senfa• 3 žlice maslinova ulja• 2 čaše vode• 1/2 litre bijelog vina• vezica peršina• crvena paprika, vegeta,

sol, papar po želji

PripremaRibu dobro očistiti, izvaditi iznutrice te dobro oprati u vodi. Zatim je na dasci dobro zarezati poprečno preko rebara. U dublju tepsiju staviti nekoliko drvenih štapića te na njih staviti ribu, onda se kod pečenja neće lijepiti za dno. U svaki zarezani džep staviti krišku limuna i komadić bijelog luka. Unutrašnjost šarana dobro premazati senfom. Dobro posoliti, dodati začine i staviti peći u zagrijanu pećnicu. Preliti uljem, dijelom vina i vode. Peći oko jedan sat. Tijekom pečenja više puta polijevati pečenje. Bitno je da stalno bude tekućine, riba će biti mekanija. Pijani šaran i jest zato što pliva u vinu dok se peče. Kao prilog možete pripremiti pečeni krumpir ili rižu. Sezonska salata i vino kiselijeg okusa dobro pašu uz ribu.

PripremaLuk isjeći na sitne komadiće, peršin također dobro usitniti i sve skupa sastaviti u nekoj posudi. Ako ste u mogućnosti možete sve staviti u sjeckalicu. Dobro sjediniti, dodati ulje, vegetu i sol po želji. Ako volite maslinovo ulje, možete njega dodati.Kad je šaran gotov lagano ga posuti ovom smjesom i peći još dvadesetak minuta, da riba dobije lijepu koricu. Ovaj umak možete koristiti i nakon roštilja. Gotovo meso u posudi preliti ovom smjesom te poklopiti i ostaviti da poprimi miris i okus začina. Imat ćete poseban okus i aromu bijelog luka.Pun masni sir možete isto tako nasjeći na tanjur, lagano preliti smjesom te ostaviti da miruje desetak minuta i onda jesti.

Ribolovci su pogođeni pandemijom koronavirusa kao i lovci. I jednima i drugima falilo je druženja i izolacija nam je svima teško padala. Ovaj put, pripremat ćemo šarana. Riječna riba slatkastog okusa, masnije strukture mesa.

Pijani šaran

Umak od bijelog luka i peršinaSastojci

• 1 glavica bijelog luka• 3 žlice ulja po želji• vezica peršina • sol, vegeta


PRIPREMILA JELENA LJUBIĆLovačka kuhinja48 / 49


Frano VukojaPucanje od smijeha((Da)kućeNakon kave u kafiću lovac predloži prijatelju:– Idemo sada kod mene doma „na mezu“.– A je li ti žena kod KUĆE?– DAKUĆE – odgovori lovac. Ljubav u doba koroneU vrijeme pandemije koronavirusa lovac se javlja mobitelom:– Alo, nazvao sam samo da ti kažem da te volim!– Oprostite, gospodine, ovo je kafić – javi se glas s nazvanog broja.– Znam, znam – objasni lovac.

((Ne)razumijevanjeSupruga reče lovcu:– Ti mene uopće ne razumiješ.– Kako to misliš? – priupita je lovac.

Kao sedamnaestogodišnjakJedan lovac 70-godišnjak u vrijeme zabrane kretanja za starije od 65 godina reče:– Osjećam se kao da mi je 17 godina. Gorivo je jeftinije, imam dugu kosu, a ne smijem izići!

GajenjeMladi lovac priča kako je njegova vršnjaka iz susjedstva djevojka upitala:– Gajiš li još one iste emocije?– Jok, prešao sam na gajenja tovne junadi – odgovorio je susjed.

ZABAVA

AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

PRIPADNICA NIZOZEMSKOGA

NARODA

BIV. RUMUNJSKA GIMNASTIČARKA,

SIMONAČEKA

BRITANSKI GLAZBENIK,

BRIAN

PRIPADNIK KINESKOGA

NARODA

JAPANSKI GRAD I LUKA

(HONSHU)

''TAKSA''; ''TONA'' IVAN ČAČIĆ

KOŠ OD ŠIBLJA NOSI SE NA

LEĐIMA

GOVORITI EKAVSKI

HRVATSKI KNJIŽEVNIK I PREVODITELJ VELIKANOVIĆ

CRNA ILOVAČAPOČEKATI; PRIČEKATI; DOČEKATI

ODREDITI VISINU

CARINSKIH PRISTOJBI

ČEKATI DUGO, DO

ZASIĆENOSTI GLUMICA DEMIDOVA

POPIS IMENA (TELEFONSKI ...)

ONAJ KOJI ČEKA

ISPUPČENJE NA BRDU

SKUP ZAKONSKIH

PROPISA

VELIKA RASKOŠNA ZGRADA

KALIJ

OSOBNA ZAMJENICA

(ON I ...)

NALJEPNICA ERBIJ

NEGAT. NABIJENI ION

PREDUJAM, AKONTACIJA

ZALAŽENJE (... SUNCA)

TOMISLAV IVIĆ; TOMISLAV IVČIĆ

PJEVAČ RAHIMOVSKISKLADATELJ,

KRSTO

IRSKA (POETSKI)

MUŽJAK OVCE; BRAV

''METAR''ŠIMO IVKIĆ

PREDATI IZ RUKE U RUKU

RADE MARUŠIĆ

LOMLJIVO, KRHKO

SOKRATOV TUŽITELJ

RIJEČ NA KRAJU MOLITVE ''KUĆNI SAVJET'' NA KRAJU

TOČKA NA ...

Mariofil SoldoKRIŽALJKA ZA STRPLJIVE

I B

Mrežu križaljke treba popuniti pojmovima iz popisa. Pojmovi su i vodoravno i okomito poredani abecednim redom. Jednoslovi su već upisani u mrežu.

AJ, AMIGO, AMO, AR, BARAKA, DANAK, EVA RAS, GROM, IVONA, LAGARIJA, LAPIS, NAKANA, NANAR, OPLAZA, ORO, OZ, PAKOVAK, POGLED, POKORA, PUSTOLINA, RAK, SLOGAN, TAMARA, UGARAK, UP, UPRAVA

Molimo odgovorne u lovačkim udrugama da nam redovito dostavljaju fotografije svojih preminulih članova te njihovo ime, prezime, godinu rođenja i godinu smrti, kako bismo mogli objaviti sjećanja na sve naše pokojne kolege lovce.Hvala vam na suradnji i razumijevanju.

Uredništvo

50 / 51


MLADEN ĆAVAR1956. – 2020.


SLAVO ĆESIĆ „SLAVUJICA“1953. – 2020.


BRANKO ČUTURA1961. – 2020.


NEDELJKO ČUPIĆ1937. – 2020.

LD „Fazan“ Usora

ZDRAVKO MIHALJEVIĆ1969. – 2020.

LD „Tetrijeb“ Kupres

DRAGO IVANDIĆ1941. – 2020.

LD „Jeleč“ Žepče

FRANO SUČIĆ1950. – 2020.

LD „Sokol“ Nova Bila

ANTE BOŠNJAK1958. – 2020.


MIRKO FILIPOVIĆ „KRPAN“1953. – 2020.

LO „Vitez“ Vitez

MARINKO HRKAĆ2019. – 2020.


DRAGO ĆAVAR-MACUGIĆ2019. – 2020.


SLAVKO SUŠIĆ1957. – 2020.


IN MEMORIAM

OBLJETNICA SMRTI

lovstvo i covid-19 korona omela, ali nije zaustavila

Documents