ludbreg i dvorac batthyany
DESCRIPTION
Barokni dvorac Batthyany u kontekstu povijesti grada Ludbrega; arhitektura, namjena, povijest, perivoji i freske.TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Katarina Duplančić
HUEBER U HRVATSKOJSeminarski rad
Split, 2013.
SVEUČILIŠTE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Katarina Duplančić
HUEBER U HRVATSKOJSeminarski rad
Kolegij: Umjetnost XV. i XVI. stoljećaNositelj kolegija: dr. sc. Ivana Meštrov
dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, red. prof.
Split, 2013.
1
SADRŽAJ:
1. Kratak sažetak................................................................................................3
2. Ključne riječi...................................................................................................3
3. Uvod................................................................................................................3
4. Hueber............................................................................................................3
5. Ludbreg...........................................................................................................5
5.1. Povijest i legende................................................................................5
5.2. Dvorac Batthyny.................................................................................9
5.2.1. Povijest i arhitektura.....................................................................9
5.2.2. Freske..........................................................................................12
6. Zaključak.......................................................................................................14
7. Popis izvora...................................................................................................15
2
1. Kratak sažetak
Glavna tema ovog seminarskog rada je dvorac Batthyany (Bačani) u Ludbregu, barokno ostvarenje austrijskog arhitekta Josepha Huebera. Uz fokus na arhitekturi dvorca, kao popratne teme obradit će se i kontekst izgradnje kompleksa te povijesni događaji koji su uvjetovali taj arhitektonski pothvat. Kroz nekoliko poglavlja objasnit ću izgled, namjenu i povijest dvorca te samoga grada, a također će biti govora o legendama koje su pratile razvoj grada. Kao najvažnija legenda je ona o relikviji Krvi Kristove, oko koje se polemizira već stoljećima i koja je učinila Ludbreg važnim kršćanskim centrom.
2. Ključne riječi
Hueber, barok, Ludbreg, Batthyany, dvorac
3. Uvod
Dvorac obitelji Bačani u Ludbregu značajan je fragment hrvatske barokne baštine. Položaj Ludbrega blizu današnje granice s Mađarskom osigurao je ludbreškom području velik utjecaj austro-ugarskih slikara, arhitekata i filozofa. Upravo pod utjecajem von Hildenbrandta, arhitekt Hueber iz Graza stvorio je dvorski kompleks u Ludbregu. Pregledavajući literaturu vezanu uz ovu temu, odlučila sam rad proširiti te ga usmjeriti, osim prema ludbreškom dvorcu, također prema perivojima dvorca, ali i legendama te tradicijama grada Ludbrega. Prema tome, rad je podijeljen u nekoliko poglavlja kroz koja ću pisati o povijesti grada, kratko o Hueberu, zatim o dvorcu Batthyany i o freskama Michaela Pecka.Sva poglavlja objedinit će se u subjektivnom zaključku koji će isprovocirati neka pitanja.Materijali korišteni za pisanje ovog rada različitog su podrijetla, pa tako uključuju materijale iz Sveučilišne knjižnice u Splitu te knjižnice fakulteta, a neke informacije i ilustracije pronađene su na internetskim stranicama.
4. Hueber
Joseph Hueber, (1715 – 1787), bio je značajni barokni majstor iz Austrije, koji je učio pod Johannom Lukasom von Hildenbrandtom. Arhitektura Štajerske u doba vladavine Marije Tereze dobila je novu dimenziju u djelovanju Josepha Huebera. Ugođaj te arhitekture manje je odisao bečkim utjecajima, a više bavarskim. Hueber kao sin bečkog zidara 1730-ih putuje i nailazi na velika barokna ostvarenja središnje i sjeverne Europe, koja mu služe kao inspiracija i šablona za njegov rad. U Grazu ženi udovicu graditelja Josepha Carlonea 1740. godine te tako prihvaća Carloneov položaj i posao u građevinarstvu. 1742. godine Hueber gradi tornjeve-blizance pri Mariahilfkirche u Grazu, kod kojih dolazi do izražaja njegov dinamičan stil. Tornjevi su postavljeni na pročelju Minoritenkirche, koju je izgradio Pietro de Pomis na obali rijeke Mure. 1
Među njegove najveće pothvate ubraja se župna crkva Naše Gospe na Weizbergu, u
1 Hempel, 1965., str. 292.
3
Štajerskom gradu Weizu, te hodočasnička crkva svetog Vita u Svetom Vitu. Crkva u Weizbergu građena je između 1757. i 1776., a predstavlja veliko ostvarenje za Huebera, što je postavljanje samostalnih centraliziranih prostora u longitudinalne građevine. Iluzionistički dojam prostora pojačan je freskama Josepha von Mölka. Ipak, Hueberovo najznačajnije djelo je poznata knjižnica u opatiji Admont. Također, nadzirao je izgradnju baroknog paviljona za park dvorca Eggenberg u Grazu, kao i preobrazbu kazališta dvorca Eggenberg u baroknu kapelu, Naše Gospe od Snijega.2
Pročelje Mariahilfkirche u Grazu 3
2 http://eng.archinform.net/arch/58385.htm [25.04.2013.]3 Kempel, 1965., str. 181. (The Plate)
4
5. Ludbreg
5.1. Povijest i legende
Ludbreg je maleno podravsko mjesto na rijeci Bednji koje su nekoć naseljavali
Rimljani, ali i Panonci, o čemu svjedoče ostaci njihovih tumulusa. Vjeruje se da
Rimljani na ovo područje dolaze 9. godine poslije Krista i podižu utvrdu Iovija.
Već u četvrtom stoljeću zabilježeno je ime biskupa Amanacija, što je
svjedočanstvo ranom prodoru kršćanstva. Međutim, grad prestaje živjeti u doba
pada Zapadnog Rimskog Carstva, a o tome do danas nemamo dovoljno podataka
te se povjesničari orijentiraju prema zapisima svetog Jeronima, koji spominje
navale Huna, Markomana i drugih, da bi kasnije na prostore Podravine došli
Hrvati. Legenda o postanku Ludbrega kaže kako je burgundski plemić i križar
Londbrig po povratku iz Jeruzalema podigao temelje Ludbrega, a ta legenda je
zapisana u pismohranu obitelji Batthyani, koja podiže svoj vlastelinski dvorac
upravo u tom gradiću.4
Kako navodi Đurkan, popis zagrebačkih biskupija iz 1334. spominje ludbrešku
crkvu nazvanu “Ecclesia S. Trinitas de Ludbregh”. Također, postoje brojni
povijesni spisi, točnije 264 isprave koje su dio kneževskog pismohrana u
mađarskom gradiću Körmendu, u kojima piše kako oko 1300. Ludbregom
gospodari obitelj Paližna. Kasnije njime gospodari obitelj Bakonjić, a 1338. Nikola
de Gostolović. Nakon njega dolazi Ivan Chuz koji 28. listopada 1410. godine
podiže crkvu u čast Presvetog Trojstva.5
Ludbreg je stoljećima duhovno odredište kršćana, a razlog tome je postojanje
legende o Presvete Krvi Isusove. Naime, u doba procvata humanizma, u doba
jačanja skepse i ispitivanja vjerskih dogma, Ludbreg je iznenadilo čudo.
1411. godine, ludbreški dvorski svećenik kao razuman čovjek je doveo u pitanje
vlastitu vjeru, te je prilikom održavanja mise posumnjao da od hostije (kruha)
postaje Tijelo Kristovo, ka i to da od vina Njegova Krv.
Tada, prema legendi, Bog odgovara svećeniku koji uviđa da se u kaležu stvarno
pojavila krv. Kasnije tu krv svećenik prelijeva u staklenu posudu i u tajnosti je
zazidao u svojim odajama, sve dok pred smrt nije otkrio svoju tajnu javnosti.
4 Vuk, 2009., str. 11.5 Đurkan, 1997., str. 16.
5
To je dovelo do toga da papa Leon X. izdaje bulu 1513. godine, kojom utemeljuje
ludbreško proštenište Predragocjene Krvi Isusove.6
Idućih stoljeća Ludbregom upravlja obitelj Henrika de Roho, potom Turoczy, pa
Suzana Ratkay koja 1687. Ludbreg poklanja obitelji Erdödy. Kraljica Marija
Terezija 1742. godine Ludbreg daruje grofu Ljudevitu Batthyanyu, u čijjoj lozi
Ludbreg ostaje do kraja prvog svjetskog rata.7
Župna crkva Presvetog Trojstva 8
U crkvi Presvetog Trojstva se od 18. stoljeća čuva Relikvija Predragocjene Krvi
Isusove. Ampulica sa Predragocjenom Krvi Isusovom čuva se u monstranci
(pokaznici) izrađenoj 1721. godine u augzburškoj zlatarskoj školi.9
6 Đurkan, 1997., str. 14.7 Đurkan, 1997., str. 16.8 http://www.crtice-hrvatske.com/slika1.php?filename=slike/gradovi/crkva_presvetog_trojstva.jpg [25.04.2013.]9 http://www.vbv.hr/ludbreg.html [24.04.2013.]
6
Predragocjena Krv10
Postoji legenda o Ludbregu kao centru svijeta. Prema toj legendi, na prostoru
Ludbrega su bili opisani zemaljski krugovi, a na njihovim obodima su smještene
svjetske metropole. Tom legendom se u 18. stoljeću bavio Kazimir Bedeković,
hrvatski pisac, teolog, filozof i matematičar, a također i Rudolf Fizir, konstruktor
jednog od ranih zrakoplova. Tek Erasmus Weddingen kao entuzijast postmoderne
razvija priču oko Ludbrega kao Centrum Mundi.
Još jedna u nizu legendi veže se uz samo ime Ludbrega, a sugerira kako je isto
preuzeto od princeze Ludberge. Navodno je živjela u dvanaestom stoljeću, a njenu
čistu i nevinu mladost prekida Sotona koji preuzima lik viteza Ulrika te tako tjera
Ludbergu da poklekne pred tjelesnim iskušenjem. Tada Ludberga život nastavlja u
osami sa svojim sinom, u malenoj kleti gdje razvija svoje vinogradarsko umijeće,
te njeno vino ubrzo postaje popularno i u Rimu.
Nad Ludbregom tako bdiju Ludberga i sveti Florijan, te tako objedinjuju četiri
elementa prirode, kojima se kao peti pridodaje i vino. Dan grada Ludbrega
obilježava se prvog travnja kad gradskom fontanom umjesto vode poteče vino.11
10 http://www.therealpresence.org/eucharst/mir/english_pdf/Ludbreg1.pdf [24.04.2013.]11 http://www.croatia.ch/drustva/hkk/libra_030618.php [24.04.2013.]
7
Upisani Centrum Mundi 12
12 http://www.croatia.ch/drustva/hkk/images/ludbreg_bokocrt.jpg [24.04.2013.]
8
Centrum Mundi13
5.2. Dvorac Batthyany
5.2.1. Povijest i arhitektura
Sklop dvorca i gospodarskih zgrada barokno-klasicističkih obilježja je
najreprezentativniji gradski prostor u Ludbregu, smješten na glavnoj ludbreškoj
uzvisini. Jezgru plemićkog posjeda čine trokatni dvorac i dvije gospodarske
zgrade južno od njega, formirajući središnji pretprostor cijeloga sklopa. Prostor
između zgrada oplemenjen je zelenim površinama. Današnji izgled dvorac je
13 http://u.jimdo.com/www7/o/sd1814b3f7dd985a2/img/ic093134039ebd593/1279179003/std/die-centrum-mundi-marmortafel.jpg
9
dobio sredinom 18. stoljeća kada je barokiziran stari srednjovjekovni i
renesansni kaštel.14
U Ludbregu je postojao srednjovjekovni grad koji se 1320. godine spominje
kao kastrum. U doba turskih osvajanja, kada je vlasnik bila obitelj Turoczy,
kastrum je pretvoren u renesansni kaštel izveden kao četverokrilni dvor u tri
razine oko središnjeg dvorišta. Bio je opasan zidom visokim 2,7 m sa četiri
kule, a također je bio i okružen jarkom ispunjenim vodom preko kog se
prelazilo pokretnim mostom.
Potkraj 17. stoljeća vlasnik ludbreškog kaštela postaje grof Adam Batthyany i
njegova žena Eleonora Strattmann. Grad (kaštel) je već bio dosta trošan, ali je
imao zastakljene prozore, prizemne prozore s rešetkama, prostorije su imale
zelene peći predbaroknog stila, a postojali su i sobni zahodi. Za vrijeme Adama
Batthanyja i Eleonore Strattman preuređeno je tek nekoliko soba. 15
Tek 1745. je počela, a 1753. dovršena radikalna preobrazba kaštela, odnosno
izvedba nove dvorske kapele Čudotvorne Krvi. O tome Katarina Horvat Levaj
piše: „Iako je riječ o adaptaciji starije kapele smještene u srednjovjekovnoj
kuli, barokizacijom je ostvaren posve originalan spomenik, koji nalazi rijetke
paralele u Hrvatskoj. Prostor u kvadratičnoj kuli pretvoren je u svetište
nadsvođeno kupolom na pandantivima. Odnos broda i svetišta odražava
baroknu dinamiku, a ograničenost interijera potencirana je i oblim nišama,
izvedenim poput bočnih kapela u širini svakog traveja.“16
Za novi barokni dvorac Batthyany Hueberu plaća 1000 guldena, isplativši tako
njegov rad na dvorcu između 1745. i 1768. godine. U tlocrtu je dvorac gotovo
kvadrat s duljinom od 32 te širinom od 33 metra, a unutrašnje dvorište je
pravokutno, veliko 11,5 x 16,5 metara. Ukupna površina dvorca iznosi oko
3300 metara četvornih.
Pročelja dvorca su decentna i s malo ukrasa, što odiše klasicizmom, a svečaniji
izgled glavnog (južnog) pročelja postignut je umetanjem središnjeg rizalita s
četiri pilastra. Na naglašavanju dekoracije djeluju i raskošno obrađeni prozori
14 Novak, 2001., str. 121.15 Novak, 2001., str. 122-123.16 http://www.svetiste-ludbreg.hr/sakralna-graditeljska-bastina/ludbreki-dvorac/13-kapela-dvorca-batthyany.html [25.04.2013.]
10
prvog i drugog kata te portal s ovalnom perforiranom balustradom. Ostala
pročelja ukrašena su samo rustikom i istaknutim prozorskim okvirima. U
prizemlju dvorca bili su stanovi kućepazitelja i trabanta, šest soba, dvije
kuhinje, dvorska kapela i zatvor. Na prvom katu bilo je jedanaest soba i velika
dvorana. Na drugom katu nalazilo se dvanaest soba za goste i časnike te
kuhinja, a na trećem katu bilo je petnaest soba, kuhinja i pušnica za meso.
Tavan se upotrebljavao kao spremište za žito, a ispod cijele površine dvorca
prostirali su se podrumi.17
Pročelje dvorca Batthyany18
17 Novak, 2001., str. 124.18 http://dvorci.hr/images/pic.ashx/0.jpg/400/300/20/707B76/?PicPath=Slike/Stranice/Ludbreg02GL.jpg
11
Pročelje dvorca Batthyany19
Dvorac je izrađen u četiri etaže, gdje je posljednja završena mansardnim
krovom, koji do danas zadržava svoj oblik iz 19. stoljeća.
Južno od dvorca su dvokatne gospodarske zgrade koje su uključivale stan
dvorskog suca i kolarnicu, te žitnicu i podrum (zapadna zgrada). Istočna zgrada
je u prizemlju imala konjušnice, spremišta bačava, podrum dvorskog suca te
spremišta žita.20
Ladislav Batthyany-Strattmann prodao je 1923. godine imanje tvrtki „Braća
Berger“, a 1939. je dvorac kupila općina Ludbreg, u čijem vlasništvu ostaje do
danas. Od 1959. godine u dvorcu je bila smještena tvornica „Varteks“ iz
Varaždina, koja je krajem 1980-ih godina iselila iz zgrade. Nakon ratnih
haranja u Domovinskom ratu, kulturno-umjetničku baštinu je spašavalo
petnaest tajnih depoa za provremeno čuvanje umjetnina, među kojima je bio i
dvorac u Ludbregu, iz čega je i proizašla ideja o uređenju istog u
Restauratorski centar. Danas ludbreški dvorac ima restauratorske radionice,
knjižnicu, fotolaboratorij, stalni postav sakralne umjetnosti ludbreškog kraja te
druge sadržaje. 21
19 http://www.varazdin-info.com/wp-content/gallery/ludbreg-p/ludbreg-2011-012.jpg [25.04.2013.]20 Novak, 2001., str. 124.21 Novak, 2001., str. 125.
12
5.2.2. Freske
Kapelica se do izgradnje Hueberovog dvorca nalazila u kuli renesansnog kaštela,
na mjestu današnjeg svetišta. U to vrijeme je kapela bila povezana s dvorskom
dvoranom preko vrata. Prilikom barokizacije dvorca i dvorana i kapela su
presvođene te spojene u veliku jednobrodnu kapelu s četvrtastim svetištem u
srednjovjekovno-renesansnoj kuli.
Zidovi i svod kapele oslikani su 1753. godine, a prema potpisu na jednoj od freski,
autorstvo pripada Mihaelu Pecku iz Kaniže kraj Slavonskog Broda (Nagykanizse).
Također, ovo su najstarije freske ludbreškog kraja.22
U maloj kupoli svetišta prikazano je Presveto Trojstvo kojem je posvećena i cijela
župa. Kupola je oslikana oblacima i anđelima koji pridržavaju globus i križ. U
pandantivima su prikazana četiri evanđelista sa svojim simbolima, odnosno
atributima. Brod kapele je u potpunosti oslikan. Na zidu nasuprot ulazu smještena
su tri oltara i dvije oltarne pale.
Oltari su posvećeni Majci Božjoj Žalosnoj, Presvetom Trojstvu i Ivanu
Nepomuku. Nad glavnim oltarom bilo je veliko drveno raspelo izrezano iz jednog
komada. Na svodu broda su prikazane tri scene vezane uz legendu o krvi
Kristovoj. Također, dvorana „Sallaterain“ u zapadnoj gospodarskoj zgradi oslikana
je kasnobaroknim zidnim i stropnim slikama profanog sadržaja te vješto izvedenim
dekoracijama.
Kapela se povremeno koristila sve do završetka II. svjetskog rata, kada je u
potpunosti razrušena. Uništeni su i razbijeni oltari i raspelo, korske klupe
rascijepane, a zid premazan vapnom. Danas kapela služi kao dvorana za vjenčanja.
Manja dvorana pokraj dvorane »Sallaterain« također je oslikana.23
22 Novak, 2001., str. 124.23 http://www.svetiste-ludbreg.hr/sakralna-graditeljska-bastina/kapela-dvorca-batthyany.html [24.04.2013.]
13
Glavni oltar24
Što se tiče dvorskog perivoja, o njemu se piše u staroj katastarskoj karti, prema
kojoj se dvorski perivojni prostor sastojao od dva dijela. Prvi dio je uključivao
pejzažno oblikovani perivoj oko dvorca, a drugi zatvoreni vrt zapadno od dvorca,
koji je vjerojatno bio ostatak renesansnog vrta uza stari kaštel. 25 Površina perivoja
iznosila je otprilike 1,5 hektar, a okruživao je dvorac sa tri strane te se prostirao do
rijeke Bednje. Drugi dio, dekorativni vrt renesansno-ranobaroknih obilježja,
veličine oko 0,8 hektara, geometrijski oblikovan, nestao je zbog kasnijih
graditeljskih izvedbi. Glavno pročelje dvorca zajedno s gospodarskim zgradama je
stvaralo pretprostor, odnosno svečano dvorište.
Krajem 19. stoljeća taj je prostor ograđen, postavljen je ulazni portal i zasađeno
drveće, a sve je to srušeno za vrijeme Drugoga svjetskog rata. 26
24 Đurkan, 1997., str. 17.25 http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/dvorac-batthyany-strattmann-ludbreg/#.UXRrN7Wj0Zl [24.04.2013.]26 Novak, 2001., str. 124.
14
6. Zaključak
Tražeći izvore za pisanje ovog rada, primijetila sam da je Hueber nedovoljno
proučavan, odnosno da nema dovoljno dostupnih podataka o njemu, bar što se tiče
njegovog djelovanja na hrvatskom tlu. Osim ludbreškog dvorca, i dalje mi nije
poznato na čemu još je Hueber možda radio, ili tek surađivao s nekim. Ludbreg kao
maleno mjesto zanimljivo je odredište za izgradnju ovakvog dvorca, s obzirom na svoj
položaj koji je bio primamljiva meta Turcima. Unatoč nedaćama koje su zatekle i
zaobišle ovu građevinu, možemo reći da je prošla bolje nego li većina zdanja u
Hrvatskoj. Kao Restauratorski centar, dvorac Batthyany donekle može uživati
nekakvu zaštitu i dostojanstvo, koje mnoge druge građevine nažalost, ne mogu.
Osim literature koju je bilo teško naći, spajanja tekstova molitvenika i gospodarskih
zapisa o gradu s povijesnoumjetničkom literaturom, ono što me više iznenadilo je
povijest i legende koje prate Ludbreg.
Maleno mjesto utopljeno u moru kršćanskih i nekršćanskih legendi danas je mnogima
nepoznato kao takvo, a upravo legenda o Ludbregu kao centru svijeta mi je osobno
probudila interes te me navela na daljnje istraživanje o antipodijima, teorijama o
središtu svijeta, mitovima vezanim za tzv. Šuplju Zemlju itd.
Zanimljivo je kako su umjetnost, povijest, znanost i religija isprepleteni, nadovezujući
se jedno na drugo i istovremeno proturječni.
15