ludwigsburg - korntal - franjevci-split.hr · staroj su grčkoj takva kola pravljena za svečanost...

Telefon: 0202/3010 89

Fax: 0202/30 61 45

HRVATSKA KATOLIČKA ZAJEDNICA

LUDWIGSBURG - KORNTAL

UREDOVNO VRIJEME: LUDWIGSBURG - Schorndorferstr. 31.

past. referent Božo Tvrdinić:

ponedjeljkom: 17.00 - 20.00 sati

srijedom: 16.00 - 19.00 sati

četvrtkom: 09.00 - 12.00 i 16.00 - 19.00

župnik fra Ante Maleš - po dogovoru

na tel.: 07141/2679117 i 0172/8633384

tajnica Jasmina Lorenz-Hinderer:

srijedom 08.00-12.30 sati u Mömpelgardstr. 6.

Tel.: 07141/ 921839 [email protected]

KORNTAL - Tubizerstr. 5.

past. referent Božo Tvrdinić:

petkom: 15.00 - 19.00 sati

župnik fra Ante Maleš - po dogovoru telefonski

tajnica Biljana Hellmer po dogovoru i:

utorkom: 14.00-16.00 sati tel.: 01577-9717528

E-mail: [email protected]

Telefon: 07141/926971

Fax: 07141/903890

E-Mail: [email protected]

www. hkz-lb.de

Schorndorferstr. 31

71638 Ludwigsburg

mob. od fra Ante

0172/8633384

T J E D N I P R O G R A M

SRIJEDA

LUDWIGSBURG

17.30 sati

probe dječjeg folklora

u Bischof Sproll Haus Schorndorferstr. 31.

PETAK

KORNTAL

VJERONAUK

15.00 sati I. i II. razred

16.00 sati IV.-VI.razred

LUDWIGSBURG

20.00 sati probe folklora

20.00 sati probe zbora

SUBOTA

LUDWIGSBURG

10.00 sati vjeronauk: I.-III. r.

10.00 sati probe sviranja

10.45 sati pjevanje

11.15 sati vjeronauk: IV.- IX. r.

Izdaje hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg- odgovara fra Ante Maleš - uređuje fra A.Maleš, župnik

Stan: Mozartstr. 10.

71640 Ludwigsburg

Misijski pastoralno-informativni list, god. III. Br. 4/2012.

NAŠA ZAJEDNICA

Hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg

Uskrsna ispovijed (Beichte):

03.04.2012. (ut.) - Ludwigsburg , Dreieinigkeit 19.00 sati

04.04.2012. (sr.) - Korntal, St Johannes Bapt. 19.00 sati

Cvjetnica (Palmsonntag) - 01.04.2012. - Blagoslov grančica i sveta misa -

Ludwigsburg - Schlosskirche 11.00 sati

Korntal, St. Johannes Bapt., - Carl-Petersstr. 7. 13.15 sati

Veliki četvrtak (Gründonnerstag) - 05.04.2012.

- Misa Večere Gospodnje -


Veliki petak (Karfreitag) - 06.04.2012. - Obredi muke Gospodnje -


Velika subota (Karsamstag) - 07.04.2012. - Vazmeno bdijenje i blagoslov jela -

Ludwigsburg - Friedenskirche, Stuttgarterstr. 20.30 sati

Uskrs (Ostersonntag) - 08.04.2012.


Korntal, St. Johannes Bapt., - Carl-Petersstr. 7. 13.15 sati

Uskrsni ponedjeljak (Ostermontag),- 09.04.2012.


08. -14.04. - Padova, Rim i Asiz (str.10.)

05.05. - Prva sv. Pričest - Dreieinigkeit, LB u 14.00 sati

12.05. - Majčin dan u SKV-Turnhalle, Eglosheim-LB

19.05. - Izlet s prvopričesnicima u Tripsdrill

16.-20.05. - Hodočašće u Lurd (str.10.)

03.06. - Hodočašće u Zwiefalten

08.12. - Nikolinje u Bürgerhalle - Pattonville, LB

2 HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G

U S KRS 201 2 11

MISE I AKTIVNOSTI

MISE LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit, Marktplatz

svake nedjelje i blagdana

u 11.30 sati

KORNTAL - St. Johannes Bapt., Carl-Petersstr. 7.

svake nedjelje, osim zadnje u mj. i za vrijeme god. odmora

u 13.15 sati

AKTIVNOSTI

PROBE PJEVANJA LUDWIGSBURG - Bischof Sproll Haus

zbor - petkom u 20.00 sati

djeca - subotom u 10.45 sati

PROBE FOLKLORA

LUDWIGSBURG - Bischof Sproll Haus

djeca - srijedom u 17.30 sati

mladi - petkom u 20.00 sati

POBOŽNOSTI

LUDWIGSBURG - Bischof Sproll Haus

PETKOM - krunica s pjesmom uz gitaru u 18.30 i misa u 19.00 sati

PRVI PETAK - misa i pobožnost prvih petaka u 18.30 sati

13. UTORAKA SV. ANTE od 20. 03. 2012. u 18.30 sati

LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit Kirche

ČETVRTKOM - misa i sat klanjanja pred Presvetim u 18.30 sati

PETKOM /u korizmi/ - put križa i misa u 19.00 sati


U su-botu, 26. vel-jače, u SKV - Turnhalle, Eglosheim - Ludwigsburg, Tammerstr. 30.,

OBAVIJESTI

HODOČAŠĆA

08. -14.04. 2012.

Padova, Rim i

Asiz

Naša zajednica i

zajednica Bietigheim-Bissingen organiziraju hodočašće u

Padovu, Rim i Asiz u tjednu iza Uskrsa!

Polazimo sa Bärenwiese - Forum, Ludwigsburg,

na Uskrs 08.04. u 23.00 sati.Za sve informacije obratite se fra Anti

na tel.: 07141/2679117 ili na mob.: 0172.8633384!

16. - 20. 05. 2012.

- Hodočašće u Lurd -

Oni koji još žele hodočastiti u Lurd,

trebaju se prijaviti fra Anti osobno ili

na telefon: 07141/2679117 i mobitel:

0172/8633384. i fra Frani osobno ili

na mob. 0176/78528859!

Bazulika sv. Antuna-Padova Sv. Marija Anđeoska -Asiz

Trg i bazilika sv. Petra u Rimu

U S KRS 201 2 3

Pođi na Božji grob!

Veliki petak je spomendan kad je poginuo na križu Isus iz Nazareta, Bog i

čovjek. Velika subota je spomendan kad je Bog ležao u ljudskom grobu.

Zar da ne zastane dah svim stanovnicima neba i zemlje, zar da svako živo

biće, životinje, biljke, pa i mrtva priroda, ne osjete da se dogodilo nešto

strahovito? Zar je moguće da Bog bude ubijen? Zar je moguće da Bog ovdje

među nama ima svoj grob? Zar Boga onda više nema? Ako je Bog umro,

onda nemamo više Oca, nemamo više kamo ići, više ne znamo što je lijevo a

što desno. Više se ne isplati biti ni pravedan, ni pošten, ni čovjekoljubiv.

Što se to strahovito dogodilo među nama?

Isus je dospio na križ, ušao je u grob da razori sve naše grobove i da od naših

groblja načini obitavalište mira, uskrsnuća, života i sigurne nade.To je

božansko sjeme zasijano u našu zemlju, da iz njega nikne novo stablo, nova

biljka, nova klica čovječanstva. Sutradan, na uskrs, dogodila se

veličanstvena eksplozija, najjača u povijesti čovječanstva, eksplozija života,

pobjeda nad smrću, pobjede nevinosti i čistoće nad zločinstvom, grijehom,

masakriranjem i ubijanjem drugih. Najsnažnija nebeska mina ukopana je u

ovu zemlju da razori sve neprijatelje čovjeka, da zgazi, spali i pokopa u grob

sve nečovječno i paklensko na ovoj zemlji i da grob zapečati. Zato vjerniče,

pođi u crkvu na Božji grob i dopusti da ti govori, da te uvjeri i da ti dadne

novu nadu i nove snage! Ako si bolestan, pođi do Božjeg groba i zagledaj se,

jer je u njemu pokopana tvoja bolest. Ako se bojiš svojih grijeha, pogledaj u

taj grob. Tu je tvoj grijeh, tvoja krivica, tvoja muka i tjeskoba, strah od

budućnosti. Tu je pokopana tvoja smrt. Krist je uzeo naše ljudsko tijelo i na

njemu sve naše patnje i krivice, te ih pokopao u grob, a nas uskrisio na život.

Ako te muči osama, besmisao života, ako se pitaš čemu sve ovo i ako ne

možeš izdržati bol, ako ne možeš vjerovati u bolju budućnost, zagledaj se u

Isusov grob i znaj da je unutra pokopano tvoje beznađe, a uskrsnut će nada,

život i povratak kući.

Tek kad priznaš i prihvatiš realno svoju ljudsku situaciju, svoju muku, strah,

bolest, tad ćeš ozdraviti. Ne boj se, jer Uskrsli je s tobom. Idi s Njim i

pobijedit ćeš sva zla u svojoj budućnosti. Posljednju riječ ima Uskrs.

Jer Uskrs je eksplozija svjetla, mira, slobode, ljubavi i najveće pobjede nad

zlom. Zato: Aleluja - "Slavite Gospodina!"

Sretan Uskrs žele vam: fra Ante s pastoralnim osobljem i suradnicima.

/wiki/Immagine:Basilika_des_hl._Antonius.JPG

Obredi Velikog petka:

Schlosskirche - Ludwigsburg

u 15.00 sati

VELIKI ČETVRTAK

Vazmeno trodnevlje Krista

umrlog, ukopanog i uskrslog,

u koje se broji Veliki petak,

Velika subota i Nedjelja uskrsnuća, započinje liturgijski

misom večere Gospodnje.

U njoj se spominjemo:

- Ustanove presvete euharistije,

te nove Isusove Pashe ili Vazma

- Ustanove novozavjetnog svećeništva

- Isusove zapovijedi ljubavi.

To je sve objava načina njegove

prisutnosti među svojim vjernicima.

On će biti trajno prisutan u svojoj Crkvi

po ovim znakovima:

- Znakom euharistije,

spomena njegove smrti i uskrsnuća

koji se trajno među nama obnavlja;

- Znakom svećeništva

kao Kristove učiteljske,

posvetiteljske i pastirske službe;

- Znakom sveopće ljubavi

kao pokazateljem pripadnosti Kristu.

Misa večere Gospodnje: Schlosskirche - Ludwigsburg

u 20.30 sati


VELIKI PETAK

Spominjemo se najpotresnijeg

događaja ljudske povijesti:

Isus Sin Božji umire na križu za

spasenje ljudi.

Pristupamo danas tom svetom

znaku našeg spasenja i odajemo

mu svoje poštovanje.

Neka naš poljubac križu

bude naš poklon toj božanskoj

dobroti i ljubavi koju je u

najvećem stupnju pokazao

kad je umro za nas najstrašnijom

smrću. I neka bude

naša molba za oproštenje.

I da i mi mognemo

opraštati.

Po svetoj pričesti koju ćemo

primiti neka i u nas uđe

Isusova dobrota, ljubav i snaga.

Da i mi budemo slični Kristu

u njegovoj dobroti.

U S KRS 201 2 9

DJEČJA MISA I MISA MLADIH SVAKE ZADNJE NEDJELJE U MJESECU

u crkvi

Dreieingkeit

Ludwigsburg

u 11.30 sati.

Djeca i mladi

sviraju i pjevaju

duhovne

pjesme njima prilagođene, pod ravnanjem Roberta Šakića.

ISPOVIJED ZA PRVOPRIČESNIKE I RODITELJE

03.05.2012. (čet.) u 18.30 sati u Dreieinigkeit - Ludwigsburg

PRVA SV. PRIČEST

05.05.2012. (subota) u 14.00 sati - u Dreieinigkeit, Ludwigsburg

GODIŠNJI ODMOR

03.08 - 03.09.2012.

U zamjeni: fra Stipo Kljajić - član franjevačke

provincije Bosne Srebrne - magistar biblijskih

znanosti i na prvoj doktorskoj godini u Rimu.

PREDNATJECANJE ZA "MIKROFON JE VAŠ" U

LUDWIGSBURGU - Alte Reithalle

22.09.2012.

"MIKROFON JE VAŠ" U LUDWIGSBURGU, Tamm - Bürgersaal

13.10.2012.

SUSRET CRKVENIH ZBOROVA U MÜNCHENU

17.11.2012.

Nastupa i naš crkveni zbor!

OBAVIJESTI

Dječji zbor

fra Stipo Kljajić

Dječji zbor sa sviračima

KARNEVAL - POKLADE (latinski: carrus navalis = kola-brod ili brod-kola; u

staroj su Grčkoj takva kola pravljena za svečanost

proljetnog dolaska boga Dionisa, boga vina, i od

Grka su taj običaj preuzeli Rimljani; nepravilno

dovedeno u vezu sa lat. caro, carnis = meso).

Karneval, poklade, mesopust, fašnik - pučka je svečanost, praćena

maskaradama, maškarama, plesovima i igrama. Počinje odmah poslije Sv. Tri

kralja i traje sve do Korizme. U pojedinim hrvatskim krajevima skupine

obično mladih ljudi se maskiraju i obilaze mjesta (“bušari”,“didi”,

“zvončari”). Seoske tradicije maskiranja (potaknute gradskim utjecajem)

najčešće se iskazuju kao preoblačenje muškaraca u žene i obratno, kao likovi

i maske Cigana, crnaca, različitih vojničkih i crkvenih zvanja ili drugih

poznatih ličnosti. Likovi kao što su did i baba u Istri, Hrv. Primorju,

Dalmaciji, čoroje, vila, turica i bembelj u Dubrovniku, zbijaju šale i izvode

igre kao simbol plodnosti. Dramatika se usredotočuje oko središnje osobe -

Karneval, Krnjo (Dalmacija), Pust (Istra i Primorje) - s grotesknim maskama.

Sastavlja se i čita optužba. Krnju - Pusta spaljuju ili bacaju u more. Europski

pučki običaj maskiranja tumače se magijskom svrhom odgonjenja zlih sila,

ali i socijalnom funkcijom ispušnog ventila, jer prikazuju svijet izvrnutih

uloga u kojem je svašta dopušteno i nerijetko sadržavaju potajnu želju osobe i

društvenu kritiku. U suvremeno doba velike karnevalske priredbe potaknute

su turističkim gospodarstvom. Organiziranje karnevalskih zabava, barem kod

našeg svijeta u Njemačkoj, vrši se više zbog zajedničkog druženja i iz čiste

zabave, posebno mladih i djece. Tako je i ove godine, zajednica Ludwigsburg

organizirala karnevalsku zabavu 11.02.(sub.), u Bischof Sproll Haus-Saal.

Sveukupnu organizaciju ove godine preuzela je grupa iz crkvenog zbora

zajedno sa župnikom fra Antom i tajnicom Jasminom, kojoj je pripomogla

kao i uvijek pri prodaji ulaznica i bonova, gospođa Kristina Petričević.

Za veselu i ugodnu zabavu sve do iza pola noći, pobrinula se grupa

"Cro expres."


"Cro expres"

U dvorani brat i sestra

Jasmina i Kristina

5 U S KRS 201 2

Sveta misa:

LB, Schloskirche - 11.30 sati

Korntal - 13.15 sati

USKRS

Slavlje Kristova uskrsnuća je

temeljno slavlje

cijele liturgijske godine,

jer slavi povijesno-spasenjski

događaj od najveće važnosti

za vjeru i vječnu sudbinu čovjeka.

Na činjenici uskrsnuća se, naime,

temelji vjera svakog vjernika.

Svjedočanstvo apostola o Kristovu

uskrsnuću trajno odzvanja u Crkvi i

svijetu. Petrova riječ: "Mi smo ga

vidjeli“i „Mi smo s njim jeli i pili

pošto uskrsnu od mrtvih“ trajno je

svjedočanstvo u svakom vremenu.

Svakoga Uskrsa izlaze Petar i

apostoli ponovno pred čitav svijet i

ponavljaju:„Mi smo ga vidjeli“

i „Mi smo s njim jeli i pili pošto

uskrsnu od mrtvih“.

Svake nedjelje vjernik to obnavlja

u slavlju svete mise. Jer nedjeljna

okupljanja vjernika potječu od

Isusa: On se je od dana uskrsnuća

svakog „prvog dana po suboti“

ukazivao svojim apostolima,

svojim prvim vjernicima, i time je

započeo kršćansku praksu da se

svake nedjelje slavi dan uskrsnuća

i dan prisutnosti Uskrsnuloga

svojim okupljenim vjernicima.

Vazmeno bdijenje

Sv. misa i blagoslov jela:

LB, Friedenskirche - 20.30 sati

VELIKA SUBOTA

Vazmeno bdjenje ove noći je slavlje

Isusova uskrsnuća i s njime slavlje

početka naše vjere i našega

kršćanskoga života. Crkva ove

noći bdijući čeka Isusovo uskrsnuće i

susret s Isusom uskrsnulim.

I taj se susret ostvaruje.

Isus dolazi u susret svojoj Crkvi u

svetim znakovima koje Crkva

prepoznaje i u kojima se raduje

prisutnosti Uskrsnuloga.

Isusa uskrsnuloga susrećemo u

svjetlu uskrsne svijeće. Zato tako

radosno triput kličemo svijeći:

„Bogu hvala“. To svjetlo označuje

i ostvaruje prisutnost Uskrsloga.

Zatim nam Uskrsnuli navješta

Božju Riječ, osobito Riječ Evanđelja.

Jer on govori kad se u crkvi čita

Sveto pismo. Po svetom krštenju

obnavlja novokrštenike koji se krste

ove noći, a po obnovi krsnih

obećanja i sve nas. Konačno je s nama u sakramentu

svetoga tijela i krvi pod prilikama

kruha i vina, da bude hrana našim

dušama. Mi dakle ove uskrsne noći

istinski susrećemo Uskrsnuloga,

s njime drugujemo i postajemo

dionicima otajstva

njegova uskrsnuća.

HR VA TS KA KA T OLI ČKA ZA JE DNI CA LU DWI GSB UR G 6

Čuvanje zdravlja

Iako ne možemo izbjeći sve bolesti, iako čovjek ipak jednoga dana umire, svi

ćemo se sigurno složiti da je velika šteta nepotrebno se razboljeti, odnosno

prerano umrijeti. Za čuvanje zdravlja treba se dovoljno odmarati i spavati,

ali ipak ne previše da se čovjek ne ulijeni... Koliko zdravstveno stanje već

dopušta, treba se baviti i fizičkim aktivnostima.

Postoje brojne zarazne bolesti od kojih se može i umrijeti, a od kojih se

čovjek ne bi zarazio da se je poštivalo čistoću. Dakle, prije jela treba prati

ruke. Brojne zarazne bolesti se prenose kada se pije iz tuđe neoprane čaše ili

boce. Treba redovito prati zube, a najmanje navečer prije spavanja. Četkice

za zube članovi obitelji trebaju držati odvojeno, ne smije ih se posuđivati.

Mnoge opasne bolesti, prerana smrt, pa i nepotrebno materijalno osiromašenje

se pojavljuju zbog pušenja, alkoholizma i droge. Takove ljude se teško

izliječi. Spomenimo neke od posljedica pušenja: ubrzano starenje, prerana

smrt, bronhitis, emfizem, smanjenje površine pluća za prijenos kisika,

nedostatak zraka, rak usnice, jezika, grla, pluća, želuca, mokraćnog mjehura.

Sužavanje krvnih žila zbog bolesti arterioskleroze javlja se ranije i u većoj

mjeri, a s tim u vezi onda dolazi do moždanih i srčanih udara, gangrene noge i

slično.

Pušenje vrlo šteti i djetetu prije rođenja, čak ako majka ne puši, ali boravi u

zadimljenoj prostoriji. Takova se djeca u prosjeku rađaju slabije tjelesne

težine.Neke od posljedica alkoholizma su: oštećenje mozga, leđne moždine i

živaca, ciroze jetre, „voda“ u trbuhu, povraćanje krvi, delirium tremens

(alkoholno ludilo), razni psihički poremećaji, sklonost izazivanju konflikata,

patološka ljubomora, agresivnost, sklonost svađama, tuči, psihičkom

traumatizmu, prometne nesreće, poremećaj međuljudskih odnosa u obitelji,

gubitak ugodne obiteljske atmosfere, gubitak ugleda u svojoj sredini, pa i u

očima vlastite djece, djeca se počinju stidjeti svojeg roditelja - pijanice, itd.

Danas imamo veći uspjeh u trajnom izliječenju od raka, nego od alkoholizma.

Od droge se čovjek još rjeđe izliječi. Kako počne s drogom? Ako je u kući

nered i djeca nerado dolaze kući, ne osjećaju se voljenom, onda dijete počinje

tražiti nadomjestak roditeljske ljubavi na krivom mjestu, među lošim

društvom gdje se netko možda već drogira. Djeci roditelji ne smiju davati

previše novca, trebaju paziti kamo odlaze, s kim se druže, kada i s kim se

vraćaju. Dobar katolik i onaj koji se kloni lošeg društva ne postaje droger.

Oduprijeti se takovim i drugim napastima možemo ako činimo dobra djela

kršćanskog milosrđa, iskorištavamo svoje talente na slavu Božju i dobrobit

ljudi. Kada god je potrebno, treba se povjeriti dobrom svećeniku, ali se čovjek

nikada ne smije uništavati ni na koji način. Osoba koja prakticira kršćanski

život, lakše se odupre brojnim napastima, pa i drogi.

Čuvajmo svoje psihičko (duševno) i fizičko (tjelesno) zdravlje!

Čuvamo ga kada idemo na vrijeme spavati te izbjegavamo lošu glazbu, loše

filmove, emisije i tisak, kada vodimo računa o načinu komuniciranja

(ophođenja) s ljudima, pogotovo s članovima obitelji, da ne bi bilo vrijeđanja i

psihičke traume.

Čuvamo ga kada imamo čistu savjest i kada raskajani idemo na sv.

Sakramenat ispovijedi kod svećenika koji ima pravo u Božje Ime otpuštati

grijehe. Mnogi ljudi idu tražiti pomoć za svoje psihičke (duševne) bolesti kod

psihijatra, a zapravo oni trpe posljedice svojih grijeha koje nisu ispovjedili.

Psihičke traume

Trebamo se s poštovanjem i ljubavlju odnositi jedan prema drugome. Ljudska

riječ je snažna. Ona može čovjeka ohrabriti, uljepšati mu dan i život, ali ga

isto tako može i jako povrijediti. Za vrijeme jake psihičke traume, pogotovo

ako ona traje duže vrijeme, u mozgu žrtve čak umiru neke stanice zbog

prevelikog ulaska kalcija. Mogu se pojaviti i ozbiljne psihičke, pa i fizičke

bolesi. Prije nego što se nešto kaže, treba promisliti, te ocijeniti kada i na koji

način reći. Treba biti u stanju i oprostiti.

Dok je riječ o zdravlju, treba misliti i na ostarjele i teško bolesne članove

obitelji, pa i one koji nisu članovi obitelji. Njima treba redovito i na vrijeme

zvati svećenika radi Svetih Sakramenata, ali treba zvati i dobrog liječnika.

Ako jedan liječnik nije dobar, treba zvati drugoga. Nekada starca treba odvesti

i u bolnicu. Tamo ga se onda mora posjećivati svakoga dana, da bi se

medicinsko osoblje o njemu bolje brinulo. Nažalost, ima doktora i sestara

koji, kada primjete da teškog bolesnika - starca rijetko tko posjećuje, ne ulažu

truda za otkrivanje i liječenje bolesti, nego ga samo uspavaju tabletima ili

injekcijama i takav čovjek zanemaren za par dana umre zbog upale pluća, rana

od ležanja, ili od gladi i žeđi.

Ne smije se dozvoliti da se više pažnje posvećuje životinjama nego čovjeku

(roditeljima, baki ili djedu). Prema starijima trebamo biti blagi i strpljivi, te im

pokazivati kršćansku ljubav kroz brigu za spasenje njihove duše, kroz

prehranu, lijepu riječ, liječenje, kontrole i sl. (Autor teksta: dr. med. Antun Lisec - Zagreb)

U S KRS 201 2 7

ludwigsburg - korntal - franjevci-split.hr · staroj su grčkoj takva kola pravljena za svečanost...

Documents