m. hordata-predavanje 9
TRANSCRIPT
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 1/66
REPRODUKTIVNI SISTEM
• Kod najvećeg broja kiĉmenjaka: –biseksualna reprodukcija
• Samo mali broj vrsta:
– reprodukcija bez uĉešća muţjaka – uniseksualna reprodukcija
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 2/66
• Reproduktivni sistem kiĉmenjaka: –polne ţlezde (gonade) – u njima se
stvaraju gameti i seksualni hormoni
–polni odvodi (izvodni kanali) – zasprovoĊenje gameta ili oploĊenih
jajnih ćelija do spoljašnje sredine, a uţenskim polu nekih kiĉmenjaka i zarazvoj embriona
–kopulatorni organi – omogućavajuuspešno parenje
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 3/66
• Polne ţlezde
• Polne ţlezde kiĉmenjaka: –semenici i jajnici – parni organi koji
se razvijaju u vidu zadebljanja na zidu
telesne duplje, boĉno od leĊnemezentere
• Na raĉun zida telesne duplje: – formiranje masnih tela – mesta
skladištenja rezervnih hranljivihmaterija
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 4/66
• Polne ţlezde: – rastu i izdvajaju se od celomskog
zida sa kojim ostaju u vezi prekotankog sloja peritoneuma oznaĉenogkao mesorchium u muškom,
odnosno mesovarium u ţenskompolu
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 5/66
• Kod malog broja grupakiĉmenjaka: –gonade neparne
–nastale ili spajanjem zaĉetaka gonadaduţ središnje linije ili redukcijomjedne od juvenilnih gonada
–ĉesto – semenici kompaktniji i manji,sa pravilnim oblikom u odnosu na
jajnike ţenki iste vrste
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 6/66
POLNI ODVODI
• Preci kiĉmenjaka: –polni produkti postali u polnim
ţlezdama dospevali su u telesnuduplju i preko nefrostoma u
spoljašnju sredinu
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 7/66
• U toku evolucije:
– izmeĊu polnih ţlezda i bubregauspostavila se neposrednaurogenitalna veza preko koje su polniprodukti odvoĊeni napolje ne
dospevajući prethodno u telesnuduplju
– takva veza – ostvarena izmeĊu polnih
ţlezda i kanalića prednjeg delaopistonefrosa (kod anamniota),odnosno mezonefrosa (kod amniota)
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 8/66
• Urogenitalna veza izmeĊu polnihţlezda i bubrega: –uspostavlja se za vreme
embrionalnog ţivota kod oba pola
–normalno se razvija u funkcionalnu
vezu samo kod muţjaka
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 9/66
• Od epitela Malpigijevih telaizvesnog broja bubreţnih kanalića: –u nivou polne ţlezde izrastaju
epitelijalne vrpce koje se upućuju kapolnoj ţlezdi i urastaju u nju
–vrpce stupaju u vezu sa semenimkanalićima; u njima se javlja duplja ioni postaju odvodni kanalići
semenika (vasa efferentia ) koji seizlivaju u bubreţne kanaliće
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 10/66
• Posledica te veze:
–duboka funkcionalna promena koju
pretrpi odgovarajući, prednji deobubrega koji delimiĉno ili potpunogubi ekskretornu funkciju i sluţi
odvoĊenju sperme, dok zadnji deobubrega zadrţava ekskretornufunkciju
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 11/66
• Prednji deo bubrega koji sprovodiiskljuĉivo spermu – tesno priljubljen uz
semenik• Ovaj deo bubrega – epidydymis
• Na ovaj naĉin – pronefrotiĉki kanal
postaje urogenitalni kanal, odnosnosluţi za sprovoĊenje i ekskreta ispermatozoida
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 12/66
• Kod grupa kod kojih se javljasekundarni mokrovod:
– pronefrotiĉki kanal funkcioniše iskljuĉivokao sprovodnik sperme, odnosno postajesemevod (vas defferens )
•
U ţenskom polu: – pronefrotiĉki kanal nikada ne postaje polniodvod (jajovod)
– tu ulogu – posebni odvodi postali na raĉun
bubreţnog aparata, ali koji nisu istemorfološke vrednosti u svim grupamakiĉmenjaka
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 13/66
• Na jajovodu kiĉmenjaka tri dela: – 1. prednji deo – jajovod u uţem smislu
(tuba Falopii ) sa poĉetnim levkastimotvorom (ostium tubae ) koji obiĉno naleţena sam jajnik
– 2. srednji deo uterus (materica) – jako
proširen, sa debelim zidovimasnabdevenim glatkom muskulaturom, unjemu se razvija embrion
–
3. završni deo vagina – izliva se uurogenitalni sinus
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 14/66
Odnos polnog i ekskretornog sistema –predaĉko stanje
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 15/66
Odnos polnog i ekskretornog sistema kod anamniota
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 16/66
Odnos polnog i ekskretornog sistema kod amniota
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 17/66
• Sisari:
– tendencija srašćivanja zadnjih delova
jajovoda u neparne genitalne odvode
–ovaj proces srašćivanja – ostvaren urazliĉitom stepenu u okviru pojedinih
grupa
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 18/66
• Monotremati i većina torbara: –oba jajovoda potpuno samostalna,
tako da ovi organizmi imaju dvauterusa i dve vagine
–kod nekih torbara – obe vagine
srastaju svojim proksimalnimkrajevima
• Placentalnih sisara:
–obe vagine potpuno srastaju u jednuneparnu
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 19/66
• Ostali delovi polnog kanala ostajusamostalni – postoje dva odvojena
uterusa (uterus duplex ) – glodari• Uterus bipartitus – uterusi srastaju
samo svojim završnim krajevima – zveri
• Uterus bicornis (dvorogi uterus) – uterusi srastaju svojim završnim isvojim srednjim delovima – kopitari
•Uterus simplex – oba uterusa potpunosrastaju u jedan neparni – majmuni iĉovek
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 20/66
• Neparni uterus ĉoveka: –prednji prošireni deo – fundus
–zadnji suţeni deo – cervix uteri – cilindriĉan oblik i delom štrĉi upoĉetni deo vagine
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 21/66
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 22/66
• Specifiĉnost sisara: – kloaka, tj. završni deo creva u koji se
izlivaju mokraćni i polni odvodi odrţava sesamo kod najprimitivnijih oblika(monotremata)
– kod svih ostalih ona se javlja samo u toku
embrionalnog ţivota kada je diferenciranau jedan urogenitalni i jedan crevni deo
– ubrzo u njoj se diferencira jedna
horizontalna pregrada koja potpuno odvajaova dva dela
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 23/66
• Interesantna odlika sisara:
–semenici napuštaju svoj normalan
poloţaj u telesnoj duplji, pomeraju seunazad i smeštaju u noroĉite kesasteevaginacije peritoneuma trbušne
duplje (processus vaginalis ) kojeulaze u sastav mošnica (scrotum )
• Pomeranje semenika:
–za vreme embrionalnog ţivota
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 24/66
• Kod većine sisara: –semenici stalno ostaju u skrotumu
• Kod nekih (glodari, bubojedi):
–semenici se samo periodiĉnospuštaju u mošnice ili se semenicitrajno zadrţavaju u abdominalnimdupljama – sekundarna pojava
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 25/66
• Unutrašnja temperatura umošnicama: – i do 8°C niţa od abdominalne
temperature
–posebno vaţno za proces
spermatogeneze kojem “pogoduje”niţa temperatura
• U genitalnom aparatu sisara:
– razliĉite akcesorne ţlezde
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 26/66
• U muškom polu najznaĉajnije su: – semene kesice (glandulae vesiculariae )
– prostatiĉne ţlezde (glandulae prostaticae ) – Kuperove ţlezde (glandule Cowperi )
• Sekret ovih ţlezda:
– mešanje sa spermom – povećavanje koliĉine ejakulata i
– olakšavanje prodiranje sperme u vaginu
pri parenju• U ţenskom polu – Bartolinijeve ţlezde
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 27/66
• Kopulatorni organi
• Kod nekih kiĉmenjaka kod kojihpostoji unutrašnje oploĊenje
•
ObezbeĊuju uspešno parenje
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 28/66
• Unutrašnje oploĊenje: – filogenetski mlaĊe
–obezbeĊuje ne samo uspešnijeoploĊenje nego je stvorilo imogućnost da se oploĊeno jaje
razvija u genitalnom aparatu ţenke,ĉime je embrion daleko bolje zaštićen
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 29/66
• Kopulatorni organi:
– retki kod riba – predstavljaju
diferencijacije trbušnih ili analnihperaja
–kod suvozemnih kiĉmenjaka –
nastaju na raĉun kloake; mogu bitiparni ili neparni
–kod ptica – retki
–sisari – naroĉito razvijeni i sloţenograĊeni
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 30/66
POLNI DIMORFIZAM
• Većina riba, vodozemaca, gmizavaca i
mnogi sisari: – ne postoje nikakve, spolja vidljive razlike
meĊu polovima ili su one veoma teškouoĉljive
• Kod drugih:
– jasne i upadljive morfološke razlike meĊupolovima po kojima se muţjaci i ţenke
lako mogu razlikovati – ove morfološke karakteristike –
sekundarni polni karakteri
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 31/66
• Raznolikost meĊu polovima – polnidimorfizam
• Sekundarni polni karakteri: – obojeno i raskošno perje ili lep glas
muţjaka mnogih vrsta ptica
–
rogovi jelena – griva lava
– brada i dubok muški glas kod ĉoveka
– snaţno razvijene mandibule u vidu rogovakod jelenka
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 32/66
• Ovakvi upadljivi morfološkikarakteri:
–obiĉno kod muţjaka i imaju smisao uprivlaĉenju suprotnog pola
• Ţenke: –daleko manje upadljive
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 33/66
• Sekundarni polni karakteri:
– i razlike u ponašanju meĊu polovima
koje se naroĉito manifestuju u biranjupartnera u doba parenja, leţenju najajima, zbrinjavanju potomstva i
raznim drugim oblicima socijalnogţivota
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 34/66
DIREKTNO I INDIREKTNO RAZVIĆE
• Direktno razviće:
–kod mnogih ţivotinja mladunĉe kadase rodi ili izleţe iz jajeta već potpunoliĉi na svoje roditelje
–
kod većine riba, kod gmizavaca,ptica, sisara
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 35/66
• Vodozemci:
–po završetku embrionalnog ţivota
nemaju nikakve sliĉnosti sa odraslimjedinkama svoje vrste
–ovi mladunci preţivljavaju niz
promena u celokupnoj telesnojorganizaciji i tek nakon toga dobijajuizgled karakteristiĉan za odrasle
jedinke – te promene – preobraţaj ili
metamorfoza
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 36/66
• Naĉin razvića putem preobraţaja – indirektan naĉin razvića
• Mlade jedinke ovih ţivotinja domomenta metamorfoze – larve(npr. punoglavci ţaba)
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 37/66
BRIGA O POTOMSTVU
• Briga o potomstvu:
–kod mnogih vrsta ţivotinja –znatno povećava šansu za njihovim
preţivljavanjem
–polaţu obiĉno manje jaja, odnosnoraĊaju manje mladih u poreĊenju saonim vrstama kod kojih ovakva briga
ne postoji
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 38/66
• Mnoge vrste:
–svoja jaja polaţu na mestu gde će
njihovi mladi po izleganju bitizaklonjeni od neprijatelja ili gde ćeimati dovoljno hrane
–npr. neke ţabe svoja jaja lepe nagranĉice iznad vode gde su onanedostupna vodenim predatorima
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 39/66
• Slatkovodna riba gregorac:
–muţjak pravi od trave gnezda u koja
više ţenki polaţe jaja koja on ĉuva
• Briga o potomstvu:
–posebno izraţena kod ptica i sisarakod kojih se briga nastavlja i nakonizleganja jaja odnosno raĊanja mladihkoje hrane, brane od nepogoda i
predatora
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 40/66
REPRODUKTIVNA STRATEGIJA
• Poligamija: –
kod mnogih vrsta ţivotinja – tokom jedne reproduktivne sezone jedna
jedinka se pari sa više jedinki suprotnogpola
• Poliginija: – jedan muţjak se pari sa više ţenki; brigu o
mladima obiĉno vode samo ţenke – ĉestakod sisara
• Poliandrija: – jedna ţenka se pari sa više muţjaka; brigu
o potomstvu vodi muţjak – kod nekih riba
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 41/66
• Monogamija:
– jedan muţjak se pari sa samo jednom
ţenkom ili tokom ĉitave sezone ilitokom ĉitavog ţivota
–oba roditelja zajedniĉki vode brigu o
potomstvu – povećava stopupreţivljavanja mladih
–otuda ove ţivotinje polaţu znatno
manji broj jaja, odnosno raĊajuznatno manji broj mladunaca
–mnoge vrste ptica
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 42/66
ENOKRINI ORGANI
• Mnoge aktivnosti ţivotinja –
kontrolisane endokrinim organima iliorganima sa unutrašnjim luĉenjem
• U njima – pod uticajem informacija iz
spoljašnje ili unutrašnje sredinesintetišu se hemijske supstance kojesu u stvari “odgovor” na te informacije
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 43/66
• Te supstance:
–hormoni
–deluju na ćelije efektore ĉijimreagovanjem se obezbeĊujeadekvatan odgovor organizama na
promene sredine
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 44/66
• Enokrini sistem, kao i nervni sistem:
– integracioni sistem ţivotinja
– ovim putem regulišu se mnoge aktivnosti:
– metabolizam
– balans vode i minerala
– seksualne aktivnosti i razliĉiti aspekti
reprodukcije – rast
– metamorfoza
– fiziološke promene obojenosti...
• Hormone luĉe i neke nervne ćelije – neurosekretorne ćelije
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 45/66
• Endokrini organi:
–nemaju izvodne kanale
–oslobaĊanje hormona u krv, limfu ilicerebrospinalnu teĉnost i takodospevaju do svog cilja
–na ovakav naĉin osloboĊeni hormonideluju na veći broj efektornih organai to u duţem vremenskom periodu
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 46/66
Mehanizam delovanja nervnih ćelija
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 47/66
Mehanizam delovanja endokrinih ćelija
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 48/66
Mehanizam delovanja neurosekretornih ćelija
ENDOKRINI ORGANI KIĈMENJAKA
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 49/66
ENDOKRINI ORGANI KIĈMENJAKA
• Razliĉitog porekla
• Neki predstavljaju derivateţdrelnog epitela: –štitna ţlezda
– timus
–epitelijalna tela
–
ultimobranhijalna tela
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 50/66
• Neki:
–u bliskoj vezi sa mozgom: hipofiza,
epifiza
• Neki:
– razvijaju se u oblasti bubrega:
nadbubreţne i meĊububreţne ţlezde
Š
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 51/66
• Štitna ţlezda (glandula thyroidea ):
–kod svih kiĉmenjaka
– razvija se na raĉun epitela ventralnogzida ţdrela u vidu evaginacije izmeĊuprvog i drugog škrţnog proreza
– filogenetski se moţe vezati zaendostil niţih hordata
–parna ili neparna
–neparna – obiĉno iz dva reţnja
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 52/66
• Hromoni štitne ţlezde: – tiroksin i trijodtironin – regulišu
bazalni metabolizam, a kod mladihţivotinja i rastenje
Ti
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 53/66
• Timus:
–kod svih kiĉmenjaka
–nastaje na raĉun epitela škrţnih kesau obliku parnih evaginacija koje seodvajaju i srastaju, obrazujući
duguljasti parni organ sa boĉnimpoloţajem
– reţnjevite graĊe
–kod sisara – više ventralno, ispredsrca, a iznad grudnice – “grudnaţlezda”
k d l dih j di ki i i d b
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 54/66
• kod mladih jedinki sisara – timus dobrorazvijen; posle polne zrelosti sisara –
timus se znatno redukuje• luĉenje timusa – deluje na rastenje u
prvom redu skeleta i na razviće polnih
ţlezda
E it lij l t l
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 55/66
• Epitelijalna tela:
– samo kod suvozemnih kiĉmenjaka;
postaju na raĉun epitela škrţnih kesa – kod sisara – ĉesto srasla sa štitnom
ţlezdom u paratiroideu (glandula parathyroidea ) – reguliše promet kalcijuma
i utiĉe na razviće kostiju – ultimobranhijalna tela – kod tetrapoda i
selahija; nastaju na raĉun poslednjegrudimenta škrţnih kesa; kod tetrapoda – ublizini tiroidne ţlezde; regulišu prometkalcijuma
Hi fi ( l d l h h i
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 56/66
• Hipofiza (glandula hypophysis
cerebri ):
–neuralni deo – pripada ventralnomdelu meĊumozga
–ţlezdani deo – vodi poreklo od
ektoderma usne duplje
P d ji ţ j hi fi
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 57/66
• Prednji reţanj hipofize: – luĉi više hormona od kojih jedan
reguliše rastenje • Ostali – gonadotropini – regulišu
ovulaciju i sazrevanje ţutog tela ujajniku
• Luĉenje srednjeg reţnja hipofize: –
utiĉe na glatku muskulaturu i regulišekrvni pritisak
E ifi
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 58/66
• Epifiza:
– razvija se u obliku evaginacije
dorzalnog zida meĊumozga –kod sisara – ima endokrinu funkciju –
glandula pinealis – inhibitorno deluje
na rad polnih ţlezda i na pojavusekundarnih polnih karakteristika(deluje antagonistiĉki u odnosu na
hipofizu)
N db b ţ ţl d ( l d l
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 59/66
• Nadbubreţne ţlezde (glandulae
suprarenales ):
–u neposrednoj blizini bubrega – luĉe hormon adrenalin – deluje na
simpatiĉki nervni sistem, na
povišenje koliĉine šećera u krvi ipovećanje krvnog pritiska
M Ċ b b ţ ţl d ( l d l
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 60/66
• MeĊububreţne ţlezde (glandulae
interrenales ) luĉe veliki broj
adrenokortikosteroidnih hormona: –mineralokortikoide – deluju na
metabolizam vode i soli
–glikokortikoide – utiĉu nakatabolizam hranljivih supstanci
–androgene kortikoidne hormone –
deluju kao androgeni seksualnihormoni
U t š j l ĉ j k d
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 61/66
• Unutrašnje luĉenje kao sporednufunkciju vrše i: – jetra –pankreas
–pojedini delovi crevnog kanala
–bubrezi
–srce
Z ĉ j d k i l
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 62/66
• Znaĉajnu endokrinu ulogu: – i polne ţlezde koje luĉe specifiĉne
hormone – pre svega deluju napojavu i odrţavanje sekundarnihpolnih odlika
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 63/66
Za II kolokvijum:
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 64/66
• Za II kolokvijum:
–Sistem za cirkulaciju telesnih
teĉnosti –Transportni sistem kiĉmenjaka
–Krvni sistem Cephalochordata
–Krvni sistem riba
–Krvni sistem vodozemaca
–Krvni sistem gmizavaca
–Krvni sistem ptica
–Krvni sistem sisara
Struktura cirkulacionog sistema
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 65/66
–Struktura cirkulacionog sistemakiĉmenjaka
–
Cirkulacija krvi u telu –Limfni sistem
–Temperaturna regulacija
–Nervni sistem –Centralni nervni sistem
–Refleksni lukovi
–Cerebrospinalni nervni sistem
–Autonomni nervni sistem
Ĉulni organi
5/12/2018 M. hordata-predavanje 9 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/m-hordata-predavanje-9 66/66
–Ĉulni organi
–Reproduktivni sistem
–Polni dimorfizam –Direktno i indirektno razviće
–Briga o potomstvu
–Reproduktivna strategija
–Endokrini organi