MACLEOD, 2000 (9.str): Interdimenzionalna interferencija u Stroopovom efektu:

otkrivanje kognitivne i neuralne anatomije pažnje (383-386 str.)

- pažnja je krucijalna za našu uspješnu interakciju s okolinom, no nije jednostavno je je

pažnja privučena nečemu, no posvećena nečem drugom

- kontrola pažnje može biti egzogena (detekcija potaknuta od strane svijeta) i endogena

(koncentracija potaknuta od strane promatrača)

- Cattell opisao neke situacije procesiranja kao automatske, koje se odvijaju bez pažnje,

nasuprot drugih koje zahtijevaju pažnju dovelo do distinkcije između

„automatskog“ procesiranja (razvija se vježbom i iziskuje malo pažnje) i

„kontroliranog“ procesiranja (zahtijeva pažnju za izvedbu manje uvježbanih

agoritama)

Kritična ravnoteža automatizma

- počevši s Kleinovim otkrićem i proširenjem efekta, provedeno je doslovno na tisuće

studija s ciljem proučavanja ovog jednostavnog, ali provokativnog fenomena

- asimetrija interferencije (riječi interfereiraju s imenovanjem boja, ali boje ne

interferiraju s čitanjem riječi) ukazuje na to da je čitanje riječi više automatski proces

od imenovanja boja

- u studiji MacLeoda i Dunbara pokazano je da Stroopov efekt proizlazi iz različitog

relativnog automatizma

ljudi su uvježbavani da odgovoraju određenim imenom boje na svaki od 4

jedinstvenih randomiziranih oblika

testirani su periodično s oblicima prezentiranim u nesukladnim bojama

u početku treninga, imenovanje oblika interferiralo je s nekompatibilnom

bojom, ali na imenovanje boje nije utjecao nekompatibilni oblik

sredinom treninga, svaka je dimenzija podjednako interferirala s drugom

konačno, nekompatibilni su oblici interferirali s imenovanjem boja, ali

nekompatibilne boje nisu više interferirale s imenovanjem oblika

potpuni obrat obrasca interferencije rezultat promjene u relativnom

automatizmu imenovanja boja i oblika s vježbom (vježba ima utjecaja i na

standardni boja-riječ Stroopov efekt)

Paralelno procesiranje zamjenjuje serijalno procesiranje

- Cohen i sur. koristili MacLeodove i Dunbarove podatke kako bi stvorili model

paralelno distribuiranog procesiranja (model izvedbe u Stroopovom zadatku)

- interferencija se javlja kada se paralelno procesiraju riječ i boja u suprotnosti s relativnom brzinom procesiranja („horse race“, do 1970-ih) prema kojoj zbog bržeg procesiranja riječi nego boje, odgovor riječju pobjeđuje odgovor bojom uzrokujući interferenciju na stadiju odgovora

da je ovo točno, jedino što bi ubrzalo procesiranje boje ili usporilo procesiranje riječi, smanjilo bi ili eliminiralo interferenciju od riječi do imenovanja boje riječ bi mogla biti prezentirana prije/kasnije boje – ako do interferencije u

imenovanju boje dolazi jer brže procesiramo riječi, tada bi prezentacija boje prije riječi trebala prevenirati interferenciju u tom je slučaju moguće dobiti „obrnutu Stroopovu“ interferenciju gdje boja interferira s čitanjem riječi, no nijedan od ovih rezultata ne može se dobiti kada podražaji nastupe asinkrono

Dunbar i MacLeod iskoristili su drugačiju taktiku kako bi manipulirali brzinu procesiranja

o prezentirali su standardne boja-riječ objekte u normalnoj orijentaciji gdje je čitanje doboro ustaljeno i brže nego imenovanje boja, ili u obrnutoj orijentaciji gdje se zna da je čitanje sporo

- aktivacija ide odozdo prema gore (bottom

up) i širi se među jedinicama putevima

različitih jačina

- stupanj u kojem čitanje riječi ili imenovanje

boje dominira ovisi o jedinicama koje

zahtijeva zadatak

- u ovom je modelu znanje shvaćeno kao

obrazac aktivacije koji se mijenja s

iskustvom kontinuirano i nelinearno

- interferencija proizlazi kada 2 istodobno

aktivna puta proizvedu aktivaciju na svom

križanju

- facilitacija se javlja kada 2 puta proizvedu

konfliktnu aktivaciju

- pažnja intrinzična modelu, a ne vanjska sila

unesena u model

o iako je čitanje obrnutih riječi značajno sporije, no imenovanje njihovih boja, poznati obrazac Stroopove interferencije bio je nepromijenjen ovi nalazi očito su u konfliktu s bilo kojim jednostavnim objašnjenjem relativne brzine procesiranja, stoga su teorije o paralalelnom procesiranju, čini se , više održive od teorija o serijalnom procesiranju Stroopovog efekta

Facilitacija, druga strana Stroopovog efekta

- svi modeli Stroopove interferencije predviđaju i Stroopovu facilitaciju, odnosno da će odgovori biti brži i/ili točniji na kongruentni podražaj, nego na kontrolni podražaj

- pomaže li kongruentna riječ zaista u imenovanju boje kao što to koncept o facilitaciji predlaže?

- stajalište o paralelnom procesiranju predstavlja facilitaciju benefitom kongruencije (?), a interferenciju negativnom stranom nesukladnosti

- prvi je pokazatelj uvijek prisutna asimetrija facilitacije i interferencije, s tim da je facilitacija mnogo manja (20 ms ili manje) od interferencije (100 ms ili više)

- drugi rezultati: Tzelgov i sur.: smanjenjem proporcija pokušaja s bojom riječi, interferencija se

povećava, ali facilitacija ostaje nepromijenjena zaključuju da su različiti mehanizmi u pozadini facilitacije i interferencije

Vanayan je pokazao da su F. i I. nekorelirane, podupirući nemogućnost samo jednog mehanizma koji uzrokujue F. i I.

MacLeod je pokazao kako dvije najvažnije varijable u kogniciji – količina vježbe i integracija nasuprot separacije dviju dimenzija, snažno utječu na I., ali nemaju učinka na F. teorija o paralelnom procesiranju koja vidi I. i F. kao komplementarne

procese istog mehanizma, nekonzistentna je ovim nalazima no, postoji objašnjenje u skladu s tim nalazima:

kongruentna ispitivanja su jedinstvena jer su odgovori na riječ i boju jednaki problem: nemogućnost diskriminacije dimenzije koja je omogućila odgovor (čitanje brže, nego imenovanje boja – moguće da nedetektirane pogreške u čitanju budu uključene u računanje ukupnog vremena odgovora, stvarajući očiglednu facilitaciju

- dokazi za hipotezu o nenamjernom čitanju (gdje ne koristimo ciljano pažnju) dolazi iz studije Dunbara i MacLeoda

reorijentacijom riječi, eliminira se facilitacija, unatoč perzistenciji interferencije

kada čitanje postane sporije od imenovanja boja, povremene pogreške u čitanju više ne msanjuju prosječnu latenciju u sukladnom slučaju, pogreške u čitanju u ovim se okolnostima možda više ni ne pojave – iluzija facilitacije nestaje

- nedavno je osmišljen test koji izravno mjeri ovo alternativno objašnjenje facilitacije

u ovim su studijama bilingvalni ispitanici izloženi F. u sukladnom uvjetu samo unutar jezika (RED u crvenoj boji – kažu red) i zapravo su pokazali interferenciju među jezicima (ROUGE u crvenoj boji – kažu red)

slično, za riječi povezane s bojom (LEMON napisan žutom – kaže žuto) ponovno se javila I. u sukladnom uvjetu

F. se javila samo kada je čitanje riječi vodilo do točnog odgovora kada su se pogreške u čitanju mogle filtrirati, što se javlja u svim uvjetima,

osim u standardnom sukladnom uvjetu, F. nestaje iako je riječ konceptualno jednaka boji u sukladnom uvjetu među jezicima i snažna veza boje u sukladnom uvejtu povezanom s bojom

manipulacija koja je unaprijedila pogreške u čitanju (vidljive samo u nesukladnom uvjetu), povećala je F., što je posebice impresivno uzevši u obzir sve manipulacije koje nisu bile uspješne

F. je pojačana kada prosječne latencije u sukladnom uvjetu uključuju dulje vrijeme čitanja, što zamjenjuje vrijeme odgovora točnog imenovanja boja

ako je F. zaista zbog slučajnog čitanja, ovo predstavlja izazov teorijama koje predviđaju pravu konceptualnu F. kao posljedicu interferencije

Lokalizacija Stroopova efekta studijama neurooslikavanja

- najrecentnija istraživanja koriste PET i fMRI- u svim, osim dva eksperimenta, maksimalna diferencijalna aktivacija za usporedbu

sukladnog i nesukladnog uvjeta pojavila se u anteriornom cingularnom korteksu (ACC) (ima još nekih struktura koje se spominju, ali nisu tak važne) – čini se da je ovaj ACC medijator procesa uključenih u Stroopovu interferenciju – veća aktivacija u nesukladnom uvjetu

- međutim, postoji debata je li ACC uključen u kontrolu pažnje važne za zadatak i/ili selekciju odgovora u prisutnosti konfliktnih informacija, kao u nesukladnom uvjetu

Istraživanje pokazuje kako u sukladnoj situaciji (npr. riječ 'plavo' piše u plavoj boji pa treba reći plavo) postoji povišena aktivnost anteriorne cingule naspram kontrolonog uvjeta (npr. xxx piše u crvenoj boji pa treba reći crveno). U sukladnom uvjetu oba podražaja se slažu pa ne dolazi do konflikta za davanje odgovora. Međutim to se ne događa u kontrolonom uvjetu gdje postoje dva nepovezana odgovora, s time da jedan je ne bitan za imenovanje boje.

Može se raspravljati kako u kontrolnom uvjetu ipak dolazi do konflikta. Konflikt se očituje u donošenju odluke koja dimenzija (boja ili riječ) će voditi odgovor, odnosno kojoj dimenziji će se dati pažnja. S obzirom da obje dimenzije pripadaju podudarnom slučaju, oni bi se trebali natjecati za pažnju jače nego u kontrolnoj stanju. Najvjerojatnije objašnjenje za ove Stroop nalaze je da prednji cingulate diskriminira između izvora informacija, usmjeravajući pozornost na odgovarajući izvor, bez obzira na oprečne informacije ili odgovorne tendencije. U biti, funkcija prednje cingulate u Stroop zadatku može biti da održava cilj i reagira na boju. Iako je nađena povišena aktivnost u prednjem cingulatu, nađena je smanjena aktivnost u drugim regijama kao posteriorni cingulat, superiorni temporalni korteks, parijatalni asocijativni korteks and bla bla bla. Iako ne postoji skroz definirana

teorija o ulozi prednjeg cingula, u literaturi se nalaze dokazi o njegovoj ulozi kao izvršne funkcije (čak i u odsutstvu suprotstavljenih podražaja). On još sudjeluje i u drugim srodnim procesima kao što je detektiranje pogrešaka i nadzor, u radnom pamćenju i sukobu.

Nadalje piše da je anterironi cingulat najaktivniji u nesukladnoj situaciji (npr. riječ 'plavo' piše u crvenoj boji pa trebaš reći crveno) pa napominjem jer ne znam da li je Mateja stavila. Znači najaktivniji je u nesukladnoj, manje aktivan u sukladnoj i najmanje aktivan u kontrolnoj ili neutralnoj situaciji. E i sad se oni u članku pitaju, why is that? Drugo pitanje koje postavljaju: zašto postoji razlika u aktivaciji AC između sukladne i nesukladne situacije? Jer oni očekuju da bude jednako natjecanje između boje i riječi u obe situacije, odnosno da veće natjecanje bude u sukladnoj situaciji.

Pojačana aktivnost u lingualnom girusu je povezana s pažnjom usmjerenom na boju. Doduše, smanjena aktivnost je nađena u sukladnoj situaciji naspram nesukladne i kontrolne. To daje pretpostavku da sudionici drugačije obavljaju sukladni uvjet od ostala dva te da češće loše obave procesiranje boje za relevantan zadatak. Neuroimaging studije pokazuju kako je teže procesiranje u sukladnoj situaciji nego u neutralnoj pa to ide u prilog hipotezi facilitacije (da je facilitacija između neutralne i sukladne situacije).

Koristeći fMRI, što u odnosu izvedbe u bloku 80% nekongruentne i 20% podudarna Stroop uvjeta bloku od 80% podudarna i 20% nekongruentne Stroop suđenja. Namjera je bila da se razlikuje funkcija održavanja pozornosti na odgovarajućoj dimenziji od one procjene sukoba. Na nesukladnim pokusima za 80% nekongruentne slučaju, sukob je bio nizak i potreba za strateške kontrole pozornost na boje je visoka. Za nekongruentnu situaciju u 20% podudarnom bloku, smatralo se da je sukob visok i cilju-usmjerena kontrola pažnje se smatra niska jer ti povremeni nekongruentni uvjeti ugrađeni u mnogim podudarnim ispitivanjima u kojima bi reakcija na riječ ili boju dala točan odgovor. Prednja cingulate aktivacija je povećana samo za pravilno izvedena nekongruentne uvjete u 20% nekongruentnom bloku u odnosu na ostale uvjete, vodeći autore na zaključak da je prednji cingulum za odgovor u visokim sukobima i sudjeluje u ocjenjivanju tog sukoba, a ne u strateškom kontrolu pažnje.

Postižući nisku cilju-usmjerenu kontrolu pažnje za 20% nesukladni uvjet značio bi značajan porast pogreški u ovom uvjetu (npr. više odgovora za dimenziju riječi).

Najveća aktivacija AC je kada je visoki sukob i niska pažnja, ali u tom slučaju nije nađeno da dođe do povećanja broja greški u kontrolnom uvjetu. Moguće je da povišena aktivnost AC u nesukladnom uvjetu (20%) – nisam sigurna na kaj su mislili, ali ja ću to ovako prevesti – kako naizmjence ide sukladni pa nesukladni uvjet dolazi do veće kontrole u tim uvjetima kako bi se prevladao povećani konflikt (znači pojma nemam jel ovo točno) i to se onda poklapa s niskim i ekvivalentnim brojem grešaka u uvjetima. Kako dolaze nesukladni dijelovi u sukladnom bloku ili kada nesukladni uvjet slijedi sukladni (oni kažu u flanker task i u prijevodu to znači kao udarac s boka i ja sad gledam wtf?, aaali je li to može biti kao kod nas mjerenje, čim odgovorimo odmah dođe sljedeći krug? Pojma nema, to je na strani 389 pa ako netko želi provjeriti i ispraviti moje pokušaje...he/she is welcome ;) – konflikt bi bio velik, stoga bi to tražilo veću usmjernosti-ka-cilju pažnju da bi se izbjegle greške.

Relativna brzina procesiranja, automatičnost čitanja i paralelna distribuiranost procesiranja služe za: 1. održavanje cilju-usmjereno procesiranje, 2. blokira druge čitljive i ponuđene riječi koje bi mogle biti odgovor.