magazin verzija 4

7/24/2019 Magazin Verzija 4

1/110

1

Magazin - Info Nauno struni asopis za teoriju i praksubroj 4 / 2015.

NAUNO STRUNI ASOPIS ZATEORIJU I PRAKSU

MAGAZIN INFO

4juli/srpanj

Doboj, 2015.

MA

GA

ZIN

INF

O


2/110

2


Izdaje:BOSNA I HERCEGOVINA

CENTAR ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUTVAwww.crcd-bih.com

Redakcija asopisa:

SELIMOVI Muharem, BEIROVI Maida, PEJI Rado, BEIROVIEsad, GARI Ratko, BEIROVI Emina,SELIMOVI Amra , TURBI Ervin

BOIKOVI Branislav

Glavni i odgovorni urednik:SELIMOVI Muharem

Urednik:BOIKOVI Branislav

Lektorica:BEGANOVI Samra

Prevod:BEIROVI Maida

tampa:PRINTAS d.o.o. Srebrenik

Za tampariju:SELIMOVI Almir

Tira:200 primjeraka

asopis izlazi periodinoISSN:2232-948XUDK br. 34:336

Nauno struni asopis za teoriju i praksu - broj 4Doboj, juli/srpanj 2015. godine

Adresa redakcije: CENTAR ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUTVA U BOSNI I HERCEGOVININemanjina broj 60/1, 74000 Doboj Tel:+387 35/ 720 135, Fax:+387 61 644 622

E-mail: [email protected], Web stranica: www.crcd-bih.com


3/110

3


SADRAJ

Uvodna rije glavnog urednika 5

AKTIVNOSTIDipl. pravnik Esad Beirovi Projektne aktivnosti Centra za razvoj

civilnog drutva sa sa osvrtom namonitorning 7

Radni tim CRCDBiH Jaanje sistema rada dravnih institucijau Prevenciji i borbi protiv korupcije uBosni i Hercegovini 11

Radni tim CRCDBiH Pogled na aktivnosti antikorupcijskemree ACCOUNT 17

STUDIJE I STRUNI LANCI

Dr.sc BEIROVI Maida Korupcija kao pojavni oblikorganizovanog kriminaliteta u BiH 25

Mr.sci BOIKOVI Branislav Analiza Vjerodostojnosti tragova i krivinodjelo Ugroavanja bezbijednosti JavnogSaobraaja 39

Doc. dr SELIMOVI Muharem Upravljanje znanjem u Organima UpraveBiH sa osvrtom na organe Uprave Brkodistrikta BiH 53

Mr.sci BOIKOVI SandiBOIKOVI Danijel,prof.inf

Belex-Informacioni sistem-BeogradskeBerze 73

Mr. LELI Vedad Primjena telematike u prijenosuinformacija u procesu odravanja ipozicioniranja vozila 89

VI PITATE - REDAKCIJA ODGOVARA

UPUTA AUTORIMA


4/110

4


TABLE OF CONTENTS

Editors Foreword 5

ACTIVITIESDipl. lawyer Esad Becirovic Project Activities Center for Civil

Society Development with emphasis onmonitoring 7

Working Team CRCDBiH Enhancing the work of the stateinstitutions in the prevention and gagainst corruption in ht Bosnia andHerzegovina 11

Working Team CRCDBiH Preview of the activities of anti-corruptionnetwork ACCOUNT 17

STUDIES AND ARTICLES

Dr.sc BEIROVI Maida Corruption as a pop-up oform oforganized Crime in BiH 25

Mr.sci BOIKOVI Branislav Authenticity of tracks and its analysisand crime endangering security of publictransport 39

Doc. dr SELIMOVI Muharem Knowledge Management in authorityadministration in BiH with reference toadministrative bodies of Brcko District 53

Mr.sci BOIKOVI SandiBOIKOVI Danijel,prof.inf

Belex Information systemic-BSE 73

Mr. LELI Vedad Telematic in the transmissionof information in the process ofmaintenance and positioning of thevehicle 89

YOU ASK/SUBMIT - EDITORIAL REPLIES

INSTRUCTIONS TO AUTHORS


5/110

5


UVODNA RIJE GLAVNOG UREDNIKA

Potovani itatelji,Pred Vama je etvrti broj nauno-strunog asopisa za teoriju i

praksu Magazin-Info. U ovom broju donosimo pet nauno-strunihi istraivakih radaova te Vas informiemo o aktivnostima Centra zarazvoj Civilnog drutva koje su bile aktivno zastupljene u proteklomperiodu i koje e uslijediti u narednom periodu. Naravno u vezi stimdajemo prikaz aktivnosti antikorupcijske mree Account i napokondonosimo zakljuke sa okruglog stola koji je odran 15.06.2015.godine u Doboju na temu: Jaanja sistema rada Dravnih institucijau prevenciji i borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.

Ukazujui na prednje naglaavamo da ovaj asopis naimitateljima nudi jedinstven forum naunih i univerzitetskih radnika,strunjaka iz prakse, sa osnovnim ciljem da najiroj italakoj publiciposlui, kao most izmeu savremene naune teorije i prakse, zarazmjenu naunih i strunih znanja, informacija, praktinih iskustava irjeenja o irokom spektru najintelektualnijih naunih pitanja civilnogdrutva u BiH.

asopis e podrati sva napredna opredjeljenja politikih faktorai javne vlasti, kao i napredne intelektualne javnosti i nevladinog sektorau pravcu stvaranja pravne drave i ostvarenja principa vladavineprava kao najvieg korektivnog mehanizma savremene drave.

Bosna i Hercegovina je drava sa velikim brojem armisanihnaunika prirodnih,drutvenih i tehnikih nauka, ali je istovremeno iambijent u kojem je relativno mali broj njih spreman da iroj javnostinesebino izloi svoje poglede, stavove, miljenja ili kritike aktuelnihpojava i procesa. U tom smislu redakcija poziva i ohrabruje one kojislino razmiljaju da nam se pridrue, prihvate korektnu saradnju ida daju svoj doprinos ukupnim reformskim naporima i procesima kojinisu beznaajni i iji su ciljevi nama dostini i napredni.

Da se zapaziti da poetkom ove godine sve vei broj naihitalaca kao i saradnika naravno i autora eli da objavi radove u


6/110

6


naem i Vaem asopisu. Pored toga redakcija asopisa je izgledasopisa prilagodila i time ga uskladila sa meunarodnim bibliotekimstandardima za ovu vrstu publikacije.

Iz ovih napora nesumljivo je da je uinjen korak vie ka otvorenomprojektu koji tei podizanju nivoa svojih usluga na dobrobit svih naihkorisnika, graana, studenata i privrednika Bosne i Hercegovine..

Za radove, ideju, dizajn i oblikovanje, karikature i crteeobjavljene u ovom asopisu zadravamo sva prava. Nedoputenaje objava, reproduciranje, prerada, umnoavanje, imitiranje i druginaini prenoenja bez dozvole izdavaa.

Molimo Vas da sve Vae sugestije, prijedloge i primjedbe uvezi sa koncepcijom asopisa, njegovom strukturom i temama kojeobraujemo, dostavite na nau adresu kako bismo u narednomperiodu Magazin-Info uinili jo kvalitetnijim.

Na kraju naglaavamo cijenimo i nadamo se da izlaskomnaeg i Vaeg etvrtog broja asopisa iz tampe ulazimo na vratameunarodno indeksiranog nauno-strunog asopisa koji nam daje

za pravo i obavezu na dalje poboljanje kvaliteta istog jer to od nasnai predani itatelji spravom oekuju.

U ime Ureivakog kolegija, saradnika i svoje ime iskreno Vaspozdravljam,

Glavni i odgovorni urednik

Doc. dr. Muharem Selimovi


7/110

7


PROJEKTNE AKTIVNOSTI CENTRA ZA RAZVOJCIVILNOG DRUTVA SA OSVRTOM NA MONITORING

Beirovi Esad*

1. UOPE O PROJEKTU

Centar za razvoj civilnog drutva u BiH (CRCDBiH) je registrovanu Ministarstvu Pravde BiH, broj: 08-07-1- 500/09 od 09.06.2009.

godine u knjizi registara pod brojem: 800, knjiga I (objavljen uSlubenom glasniku BiH, broj: 71/09 od 08.09.2009. godine). Sobzirom na razliite sklonosti lanova i polja naeg djelovanja surazliita, od socijalnog sektora, promocije zatite ivotne sredine,pa do podrke razvoja lokalne samouprave na principima evropskihvrijednosti;

CRCDBiH je nevladina, neprotna, nestranaka graanska

organizacija koja e utjecati na razumijevanje i potivanje ljudskihprava putem edukacija, promocija i monitoringa ljudskih prava. Nainapori su usmjereni na razvoj civilnog drutva, lokalne samouprave,pomoi graanima i razvijanju kulture nenasilja, te armaciji i primjenisvih metoda kreativnog rjeavanja sukoba.

Vizija jeste Bosna i Hercegovina kao punopravni lan EvropskeUnije. Svjesni smo da je za ovo potrebno mnogo truda i vremena, ali

mi i elimo da sa svoje pozicije damo bar mali doprinos za postizanjecilja. Nai ciljevi su promocija i zatita ljudskih prava i prava manjina;pomo graanima na irenju modela ponaanja, tolerancija idemokratizacija drutva; podrka u borbi protiv zloupotreba, korupcijei suzbijanja kriminala, narkomanije i drugih pitanja; pruanje pravnepomoi i savjeta pojedincima ili organizacijama ija su ljudska pravapovrijeena; podsticaj i podrka u razvoju lokalne samoupravena principima evropskih vrijednosti; pomo i promocija znanja o

izbornim pravilima, izbornim sistemima, kao i ukupan znaaj izbora;pomo i podrka mirnom rjeavanju sporova medijacija; promocija

* Dipl. pravnik, predsjednik udruenja CRCD BiH, e-mail:crcdbihhotmail.com


8/110

8


zatite prirode i ovjekove okoline; javna saoptenja i stavovi putemsredstava informiranja, apeli i zakonske inicijative upuene organimavlasti i zakonodavnim organima.

2. PROJEKTNE AKTIVNOSTI:

Pristup pravdi koi se sastoji kroz besplatnu pravnu pomo isavjetovanje u porodinim sporovima u kojima se pojavljuju djeca.Projekat se realizuje u saradnji sa Centrom za socijalni rad Graanicai Doboj Istok.

Ukljuivanje graana u prioritete od znaaja za okolini razvojza opine Graanica i Doboj Istok, projekat koji je okonan.

Projekat- Brana kao partnerska organizacija zaduena jeza realizuju projekta u etiri opine/optine i to: Tesli,Teanj, DobojIstok i Petrovo.

3. OSVRT NA ELEMENTARNE NEPOGODE IRELEVANTNE AKTIVNOSTI U TOM SEGMENTU

Tokom 2014. BiH su pogodile prirodne nepogode koje suizazvale razorne poplave i klizita unitavajui infrastrukturu, kuei poslovne resurse u 78 optina Republike Srpske, Federacije BiH iBrko Distrikta Bosne i Hercegovine, izazivajui raseljavanje preko

60.000 graana.

Odgovarajui na posljedice poplava u BiH, meunarodni akterikao i pojedinci i privredna drutva osigurali su znaajna sredstavakao pomo graanima. Istovremeno, procesiranje pomoi premaugroenim graanima i javnim preduzeima i drutvima, koja jeodgovornost javnih institucija ide jako sporo i praeno je raznimtekoama.

CCI e zajedno sa partnerskim organizacijama formirati mreuOCD Brana koja e da analizira procese obnove teta od poplava, te


9/110

9


fasilitiraju otvoren javni dijalog o efektima obnove kao i odgovornostiinstitucija i drugih aktera koji su ukljueni. Proces monitoringa ijavnog dijaloga, provodie se uz koritenje IT tehnologija. Za potrebeprojekta kreirae se poseban web site koji e ponuditi sve aktuelne

informacije u vezi sa identikacijom projekata procesa obnove,stepena njihovog provodjenja, foto i video materijala, natpisa/slikaiz medija, te prostor za online komunikaciju meu pojedincima,organizacijama, donosiocima odluka (online forum), kao i interaktivnumapu sa pregledom projekata obnove i njhovog statusa u svimciljanim optinama. Na ovaj nain, graani koji su pretrpjeli tetee biti ukljueni, ali i donosioci odluka (graansko drutvo, mediji,donatori, vlasti, predstavnici poslovnog sektora), kako bi se doprinjelo

transparetnosti procesa obnove u najveoj moguoj mjeri, primarnodrei javnost informisanom i ukljuenom, a time redukujui prostorza informativne manipulacije i pronevjere sredstava.

4. CILJEVI PROJEKTA

- Doprinjeti transparentnosti procesa oporavka u poplavomunitenim podrujima, a time i jaanju ukupne transparentnosti iodgovornosti u radu javnih institucija u BiH, te privatnog sektora idonatora.

- Kreirati mreu OCD, te unaprijediti kapacitet ukljuenih OCDda prikupe/analiziraju/diseminiraju informacije u vezi sa realizacijomdoniranih sredstava za potrebe obnove posljedica poplava, a kroz

ukljuivanje graana i drugih interesnih grupa u monitoring, javnerasprave, online forume, foto predstavljanje i online komentarisanje.

- Aktuelizovati pitanje odgovornosti u procesu obnove odpoplava, informisanjem gradjana o ekasnosti provodjenja projekataobnove poplavama unitenih podruja.

5. Mrea organizacija u borbi protiv korupcije ACCOUNT,kao partnerska organizacija u okviru projekta FOG-2 realizuje

sledee aktivnosti;


10/110

10


Monitoring procesuiranja sluajeva korupcije Projektomsu obuhvaene sledee institucije; Vrhovni sud Federacije BiH, MUPPosavskog kantona, kantonalni sud u Odaku, Tuilatvo Posavskogkantona.

Monitoring zapoljavanja u javnim institucijama Projektomje obuhvaeno 12 opina/optina u Federaciji BiH i RepublikaSrpska.

5. CILJ MONITORINGA

Monitoring se provodi sa ciljem da se utvrdi stanje u etiri

oblasti u odnosu na prisustvo korupcije i postojee mehanizme kojisu uspostavljeni u svrhu prevencije korupcije. Zadatak monitoringaje da utvrdi u kojoj mjeri javne institucije posjeduju, potuju iprimjenjuju zakonska pravila, propise i procedure kojima se osiguravatransparentnost poslovanja i anulira mogunost diskriminacije priodabiru uposlenika i/ili dobavljaa te pri pravnom procesuiranjukorupcijskih djela. Monitoring e se vriti u slijedeim javnim sektorimai to u Javnoj upravi kao i u Javnim ustanovama i javnim preduzeima.


11/110

11


ZAKLJUCI SA OKRUGLOG STOLA NA TEMUJAANJE SISTEMA RADA DRAVNIH INSTITUCIJA UPREVENCIJI I BORBI PROTIV KORUPCIJE U BOSNI IHERCEGOVINI

Radni tim CRCD BiH*

Dana 15.06.2015.godine u Hotelu Integra u Dobuju odran je

okrugli sto na temu Jaanje sistema rada institucija u prevenciji iborbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini gdje je izvrena analizerada institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine ,Republike SrpskeBosne i Hercegovine ,te Brko distriktu Bosne i Hercegovine uprevenciji i borbi protiv korupcije.Pored toga uesnici okruglog stolaraspravljali su o promjenama svijesti graana u prevenciji i borbi protivkorupcije i napokon iznijeti su dosadanji rezultati rada udruenjau antikorupcijskoj Mrei Account. Nakon rasprave svih uesnika

okruglog stola dolo se do relevantnih zakljuaka koje prenosimo ucjelosti.

*Korupcija ne predstavlja samo nezakoniti akt koji omoguavanelegalno bogaenje na tetu cijelog drutva, ve ona zamrzavainstitucije, onemoguava rad pravosua, teti kvalitetu demokratije ipodriva temelje vladavine prava. Zbog njenih dalekosenih posljedica,protiv korupcije se mora odluno boriti.

*Bez ekasne borbe protiv korupcije, teko je imati odgovorneinstitucije i slubenike. Bez odgovornih institucija i slubenika, tekoje voditi javne poslove i upravljati dravnom imovinom na savjestannain. Iz tih razloga, sveobuhvatan i funkcionalan antikorupcijskipravni okvir, koji daje vidljive rezultate u praksi, predstavlja neophodansastojak vladavine prava.

*Borba protiv korupcije nije apstraktan pojam. Onapodrazumijeva uspostavljanje strogih pravila za prevenciju sukoba

* Radni tim CRCD BiH


12/110

12


interesa i sankcionisanje javnih slubenika koji se nau u takvomkoniktu..Borba protiv korupcije takoe znai i da se mora investirati uobrazovanje i zdravstvo, kako bi profesori i studenti, doktori i pacijenti,bili bolje informisani o svojim pravima i obavezama, ali i kako bi bili

voeni snanijim etikim naelima. Imovina steena kriminalnimaktivnostima, ukljuujui i korupcijom, mora biti oduzeta i njom setreba ekasno upravljati.

*Ipak, da bi ova borba bila uspjena, cijelo drutvo treba da seangauje u sueljavanju sa korupcijom. A da bi se drutvo ukljuilou ovu borbu, institucije moraju pridobiti povjerenje graana. Da bi seto povjerenje zasluilo, nezavisnost i nepristrasnost javne uprave su

od kljunog znaaja. Stoga, jaka politika volja i kontinuirani naporirazliitih aktera na svim nivoima su neophodni za ovu izazovnu bitkuprotiv korupcije.

*U posljednjih nekoliko godina, BiH je ostvarila odreeninapredak u borbi protiv korupcije. Uspostavljen je institucionalni okvir.Veoma vani zakoni su usvojeni ili izmijenjeni sa ciljem da se borbaprotiv korupcije uini ekasnijom.

*Meutim, korupcija je i dalje jedna od najranjivijih oblasti u BosniI Hercegovini, to dovodi i do inltracije organizovanih kriminalnihgrupa u javni i privatni sektor. Neophodno je istraiti sve sluajevei donijeti pravosnane presude. Rezultati procesuiranih sluajevase moraju kontinuirano ostvarivati, Kontrola sistema javnih nabavki,ukljuujui i nadzor nad sprovoenjem ugovora, se mora poboljati.Ono to je najvanije od svega je reforma pravosua, koja ima za cilj

da osigura nezavisno, nepristrasno i depolitizovano pravosue, toe imati direktan uticaj na uinkovitost antikorupcijske politike.

*Ne smijemo zaboraviti da Bosna I Hercegovina takoe moraobezbijediti depolitizovanu javnu upravu, kao i da zapoljavanjeu javnim institucijama mora da se odvija iskljuivo na osnovukvalikacija, bez politikog uticaja. Osim institucija, slobodni inezavisni mediji, kao i jake organizacije civilnog drutva, otvorenim

i objektivnim izvjetavanjem i svojim aktivnostima mogu znaajnodoprinijeti borbi protiv korupcije, kao i odgovornom i transparentnomsprovoenju anti-korupcijskih politika.


13/110

15


Poveati ekasnost kaznenih postupaka, adekvatna kaznenapolitika sudova kroz izotrenje kaznene politike i veih kazni

Stimuliranje naunih istraivanja i uporedive dijagnostike o

uzrocima i efektima korupcije na dravnom i meunarodnomnivou

Jaanje javnog stava o korupciji stvaranje klime za promjene


14/110

16



15/110

17


POGLED NA AKTIVNOSTI ANTIKORUPCIJSKEMREE ACCOUNT

Radni tim CRCD BiH*

ACCOUNT je mrea nevladinih organizacija, institucija,pojedinaca koja okuplja 160 lanica i jedan od osnovnih ciljevaMree jeste jaanje kapaciteta i uloge organizacija civilnog drutva

u borbi protiv korupcije. Mrea ACCOUNT e svojim zagovarakim ikonkretnim akcijama kreirati pritisak na bh. vlasti na svim nivoima daubrzaju antikorupcijske reforme, koje su uostalom i obavezujue zaproces evropskih integracija. ACCOUNT i sve njene lanice dat esvoj doprinos sistemskom i odrivom procesu borbe protiv korupcijei odati priznanje onima koji se javno i beskompromisno bore protivkorupcije.

* ACCOUNT ine:

Upravni odbor odbor sastavljen od predstavnika nevladinihorganizacija.

Posmatrai odbor sainjen od predstavnika donatorskihorganizacija i institucija.

lanice organizacije civilnog drutva, institucije, privredne komore,sindikati, mediji, akademske institucije, pojedinci...

Sektoralne radne grupe svaka od pet prioritetnih oblastiACCOUNT-a imat e svoju radnu grupu: zdravstvo, obrazovanje,privreda, pravosue i javna uprava.

Watch dog timovi u odreenom broju gradova bit e formirani

timovi koji e pratiti i izvjetavati o korupciji te zagovarati smanjenjekorupcije.

* Radni tim CRCD BiH


16/110

18


Sekretarijat: Udruenje INFOHOUSE.

Nosilac projekta: Udruenje Centar za razvoj medija i analize(CRMA).

ACCOUNT u 2014. godini

U toku 2014. Godine mrea je organizovala 36 razliitih dogaaja(treninga, javnih debata / diskusija, sastanaka i radnih grupa. Ueeje uzelo vie od 750 osoba. Sve debate i diskusije su organizovaneu saradnji sa lanicama i lokalnim partnerima. lanice mree su

nastavile stalni kontakt i redovno razmjenjuju informacije o svemu tose deava a to ima nepravilnosti, oblik korupcije i krenje zakona.

Projekat Antikorupcijska mrea ACCOUNT u periodu 01.07.2013.do 01.07.2014. godine zabiljeio je ukupno 611 medijskih nastupa utelevizijskom, radijskom programu, printanim medijima i izvjetavanjumedijskih agencija.

Ukupno 229 razliita medija emitovala su medijske tekstove, priloge,izjave i gostovanja koja su povezana ili usmjerena na aktivnostiprojekta i to:

* 178 web portala,

* 25 razliitih tv kua,

* 11 radio stanice,

* 9 printanih medija

* 6 agencija.

U izvjetajnom periodu objavljeno je ukupno 611 medijskihtekstova, lanaka, priloga, izjava i to:

putem web portala 409 medijska teksta o projektu i njegovim

aktivnostima, kroz televizijski program 73 priloga,


17/110

19


radio program 27 priloga,

novinskih tekstova 26

agencijskih vijesti 74.

Mrea ACCOUNT period juli 2013 juli 2014 imala je uspjenusaradnju sa veinom medijskih kua sa kojima je u 2012. potpisalaMemorandum o suradnji, a to su: BHT1, FENA, Hayat tv, Osloboenje,www.federalna.ba, Radio FBiH, RSG, TV1, BH Dani, Federalnatelevizija, Kameleon i Balkan radio.Prema zabiljeenim podacima o

aktivnostima Mree od kua sa kojima je potpisan MOU najee suizvjetavale FENA sa ak 67 medijskih priloga, BHRT1 sa 18 priloga(5 radio i 13 tv priloga) i FTV sa 24 priloga (7 radio i 17 tv priloga).

Pravna pomo

U drugoj godini rada, Mrea je nastavila sa pruanjem besplatne

pravne pomoi za prijavitelje korupcije. Mrea je zaprimila 46 prijavado 17.09.2014. Pravni savjetnik dao je svoje komentare i upute,uesnicima u sluajevima i lanicama mree o narednim koracima.Pravni savjetnik je dao preporuke za ove sluajeve, a CRMA iINFOHOUSE su pratili rad institucija i vrili pritisak na institucije kojenisu reagirale.

Podizanje javne svijesti o problemu korupcije

I u 2014. godini Antikorupcijska mrea ACCOUNT i novinari on linemagazina urnala su nastavili sa objavljivanje tesktova o problemimakoje identikuju sektorske radne grupe u svojim izvjetajima. Zanajbolje novinarske radove na temu korupcije dodjeljene su nagradekoju su 2014. dobili Aladin Abdagi i Mubarek Asani, novinari Centra

za istraivako novinarstvo. Dobitnici su ACCOUNT novinarskenagrade za izvjetavanje o korupciji u kategorijama najbolji pisaniizvjetaj i najbolji video prilog.


18/110

20


ACCOUNT u 2013. godini

lanice mree

U toku 2013. ukupno 229 osoba uestvovalo je u treninzimaorganizovanim u okviru aktivnosti mree: trening iz odnosa sajavnou za lanice pod nazivom Medijske udice; 6 dvodnevnihtreninga na temu Kako prijaviti korupciju i preivjeti za pripadnikeWatch dog timova; treninzi za jaanje sektorskih radnih grupa iWatch dog timova; trening o smanjenju korupcije u oblasti javnihnabavki. Takoer, u 2013. organizovane su brojne javne debate i

diskusije na kojima je uestvovalo ukupno 660 osoba. Sve debatei diskusije organizovane su u saradnji sa lanicama lokalnimpartnerima. Takoer, putem zajednikih i koordiniranih akcija lobiranoje za usvajanje zakonskih rjeenja pomenutih u taci 8.1 (navodimoprimjer saradnje sa udruenjem COD Luna na usvajanju Zakonao zatiti prijavitelja korupcije te saradnju sa udruenjem Tenderna izradi prijedloga izmjena Zakona o javnim nabavkama koje suupuene u parlamentarnu proceduru). lanice mree u stalnom sukontaktu i redovno informiu jedna drugu o svemu to se deava ato predstavlja eventualni sluaj korupcije ili ima uticaj na aktivnostimree i borbu protiv korupcije.

Institucije vlasti

CRMA i INFOHOUSE ostvarili su u proteklom periodu odlinu saradnjui sa institucijama vlasti koje su angaovane na podruju borbe protivkorupcije. Meu lanovima mree ACCOUNT nalaze se i APIK,SIPA, ministarstva i tuilatva na razliitim nivoima vlasti te optinskevlasti irom BiH. CRMA i INFOHOUSE potpisali su u ime mree saMinistarstvom sigurnosti BiH te Agencijom za prevenciju korupcijei koordinaciju borbe protiv korupcije Memorandum o saradnji ipruanju meusobne pomoi kojim je regulisana oblast saradnje

i zajednike aktivnosti na prevenciji korupcije i koordinaciji borbeprotiv korupcije sa posebnom panjom na provedbi Strategije zaborbu protiv korupcije. U skladu sa tim memorandumom, odravaju


19/110

21


se redovni mjeseni sastanci koji slue za razmjenu informacija oaktivnostima i razmatranje eventualnih potekoa u radu.

Mediji

CRMA i INFOHOUSE imaju odlinu saradnju i sa medijima. Mediji suprepoznali napore koje organizacije ujedinjene u mrei ACCOUNTine da bi smanjile i prevenirale korupciju i dali su im svoj punidoprinos. CRMA i INFOHOUSE potpisali su u ime mree ACCOUNTmemorandume o saradnji sa 10 medija (Alternativna TV, BH Dani,BHT1, Fena, Nezavisne novine i Glas Srpske, Oslobodjenje, Radio

Sarajevo, Radio Slobodna Europa, RTVFBiH te TV1). Do sadasu aktivnosti lanica unutar mree zabiljeene u 1200 objava, todokazuje da se ovaj memorandum u praksi izuzetno potuje.

Pojedinci i organizacije u borbi protiv korupcije

Na kraju prve projektne godine ACCOUNT je uruio zahvalnicei priznanja pojedincima i organizacijama koje su u 2013. godinidoprinijele borbi protiv korupcije. Priznanje ACCOUNT-a zagraansku hrabrost u borbi protiv korupcije dobili su Aner uli, VinjaMarilovi, Julijana Tiinovi i Ervin Turbi. Zahvalnice za saradnjusa nevladinim sektorom u borbi protiv korupcije dobili su AzraHadiahmetovi, Branislav Borenovi, Nermina Zaimovi-Uzunovi,inita Foo, Nermina Kapetanovi, Martin Ragu, Marinko avara,

Lazar Prodanovi, Agencija za prevenciju korupcije i koordinacijuborbe protiv korupcije, Eldan Mujanovi, Branka Ini i ZekerijahOsmi.

Graani

Jedan od bitnih aspekata kojima se lanice mree bave jeste i

pruanje besplatne pravne pomoi graanima koji se suoavaju sasluajevima korupcije. Pravni savjetnik angaovan u sklopu mreeACCOUNT razmatra ovakve sluajeve i daje o njima svoje miljenje


20/110

22


te graane savjetuje na koji nain bi mogli dalje potraivati svojaprava. Ovakav vid pomoi je vrlo traen od strane graana budui dasu usluge ovakve vrste jako skupe i graani ih sebi esto ne mogupriutiti te predstavlja svakako jedan od bitnih elemenata daljeg

irenja mree i njenih aktivnosti.

ACCOUNT u brojevima:

-odran PR traning za lanice pod nazivom Medijske udice, 41uesnik

-organizovano 6 debata u periodu januar-decembar 2013 godinekojima su prisustvovale 303 osobe

-organizovano 5 diskusija u periodu januar-decembar 2013 godinekojima su prisustvovale 132 osobe

-odrano 6 javnih rasprava u periodu januar-decembar 2013 godinekojima su prisustvovale 225 osobe

-odrano 6 dvodnevnih treninga na temu Kako prijaviti korupciju ipreivjeti za pripadnike Watch dog timova kojima se odazvalo 136osoba

-treninzi za jaanje Sektorskih radnih grupa i Watch dog timova uperiodu januar-decembar 2013 godine kojima je prisustvovalo 27osoba

-trening povodom smanjenja korupcije u Javnim nabavkama uoktobru 2013 kojem je prisustvovalo 25 osoba.

HIGHLIGHTS OF THE PROJECT ACCOUNT

Jaanje kapaciteta organizacija civilnog drutva

Pet radnih grupa u sektorima zdravstva, privrede, obrazovanja,pravosua i javnih nabavki, formirano je i osposobljeno zaidentikovanje i praenje kljunih problema koji dovode do poveanja


21/110

23


nivoa korupcije. Grupe danas samostalno rade, detektuju prioritetneteme u svojoj oblasti i koordiniraju aktivnosti koje imaju za cilj daunaprijede stanje sektora.

Formiranje watch dog timova

U 11 gradova 12 watch dog timova formirano i osposobljeno zaotkrivanje i praenje sluajeva korupcije na lokalnom nivou. Timovidjeluju u svojim lokalnim zajednicama na osnovu odobrenih planovakoji ukljuuju ispitivanje javnog mnijenja, anketiranje, potpisivanjepeticija, dijeljenje promotivnog materijala, pruanje besplatne pravne

pomoi, izradu promotivnih dinglova u cilju informisanja javnosti, itd.

Izmjena postojee legislative

Do sada najzavidnije rezultate postigli su sektori Javne nabavke iPravosue koji su zajednikim naporima svih ukljuenih doveli dousvajanja dva zakona. Zahvaljujui izuzetnoj saradnji koju su lanicemree ostvarile sa Parlamentom BiH, usvojen je Zakon o zatitiprijavitelja korupcije BiH. Zajedno sa lanicom mree - COD Luna iaktivnim ueem grupe parlamentaraca okupljenih u Demokratskojinicijativi za Evropu lobirali su za usvajanje ovog zakona koji je u 2013.i usvojen. Kroz aktivnosti sektorske radne grupe za javne nabavkeuvrteni su antikorupcijski amandmani u tekst prijedloga Zakona ojavnim nabavkama. Predstavniki dom Parlamentarne skuptine

BiH usvojio je 21. januara 2014. u prvom itanju Prijedlog zakona ojavnim nabavkama i zaduio Komisiju za nansije i budet da u rokuod 15 dana organizira javnu raspravu. Naredni korak je da oba domaglasaju za amandmane.

Pravna pomo

U toku prve godine rada, mrea je obezbijedila besplatnu pravnupomo za prijavitelja 22 sluaja korupcije. Pravni savjetnik dao jesvoje komentare i upute, kako akterima sluajeva tako i lanicama


22/110

24


mree o daljem postupanju. Pravni savjetnik je dao preporuke za ovesluajeve, a CRMA i INFOHOUSE su pratili njihovu daljnju realizaciju,odnosno vrili pritisak na institucije koje nisu reagirale u skladu sazakonom i u zakonski predvienom roku.

Podizanje javne svijesti o problemu korupcije

Objavljivanje 5 istraivakih tekstova iz 5 sektora. Kontinuiranoobjavljivanje tesktova o problemima koje identikuju sektorske radne

grupe u svojim izvjetajima. Svi tekstovi izazvali su velike reakcijejavnosti i meu akterima prie. Za najbolje novinarske radove natemu korupcije ustanovljena je i nagrada koju su 2013. dobili novinariAladin Abdagi, Svjetlana Vueti i Danijela Regoje.

Ostalo

U okviru aktivnosti izdata je publikacija Ko je ko u borbi protivkorupcije koja pored lanica evidentira i organizacije koje nisu laniceACCOUNT-a, ali su istaknute u borbi protiv korupcije i po tome suprepoznatljive u itavoj Bosni i Hercegovini.


23/110

25


KORUPCIJA KAO POJAVNI OBLIKORGANIZOVANOG KRIMINALITETA UBOSNI I HERCEGOVINI

Dr.sc Maida Beirovi*

SAETAK

Korupcija je jedna od najvanijih karakteristika organizovanogkriminaliteta koja je direktno povezana sa organima vlasti.Bosna i Hercegovina zadnjih godina poduzima aktivne mjere usuprotstavljanju korupciji, na nain da svoje zakonodavstvo usklaujesa meunarodnim aktima iz ove oblati, te u radu analiziramoi zakonske odredbe koje tretiraju ovo krivino djelo. Ipak, kada jeprocesuiranje ovih krivinih djela u pitanju, oit je nesrazmjer brojaprijavljenih i procesuiranih djela. Iz tog razloga u lanku analiziramo ipostupanje nadlenih tuilakih organa u procesuiranju ovih krivinihdjela, te na osnovu svega dajemo neke preporuke u svrhu ekasnijeborbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.

Kljune rijei:

Bosna i Hercegovina, korupcija, organizurani kriminal, prijavakorupcije, optunica

* Agencija za unapreenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini FIPA, email: [email protected]


24/110

26


UVOD

Rije korupcija na svim jezicima svijeta znaci kriminal, aposljedice korupcijskog djelovanja su mnogostruko tetne: naruava

osnovna demokratska naela, kao to su jednakost graanapred institucijama, otvorenost procesa donoenja odluka i javnuodgovornost i dr.

Korupcija predstavlja posebno i znaajno drutveno tetno iopasno ponaanje.U osnovi korupcija je pojava koja u predstavljazloupotrebu slubenog poloaja radi sticanja line koristi. Prisutnaje u svim segmentima i oblastima drutva. U korupciji dravnih

i ekonomskih vrhuki i naruavanja etike i zakonitosti, sa ciljemsticanja protupravne koristi i nezakonito steenog bogatstva odjavnih i ekonomskih funkcija i ovlatenja, ispoljava se izuzetnaopasnost za zdrave ekonomske i demokratske odnose u drutvu, zaskladan ekonomski razvoj i pravedno i pravino uee u raspodjelidrutvenog proizvoda.1

Prema Svjetskoj banci, korupcija predstavlja 5% globalnog

BDP-a (2,6 milijardi USD) pri emu se svake godine vie od jednemilijarde USD potroi na mito; budui da korupcija predstavlja do 10%ukupnog troka poslovanja na globalnoj razini i 25% troka ugovorajavne nabave u dravama u razvoju.2

1. Korupcija kao organizovani kriminalitet

Korupcija je jedno vee drutveno zlo koje ugroavaovjeanstvo i ova vrsta kriminala postaje sve organiziranija, prelazigranice obine inkriminiranosti da bi se pretvorila u organizovanikriminalitet, koji danas predstavlja jednu od najveih prijetnji i uglobalnim razmjerama. Korupcija se moe pojavljivati u razliitimoblicima. Glavni oblik korupcije kod nas, po naem shvatanju, jedavanje mita, koji uzimaju nosioci vlasti zbog favoriziranja (davanja

prednosti) privatnim rmama i pojedincima prilikom pruanju usluga1 akovi, A. 2002, Ekonomska kriminalistika, Magistrat, Sarajevo, str. 99.2 Meunarodna trgovaka komora, Transparency International, inicijativa Global Compact

Ujedinjenih naroda, Svjetski gospodarski forum, Clean Business is Good Business. 2009.


25/110

27


za dravne institucije. Zajedniki elemenat svih oblika korupcije je tajda su one povezane sa nosiocima vlasti, sa ljudima u vlasti koji imajuuticaja na usvajanje odluka.

Korupcija je jedna od najvanijih karakteristika organizovanogkriminaliteta koja je direktno povezana sa organima vlasti. S timu vezi, njeni nositelji su slubena lica na raznim funkcijama, udravnim organima, javnim slubama i drugim javnim institucijamai ustanovama, koja rjeavaju o odreenim obavezama, pravima iodgovornostima kako graana, tako i pravnih lica , (izdavanje raznihrjeenja, diploma, uvjerenja, svjedoanstava, dozvola i sl.).

Kako se organizovani kriminalitet, svojim aktivnostima idjelovanjima uvijek nalazi s druge strane zakona, to uvijek teilegalizaciji nezakonitih poslova. Predstavnici organizovanih kriminalnihgrupa nastoje stvoriti vrste veze sa ljudima iz najvieg vrha dravnestrukture, povezati se sa najuticajnim politikim partijama i strankama.Korupcija je najpogodniji nain kojim se postie neutralizacija dejstvazakona, odnosno neutralizacija onih koji su nadleni da primjenjujuzakone. Moemo rei da na ovaj nain, organizovani kriminalitet dri

u aci dravne slubenike, odreene slubenike policije, pravosua.

Dijagnostika studija o ispitivanju uzroka korupcije u BiHpravi razliku izmeu dva osnovna oblika korupcije dravna iadministrativna korupcija. Dravna korupcija se odnosi na radnjepojedinaca, skupina, ili rmi - u javnom i privatnom sektoru, koje suusmjerene na formiranje zakona, propisa, uredbi i drugih elemenatavladine politike koji idu u njihovu korist, a koje radnje su zasnovane

na nezakonitom i netransparentnom davanju povlastica javnimslubenicima. Administrativna korupcija se odnosi na namjernoiskrivljavanje pravilne implementacije postojeih zakona, pravila ipropisa u cilju stavljanja bilo dravnih ili nedravnih aktera u povoljnijipoloaj, kao rezultat nezakonitoga i netransparentnog pruanja koristijavnim slubenicima.3

Mogunost ulaganja u BiH i jaanje privatnog sektora dodatno

su oteani saznanjima da 18 % trokova preduzea ine izdaci zamito, dok jedna desetina menaderskog vremena u rukovoenju

3 Antikorupcija u tranziciji, doprinos debati o strategiji, Svjetska banka, 2000.


26/110

28


rmom otpada na komuniciranje sa predstavnicima vlasti, po raznimosnovama.4

Ove pojave ine zemlju manje atraktivnom za investiranje.

Smanjujui ekasnost pravnog sistema, korupcija poveava stepennesigurnosti i utie na rast efektivnih trokova investiranja, ime sesmanjuje interes stranih investitora za ulaganja u BiH.

U mnogim je sluajevima podmiivanje javnih dunosnikakorisno za nezakonite trgovine zloinakih organizacija u onoj mjeriu kojoj omoguuje, meu ostalim, pristup povjerljivim informacijama,dobivanje lanih dokumenata, upravljanje postupcima javnih nabavki,

pranje novca, te izbjegavanje protumjera pravosudnih i policijskihvlasti.

U zemljama u razvoju svake godine preko korupcijskihmehanizama na visokom nivou koji su skriveni u inozemstvu javnimproraunima oduzima od 20 do 40 milijardi dolara, to je 2040%slubene potpore razvoju.5

lanovi organizovanih kriminalnih grupa uvijek se slue

zastraivanjima i brutalnim nasiljem prema rtvama, svjedocima,konkurentskim skupinama i sl., ali i da je njihovo najjae orujekorupcija.

2. Krivinopravni, krivinoprocesni ikriminalistiki aspekt

Krivina djela korupcije i krivina djela protiv slubene i drugeodgovorne dunosti propisana su u glavi XIX Kaznenog zakonaBosne i Hercegovine, glavi XXXI Kaznenog zakona Federacije Bosnei Hercegovine, glavi XXVII Kaznenog zakona Republike Srpske i glaviXXXI Kaznenog zakona Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Glava XIX Krivinog zakona Bosne i Hercegovine ima 13lanova koji potpadaju pod ovu glavu, a za korupciju su najvaniji

sljedei lanovi:4 Diagnostic surveys of corruption in BiH, WB, 2001.5 Meunarodna trgovaka komora, Transparency International, inicijativa Global Compact

Ujedinjenih naroda, Svjetski gospodarski forum, Clean Business is Good Business. 2009.


27/110

29


lan 217:(1) Slubena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i

Hercegovine ukljuujui i stranu slubenu osobu ili meunarodnogslubenika, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili

za drugo lice

ili koja primi obeanje dara ili kakve koristi za sebe ili zadrugo lice, da u okviru svojeg ovlatenja izvri to ne bi smjela izvritiili da ne izvri to bi morala izvriti, kaznit e se kaznom zatvora odjedne do deset godina.

(2) Slubena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne iHercegovine ukljuujui i stranu slubenu osobu ili meunarodnogslubenika, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu korist za sebe ili za

drugo lice, ili koja primi obeanje dara ili kakve koristi za sebe ili zadrugo lice, da u okviru svojeg ovlatenja izvri to bi morala izvriti ilida ne izvri to ne bi smjela izvriti, kaznit e se kaznom zatvora odest mjeseci do pet godina.

(3) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se slubena iliodgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine ukljuujuii stranu slubenu osobu ili meunarodnog slubenika, koja poslije

vrenja ili nevrenja iz stava 1. i 2. ovog lana, a u vezi s tim, zahtijevaili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugo lice.

(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet e se.

- lan 218.: Davanje dara i drugih oblika koristi za ije izvrenjekrivinog djela je predviena maksimalna kazna u trajanjuod est mjeseci do pet godina zatvora za djelo iz stava 1., anovana kazna ili zatvorska kazna za poinjeno krivino djeloiz stava 2., ili prema stavu 3., ako je poinitelj iz prethodnihstavova dao mito na zahtjev slubene osobe moe se osloboditikazne, a u sluaju ovog stava vrijednost se moe vratiti osobikoja ju je dala, dok u sluajevima prethodna dva stava imovinase oduzima.

- lan 219.: Protuzakonito posredovanje sa maksimalnopredvienom kaznom zatvora od jedne do deset godina.

- lan 220: Zloupotreba poloaja ili ovlatenja predvia slinekazne kao prethodni lan, s tim da je predviena i novana


28/110

30


dobit primljena u iznosu od 10.000 do 50.000 KM, zatvorskakazna iznositi od jedne do deset godina, a u drugom sluajunajmanje tri godine.

-

lan 221: Pronevjera u slubi predvia kazne za pronevjerui stjecanje materijalne koristi u iznosima od 10.000 do 50.000KM.

- lan 222.: Prevara u slubi sa istim kaznama kao prethodnilan.

Dakle, nae krivino zakonodavstvo pokuava korupcijuprepoznati kroz mnoga krivina djela, te formulacija kaznenih djela

korupcije u domaem zakonodavstvu pokriva sve radnje i propustekoje javni slubenik ima priliku uiniti, zbog funkcije koju izvrava, nijeogranieno na podmiivanje, nego ukljuuje i zloupotrebu poloaja iprotivzakonito posredovanje. Nije bitno da li je primatelj uspio ili nijeuspio izvriti korumpirani in, nego da je dobio priliku da to uini.Takoer, nije bitno da li je davatelj mita znao da li je slubenik ustanju stvarno izvriti zatraeni in. Korupcija se pojavljuje u razliitimoblicima. Jedan od glavnih oblik korupcije kod nas, je davanje mita,koji uzimaju nosioci vlasti zbog favoriziranja (davanja prednosti)privatnim rmama i pojedincima prilikom pruanju usluga dravneinstitucije (carinicima, raznim tenderskim komisijama, policiji,tuiocima, sudijama, pa i nosiocima zakonodavne vlasti).6

Treba naglasiti da sva etiri krivina materijalna zakona u Bosnii Hercegovini (Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske,Distrikta Brko i Bosne i Hercegovine), u sutini, predviaju postojanjeistih kaznenih djela kada su u pitanju koruptivna krivina djela.

Percepcija javnosti kada je u pitanju borba protiv korupcije ucijeloj BiH, izuzetno je negativna, te se openito smatra da nadlenapolicijska i druga tijela u naoj dravi ne ine adekvatne napore upravcu otkrivanja, istraivanja i procesuiranja ovih kaznenih djela,posebno kada je rije o najvie pozicioniranim javnim djelatnicima

6 Granina policija BiH je u toku 2012. godine zbog izvrenja koruptivnih krivinih djela,nadlenim tuilatvima podnijela 12 slubenih izvjetaja (2011. godine 10) zbog izvrenih 12krivinih djela (2011. godine 12) u kojima je prijavljeno 12 osoba (2011. godine 13). U 2012.godini registrirano je u koruptivnim djelima etiri krivina djela davanje dara ili drugih oblikakoristi i est krivinih djela primanje dara i drugih oblika koristi.


29/110

31


u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti, a koji imaju ogromnu nancijsku ipolitiku mo.7

Za uspjeno otkrivanje, istraivanje, a zatim i ekasno

procesuiranje koruptivnih krivinih djela, prvenstveno je potrebnoblagovremeno identicirati, imajui u vidu raspoloiva, esto tekoperativna saznanja, o kojem korupcijskom krivinom djelu bi semoglo tano raditi, a sve u cilju primjene zakonitih mjera i radnji kojee omoguiti otkrivanje poinitelja i dolazak do validnih materijalnihi subjektivnih dokaza koji su dovoljni za uspjeno voenje sudskogpostupka. Potrebno je naglasiti da se radi o izuzetno sloenimi dugotrajnim istranim postupcima koji, u pravilu, ne mogu biti

okonani u vremenskom periodu od est mjeseci koji je zakonodavacpredvidio kao okvirni rok za okonanje istraga.8

Kao to smo ve naveli, kada smo govorili o zakonodavnomokviru za borbu protiv organizovanog kriminaliteta, Bosna iHercegovina je usvojila Strategiju borbe protiv korupcije, a zavremenski period 2009.-2014. godina. Strategija predvia izgradnjukapaciteta Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe

protiv korupcije, kratkorone, srednjorone i dugorone ciljeve kadasu u pitanju prevencija korupcije, edukacija, obuka i javna svijest oovoj pojavi, provoenje zakona, koordinacija i implementacija, kaoi meunarodna suradnja u ovoj oblasti . Generalni cilj Strategije jesmanjenje nivoa korupcije, izrada stratekog okvira i zajednikihstandarda koji e se koristiti u BiH, uz jaanje povjerenja u institucijevlasti na svim nivoima koje se bore protiv ove pojave. U tu svrhu,donijeta Strategija sadri niz ciljeva, naela, kao i predvienih mjera

i aktivnosti, ijom realizacijom bi bili ostvareni proklamovani ciljevi.Naalost, trenutno stanje pokazuje da realizacije Strategije ne

ide planiranom dinamikom.

Kada je u pitanju napredak Bosne i Hercegovini u Borbi sakorupcijom, rezultate moemo vidjeti prije svega u izvjetajimaGRECO:

7 Stupar, D. 2013, Organizovani kriminal i korupcija u Federaciji Bosne i Hercegovine,Sarajevo, str. 8.

8 http://ftfbih.pravosudje.ba/vstv/faces/pdfservlet;jsessio22332 (14.01.2014. 18h)


30/110

32


GRECO prima na znanje objanjenje vlasti, koja naglaavada je ukljuen svaki in ili propust omoguen zbog funkcije javnogslubenika (ak i ako je taj in zloupotreba slubenog poloaja),GRECO napominje da nije zabiljeena niti jedna odluka suda koja

prihvaa takvu argumentaciju. Nadalje, GRECO podsjea da su zavrijeme posjeta na licu mjesta strunjaci potvrdili da bi to mogla bitimogua rupa u sustavu (paragraf 89., Evaluacijsko izvjee Treegkruga). GRECO sa zadovoljstvom primjeuje da je ovaj problemreformuliran u KZ-u RS-a, koji sada prua iri pojam povrededunosti.9

Pojam nadlenosti kakav je prikazan u domaem zakonodavstvu

(unutar djelokruga ovlasti slubenika) dodaje ograniavajui elementkriminalizaciji podmiivanja, to moe oteati procesuiranje kaznenogdjela, jer trai dokaz da se od slubenika oekivalo da djeluje unutarnjegove/njene slubene zakonske nadlenosti. GRECO prima naznanje objanjenje vlasti, koja naglaava da je ukljuen svaki inili propust omoguen zbog funkcije javnog slubenika (ak i ako jetaj in zloupotreba slubenog poloaja), GRECO napominje da nijezabiljeena niti jedna odluka suda koja prihvaa takvu argumentaciju.

Naglaava da bi osobe na visokom poloaju trebale biti podloneodgovarajuim kontrolama, izmeu ostalog, od strane poreznih vlasti;posebno preporuuje da javni dunosnici moraju predavati izjave osvojim djelatnostima, prihodu, odgovornostima i interesima.10

GRECO je preporuio potpuno usuglaavanje postojeih

sankcija za krivina djela podmiivanja i trgovanja uticajem. Nije

provedeno

GRECO zakljuuje da je Bosna i Hercegovina zadovoljavajueprovela ili se na zadovoljavajui nain bavila samo sa etiri oddvadeset i dvije preporuke koje su sadrane u Treem kruguevaluacijskih izvjea. Nadalje, od preostalih preporuka, est jedjelimino provedeno, a dvanaest nije provedeno. U vezi s Temom I Inkriminacije, preporuke I, VII, XI i XIII zadovoljavajue su provedene,preporuke II, III, IV, VIII i X su djelimino provedene, a preporuke V,

VI i XII nisu provedene.119 GRECO Izvjetaj o usuglaenosti za Bosnu i Hercegovnu, Strabourg, 14.-18. listopada 2013.10 Ibidem11 Ibidem


31/110

33


to se tie kriminalizacije krivinih djela korupcije, u rujnu2011. godine, Bosna i Hercegovina raticirala je Dodatni protokolKaznenopravne konvencije o korupciji (ETS 191). Slijedio jenacrt zakonskih izmjena i dopuna kako bi se uskladio s GRECO-

vim preporukama koje se tiu podmiivanja arbitara, aktivnogtrgovanja uticajem i podmiivanja u privatnom sektoru; meutim siznimkom Republike Srpske koja je svoj Krivini zakon izmijenilai dopunila 2013.g., predloene promjene su jo uvijek u poetnimstadijima zakonodavnog procesa, te se trebaju ostvariti u praksi.Odlunija djelovanja moraju se poduzeti kako bi se uskladilo krivinozakonodavstvo u dravi (postoje etiri kaznena zakona u upotrebina razliitim razinama vlasti: dravna razina, Federacija Bosne

i Hercegovine, Republika Srpska i Distrikt Brko), te uiniti to upotpunom skladu s Krivinopravnom konvencijom o korupciji (ETS173). Iako su poduzeti odreeni napori za daljnjim upoznavanjempravosudnih strunjaka s odredbama povezanima s korupcijom,kao i identiciranjem izazova u istragama i donoenju presude usluajevima, cjelokupna poduzeta djelovanja vlasti kako bi se bavilaGRECO-vim preporukama u gotovo dvije i pol godine koje su proleod usvajanja Treeg kruga evaluacijskih izvjea moraju se ocijenitiogranienim. 12

GRECO zakljuuje da je trenutna vrlo niska razina pridravanjapreporuka openito nezadovoljavajua13

Prema podacima Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne iHercegovine, statistiki pokazatelji krivinih djela korupcije i krivinihdjela protiv slubene i druge odgovornosti po predmetima u 2012.,

2011. i 2010. godini su sljedei:

12 Ibidem13 Ibidem


32/110

34


Izvor: Visoko sudsko i tuilako vijee

Izvor: Visoko sudsko i tuilako vijee


33/110

35


Grakon broj 5

U grakonu su predstavljeni podaci za krivina djela korupcijei djela protiv slubene i druge dunosti u 2012. godini. Vidljiv jeveliki nesrazmjer izmeu broja prijava i broja podignutih optunica.

Postavlja se pitanje da li su ovi rezultati proizvod lanog prijavljivanjaili pak injenice da su ova vrsta krivinih djela teko dokaziva, ili je upitanju korupcija meu pravosudnim organima, pa se odreena licane procesuiraju?!


34/110

36


ZAKLJUAK

Iz naprijed navedenih pokazatelja vidljivo je da pred nadlenimorganima Bosne i Hercegovine tek predstoji period borbe sa ovim

oblikom organizovanog kriminaliteta. Nesumnjivo je da Bosna iHercegovina nije u najveem dijelu ispunila obaveze iz ratikovanihkonvencije i nije u svoje krivino zakonodavstvo ugradila odredbeizovog meunarodnog akta.Takodjer, Federacija Bosne i Hercegovine,aiko je u 2014. godini usvojila zakon o borbi protiv korupcije iorganizovanog kriminala isti jos uvijek nije u primjeni, uglavnom iztehnikih razloga.Nadalje, iz prikaza podataka, vidljiv je znaajanporast prijavljenih koruptivnih djela, dok broj podignutih optunica

varira, pa se ak i smanjuje u 2012. u odnosu na 2011. godinu. Tonikako ne znai da korupcije nema, nego da je ista teko dokaziva,a po nekim istraivanjima pustila je duboke korijene i u policijske ipravosudne organe.

Kako bi se ekasnije borili protiv korupcije, neophodno je:

- Prvenstveno poduzeti aktivnosti na otklanjanju uzroka

korupcije- Potpuno implementirati Strategiju i akcioni plana za borbuprotiv korupcije

- Implementirati preporuke GRECO

- Poveati ekasnost kaznenih postupaka, adekvatna kaznenapolitika sudova kroz izotrenje kaznene politike i veih kazni

- Koordinacija institucionalnog djelovanja na spreavanju isuzbijanju korupcije, kroz svakodnevnu i funkcionalnu saradnjuu spreavanju i suzbijanju koruptivnih djela

- Osigurati pretpostavke za implementaciju zakona o zatitisvjedoka pod prijetnjom, i ugroenih svjedoka, nakon suenja.

- Primjena posebnih istranih radnji - uspostavljanje adekvatnepravne mogunosti za promjenu identiteta prikrivenogistraitelja, promjenu identiteta pravne osobe, te obezbijeditiekasnu zatitu prijavitelja korupcije i svjedoka.

- Osigurati adekvatna sredstva za ekasan rad organa zasuzbijanje i otkrivanje korupcije i kriminaliteta, a prije svihAgencije za borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.


35/110

37


SUMMARY

Corruption is one of the most important characteristics/partof organized crime which is directly with the authorities. Bosnia

and Herzegovina in recent years is taking active measures to ghtcorruption in the way that its legislation harmonized with internationalconventions and agreements, so, in the article we analyze the legalprovisions that deal with this delict. However, when the prosecution ofthese delict, are concerned, there is an obvious disproportion numberof reported and prosecuted crimes. For this reason, in the article weanalyze the actions of the competent prosecuting authorities in theprosecution of these crimes, that on the basis of it all, we give some

recommendations in order to more effectively ght against corruptionin Bosnia and Herzegovina.

Key words:

Bosnia and Herzegovina, corruption, organized crime,corruption reports, indictments


36/110

38


LITERATURA:

1. akovi, A. 2002, Ekonomska kriminalistika, Magistrat,Sarajevo, str. 99.

2. Meunarodna trgovaka komora, Transparency International,inicijativa Global Compact Ujedinjenih naroda, Svjetskigospodarski forum, Clean Business is Good Business. 2009.

3. Antikorupcija u tranziciji, doprinos debati o strategiji, Svjetskabanka, 2000.

4. Diagnostic surveys of corruption in BiH, WB, 2001.

5. Stupar, D. 2013, Organizovani kriminal i korupcija u FederacijiBosne i Hercegovine, Sarajevo, str. 8.6. http://ftfbih.pravosudje.ba/vstv/faces/pdfservlet;jsessio22332

(14.01.2014. 18h)7. GRECO Izvjetaj o usuglaenosti za Bosnu i Hercegovnu,

Strabourg, 14.-18. listopada 2013.


37/110

39


ANALIZA VJERODOSTOJNOSTI TRAGOVA I KRIVINADJELA UGROAVANJA BEZBJEDNOSTI JAVNOGSAOBRAAJA

Mr.sci.Branislav BOIKOVI*

SAETAK:

Analiza saobraajne nezgode prestavlja utvrivanje uzoraka

i okolnosti pod kojim se nezgoda dogodila gledano sa aspektasaobraajno-tehnikog vjetaenja, analiza saobraajne nezgodepraktino predstavlja analizu materijalnih dokaza koji se nalazeu Spisu i uporeivanja iskaza uesnika nezgode sa materijalnimdokazima. Analiza material-nih dokaza iz Spisa predstavlja analizupovrede uesnika nezgode, analizu oteenja vozila analizu tragovasaobraajne nezgode navedenih u Skicu lica mesta, kao i analizudrugih tragova saobraajne nezgode. to se tie poinjenja krivinogdjela u pozitivnoj i uporedno-pravnoj literature nema teksta kojipokuava da, sa pravnog aspekta,odredi pojam i denie opasnusisuaciju, ve se o njoj govori samo u dalekim naznakama.

KJUNE RIJEI:

Znaaj tragova i saobraajne nezgode, pogreno utvrivanjeduine tragova i pravac pruanja, prevare u osiguranju, saobraajnasituacija, opasna situacija.

* Stalni sudski tuma za slovenaki jezik, e-mail: [email protected]


38/110

40


UVOD

Pod analizom saobraajne nezgode se podrazumijeva analizasvih dokaza koji se nalaze u spisu. Tokom analize saobraajne

nezgode vjetaci su duni da pojedinano analiziraju sve materijalnedokaze koji se nalaze u spisu, ali i da izvre uporednu analizusvih materijalnih dokaza. Tokom analize saobraajnih nezgoda seesto uoavaju nesaglasnosti izmeu materijalnih dokaza, pa je uovom sluaju vjetak obavezan da navede i uoene nesaglasnosti.Rezultat uporedne analize materijalnih dokaza iz Spisa1 zavisi odvrste nesaglasnosti i naina na koji su materijalni dokazi navedeniu dokumentaciji iz Spisa. U zavisnosti od uoene nesaglasnosti

zavisi i rezultat analize. Nedostatak materijalnih dokaza moe bitiograniavajui faktor za analizu uzroka i okolnosti pod kojima sesaobraajna nezgoda dogodila. Moe se dogoditi, da kao posledicanesaglasnosti materijalnih dokaza vjetaci nemogu da utvrde dase saobraajna nezgoda nije dogodila na opisan nain.

1. Znaaj tragova i saobraajne nezgode

Bez obzira na nesaglasnosti materijalnih dokaza2, vjetakse moe opredeliti za analizu saobraajne nezgode na osnovudokaza za koje je utvrdio da su ispravni (tragovi sa fotograja1 Pod dokumentacionim aspektom podrazumevamo realan prikaz opteg izgleda objekta sniman-

ja. Najvaniji elementi koji se tiu dokumentacionog aspekta bili bi sledei : Fotograja dokumentuje i potkrepljuje zapisnike , skice , planove , beleke ,

Fotograja dokumentuje postojanje i izgled predmeta i tragova , Fotograja slui za rekonstrukciju saobraajne nezgode , Fotograja dokumentuje dogaaj , Fotograja slui za identikaciju lica i vozila , Fotodokumentacija dokumentuje obdukciju i druga vetaenja, Dokumentuje prisustvo vozila , oteenja na njima, Fiksira injenino stanje saobraajne nezgode , Prua informacije o vrsti i izgledu vozila, Omoguuje i dokumentuje utvrivanje porekla pojedinih tragova i predmeta , tj. identikaciju

NN vozila, Omoguuje rekonstrukciju dogaaja ,

Omoguuje laku i pouzdaniju procenu tete.2 Putem uvi|aja vri se prikupljane svih tragova, podataka i ostalih injenica koji su od vanostiza nastalu saobraajnu nezgodu, a svi ti podaci i injenice evidentiraju se u okviru tri osnovnadokument dokumenta koji a sainjavaju uvu|ajnu dokumentaciju a to su: Zapisnik o uviaju,Skica lica mesta nezgode, foto dokumentacija


39/110

41


fotodokumentacije, oteenja vozila vidljiva na fotograjama,fotodokumentacija i sl.). Pod obaveznim okolnostima vjetak jeobavezan da objasni razloge analize saobraajne nezgode naosnovu dokaza koje je prilikom analize koristio. Tokom poslednjih

nekoliko godina je uestala pojava saobraajnih nezgoda koje senisu dogodile na nain naveden u Spisu.

Ovakve saobraajne nesree se najee pojavljuju uOsiguranjima, a uesnici nezgode od osiguranja potrauju tetukoja nije nastala u navedenoj saobraajnoj nezgodi. Zbogsve eih prijavljenih lanih tetnih dogaaja osiguranjima ukrivinom zakonu su uvedene novine kojima je denisana prevara

u osiguranju i zapreena kazna za prekrioce. Dokazivanje prevareu osiguranju vezane za saobraajne lane nezgode zavisi odkvaliteta prikupljenih dokaza, strunosti zaposlenih u osiguranjuda blagovremeno uoe prevaru i mogunosti vjetaka u pogledudokazivanja da prijavljena teta nije nastala na opisan nain.

Naime, sutinski posmatrano opasna situacija je pravni pojamkoji u sebi sadri inkorporisane saobraajno-tehnike elemente.

Iz tih razloga, hipotetiki su mogui fokusi kako na pravne, tako ina saobraajno-tehnike aspekte opasne situacije. Zato se samopo sebi postavlja veoma vano pitanje, tj. koja su to prava, a kojasu saobraajno-tehnika obiljeja kod opasne situacije?

To implicitno zahtijeva jednu iru analitiku, tako da bi opasnusituaciju trebalo utvrivati u sklopu denisanja pojma saobraajnesituacije i pojma opasnosti kao irih kategorija.Analizom tragova

saobraajne nezgode3

je mogue doi do zakljuka o uzrocima iokolnostima pod kojim se saobraajna nezgoda dogodila. Tragovisaobraajne nezgode mogu ukazivati na mjesto sudara, nainkretanja uesnika nezgode neposredno pre i nakon sudara.

Posebno vani zakljuci za analizu saobraajne nezgode semogu dobiti uporednom analizom tragova saobraajne nezgodeprikazanih u uviajnoj dokumentaciji. Pored analize i objanjenja

3 Problem uviaja je uvek i iznova aktuelan, koji poveanjem vrste zahteva forenzike i sudskeprakse vremenom postaje sve vei i aktuelniji. Difuzija razvoja u ovoj oblasti, od strane policij-skih Uprava se sprovodi kroz permanentnu i-ili kampanjsku do-obuku kadrova, kroz zahteve zakvalitetom obavljenog posla, kontrolu i sankcije. i kroz unapreenja pomou tehnikih sredsta-va kojima se uviaji izvravaju, a najpre determinisanjem poslova i inventivnou pojedinaca.


40/110

42


nesaglasnosti tragova saobraajne nezgode, neophodno analiziratii uzrok uoenih nesaglasnosti tragova ksiranih uviajnomdokumentacijom moe ukazivati na greku nastalu tokom ksiranjatragova, odnosno namjeru prikrivanja stvarnih dokaza.

Ako je do nesaglasnosti dolo kao posledica greke tokomksiranja tragova, tada posledica greke u tragovima moe ograniitiutvrivanje uzroka i okolnosti pod kojima se saobraajna nezgodadogodila. Sa druge strane, utvrivanje namjere da se zloupotrebomostvari materijalna dobit, moe uticati na pokretanje posebnogkrivinog postupka protiv lica koja su izvrila prevaru.

Bez obzira nato da li je razlog postojanja nesaglasnosti utragovima saobraajne nezgode namjera odnosno greka, vjetakje obavezan da uoenu nesaglasnost analizira i objasni u nalazui miljenju.

2. Pogreno utvrena duina tragova i pravacpruanja

Jedna od najeih, u praksi napravljenih greaka prilikomizrade Skice lica mjesta jeste nepotpuno i ne adekvatno ucrtavanjetragova na Skici lica mjesta u odnosu na stvarne tragove sa mjestanezgode.Iz razliitih razloga, objektivnih ili subjektivnih, mogue jeda prilikom vrenja uviaja, Uviajna ekipa ne uoi sve tragove namjestu nezgode ili uoene tragove u potpunosti verno ne prenese

u Skicu lica mjesta, a to za posledicu ima neupotrebljivu Skicu licamjesta za analizu saobraajne nezgode na osnovu samo takoizraene skice.

Dakle, u zavisnosti od nedostatka koji se uoe na Skici licamjesta moe doi do situacije da je Skica lica mjesta potpuno neupotrebljiva ili da je mogue korigovanje Skice lica mjesta , kojanakon ponovnog crtanja moe biti koriena u analizi saobraajne

nezgode.Kod greaka koje su vezane za odreene duine ilipozicije odreenih tragova u sluaju postojanja adekvatnog zapisnikao uviaju i fotograja fotodokumentacije , mogue je uporednomanalizom doi do pouzdanih podataka o poziciji odreenih tragova ,


41/110

43


pa na osnovu toga je mogue nacrtati novu Skicu lica mjesta ina osnovu nje vriti dalje proraune.

Najlake otklonjljiv nedostatak Skice lica mjesta je kada se na

fotograjama jasno vide lica mjesta. Ukoliko je mogue an osnovudrugih tragova povezati navedene pozicije sa pozicijama drugihtragova, tada je mogue na osnovu tih podataka tano ucrtatii pozicije navedenih tragova i utvrditi im tanu duinu i pravacpruanja, a to je najvanije za analizu saobraajne nezgode.

U jednom od sluajeva koji su obraivani na Saobraajnomfakultetu, na osnovu fotograja Fotodokumentacije, utvreno je da

se tragovi koenja vozila pruaju do zaustavnih pozicija tokova,pri emu su tragovi u Skici lica mjesta i Zapisniku o uviajuucrtani i navedeni do zadnjeg dela vozila. Nakon izvrene analizeutvrena je stvarna duina tragova koenja na osnovu duinevozila i meuosovinskog razmaka locirana tana pozicija zavretkatragova koenja, pa je na taj nain i izvrena analiza predmetnesaobraajne nezgode .

3. Prevare u osiguranju

Poseban dio saobraajno-tehnikog vjetaenja se bavianalizom tragova saobraajne nezgode u cilju utvrivanja prevarau osiguranju. Utvrivanje prevara4u osiguranju je mogue ukolikopostoji dovoljno tano prikupljenih dokaza. Utvrivanje prevare4 ak i ako saobraajna nesrea proe bez povreenih, to ne znai da jedan od aktera nee ubrzo

dobiti poziv osiguravajue kue da uplati deo odtete koju je ta kua ve isplatila drugom uesni-ku udesa. Ovo se deava kada je osiguravajue drutvo prevareno, a iznosi idu i do vie hiljadaevra. Po reima Sanje Kovaevi, predsednice Komisije za spreavanje prevara u osiguranju

pri Udruenju osiguravaa Srbije, s porastom ekonomske krize, broj pokuaja prevara raste.Vara se, najee, kod osiguranja motornih vozila. Lairane saobraajke, po pravilu, deavaju senou, bez svedoka, na malo prometnim saobraajnicama. U njima uestvuje skupo vozilo koje

je kasko osigurano, i jedno staro, gotovo bezvredno. Posle navodne nezgode, uesnici pozivajupoliciju da izvri uviaj, posle ega podnose zahtev za isplatu tete. Osiguranja se naplauju izbog lairanih prijava kraa. Uglavnom su u pitanju skupa vozila, koja nestaju samo mesecdana poto je uzeta polisa i uplaena prva rata. Da bi utvrdili da li je re o prevari, istraiteljiosiguravajuih kua obino alju kljueve vozila koje je dostavio osiguranik na ekspertizu, da bi

videli da li je kopiran. Lani udes moe se prepoznati po tome to se oteenja na vozilima kojasu uestvovala u nezgodi ne poklapaju, ili tako to jedno od vozila bude popravljeno pre prijavetete. Sve osiguravajue kue imaju sektore za otkrivanje prevara. Neke od njih ak zapoljavaju

bive policajce, a kako kau u Udruenju osiguravaa, saradnja s policijom je odlina, ali nenailaze na razumevanje u pravosuu.


42/110

44


u osiguranju je zasnovano na utvrivanju uzoraka i okolnostipod kojima se dogodila saobraajna nezgoda, odnosno nadokazivanju da se saobraajna nezgoda nije dogodila na opisaninain ili da neki od karakteristinih tragova saobraajne nezgode

ne odgovaraju drugim karakteristinim tragovima. Pojedinci kojiposegnu za pokuajem ovakve vrste prevare generalno se mogupodeliti u dve grupe. Prvu, bezazleniju po nameri ali veoma skupupo industriju osiguranja u krajnjem iznosu, ine lica koja su zaistapretrpela tetu, ne svojom voljom, i koja, kada su ve u situaciji,pokuavaju da neopravdano uveaju oteenja i uzmu vie od onogato im pripada. Druga grupa je mnogo opasnija, i za njih je lairanjeteta osnovno zanimanje sa unosnom zaradom. Oni su organizovani

kroz itave mree razliitih povezanih lica, iz svih slojeva drutva izanimanja.

4. Saobraajna situacija

U zoni mesta saobraajne nezgode veoma znaajnu ulogupri njenom nastanku ima saobraajna situacija, to je potpuno

razumljivo i prirodno. Iako se u literaturi sreu veoma uski pojmovisaobraajne situacije, za potrebe ovog rada je pouzdanije koristitinjene ire formacije.

Zato bi trebalo pod saobraajnim situacijama podrazumijevatisva saobraajno-tehnika stanja u zoni mesta nezgode, kao itrenutne situacije koje su karakterisane pozicijama, rastojanjimaod mjesta sudara, brzinama i drugim elementima a ti elementi su

mogli imati uticaja na izbor naina kretanja uesnika nezgode.Sa druge strane, veoma je nezahvalno denisanje opasnosti

a posebno njihova kategorizacija, pri emu se podela opasnosti usaobraaju najee vri na subjektivne i objektivne. Subjektivnaopasnost je uslovljena linim faktorom-ponaanjem ovjeka, aobjektivne se svode na vozilo, svojstva kolovoza , saobraajnusituaciju i sl.

Ova podjela se moe usvojiti pod jednim uslovom: objektivneuzroke nezgode ne moemo da tretiramo kao neizmenjljive.To nisu statine kategorije jer one u sebi sadre i varibijalne


43/110

45


elemente. Najtipiniji primjer za to je gustina saobraaja koji ulaziu pojmovnu strukturu saobraajne situacije. Pri tome, gustinusaobraaja predoava odreeni broj ,, saobraajnih jedinica,, naodreenom prostoru i u odreenom vremenu, kada stoje skupljaju

se ili prolaze.

Zadatak ekipe za vrenje uviaja i vjetaka je da se utvrdikakva je bila gustina saobraaja u kritinom razdoblju: da li jesaobraaj tekao ili je stajao (parkirana ili zaustavljena vozila), dali je neka vrsta uesnika u saobraaju preovladavala, te da li suse na kritinoj dionici puta pojavljivali specini uesnici kao tosu zaprena vozila , radne maine, biciklisti i sl.

Pored toga, trebalo bi naglasiti da ne mali broj objektivnihuzroka saobraajne nezgode u svom nastanku moe da imasubjektivno ponaanje pojedinca, koje se najee manefestujekao tzv. ,,zakazivanje,, (proputanje) odgovornih lica. U postupkupotpunog utvrivanja injenica jedne konkretne saobraajne nezgodepolazna osnova mora biti saznanje da je drumski saobraajveoma sloena pojava pri kojoj dolazi do mnogih koniktnih

situacija, a da saobraajne situacije u kojima nastupaju opasnostiza bezbjednost javnog saobraaja mogu da se posmatraju kaofunkcija vie faktora kao to su ovjek, vozilo, put, saobraajpromet an putu ,,incidentni faktor,, i sl. Ovaj poslednji faktordobio je ime iskljuivo radi naglaavanja njegove nestalnosti kaoto su primera radi, rasuta rizla, prosuto ulje, kamenje, blato. Priutvrivanju injenica u sudskim postupcima ne sme se zanemaritini jedan od navedenih faktora, jer se za svaki od njih moe

vezati,,nastanak opasnosti.

5. Opasne situacije

Dakle, pojam opasne situacije u svojoj osnovi sadri opasnost,koja se opet mora razlikovati od opasnosti kao posledice krivinogdela. Pod posledicom krivinog dela, podrazumijeva se promjena

proizvedena u spoljnom svetu , koja se moe pojaviti u dvaoblika, kao povreda i kao ugroavanje.


44/110

46


Povreda oznaava posledicu krivinog djela kod kojeg sepromjena u spoljnem svijetu sastoji u unitavanju ili oteenjunekog pravnog dobra. Ugroavanje oznaava onu posledicukrivinog djela kod koje se promena u spoljnem svijetu sastoji

u stvaranju opasnosti, odnosno u mogunosti da se prouzrokujepovreda.

Postoje dve vrste opasnosti kao posledice krivinog djela ito:apstraktna i konkretna. Apstraktna opasnost postoji, ako opasnostnije nastupila za neko pravno dobro, ali je uopte uzev moglada nastupi, tako da tu postoji posredna mogunostda doe dopovrede zatienog dobra. Ona se denie i kao mogunost da se

jednom radnjom stvarno prouzrokuje opasnost za izvesno dobro,ali u konkretnom sluaju ta opasnost nije nastupila.

Krivina djela apstraktne opasnosti su apstraktna djelaugroavanja .Kod tih krivinih djela, radnja izvrenja je po svojojprirodi takva, da je podobna da prouzrokuje stvarnu opasnostiz koje moe rezultovati povreda nekog dobra. Bez obzira nainjenicu to do stvarne opasnosti nije dolo, sama radnja je takva

da je verovatnoa za nastajanje opasnosti prema iskustvenimpokazateljima veoma realna. Ovde se radi o apstraktnoj pretpostavciopasnosti, tako da se ne moe dokazivati ,da u konkretnom sluaju,mogunost povrede uopte nije nastupila.

Ovakav stav ima opravdanje u tome, to je kod ovihkrivinih dela opasnost samo zakonodavni motivinkriminacije, pase neoborivo, tj. apsolutno pretpostavlja da je opasnost mogla

nastupiti, im je izvrena radnja krivinog djela. Zato kod krivinihdjela sa apstraktnom opasnou, opasnost nije sastavni deo biakrivinog dela pa se i ne dokazuje njeno nastupanje, ve jedovoljno samo izvrenje radnje.

Dakle, i apstraktna i konkretna opasnost predstavljajumogunost oteenja ili unitenja zatienog pravnog dobra.Razlika izmeu te dve opasnosti je samo u kvalitetu ispoljavanja.

Ukoliko je intezitet opasnosti nii tj. ukoliko je stepen vjerovatnoeza nastupanje povrede manji, rije je o apstraktnoj opasnosti. Saporastom stepena vjerovatnoe, opasnost biva sve izvesnija, takoda u odreenom trenutku prerasta u konkretnu opasnost.


45/110

47


6. Pitanje predvidivosti kod saobraajnog delikta

I njegovo rjeavanje spada u iskljuivu nadlenost suda.Potrebno je ukazati da se ovde radi u utvrivanju obaveze, a

obaveznost je pravna kategorija koja je povezana sa utvrivanjemmogunosti da uesnik u saobraaju predvidi tetne posledice, tospada u domen obiljeja vinosti.

Iz tih razloga to ne moe spadati u nadlenost vjetaka, kojimoe da reava samo tehnike, a ne i pravne probleme. Meutim,iako se radi o utvrivanju pravnih pitanja, sudu je potrebnaspecina pomo stunog lica vjetaka.

Moj stav je da vetak tada utvruje objektivnu mogunostpredvianja. To znai da vjetak svoje tvrdnje vezuje za svakogvozaa (ili svakog uesnika u saobraaju)a ne za konkretnogokrivljenog. Vetak se bazira na objektivnim okolnostima i naosnovu toga treba da prui sudu odgovor na na pitanje-dali bi dateokolnosti omoguavale svakom prosenom obuenom vozau (iliuesniku u saobraaju) da pravilno ocijeni prepreku-opasnost ?

Sline zakljuke trebalo bi izvesti i kada se radi o utvrivanjuodlune injenice da li je voza ( ili drugi uesnik u saobraaju kojiima status okrivljenog) mogao izbjei saobraajnu nezgodu. Tospada u iskljuivu nadlenost suda, jer iako vetak (a ne sud)utvrdi da je voza mogao izbei saobraajnu nezgodu, onda jeto suprotno naelu zakonitosti u sudskom postupku.

Vjetak5 kao struno lice moe samo da utvrdi postojanje

tehnike mogunosti za izbegavanje nezgode. Sve ostalo jeu nadlenosti suda. Meutim ovdje su neophodna i dodatnaobjanjenja, naime ako se opasna situacija, sledom kasnijihdogaaja tj. dinamikom i prelaskom iz jedne u drugu poziciju,pretvori u saobraajnu nezgodu, onda opasna situacija predstavljadeo realne nezgode.

5 U sluajevima kada je za utvrivanje ili razjanjenja odreene injenice potrebno struno znanjekojim sud ne raspolae, sud e odrediti izvoenje dokaza vjetaenjem. Vjetaci se prvenstve-no odreuju iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odreenu vrstu vjetaenja. Po pravilu,vjetaenje vri jedan vjetak, a sloenija vjetaenja e se povjeriti strunim ustanovama, kaoto su: bolnice, hemijske labaratorije, fakulteti i sl.


46/110

48


Izvrenom analizom realne nezgode ostvaren je samo jedandio zadatka koji je postavljen pred vjetaka, obzirom da vjetakjo nije u mogunosti da odgovori na zahtjev suda i pitanje-podkojim bi uslovima bilo mogue izbjei nezgodu ?

Ovaj drugi dio analize nezgode sprovodi se utvrivanjemuslova pod kojim bi trebalo da se vri provera mogunostiizbegavanja nezgode a potom za utvrene uslove proveriti povremenskom ili prostornom kriterijumu, dali bi bilo mogue izbjeisaobraajnu nezgodu. Konkretna opasnost izrasta iz abstraktnesamo je njen nastanak u uzronom lancu. Odnos konkretne iabstraktne opasnosti se ogleda u intezitetu mogunosti nastupanja

povrede kao posledice zatienog dobra .Sa porastom inteziteta mogunosti za nastupanje povrede,

odnosom porastom inteziteta opasnosti, ona gubi svaki karakteropte opasnosti. Radi se o jednom specinom dijalektikomprerastanju kvantiteta u kvalitet. Dakle, usled porasta intezitetamogunosti za nastupanje povrede, apstraktna opasnost u tomsluaju prerasta u konkretnu opasnost.Na taj nain krivino djelo

koje u svojoj osnovi ima apstraktnu opasnost, menja svoj karakteri postaje tee krivino djelo.

U odgovoru na ovo pitanje uvek se mora poi od principazakonitosti. Drugim rijeima ako u jednom ponaanjun postoje svekarakteristike krivinog dela konkretne opasnosti, ne sme se,samim tim, zakljuiti da postoji krivino djelo apstraktne opasnosti.Krivina djela apstraktne opasnosti postoje samo u sluajevima

kada su izriito predviena u krivinom zakoniku.Van tih sluajeva, upravo zbog svoje specinosti ova

krivina djela ne postoje. Meutim, to neznai da u navedenomsluaju nebi mogao postojati prekraj. Praktino, to znai da usluajevima kada ne postoji krivino djelo apstraktne opasnosti,moe da postoji prekraj.


47/110

49


ZAKLJUAK

Kada u skladu sa sada vaeim normativnim reenjimarazmatramo kapacitete EU za stvaranje i sprovoenje ekasne

spoljne i bezbednosne politike, moramo imati u vidu njene sutinskeodlike. Evropska unija predstavlja sloen oblik integracije, koji je,pre svega, zasnovan na ekonomskom povezivanju i koji ima brojneprocedure usaglaavanja razliitih interesa drava lanica. Evropskaunija poiva na institucionalnoj strukturi evropskih zajednica, ijeorgane, nansijska i druga sredstva koristi. Strukturi evropskihzajednica su u Mastrihtu pridodata dva nova oblika saradnje, tzv.Drugi i Trei stub saradnje. Dok se u okviru Prvog stuba, kako bi

se ekonomska osnova Zajednica bre i usklaenije razvijala, teipostizanju to ekasnijih procedura odluivanja o stvarima kojepredstavljaju zajedniki interes, u Drugom stubu je vei naglasakstavljen na zatitu suvereniteta drava lanica. To neminovno dovodido sporijeg i neekasnijeg odluivanja u oblasti zajednike spoljne ibezbednosne politike.

Zakljuenje Ugovora o Ustavu EU predstavlja simboliki

vrhunac procesa zapoetog raspadom blokovske podele Evrope,a kompletiranog proirenjem Evropske unije i preko granica bivegSSSR. On bi trebalo da stavi taku na neprestane promene krozkoje je u poslednjih petnaest godina prolazila nekadanja Evropskazajednica. U tom periodu, beleimo etiri serije velikih institucionalnihreformi (Mastriht, Amsterdam, Nica, Brisel), kao i dva talasa proirenjaUnije (na sever i na istok Evrope). Svaka od ovih institucionalnihreformi predstavljala je korak napred u odnosu na prethodnu etapu.

Evropska unija je tako postepeno izmenjena da je sada, ukolikobismo je poredili sa ranijim evropskim zajednicama, ne bismo mogliprepoznati proirila je i produbila svoje nadlenosti, uvela zajednikuvalutu, nove mehanizme i instrumente odluivanja i funkcionisanja ipostala daleko vie od obine meunarodne organizacije.


48/110

50


Summary

Analysis of trafc accidents represent samples and determining

the circumstances under which the incident from the perspective oftrafc and technical expertise , analysis of trafc accidents practicallypresents an analysis of the documentary evidence contained in theFile and comparing the statements of the participants of an accidentwith physical evidence. Analysis of material - term evidence fromthe writings of an analysis of violations of the participants accident,vehicle damage analysis analysis of trace trafc accidents listed inthe scheme of the seats, as well as analysis of other tag. This trafc

nezgode.to far as the offense is in a positive and comparative - legalliterature, no text that is trying to, from a legal point of view, determinethe term and denes a dangerous sisuaciju already spoken aboutonly in distinct patches .

Key words:

The importance of marking and trafc accidents, wrong

determination of trace length and orientation, fraud in insurance,trafc situation, a dangerous situation


49/110

51


LITERATURA

1. Dassu, Marta and Missiroli, Antonio, More Europe in Foreignand Security Policy: The institutional Dimension of CFSP, TheInternational Spectator 2/2002.

2. Diedrichs, Udo and Jopp, Mathias,Flexibile Modes ofGovernance: Making CFSP and ESDP Work, The InternationalSpectator 3/2003.

3. Europes New Security Challenges, edited by Heinz Gartner,Adrian Hyde-Price and Erich Reiter, Lynne Reinner Publishers,London, 2001.

4. European Commission, The European Union and The World,Europe on the move series, Luxembourg: Ofce for Ofcial

Publications of the European Communities, 2001.

5. European Union Politics, edited by Michelle Cini, OxfordUniversity Press, 2003.

6. Evropa od A do - prirunik za evropsku integraciju, izdava:Verner Vajdenfeld i Volfgang Vesels, BPB: Savezna centrala zapolitiko obrazovanje, Fondacija Konrad Adenauer, Beograd,2003.

7. Osnivaki ugovori Evropske unije - Ugovor o EU, Ugovor izNice sa amandmanima na Ugovor o EU, priredio dr DukoLopandi, Kancelarija za pridruivanje SCG EU, Evropski pokretu Srbiji i Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom

RS, Beograd, 2003.


50/110

52



51/110

53


UPRAVLJANJE ZNANJEM U ORGANIMA UPRAVEBOSNE I HERCEGOVINE SA OSVRTOM NA ORGANEUPRAVE BRKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE

Doc.dr Muharem Selimovi*

SAETAK

Autor rad usmjerava na ekspanziju savremenog doba kadainformatika tehnologija sve vie ulazi u osnovne pore ovjeka kojimora da se prilagodi njenim upravljanjem sa ime zajednica dobivana utedi vremena.U tom smislu nesebino se ukazuje na postulat

ovog segmenta koji je usmjeren na pojam znanja u okviru poslovnoginteresa sa ime je usko povezan i osnov ovog rada. injenica jeda je znanje najvaniji resurs dananjeg poslovanja, a upravljanjeznanjem predstavlja nezaobilaznu komponentu savremenog dobapa time Uprava kroz primjenu savremenih tehnolokih dostignuadobija na znaaju u paraleli radnog ovjeka koji obavlja usluge uorganima i ovjeka koji prima usluge na bri ekasniji i ekonominijinain. Dakle razvojem informacijske tehnologije i u njenom okviruInterneta dolazi do armacije kvalitativnih parametara kao to suideje, inovacije, intelektualni kapital i znanje. Savremena tehnologijaomoguila je skupljanje i skladitenje velikih podataka i informacija tekreiranje novog znanja neophodnog za daljnji razvitak poslovanja. Ciljnam je da kroz rad omoguimo radnom ovjeku jedan novi pristupproblematici upravljanja znanjem i iskoritenju znanja zasnovanog napodacima koritenjem mehanikih instrumenata u poslovno pravnoj

inteligenciji. Koncept rada vodi se idejom da se sintezom savremenihmetoda i informacijskih tehnologija poput skladitenja podataka ikao i primjenom koncepta poslovne inteligencije moe razviti novikvalitetan sastav kompanije kojim se unaprjeuje rad na operativnojrazini radi olakavanja rada u organima uprave i donoenju odlukavanih za opstanak i razvoj uprave kao cjelinine.

Kljune rijei znanje, upravljanje znanjem, podaci, pravna informatika.

* Profesor na Internacionalnom Univerzitetu-Pravni fakultet u Brko distriktu BiH, e-mail:[email protected]


52/110

54


UVOD

Znanstveni doprinos rada temelji se na modelu sinteze novih

pravno informatikih znanja te naprednih tehnologija i njihovimmeusobnim povezivanjem kroz projektni pristup i informatikuinfrastrukturu. Cijeni se da su Organi uprave ugradili u svoj radsavremenu tehnologiju i istu nedvojbeno poeli primjenjivati u svomdomenu opisa poslova i radnih zadata. Dakle organi uprave nasvim nivoima pa tako i Brko distrikta Bosne i Hercegovine u svomradu koriste sve mogue koncepte poslovne inteligencije putemprimjene pravne informatike te ih kao takve koriste u svakodnevnom

poslovanju.irei poslovnu inteligenciju na polju primjene prava u upravi

savremenim rekli bismo alatimanesebino moemo rei da je nivoprimjene uao u segment nesvakidanjeg rada a radnom ovjeku jeostalo da se uklopi u granice takve informatike primjene kako bina taj nain bre pruio uslugu njenom krajnjem korisniku primaocuusluge dakle graaninu kome je ona neophodna. Time ostvaruju

upravljanje tehnologijom,koja ostvaruje svoju svrhu a samo izdavanjeakta ,uvjerenja ,rjeenja i drugih odluka dobija svoj osnovni smisao.Na Bosansko Hercegovakom tritu pa naravno i Brko distriktuBosne i Hercegovine sve je vie prisutna primjena ove tehnologijakao i sve vei ponuai informatike tehnologije. Novija istraivanjapokazuju da je globalna komunikacijska mrea u naim organimaUprave poev od 2000.godine koja protekom vremenom doivljavasvoj puni procvat. Zasad je nesporno ukazati i veoma bitno istai

na na teritoriji Brko distrikta Bosne i Hercegovine od kraja 2009.godine izvoenjem baze bodataka kroz lotus uprava doivljela svojpuni znaaj .

Cijenimo da e i druge optine krenuti tim putem i primjenjenutehnologiju stavitu na veu razinu razvoja a ne ostatiti sa niskomstepenu zastupljenosti pravne informatike.


53/110

55


1. ZNANJE GLAVNI SEGMET RADA U UPRAVI

1.1. Pojmovno odreenje znanja u organima uprave

U posljednje se vrijeme u pisanim medijima i na televizijiprilikom rasprava o razliitim temama, esto mogu proitati ili utirijei znanje i upravljanje znanjem te se sve vie naglaava ulogaznanja u moguem rjeavanju pravnih problema u organima uprave.Isto je i na strunim skupovima na kojima se obrauju teme vezane uzjavnu uravu odnosno organe uprave i uz rjeavanje pitanja primjene

informatikke u ovim organima. Uz pomenute rijei nadovezuje sei pojam pravna inteligencija. Istovremeno sve ee se govori oprijelazu iz informacijskog drutva u drutvo znanja. Pri tom serijetko denira sam pojam znanje, dok je pojam upravljanje znanjem(engl. knowledge management), krajem devedesetih godina prologstoljea bio dosta popularan i obraivan u stranoj strunoj literaturikao jedan od mnogih alata koji stoje na raspolaganju suvremenommenadmentu u svakodnevnoj praksi.

Naglaavanje uloge znanja u novije vrijeme posljedica jeznaajnih strukturnih promjena u razvoju prava. Ona se krajemprolog stoljea potpuno mijenja u svojoj biti i prelaskom iz rune usavremenu informacijsku informatiku nauku na polju prava i njegoveprimjene u organima uprave. Zbog toga izvodimo zakljuak da seznanje ovjeka sve vie prilagoava radu strojeva, postojeimprocesima i proizvodima, a glavna uloga znanja svodi se u funkciju

poveanja produktivnosti ljudskog rada. Politika pravnog poslovanjausmjerava se na poveanje kvalitativno i kvantitativno usmjeravanjekoje primjenom informatike tehnologije sve vie znai korak danje-upravljenje ,dostupnost u jednom trenutku i na jendnom mjestu ondjegdje jesti i ukoliko posjeduje informatiku tehniku. Danas u organimauprave, posebno u Brko distriktu BiH proizilazi da znanje i njegovaprimjena odnosno upravljanje znanjem nee sigurno izostati ako stedobar poznavalac infornmatike tehnologije .

Ukoliko ne onda ste na putu gubljenja vremena i neete bitispremni udovoljiti zahtjevima ekonomonosti brzine postupaka iradnji te neete moi udovoljiti zahtjevima graanstva koje su


54/110

56


mu neophodne npr. da pristupite izradi ,sastavljanju i izdavanjuodgovarajueg pravnog akta u formi: rjeenja, odluke zakljuka islino.

Naravno na brz i efkasan nain primjenom prava i pravneinformatike. Primjer za to je da je nekada za izradu jednog rjeenjaprimjenom znanja sa upotrebom mehanikog pomagala cijeli jedandan dok je za to danas potrebno u optimalnim uslovima jedan sat.Dakle sve se vie prodaje inteligencija koja sa spojem informatiketehnologije dobija na znaaju.Naravno:Informatiko obrazovanje netreba da pravnike pretvori u programere ,ali treba da obezbijedi dapravnici razumeju jedan automatizovani postupak1

Pravnici kao osobe zaposlene u opranima Uprave doli su dotake kad trebaju mijenjati ustaljene naine poslovanja i ponaanja.Savremena tehnlogija tjera ih da na bolji nain koriste temeljneresurse poslovanja dananjice, a to su prije svega informacije i znanjeodnosno spoj pravne ili ekonomske misli sa spojem informatiketehnologije

1.2. Prelaz na informatiku tehnologiju

Uoava se da prijelaz iz mehanike tehnike na polju upraveu informatiku karakterizira nekoliko bitnih faza kao to su: informacijapostaje vanim resursom, a informacijska i komunikacijska tehnologijapostaju temeljnom infrastrukturom. Samim razvojem tih tehnologijaposlovanje se znatno ubrzava te dolazi do skraivanja vremena zaizradu jedne odluke akta,rjeenja .programa rada i slino tome. I vrlobitno, odnos prema graaninu korisniku usluga danas se mijenja ukorist stranke koja trai uslugu. Naime, danas korisnik usluge kojitrai npr.uvjerenje o rodjenju predmetno uvjerenje dobiva za parminuta to mu je u prijenjim okolnostima trebalo dva do tri dana.Stoga se pred Uposlene u Upravi namee potreba kontinuiranogstvaranja novog znanja prvenstveno ulaganjem u zaposlenike koji

po kraem postupku moraju izvriti zadatak koji se od njih zahtijeva.Kreiranjem intelektualnog potencijala stvara se novo Pravno-nansijsko odnosno drutveno oruje nove naune oblasti u kojoj je1 V. Sotirovi, B. Egi; Pravna informatika, Novi Sad, 2008.

magazin verzija 4

Documents