magistarski rad "znaČaj baziČne mamografije kod ranog otkrivanja bolesti dojke"
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
1/116
EVROPSKI UNIVERZITET BRKO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE
FAKULTET ZDRAVSTVENIH NAUKA
RADIOLOGIJA
ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE
- MAGISTARSKI RAD -
M e n t o r: K a n d i d a t:
Prof. dr. Haris Huseinagi Amela Selimovi
Brko, novembar 2015.
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
2/116
1
SADRAJ:
SAETAK............................................................................................................. 3
SUMMARY ........................................................................................................... 4
1.
UVOD ............................................................................................................. 5
1.1.Problem istraivanja .................................................................................. 6
1.2.Epidemiologija bolesti dojke...................................................................... 9
1.3.
Anatomija i histologija dojke ..................................................................... 13
1.4.Bolesti dojke .............................................................................................. 15
1.4.1. Benigne bolesti dojke ...................................................................... 16
1.4.1.1.
Netumorske benigne bolesti dojke .............................................. 17
1.4.1.2.
Tumorske benigne bolesti dojke.................................................. 18
1.4.2. Maligne bolesti dojke ...................................................................... 21
1.4.2.1.
Patogeneza karcinoma ................................................................ 21
1.4.2.2. Etiologija (etiopatogeneza) karcinoma dojke............................... 21
1.4.2.3. Klasifikacija karcinoma dojke ..................................................... 24
1.4.2.4. Klinika slika karcinoma dojke ................................................... 28
1.4.2.5. Lijeenje karcinoma dojke .......................................................... 29
1.4.2.6.
Prognoza karcinoma dojke .......................................................... 311.5.
ACR BI-RADS klasifikacija oboljenja dojke ............................................. 31
1.6.Faktori rizika za nastanak karcinoma dojke ................................................ 34
1.7.Prevencija karcinoma dojke ....................................................................... 40
1.7.1. Skrining karcinoma dojke ................................................................ 41
1.8.Dijagnostiki modaliteti u dijagnostici bolesti dojke.................................. 42
1.9.Mamografija kao metoda izbora u dijagnostici bolesti dojke ...................... 45
1.9.1.
Istorijat mamografije ....................................................................... 45
1.9.2. Mamografski aparat ......................................................................... 46
1.9.3. Tehnike pozicioniranja .................................................................... 47
1.9.4.
Mamografska struktura dojki ........................................................... 52
1.9.5. Analiza mamograma ........................................................................ 54
1.9.6. Mamografski nalazi u razliitom ivotnom dobu ene ..................... 56
1.9.7. Ozraivanje dojki prilikom izvoenja rendgenskih pregleda ............ 57
1.10.Predmet istraivanja.................................................................................. 58
1.10.1.Preduslovi za provoenje skrininga karcinoma dojke ....................... 60
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
3/116
2
1.10.2.Oekivani efekti skrininga karcinoma dojke..................................... 60
1.10.3.Kontraverze o koristi i tetnosti mamografije ................................... 61
1.10.4.Preporuke Zavoda za javno zdravstvo FBiH .................................... 64
2. CILJEVI ISTRAIVANJA I HIPOTEZE ......................................................... 65
2.1.Ciljevi istraivanja ..................................................................................... 65
2.2.
Hipoteze .................................................................................................... 66
3. ISPITANICI I METODE .................................................................................. 67
3.1.Ispitanici .................................................................................................... 67
3.2.Materijal i metode istraivanja ................................................................... 67
3.3.Obrada podataka i statistika analiza .......................................................... 69
4. REZULTATI .................................................................................................... 70
4.1.Analiza osnovnih statistikih podataka....................................................... 70
4.2.Povezanost BI-RADS-a, ACR-a i analiza radioloke preporuke................. 73
4.3.Statistika analiza faktora rizika za nastanak karcinoma dojke................... 78
4.4.Statistika analiza uestalosti simptoma karcinoma dojke.......................... 86
4.5.Krostabulacija radiolokih i konanih nalaza............................................. 91
4.6.Statistika analiza senzitivnosti i specifinosti mamografije....................... 94
5.
DISKUSIJA ..................................................................................................... 95
5.1.
Analiza osnovnih statistikih podataka....................................................... 95
5.2.Povezanost BI-RADS-a, ACR-a i analiza radioloke preporuke................. 96
5.3.
Povezanost faktora rizika sa nastankom karcinoma dojke .......................... 98
5.4.Analiza znaaja simptoma za rano otkrivanje karcinoma dojke .................. 100
5.5.Analiza radiolokih i konanih nalaza ........................................................ 101
5.6.Analiza senzitivnosti i specifinosti mamografije ....................................... 101
6. ZAKLJUAK.................................................................................................. 103
7.
LITERATURA ................................................................................................. 105
8. POPIS SKRAENICA ..................................................................................... 113
9. DODATAK ...................................................................................................... 115
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
4/116
3
SAETAK
Kljune rijei:dojka, karcinom, dijagnostika, screening, mamografija.
Maligni tumori predstavljaju jedan od najveih medicinskih i sociolokih problemau svijetu i kod nas. Rak dojke je najei tumor u ena s uestalou od 25%. Svaka osma
ena e tijekom svoga ivota, u zeljama s visokim ekonomskim standardom, dobiti rak
dojke, a jedna od 33 e umrijeti.
Ovaj rad opisuje anatomiju i fiziologiju dojke, faktore rizika kao etioloke faktore
nastanka, epidemiologiju i podjelu karcinoma dojke, staging istih i mamografiju kao
dijagnostiku metodu ranog otkrivanja karcinoma dojke. Primarni cilj ovog rada bio je
analizirati bazinu mamografiju.U studiji je analizirano 477 pacijentica prosjene starosti50 godina, koje su obavile bazini mamografski pregled. Opisane su aktivnosti u
redovnom radu: pravodobno otkrivanje osoba s poveanim rizikom, metode ocjenarizika
i elementi pregleda. Analizirani su faktori rizika, simptomi koji ukazuju na oboljenje kao
i kategorizacija po ACR standardima. Prikazana je i uestalost benignih i malignih
promjena. Na osnovu prikupljenih podataka izraunali smo senzitivnost i specifinost
mamografije kao dijagnostike metode.
Usprkos novih dostignua, bolest se jo uvijek otkriva u kasnijim stadijima, kada
su mogunosti lijeenja slabije. Mamografski screeningje aktivno traenja karcinoma u
odreenoj skupini populacije. To je visoko kvalitetna metoda ranog otkrivanja raka
dojke, jer je dokazano da redoviti pregledi smanjuju smrtnost od raka dojke za 30%.
Inicijalni screening provodi se klinikim pregledom i mamografijom, poev od 40 godina
starosti. Kod ena sa pozitivnom anamnezom raka dojke moe poeti i ranije.
Nae istraivanje e pokuati ukazati na znaaj uvoenja Nacionalnog skrininga
kao naina za rano otkrivanje karcinoma dojke.
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
5/116
4
SUMMARY
Key words: Breast, Carcinoma, Diagnostics, Screening, Mammography
Malignant tumors represent one of the largest Medical and Sociological issuesaround the world and in Bosnia and Herzegovina. Breast cancer is the most common
tumor found in women with incidence of 25%. Every eight woman in the countries with
high economic standard will, during their lifetime, get cancer, and 1 in 33 will die.
This thesis describes anatomy and physiology of breast, risk factors as etiological
factors of occurrence, epidemiology and the classification of breast cancer, staging of
them and mammography as a diagnostic method for an early discovery of the cancer.
Primary goal of this thesis was to analyze basic mammography. In the study, 477 women
were analyzed, with the average age of 50, who had their basic mammography checkup.
Everyday activities were described: early discovery of persons with heightened risk,
methods of scoring the risk and elements of checkup. Risk factors, symptoms indicating
the disease as well as categorization according to ACR standards were analyzed.
Frequency of benign and malign changes were also shown. Based on the accumulated
data, we have calculated the sensitivity and specificity mammography as a diagnostic
method.
Despite the new achievements, the disease is still being discovered in late stadia,
when the possibilities of treatment are weaker. Mammographic screening is an active
search for carcinoma in a certain population group. It is a high quality method for early
discovery of breast cancer, because it was proven that regular checkups decrease the
mortality of breast cancer by 30 %. Initial screening is conducted with a clinical
examination and mammography, starting at the age of 40. Women with positive
anamnesis of breast cancer, it can start even earlier.
Our research will try to point out how significant would the introduction of
National screening be as a way of early discovery of breast carcinoma.
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
6/116
5
1. UVOD
Koliko god se svakom ovjeku ini da zna to znai biti zdrav, zdravlje nije lako
definirati. Suvremeni nain ivota zahtijeva i prilagodbe nekih opih definicija zdravlja.
U dananjem trenutku jo uvijek se ini najbolja definicija koju Svjetska zdravstvena
organizacija preporua "Zdravlje predstavlja tjelesno, duevno, socijalno i ekonomsko
blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti" (WHO, 2005). U svakidanjem ivotu pojam
zdravlja ipak se vrlo esto vee samo uz odsustvo bolesti. Bilo bi vrlo dobro i raz umno
usmjeriti svu nau pozornost prema sprjeavanju nastanka bolesti, a kad se ona pojavi to
brem i uspjenijem lijeenju.
Cijeli niz etiolokih imbenika utjee na zdravlje. Na neke od njih moemo
kontinuirano utjecati, poboljavati ih, dok na neke nemoemo uvijek utjecati. Nasljedni
imbenici o kojima se toliko toga ve danas sa sigurnou zna mogu u etiologiji zdravlja
imati presudnu ulogu.
Poznata je injenica da se ljudi po ivotno opasnim (smrtonosnim) bolestima
ponekad subjektivno osjeaju potpuno zdravo, dok se ljudi bez ikakve mjerljive bolesti
jednostavno ne osjeaju dobro. Teko je odrediti granicu "normalnosti" biolokog
procesa, pa stoga ne postoji apsolutna granica izmeu zdravlja i bolesti. Bolest je izraz
kojim se opisuje poremeaj normalnih zbivanja u organizmu, odnosno nepravilnoodvijanje ivotnih funkcija kao reakcija na vanjske ili unutranje nadraaje mehanike,
fizikalno-kemijske, bioloke ili psiholoke prirode. Bolest predstavlja promjenu ivotnog
ritma; ona u pravilu oteava, a esto i ugroava opstanak biolokog organizma ili dovodi
do smrti.
Rak, kao jedna od tekih i teko izljeivih bolesti, je vodei uzrok smrti u
ekonomski razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Godinje se otkrije 10-12 miliona
novih oboljelih od raka, a 7-8 miliona smrtnih sluajeva.Tokom prethodnih decenija uestalost raka eskalirala je do razmjera epidemije, i
pogaa gotovo jednog od dvojice mukaraca (44%), ijednu od tri ene (39%). Ovo
poveanje znai oko 56% vie karcinoma kod mukaraca i 22%vie kod ena u samo
jednoj generaciji. Prema Drutvu za istraivanje raka Ujedinjenog Kraljevstva 42%
dananjih Britanaca dobit e neki oblik raka (Cancer Research UK). Procjenjuje se da se
tokom 2008.godine otkrilo oko 12,7 miliona novih sluajeva, a da je 7,6 miliona umrlo
od raka. Godina 1971. naelno se smatra poetkom borbe protiv raka jer je tada ameriki
predsjednik Richard Nixon potpisao Nacionalni zakon o borbi protiv raka (National
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
7/116
6
Cancer Act). Postignut je znaajan napredak u razumijevanju biologije raka, faktora
rizika, lijeenja i prognoze, meutim, napredak u smanjenju ukupne stope smrtnosti kod
raka bio je razoaravaju. Godine 1971. uestalost od raka iznosila je 7 prema 1, dok
danas iznosi 3 prema 1 i 2 prema 1 (Cancer Research UK).
Viegodinje razvijanje ljudskog karcinoma je prikazano u Tabeli 1:
Tabela 1. Inicijacija i progresija karcinoma (Cancer Research UK).
Organi Inicijacija Progresija
Dojka 14-18 godina 6-10 godina
Prostata 10 godina 3-15 godina
Debelo crijevo 5-20 godina 5-15 godina
eludac 10-20 godina 3-5 godina
Plua 5-40 godina 6-10 godina
Jednjak 5-20 godina 3-4 godina
Grli materice 9-13 godina 10-20 godina
Rak dojke kod ena i rak plua kod mukaraca, su najvei uzronici smrti od raka
u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.
1.1.Problem istraivanja
Nepoznat je toan uzrok nastanka raka dojke. Radi se o nakupinama stanica u
ljezdanom tkivu dojke koje rastu bez poznatih razloga, nekontrolirano, ubrzano se
umnoavajui i unitavajui zdravo tkivo.
Poznati su imbenici koji poveavaju rizik nastanka raka dojke. Najee
obolijevaju ene, ali, iako u rjeim sluajevima, mogu oboljeti i mukarci. Ipak, sprijeiti
nastanak ovog raka nije mogue te ga je neophodno to ranije otkriti. Preko 90%
bolesnica s rakom dojke moe se izlijeiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom
(lokaliziranom) stadiju i ispravno lijei. Petogodinje preivljavanjeu tom sluaju iznosi
97% (Cuplov M. et al. 2009).
Karcinom dojke je globalni javno-zdravstveni problem, ne samo zbog injenice
da bolest ima epidemijske razmjere, ve i zato to njene posljedice pogaaju praktino
sve segmente drutva.
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
8/116
7
Rak dojke je stotinu puta ei kod ena, nego kod mukaraca. Prema statistikim
podacima u periodu od 2003. do 2005. godine u svijetu je od karcinoma dojke, prema
procjenama, dijagnosticirano 1.301.867 novih bolesnica, umrlo je vie 464.854ena, a
petogodinja prevalenca je bila 3,9 miliona ena (Jamal A. et al. 2010). Rak dojke je
najei karcinom meu enama u Evropi. On ini 26.5% svih novih sluajeva raka i
17.5% smrtnih sluajeva meu enama u Evropi. U dananjoj EU, oko 270.000 novih
sluajeva se otkrije svake godine, dok 96.000 ena umre od raka dojke ( Anonymous).
Statistika je u porastu i ne pokazuje znake usporavanja. U EU svaka 2,5 minuta se
dijagnosticira nova ena sa rakom dojke, a svakih 7,5 minuta umire jedna ena od ove
dijagnoze.Incidenca u Evropskoj Uniji je 105 na 100.000 ena godinje, u mediteranskim
zemljama i istonoj Evropi, gdje spada i Bosna i Hercegovina, je 25-40 (Ferlay J. et al. 2008).
Karcinom dojke u velikom broju zemalja ini oko 25% svih malignih bolesti
enske populacije, u najrazvijenijim zemljama ak 28%, dok u strukturi mortaliteta
uestvuje sa oko 14-15% (Autier P. et al. 2011). U zemljama bive Jugoslavije, 26% svih
oboljelih i 17,5% svih umrlih ena zbog malignih tumora imaju dijagnozu karcinoma
dojke.
Zaustavljanje porasta smrtnosti ili poetak pada primijeen je sedamdesetih i
osamdesetih godina u nekim od zapadnih zemalja Evrope, te takoer u SAD-u, Kanadi i
Australiji. To su zemlje koje su prije etrdeset godina poele s organiziranim programima
ranog otkrivanja karcinoma dojke uvoenjem mamografskog skrininga kao
dijagnostikog modaliteta. Takoer, u Evropi npr. vedska, Finska, Nizozemska i
Ujedinjeno Kraljevstvo imaju snienje mortaliteta od karcinoma dojke(Autier P. et al.
2011).
Stopa incidence je u neprekidnom usponu, ali je u razvijenim zapadnim zemljama
mortalitet u padu. Razlog je u periodinim kontrolama razliitih grupa i detektovanja
tumora u preinvazivnom ili poetnom stadiju oboljenja, kada se multimodalnimtretmanom mogu pacijenti izlijeiti (Thompson W.D. 1994). Na alost u zemljama u
razvoju gdje spada i naa drava veina oboljelih se javlja ljekarima u uznapredovanom
stadiju oboljenja.
U zadnjih deset godina ultrazvuk sve vie dobiva na znaaju kod otkrivanja
bolesti dojke zahvaljujui sve savrenijim ultrazvunim ureajima. S tonou od preko
90% ultrazvuk je odlina dijagnostika metoda ali kod ena sa benignim promjenama i
starosti ispod 40 godina. Ostaje problem najugroenijih starosnih grupa koje obolijevajuod karcinoma. Magnetna rezonanca pokazuje visoku senzitivnost i specifinost
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
9/116
8
dijagnostike kod ovih oboljenja. Ali visoka cijena pregleda kao i njegova nedostupnost
ne daje mogunostkoritenja ove metode u ranom otkrivanju bolesti. Opravdava se njena
korist u diferencijalnoj dijagnostici ali ne i kao skrining metodi (uzimajui u obzir
definiciju skrininga) (Mesurole B. et al. 2007).
Jedan od najpouzdanijih naina za otkrivanje enakoje potencijalno boluju od
karcinoma dojke je mamografija. Mamografija je najuinkovitija je, neinvazivna,
rendgenska metoda pregleda dojki, kod koje se koristi specijalno graen rendgenski
aparat (mamograf), kojeg odlikuje posebno konstruirana rendgenska cijev (Hebrang A.
et al. 2007). Slab odziv ena na mamografiju daje pogrenu sliku o zdravlju ena.
Poseban zdravstveni problem predstavlja to se ene na mamografiju javljaju kada ve
postoji neki od simptoma bolesti. Zbog toga bi trebao postojati opravdan znaaj prve
mamografije, naroito kod ena koje imaju neki od faktora rizika. Kako se ene na prvu
mamografiju javljaju u kasnijim godinama ivota a sa tim se otvara mogunost da
karcinom dojke bude kasno otkriven. Obavljanje pregleda kod ena koje ve imaju neke
od simptoma bolesti poveava mogunost da ve boluju od karcinoma dojke, a otkrivanje
bolesti u kasnijem stadiju smanjuje anse za preivljavanjem i poveava trokove
lijeenja.
Uvoenje skrininga kod ena sa znaajnim faktora rizika dovodi do kotrole te
kategorije stanovnitva, do ranog otkrivanja bolesti kao i lijeenja sa minimalnim
poremeajem u kvaliteti njihovog ivota u odnosu na teinu bolesti.
Nae istraivanje otvara mogunost i rasprave o benefitu uvoenja skrining
mamografije. Istraivanje e se temeljiti na slinim istraivanjima razvijenih zemalja kao
i zemalja u okruenju koje ve imaju iskustva sa nacionalnim skriningom.
Projekti razvijenih zemalja EU, SAD i zemalja u okruenju pruaju uvid o znaaju
mamografskog pregleda. Stavovi i rezultati istraivanja gore navedenih zemalja koje
posjeduju nacinalni program skrininga pokazuju znaaj ranog otkrivanja karcinomadojke, kao i benefit kako kod ouvanja zdravlja ena tako i benefit fondova zdravstvene
zatite. Meu brojnim dokazima za to statistika je skandinavskih zemalja u kojima se
nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke provode godinama i u kojima je, uz
veliki odziv ena, smrtnost reducirana35 do 40 posto!
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
10/116
9
1.2.Epidemiologija bolesti dojke
Epidemijski val ove bolesti pogaa kako razvijene zemlje tako i zemlje u razvoju.
Ta raspodjela, kada je u pitanju broj oboljelih, je 2010. godine bila gotovo ravnomjerna,
dok je broj smrtnih ishoda u zemljama u razvoju bio za oko 40% vei(Jemal A. et al.
2010).
Prema podacima veine zemalja svijeta, osim azijskih, incidenca i mortalitet s
dobi raste, a najvii su u ena u dobi izmeu 55 i 64 godine, gdje je incidenca ak preko
126,1/100.000. Od 2001.2005. godine prosjek godina dijagnosticiranog raka dojke je
bio 61 godina starosti. Poreenja radi, 0,0% je dijagnosticirano u osoba ispod 20 godina
starosti, 1,9% izmeu 20 i 34 godine, 10,6% izmeu 35 i 44 godine, 22,4% izmeu 45 i
54 godine, 23,3% izmeu 55 i 64 godine, 19,8% izmeu 65% i 74 godine, 16,5% izmeu75 i 84 i 5,5% preko 85 godina starosti (WHO, 2005). U zemljama Evropske unije
prosjena godinja incidenca karcinoma dojke se kree u rasponu od 57/100.000 (Grka)
do 145/100.000 (Belgija), a mortalitetna stopa od 18,4/100.000 (panija) do 31,1/100.000
(Irska).Godine 2010. u svijetu je registrirano oko 1,4 miliona novih sluajeva bolesti i
preko 450.000 smrtnih ishoda sa ovom dijagnozom (Jemal A. et al. 2010).
Bazirano na stopi incidence od 2003 do 2005 godine te 2010, kod 12,03% ena
roenih danas, tokom njihovog ivota ebiti dijagnosticiran rak dojke. Rizik razvoja rakadojke u ena je 1 prema 8, to znai da e svaka osma ena u toku svog ivota bolovati
od te bolesti. Ova rizik se takoer zove i ivotni rizik obolijevanja od raka dojke.ivotni
rizik obolijevanja od raka dojke (cjeloivotnirizik), odnosno kumulativna vjerojatnoa
obolijevanja od karcinoma dojke, iznosi oko 12,4%, odnosno jedna od 8 ena moe
oekivati da e tokom svog ivota oboljeti od ove bolesti.
Podruja u kojima se registrira najvia uestalost bolesti su zapadna Evropa,
sjeverna Amerika, Australija, Novi Zeland i neke zemlje june Amerike (Argentina). Ovo
se pripisuje vioj prevalenci poznatih faktora rizika za ovu bolest, u navedenim regijama.
Evropska populacija je takoer podijeljena u pogledu uestalosti karcinoma dojke.
Najvie stope incidence registriraju se u zapadnoj i sjevernoj Evropi, dok su stope u
junoj i istonoj Evropi znaajno nie(Narod S.A. 2006).
Prema podacima Registra za rak, Zavoda za javno zdravstvo Republike
Hrvatske godinje od raka dojke oboli preko 2500 ena. Prema posljednjim dostupnim
epidemiolokim podacima rak dojke je trei uzrok smrti u enskoj populaciji u 2012. (iza
ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti). Stopa smrtnosti od raka dojke u
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
11/116
10
Hrvatskojje meu najviima u Europi. 2012 godine preko 1000 ena umrlo je od raka
dojke (ZZJZ RH).
Slika 1. Incidenca i mortalitet od karcinoma dojke u Hrvatskoj (ZZJZ RH od 1987.-2012. g.)
Rak dojke je i najei uzrok smrti ena od malignih neoplazmi i najei
pojedinani uzrok smrti ena u F BiH (iza modanog udara i bolesti srca). Usprkos
napretku dijagnostike i terapije broj umrlih raste zbog otkrivanja bolesti uuznapredovalim stadijima bolesti. Prema podacima zavoda za javno zdravstvo Federacije
BiH i prvog registra malignih oboljenja u Federaciji u 2005. godini karcinom dojke bio
je zastupljen sa 8,5% meu malignim oboljenjima, a kao uzrok mortaliteta u 2005. godine
bio je kod 200 ena sa stopom 0,10/1.000 to je pokazatelj porasta u odnosu na 2004.
godinu kada je taj broj bio 179 sa stopom 0,08/1.000.
Prema podacima iz Registra raka u F BiH, Zavoda za javno zdravstvo F BiH,broj
oboljelih od raka dojke zadnjih godina ima trend rasta, tako da je u 2010. godini u F BiH
bilo prijavljeno 623 oboljelih: 613 ena i 10 mukaraca. Rak dojke ini jednu etvrtinu
svih malignih neoplazmi kod ena Najvei broj oboljelih ena je u dobi 60-79 godina,
potom 50-59, 65-69, a javlja se i u 20-tim godinama. U 2010. godini u F BiH od raka
dojke umrlo 245 ena i 7 mukaraca.Naalost, prema istim podacima61,72% malignih
neoplazmi dojke otkriva se u uznapredovanom, tj. u III I IV stadiju bolesti. I dalje se
biljei rast mortaliteta od karcinoma dojke u odnosu na 2004 i 2005 g. (ZZJZ F BiH).
Prema registru za maligne bolesti Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog Kantona
broj oboljelih je u stalnom porastu. Ukupan broj novooboljelih za prikazane godine iznosi
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
12/116
11
1196 pacijenata. Od toga je 1176 ena i 20 mukaraca. Prema podacima ZZJZ TK, od
2004. do 2008. godine. broj novootkrivenih malignoma je stagnirao. Od 2009.do 2011.
godine primjeuje se nagli porast broja oboljelih sa pikom na 2011. godini. Iako je
incidenca od 2012. godine u blagom padu, primjeuje se tendenca ka porastu broja
oboljelih.
Slika 2. Prikaz broja novooboljelih od karcinoma dojke (ZZJZ TK od 2004.-2014. g.)
Podaci ZZJZ TK u periodu od 2004. godine do 2014. godine govore da su
najugroenije starosne skupine od 50-59 godine starosti (351 oboljele ene)(Slika 3).
Slika 3.Prikaz broja novooboljelih od karcinoma dojke u odnosu na godine starosti (ZZJZ TK
od 2004.-2014. g.)
8983 85
89 94
136
121
149
109
123 118
0
20
40
60
80
100
120
140
160
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Brojpac
ijenata
Godine
Rak dojke-incidenca 2004-2014
PACIJENTI
Linear (PACIJENTI)
4
66
290
351
294
145
26
0
50
100
150
200
250
300
350
400
20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 80-89
Brojpacijenata
Godine starosti
Rak dojke-incidenca po godinama starosti
Oboljeli
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
13/116
12
Najvei broj oboljelih, njih 91,84%, javlja od 40 pa do 79 godine starosti (od
ukupnog broja, tj. 1176 novooboljelih ena, njih 1080 je u tim dobnim skupinama). Te
starosne skupine su na naim prostorima obuhvaene sa mamografskim pregledima, i
prva (bazina) mamografija se radi sa navrenih etrdeset godina starosti.
Procentualna zastupljenost karcinoma dojke u odnosu na ukupan broj svih
karcinoma bila je najnia 2002. godine, a najvia u 2009. godini (20,6%). U prvom
polugoditu 2014. godine karcinom dojke je inio ak 15,1% svih karcinoma (Slika 4).
Slika 4. Procentualna zastupljenost karcinoma dojke u TK u odnosu na ukupan broj
registriranih karcinoma (ZZJZ TK od 2000.-2014. g.)
Na osnovu podataka dobijenih od Onkolokogkonzilija JZU UKC Tuzla na kome
se registriraju svi pacijenti oboljeli od karcinoma na Tuzlanskom kantonu zabiljeen je
porast broja oboljelih od karcinoma dojke od 2000. do 30.06.2015. godine (Slika 5). Broj
oboljelih od karcinoma dojke se izmeu 2000. i 2004. godine udvostruio. Blagi pad
broja oboljelih zabiljeen je 2005.godine, ali je od 2006. do 2009. godine zabiljeen
ponovni porast broja oboljelih. Od 2009. do 2015. godine prati trend poveanja sa manjim
padom broja oboljelih u 2010. i 2012.godini. U prvom polugoditu 2015. broj oboljelih
od karcinoma dojke iznosio je 67 pacijentica. Sudei prema pokazateljima za oekivati
je ponovo povean broj oboljelih do konca 2015.godine. U periodu od 2000. do
30.06.2015. godine dijagnosticirano je 1913 karcinoma dojke.
11,9 11,710,0
11,2
16,5 17,018,4
18,0 18,2
20,618,9
16,2
19,8
16,515,1
0
5
10
15
20
25
Procenat
Godine
Rak dojke-procentualna zastupljenost
Procenat
Expon. (Procenat)
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
14/116
13
Slika 5.Prikaz broja oboljelih od karcinoma dojke Onkolokog konzilija (JZU UKC Tuzla od2000.-30.06.2015. g.)
1.3.Anatomija i histologija dojke
Dojka je simetrini parni organ koji je smjeten na prednjoj strani prsnog koa.
Lei izmeu drugog i estog rebra po vertikalnoj osovini, a izmeu vanjske ivice
sternuma i srednje aksilarne linije. Prosjeni dijametar je 10-12 centimetara, a prosjena
debljina 5-7 centimetara. Tkivo dojke takoer se prua prema aksili u vidu aksilarnogrepa. Konture dojke variraju ali je ona najee poluloptastog oblika sa konusnom
konfiguracijom kod ena koje nisu raale, a sa pendularnim izgledom kod ena koje su
raale. Dojka je sloena, visoko diferencirana kona lijezda tubuloalveolarnog tipa sa
apokrinim svojstvima (Janar B.2006), te je ine:
Slika 6. Anatomska struktura dojke
62
9786
103
131
100
117113
122
174
133
165
131
155 157
67
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
Brojpacijenata
Godine
Broj karcinoma dojke po godinama
Broj pacijenata
Linear (Broj
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
15/116
14
1.Koa dojkeje tanka i glatka, sadri folikule dlake, lojne i znojne lijezde. Na koi
dojke se nalaze dvije posebne anatomske strukture: bradavica i bradavini kolut.
Bradavica (papilla mammae) sredino je ispupenje dojke valjkastog oblika iji prenik
i visina prosjeno iznose oko 10 mm. Ruiaste je ili mrke boje, koja postaje znatno
zagasitija tokom trudnoe. Povrina bradavice je neravna sa zaobljenim vrhom na kome
se nalazi 15-25 malih udubljenja koja pripadaju izvodima mlijenih kanala. Bradavini
kolut (areola mammae) je kruna pigmentiranapovrina oko bradavice, 15-60 mm u
preniku, na kojoj se nalaze malena ispupenja-Morgagnieve kvrice koje predstavljaju
otvore Montgomerijevih lojnih lijezda. U trudnoi bradavini kolut se uveava, poprima
zagasitu nijansu, a kvrice postaju vee i izraenije.
2.Povrno masno-vezivno tkivoje tanji ili deblji sloj pod koom dojke koji oblae
povrni dio ljezdanog parenhima, izuzev predjela bradavice i bradavinog koluta.
Masno tkivo je razmjeteno u posebne loe (Duretovi prostori) omeene vezivnim
pregradama koje polaze iz dubljih dijelova koe ili krzna do povrine mlijene lijezde
(Cooperov ligament). Manji dijelovi masnog tkiva zalaze i u ljezdani parenhim
ispunjavajui prostore izmeu ljezdanih renjeva, pruajui se do dubokog ili
retromamarnog masnog tkiva. U potkonom masno-vezivnom tkivu se nalaze jo krvni i
limfni sudovi i nervi.
3.
ljezdani parenhimdojke se sastoji od 15-25 pojedinanih lijezdaod kojih svaka
sa vezivnim i masnim tkivom gradi po jedan reanj (lobus). Renjevi su razdvojeni
zgusnutim vezivnim tkivom, i poredani su zrakasto oko osovine koja prolazi kroz
bradavicu, sa jednim produetkom prema pazuhu-pazuni nastavak mlijene lijezde.
Svaki reanj sadri glavni odvodni kanal (ductus lactiferus - galaktofora I reda) irine
1,7-2,3 mm koji se ispred bradavice proiruje u mlijeni sinus (sinus lactiferus), koji
predstavlja vrstu mlijenog rezervoara, a potom se suava i otvara na vrhu bradavice.
Unutar renjeva glavni odvodni mlijeni kanal se dijeli na 20-40 manjih odvodnih
kanalia (galaktofore II i III reda) koji ulaze u sastav odgovarajueg broja lobulusa. U
renjiima (lobulusi) odvodni kanalii preko terminalnih tubulusa prelaze u zavrne
dijelove mlijene lijezde - sekretorne alveole, kojih ima 10-100 u svakom lobulusu.
Duktusi i alveole su obloene dvoslojnim kubinim ili cilindrinimepitelom koji lei na
bazalnoj membrani obloenoj okolnim vezivom. Stromu ljezdanog parenhima dojke
ine vrsto vezivno tkivo u koje zalazi i masno tkivo. Zgusnuto fibrozno tkivo stvara
suspenzorni aparat koji privruje dojku za duboku fasciju torakalnog zida. Vezivnotkivo takoerobrazuje Cooperov suspenzorni ligament koji povezuje ljezdano tkivo sa
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
16/116
15
dubokim slojem koe. Vezivno tkivo dojke je intralobularno i interlobularno.
Intralobularno je rastresito, bogato u elijskom sastavu (citogena stroma), dok je
interlobularno sa guim kolagenim vlaknima i oskudnim elijskim elementima.
4.Retromamarno masno-vezivno tkivo u tankom sloju oblae duboki dio ljezdanog
parenhima dojke odvajajui ga od velikog grudnog miia. Ono je povezano sa
potkonim masnim tkivom dojke produetaka koji se provlae izmeu renjeva mlijene
lijezde.
5.Povrna ili retromamarna fascijarazdvaja Retromamarno masno-vezivno tkivo
od velikog grudnog miia (m. pectoralis major) vezujui se naprijed za dojku, a pozadi
i navie za fasciju velikog grudnog miia i kljunu kost. esto se iza fascije nalazi tanak
sloj rastresitog tkiva koja omoguuje pokretljivost dojke prema dubokom miinom sloju
(Goldner B. et al. 2001).
1.4.Bolesti dojke
Karcinom dojke predstavlja, poslije kardiovaskularnih oboljenja, najei uzrok
smrti u savremenom svijetu. Rana i sve preciznija dijagnostika tipa tumora i postojanje
sve efikasnijih naina lijeenja oboljenja dovodi do produenja ivota bolesnika, pa i do
potpunog izljeenja.Na bazi ovih stavova mogua jeosnovna podjela svih tumora na
benigne(tumor benignus) i maligne(tumor malignus)tumore.
U netumorske bolesti dojke moemo ubrojiti: poremeaje razvoja, poremeaje
funkcije, regresivne promjene, upalne promjene i displazije, a u tumorske poremeaje
dojke ubrajamo:
- Dobroudni tumori gdje je najei fibroadenom (ei je kod mlaih ena) i
papilom (resiasto bujanje u mlijenomvodu koje esto uzrokuje krvarenje, pa je ak
50% svih krvavih iscjedaka iz bradavice uzrokovano tom promjenom). Ostali su prilino
rijetki. To su: lipom, fibrom, hemangiom, neurinom, hondrom. Ciste takoer pripadaju
ovoj grupi. Poseban oblik rijetkog tumora dojke su phyllodes tumori (sastoje se od
cistinih formacija kojima listasto bujaju izdanci stanica).
- Zloudni tumoriobuhvaaju nekoliko vrsta raka dojke (lobularni, intraduktalni
rak), Pagetovu bolest dojke. Cystosarcoma phyllodes rijedak je oblik raka dojke, a moe
biti ali ne mora biti zloudan.(Margaritoni M. 2006).
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
17/116
16
1.4.1. Benigne bolesti dojke
Dobroudne promjene najea su oboljenja dojki i ine 80% svih bolesti dojke.
Vano ih je im prije razluiti od karcinoma dojke da bi ene to manje vremena provele
u neizvjesnost. To posebno vrijedi za dobroudne promjene koje su praene bolom. Oko70% benignih bolesti dojke ne poveavaju rizik za nastanak raka, dok ostalih 30% u
manjoj ili veoj mjeri doprinose nastanku zloudne bolesti.
Pojedina oboljenja dojke, iako nisu zloudna, mogu ukazati na povean rizik
obolijevanja od raka dojke u kasnijoj ivotnoj dobi, tako da njihovo pris ustvo zahtijeva
poseban oprez, to podrazumijeva ee klinike preglede i jednogodinje mamografsko
oslikavanje. To znai da nije dovoljno ustanoviti da se radi o dobroudnim (benignim)
promjenama dojke nego je vano odrediti i prirodu tih promjena, odnosno tanodijagnosticirati o kom oboljenju se radi.
Benigne bolesti dojke pojavljuju se od puberteta pa do kraja ivota. Pod pojmom
benigne lezije podrazumijevaju se sve dobroudne bolesti dojke, bez obzira na prirodu
bolesti i razlog njenog nastanka. Kako graa dojke nije ista kod svih ena ponekad je
teko procijeniti da li je neka izraslina normalni dio dojke. Drugi problem je taj to
raspored vezivnog i masnog tkiva dojke nije jednolian, to prilikom mamografskog
pregleda moe dati sliku zasjenjenja uslijed vee gustoe pojedinih dijelova dojke.
Karakteristike ovih zasjenjenja nuno je ispitati dodatnim pretragama, ali kod ena koje
redovito idu na mamografiju ova zasjenjenja se detektuju kod prvog pregleda, utvrdi
njihov karakter i prilikom svakog sljedeeg pregleda ona se prihvataju kao normalni dio
dojke.
Sve bolesti dojke dijele se prema mjestu nastanka. Tako razlikujemo one bolesti
koje se razvijaju iz glavnih mlijenih vodova (duktusa), one koji se razvijaju iz malih
mlijenih vodova, one koje nastaju u mlijenim lijezdama (lobulima), kao i bolesti koje
nastaju u vezivnom i masnom tkivu. Benigne bolesti dojke najee nastaju kao
posljedica pretjerane stimulacije od strane hormona, to ukazuje da naruavanje
hormonske ravnotee ima znaajnu ulogu u nastanku, ne samo raka, nego i veine
benignih oboljenja dojke (Hebrang A i sur. 2007).
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
18/116
17
1.4.1.1. Netumorske benigne bolesti dojke
1. Poremeaji razvoja
Amastia (manjak dojke), micromastija (male dojke), macromastia (velike dojke),
polymastia (prekobrojne dojke), athelia (manjak bradavice), microthelia (sitna uvuenabradavica), polythelia (prekobrojna bradavica).
2. Poremeaji funkcije
Galaktorea (izluivanje mlijeka izvan doba dojenja), secernirajua dojka,
krvarea dojka, mastodinia (bolna dojka), produeno dojenje, preobilna koliina mlijeka,
neizdanost dojki i spontano oticanje mlijeka. Bol u dojkama (mastalgia) ili osjetljivost
dojki prije menstruacijskog ciklusa (ciklini bolovi) su povezani sa hormonalnim
promjenama. Ponekad bol izazivaju ciste u dojci. Neki sastojci u hrani ili piu(metilksantini iz kave) smatraju se odgovornim za bol u dojkama. Svaku bol u dojci ili
dojkama treba istraiti.
3. Regresivne promjene
Atrofija ("smeurane" dojke), distrofija (pretvaranje tkiva dojke u mast, sluz ili
stvaranje kalcifikata) i steatonekroza (u izumrlo masno tkivo se ulae vapno, pa se
manifestira kao tvrd - nekad bolan vor u dojci).
4. Upalne promjene
Mastitis - najee upalno oboljenje dojke i obino se javlja u toku i neposredno
nakon dojenja. Razlikujemo akutni i kronini mastitis.
Apsces dojke - koji se rjee javlja, je nakupina gnoja u dojci. Apsces se moe
javiti ukoliko se ne lijei upala dojke.
Ostali upalni procesi su: theilitis (upala bradavice), areolitis (upala areole),
intertrigo (ekcem submamalnog sulkusa), karbunkul (gnojna infekcija koe i potkonog
tkiva dojke s brojnim gnojnim epovima), rijetko tuberkuloza, sifilis i aktinomikoza.
5.
Displazije
Fibrocistina i fibrolipomatozna displazija su najei oblici. Znaaj je u tome to
mogu izazivati subjektivne tegobe, najee bolove, a nekada mogu liiti na pravi tumor
dojke. Inae, sama displazija je benigno oboljenje i ne zahtjeva hirurko lijeenje.
Mastopatija - spada meu najee dobroudne promjene. Javlja se tijekom
cijelog reprodukcijskog perioda. Mastopatija moe na ultrazvunom pregledu dojki biti
izraena samo proirenjem mlijenih kanalia (duktektazija) ili cistama u dojkama
(cistina mastopatija), zatim prisutnou dobroudnih tumora (fibroma ili fibroadenoma)
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
19/116
18
ili zbog prisutnosti u dojkama cista i fibroma to se zove fibrocistina mastopatija.
Podjela mastopatije se zasniva na histoloko-citolokim kriterijima koji uzimaju u obzir
prisustvo abnormalnih i atipinih proliferacija epitela i procjenu rizika maligne alteracije.
Prema Prechtel-u, razlikuju se 3 stupnja mastopatije:
Mastopatija I: jednostavna mastopatija ili laka displazija dojke, mastopatija bez
proliferacije epitela. Rizik nastanka raka dojke je 0,5% i ne prelazi uobiajenu
pojavnost kod raka dojke ak i kod pozitivne porodine anamneze.
Mastopatija II:jednostavna proliferativna mastopatija ili srednje teka displazija,
mastopatija s proliferacijom epitela, ali bez stanine atipije. Relativni rizik za kasniji
nastanak raka dojke je povean 1.9 puta, a kod pozitivne obiteljske anamneze 2.7
puta.
Mastopatija III: teka displazija dojke, mastopatija s atipinom proliferacijom
epitela, uz umnoavanje epitela nalaze se znaci mitoze i stanine atipije. Rizik od
nastanka raka dojke je vei od 4%(Hebrang A i sur. 2007).
1.4.1.2. Tumorske benigne bolesti dojke
Glavne odlike benignih tumora bilo koje lokalizacije su: posjeduju kapsulu od
vezivnog tkiva i ta kapsula ne dozvoljava nekontrolirano prodiranje elija tumora u
okolno tkivo; rast tumora na nain da samo guraju okolno tkivo, ali ne uni tavajuokolne tkivne strukture; ne daju udaljene metastaze. Benigni tumor moe izazvati
probleme ako dostigne ogromne dimenzije. Posle dugogodinje evolucije jedan mali
procent benignih tumora moe da se transformie u maligne. Zato se obino benigni
tumori redovno prate ili odmah odstranjuju i najei su:
1. Fibroadenom (Fibroadenoma mammae)
Vezivne kvrice dojki (fibroadenomi) su male, dobroudne, solidne - tvrde
kvrice u dojkama koje su graene od vezivnog i ljezdanog tkiva koje u potpunosti
nalikuje normalnom tkivu dojke dakle nije promijenjeno u smislu atipije (nenormalnog
izgleda stanice, jezgre, citoplazme stanice i staninih elemenata). ini 7% svih
nodularnih promjena (voria) dojke. Najee se javlja kod ena od 30. do 40. godine.
Kvrice su pomine prema okolini, jasno opipljivih rubova koje se mogu dobro osjetiti
prilikom samopregleda dojki. Nastaje iz ljezdanog tkiva uslijed poveane stimulacije
izluivanja estrogena i karakteriu ga promjene u veliini u toku menstrualnog ciklusa,
to zavisi od razine hormona u pojedinom djelu ciklusa. Njegov rast je osjetan i u toku
trudnoe. Posle menopauze tumor se smanjuje.
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
20/116
19
2. Ciste (cistae mammae)
Najee benigne lezije dojke su ciste i mogu se nai u oko polovine ena u dobi
do etrdesete godine ivota. Obino se radi o pojedinanim cistama promjera 2-3
milimetra, a vee ciste javljaju se kod oko 15% ena koje imaju cistine tvorbe.
Mamografskom pregledom lako ih je dijagnosticirati, tako da dodatne pretrage i terapija
obino nisu potrebne. Izuzetak su upaljene ciste praene bolom koje bi se trebale lijeiti
(antibiotici, FNAB, ev. operativni tretman). Pojava malih cisti u dojkama nije razlog za
zabrinutost, mada prema nekim istraivanjima poveavaju rizik nastanka raka dojke kod
ena u ijim obiteljima postoji sklonost ka ovom oboljenju. Ciste se esto nalaze zajedno
sa nakupinama vezivnog tkiva koje se moe napipati, a ove mijeane tvorevine lijenici
oznaavaju kao fibrocistinu bolest. Uzrok nastanka cista je nepoznat, premda su
povezane sa hormonskim statusom, a izvjesnu ulogu moe imati i ozljeda.
3. Fibrocistina bolest dojke
Fibrocistina bolest dojke je esta promjenakod koje se zajedno pojavljuju bol,
ciste i dobroudne, najee vezivne ili vezivno ljezdane kvrice, u pravilu obje dojke,
a navodi se i kao predisponirajui inilac raka dojke. Radi se o bujanju vezivnog tkiva
(fibroza) ili elija mlijene lijezde (epitelijalna hiperplazija) ili o stvaranju cistinih
formacija ili o kombinacijama navedenih pojava. Rije je o promjenama uzrokovanim
hormonalnim utjecajima (estrogen, progesteron, prolaktin). Bujanje tkiva koje se deava
u mlijenim kanaliima kod fibrocistine bolesti dojki moe bitibujanje bez atipije elije
i bujanje sa atipijom elija. Kategorije dobroudnih promjena u dojci nakon
mikroskopskog pregleda tkiva su:
Promjene bez bujanja elija u 70% sluajeva
Promjene sa bujanjem elija, bez atipije elija u 26% sluajeva
Promjene sa bujanjem elija, sa atipijom elija u 4% sluajeva
Oko 96% ovih promjena u dojkama potpuno dobroudne i ne prelaze u rak.
Atipino bujanje elija unutar kanalia, posebno ako kod ene postoji i porodina istorija
raka dojke, poveava rizik od nastanka raka dojke na 20% u narednih 15 godina. Mora
se napomenuti, da je najkritiniji period za nastanak raka u toku prvih 10 godina nakon
postavljana dijagnoze.
4. Adenom bradavice(Adenoma papillae mammae)
Adenom bradavice (Adenoma papillae mammae) je benigni epitelnitumor dojke
porijeklom odepitela.Javlja se najee kod ena izmeu 30. i 50. godine .
https://bs.wikipedia.org/wiki/Tumorhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Epitelhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Epitelhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Epitelhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Tumor -
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
21/116
20
5. Adenom dojke(Adenoma mammae)
To je benigni epitelni tumor dojke porijeklom od malih tubula dojke. Javlja se
najee kodenaizmeu 30. i 50. godine.
6. Adenoze
Nastaju kao posljedica bujanja tkiva mlijenih kanala koje nema zloudni
karakter. Najee su duktalne i sklerozirajue adenoze koje se esto dijagnosticiraju
zajedno sa nekim drugim benignim oboljenjem dojke. Prisustvo adenoza neznatno
poveava rizik za nastanak raka.
7.
Epitelne hiperplazije
Jo jedno oboljenje dojke koje je esto zastupljeno Manifestiraju se pojaanim
rastom epitelnog tkiva i mogu se nai u ljezdanom tkivu ili u mlijenim kanalima. Ovdje
posebno treba istai tzv. atipine hiperplazije za koje se smatra da su predstadij raka
dojke.
8. Filoidni tumor dojke(Tumor phylloides mammae)
Filoidni tumor dojke (Tumor phylloides mammae) je mjeoviti fibroepitelni
benignitumor dojke, koji nastaje proliferacijom iepitela i fibrovaskularne strome. Jo se
naziva iMullerov tumorili Cystosarcoma phylloides. Najee se javlja kod starijih ena
od 50. do 60. godine. Ovaj tumor javlja se u tri oblika i to kao dobroudni, granini i
zloudni. Filoidni tumori lako se otkrivaju mamografijom, ali nije mogue utvrditi o kom
obliku tumora se radi, tako da se moraju raditi dodatne pretrage. Rastu polako, a veliina
im obino dostigne prenik do 5 cm, ali zabiljeeni su i gigantski filoidni tumori prenika
i preko 30 centimetara. Lijeenje je operativno.
9. Intraduktalni papilomdojke (Papilloma intraductale mammae)
Intraduktalni papilom dojke (Papilloma intraductale mammae) je benigniepitelni
tumor dojkeporijeklom od epitela. Javlja se najee kodenaizmeu 30. i 50. godine.
To je pojedinani tumor smjeten u zavrnom dijelu izvodnog kanala dojke odmah ispod
bradavice. Veliine je od par mm do 1 cm. Ne dovodi do deformacije niti do uvlaenja
bradavice. Moe se napipati i esto se javlja krvarenje iz bradavice. Tumor uglavnom
nije sklon malignoj alteraciji (Hebrang A i sur. 2007).
https://bs.wikipedia.org/wiki/Tumorhttps://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%BDenahttps://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%BDenahttps://bs.wikipedia.org/wiki/Tumorhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Epitelhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Epitelhttps://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tumor_dojke&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%BDenahttps://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%BDenahttps://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%BDenahttps://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tumor_dojke&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/wiki/Epitelhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Epitelhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Tumorhttps://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%BDenahttps://bs.wikipedia.org/wiki/Tumor -
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
22/116
21
1.4.2. Maligne bolesti dojke
1.4.2.1.
Patogenezakarcinoma
Kod prosjenogovjeka postoji izmeu 50 do 100 triliona elija. elije se dijele
i repliciraju trilionima puta na dan (1 trilion je milion miliona neega). Jedna elija sebe
duplicira oko 4,3 miliona puta na dan, to je broj koji sam po sebi podrazumijeva da e
se neke od njih replicirati sa grekom. Jedna od glavnih funkcija imunolokog sistema
jeste da otkrije i uniti takve elije, a ako u tome ne uspije, nastaje rak. To znai da je rak
prije svega bolest disfunkcije imunolokog sistema, a proces koji obino traje godinama,
a tokom kojeg nastaju progresivne promjene u okviru DNK koje dovode do maligne
transformacije - kancerogeneze. Zdrave elije su programirane da u jednom momentu
svog ivota umru apoptoza. Kod malignih elija takav mehanizam je iskljuen i zatose one dijele bez kontrole dok se ne stvori ogroman broj malignih elija u obliku tumora
koji prominira iz zdravog tkiva da bi u nekom momentu metastazirao, nastavljajui svoju
diobu i formirajui nove tumore.Da bi dolo do pojave zloudnog tumora, moraju se
desiti tri stvari:
1. Poetak procesa predstavlja greka u replikaciji elije. Postoje brojni uzroci
poveanja broja takvih greaka, a najee su to hemikalije (kancerogeni), virusi, i,
naravno - ivotno doba. Sa 10 godina veina ljudi ima jako malo greaka pri reprodukcijielija, manje od 1.000 dnevno na ukupan broj od 100 miliona replikacija. Po nekim
teorijama, do svoje 60. godine imamo bar 100.000 elija koje se ne razmnoavaju
normalno. Kao posljedica toga, rak se ee sree kod starije nego kod mlaih osoba.
2. Imuni-sistem ne prepoznaje nenormalnu eliju kada se ona formira. Ako takva
elija proe neprimijeeno i opet se podijeli, onda esto dolazi do treeg koraka.
3. Imunoloki sistem ne reaguje (ili bar ne reaguje idealno) i dozvoli da tumor
nastavi da raste. U veini sluajeva organizam e savladati tumor tokom nekoliko
dana/nedjelja/mjeseci njegovog postojanja. Ali, tumor ponekad izbjegne otkrivanje i
raste dok ne postane toliko velik da sadri na stotine miliona elija. Deava se da taj
proces traje i 10 godina, a tada je imunolokom sistemu teko da organizuje efektnu
odbranu protiv napadaa (Kuller L.H. 1995).
1.4.2.2. Etiologija (etiopatogeneza) karcinoma dojke
Histogenetski karcinom dojke moe nastati:
iz primarno atipine hiperplazije epitela,
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
23/116
22
de novo - iz regularnog duktolobularnog epitela.
Obzirom da je rizik maligne alteracije kod atipine hiperplazije 2- 4%, a pojava
karcinoma dojke daleko ea nego pojava atipine hiperplazije, maligna transformacija
iz fakultativne prekanceroze igra u nastanku karcinoma dojke drugorazrednu ulogu.
Vjerojatniji i ei nastanak karcinoma dojke je de novo,pod utjecajem inicirajuih
etiolokih faktora. Osobito osjetljivi za malignu transformaciju su proliferativno aktivni
terminalni mlijeni kanalii.
Preinvazivni oblici karcinoma dojke oznaavaju zamjenu urednog epitela
mlijenih kanalia malignim epitelom, pri emu su bazalna membrana, kao i granica
prema vezivnom tkivu (stromi) intaktni. Kada su u pitanju preinvazivne forme karcinoma
dojke, razlikuju se dva razliita oblika:
- neinfiltrirajui (intra) duktalni Carcinoma in situ, koji se oznaava DCIS (IDCIS),
- neinfiltrirajui (intra) lobularni Carcinoma in situLCIS (ILCIS).
DCIS (IDCIS)neinfiltrirajui (intra) duktalni Carcinoma in situini 10 - 20%
svih karcinoma dojke i oko 80% svih neinfiltrirajuih "in situ" karcinoma. Zahvaa epitel
srednjih i malih mlijenih kanalia. Javlja se u razliitim oblicima (komedo, solidni,
kribriformni, mikropapilarni i papilarni tip karcinoma), a rizik invazivnog rasta se
procjenjuje na 30 - 50%. U 10 - 15% sluajeva javlja se bilateralno i u 10% (pa do 1/3)
multicentrino. Lijei se kao invazivni karcinom, pri emu su na raspolaganju:
jednostavna mastektomija s limfadenektomijom ili potedna operacija (iroka ekscizija)
s adjuvantnim zraenjem.
CLIS (ILCIS) neinfiltrirajui (intra) lobularni Carcinoma in situ se javlja s
uestalou od 1 - 6% svih karcinoma dojke i 30 - 50% svih neinvazivnih karcinoma
dojke. Zahvaa epitel najmanjih, terminalnih intralobularnih mlijenih kanalia (acinus),
koji su proireni i ispunjeni malignim stanicama, bez znakova prodora u stromu. CLIS se
javlja u 30 - 67% sluajeva bilateralno, a osobiti rizik predstavlja multicentrina pojava
koja se registrira u 60 - 85%.
CLIS se za razliku od DCIS smatra prekancerozom, a u lijeenju se prije svega
koristi potedna operacija. Karcinom dojke poinje najee kao bezbolno, esto sluajno
otkriveno otvrdnue u dojci, koje ne skree panju na sebe, jer ne izaziva nikakve smetnje
niti bol. Ovu bezbolnost treba naroito naglasiti kako bi se podvukla razlika izmeu raka
i upalnih procesa koji su praeni bolovima.To poetno otvrdnue u dojci moe ostati
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
24/116
23
due vrijeme bez ikakvog znaka ili bolova, dok se jednog dana ne pojave uveane lijezde
pod pazuhom ili iznad kljune kosti.
Rak dojke se javlja u dvije forme:
- prva forma pravi dojku manjom, vrstom i zgrenom, tako da se dobije utisak da
je dojka podignuta,
-
druga forma poveava cijelu dojku.
Prva forma raste redovno dosta sporije, dok druga forma raste mnogo bre.
Ukoliko rak raste u samoj dojci, on postepeno prodire u dubinu, u miie i limfne sudove,
a time dolazi do uveanja lijezdau pazunoj jami.Osim toga, rak dojke moe da prodre
i u krv, da se pojavi u nekom udaljenom organu, u pluima, kostima, prljenovima kime
itd., to se naziva metastaza, koja je, bar za sada, neizljeiva (Kuller L.H. 1995).
Slika 7. Prikaz nastanka karcinoma u elijama
Slika 8. Prikaz razvoja karcinoma i metastaza
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
25/116
24
1.4.2.3. Klasifikacija karcinoma dojke
Za prognozu i lijeenje raka dojke, osim patohistoloke slike, vano je znati i
kliniki stepen proirenosti tumora. Osnovu za klasifikaciju zloudnih tumora prema
njihovoj rasprostranjenosti dao je Francuz Pierre Denoix u razdoblju izmeu 1943. i1953. godine. On je tumor (T) svrstao prema tome da li je zahvatio i regionalne limfne
vorove-noduse (N), ili je ve stvorio i udaljene metastaze (M). Zato je svoj sustav
klasifikovanja zloudnih tumora i nazvao TNM klasifikacijom. Danas je prihvaena
TNM klasifikacija, iz 1958. godine, The International Union Against Cancer (UICC -
Union Internationale Contre le Cancer), koja je 1987. godine doivjela promjene u
smislu pribliavanja AJCC (American Joint Committee on Cancer) organizacije koja se
do 1980. godine zvala AJC (The American Joint Committee for Cancer Staging and EndResults Reporting). Ona je rezultat klinikog, radiolokog i laboratorijskog pregleda.
Tabela 2. TNM klasifikacija stadija raka dojke
Stadijum 0 Tis N0 M0
Stadijum I T1 N0 M0
Stadijum IIA T0 N1 M0
T1 N1 M0
T2 N0 M0
Stadijum IIB T2 N1 M0
T3 N0 M0
Stadijum IIIA T0 N2 M0
T1 N2 M0
T2 N2 M0
T3 N1,N2 M0
Stadijum IIIB T4 Svi N M0
Svi T N3 M0
Stadijum IV Svi T Svi N M1
Stepenovanje (engl. staging) je svrstavanje oboljelih u grupe, na osnovu
proirenosti bolesti. Ono je vano zbog lijeenja, prognoze i usporeenja razliitog
lijeenja (Tabela 2).
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
26/116
25
S obzirom na odnos malignih stanica prema bazalnoj membrani, karcinomi mogu
biti neinvazivni (ne prelaze bazalnu membranu) ili invazivni (prelaze bazalnu
membranu).
Najei patohistoloki tip raka dojke je invazivni duktalni karcinom (ini preko
80% svih karcinoma dojke), zatim slijede, po uestalosti, invazivni lobularni (10%), pa
medularni karcinom (5%). Medularni karcinom je rjei u starijoj nego u mlaoj dobi.
Mucinozni i papilarni rak ei su u starijih ena, ali ine manje od 10% svih vrsta raka
dojke (Greenall M J. 1994). Tabela 3 prikazuje klasifikaciju karcinoma dojke koju je
predstavila Svjetska zdravstvena organizacija.
Tabela 3. WHO klasifikacija karcinoma dojke.
A. Neinvazivni B. Invazivni
1. Intraduktalni karcinom
2. Intraduktalni papilarni karcinom
3. Lobularni karcinom in situ
1. Invazivni duktalni karcinom - bez posebnih
karakteristika(Not otherwise specified - NOS)
2. Invazivni lobularni karcinom
3. Medularni karcinom
4. Koloidni karcinom (mucinozni karcinom)
5. Pagetova bolest
6. Tubularni karcinom
7. Adenoidni cistini karcinom
8. Invazivni komedo karcinom
9. Apokrini karcinom
10. Invazivni papilarni karcinom
Rak dojke moe biti lokaliziran(na mjestu gdje je nastao) ili se moe proiriti i
zahvatiti druga tkiva, odnosno moe metastatski se proiriti na druge dijelove tijela. Oko
80% invazivnih karcinoma dojke (oni koji se ire u okolna ili udaljena tkiva) su po
histolokom porijeklu intraduktalni a oko 10 % su lobularni. Ostale, rjee vrste raka dojki
poput medularnog i tubularnog karcinoma dojki imaju bolju prognozu.
1. Duktalni karcinom dojke (Carcinoma ductale mamae)
Oko 90 % raka dojke nastaje u mlijenim kanaliima (duktusima) . Duktalni
karcinom in situ (lokaliziran na mjestu nastanka) zapoinje rastom u stjenci mlijenih
kanalia. Ovisno o smjetaju u dojci, veliini i konzistenciji cijele dojke on se moe
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
27/116
26
napipati, a ponekad se samo moe vidjeti na mamografiji kao sitne tokice odlaganja
kalcija (mikrokalcifikacije) ili UZV pregledu s kolor doplerom s programom za
elastografiju. Ovaj tip karcinoma dojke je najee lokaliziran na odreeni dio dojke i
ukoliko se rano otkrije u fazi Ca in situ (karcinoma na mjestu nastanka) bez daljnjeg
irenja na okolne strukture moe se kirurki u potpunosti odstraniti. Ako je uklonjen samo
Ca in situ intraduktalnog karcinoma dojke, u oko 25-35 % ena se razvija invazivni rak,
obino unutar iste dojke.Oblici duktalnih karcinoma dojke su:
- Pagetova bolest(Morbus Paget)je posebni oblik duktalnog karcinoma dojke koji
zahvaa ene u neto starijoj ivotnoj dobi. Poinje kao tipini intraduktalni karcinom,
ali zahvaa glavne izvodne kanale, odakle se iri da bi infiltrirao kou bradavice i areolu.
Histoloka oznaka toga tumora je invazija epiderma patognomonskim tumorskim
stanicama nazvanim Pagetove stanice, krupne, hiperkromatine stanice okruene
svijetlim haloom koji predstavlja intracelularnu nakupinu muko-polisaharida.
Morfologija je slina intraduktalnom karcinomu i, usprkos irenju na kou, ima povoljnu
prognozu.
- Intraduktalni karcinom dojke (Carcinoma intraductale mammae - comedo
carcinoma) je neinvazivni karcinom dojke porijeklom od tubularnog epitela. Ovaj
karcinom ini 20 - 25% svih karcinoma dojke. To je nejasno ogranientumor smjeten u
centralnom dijelu dojke. Veliine je do 5 cm. Tumor ne infiltrira okolna tkiva dojke i ne
daje metastaze.
-
Intraduktalni papilarni karcinom dojke (Carcinoma intraductale papillare
mammae) je varijanta intraduktalnog karcinoma dojke. To je neinvazivni karcinom dojke
porijeklom od tubularnog epitela. Tumor je nejasno ogranien,smjeten u centralnom
dijelu dojke. Promjena ne infiltrira okolna tkiva dojke i ne daje metastaze.
Invazivni maligni tumori dojke su:
1.
Duktalni invazivni karcinomu dojke(Carcinoma ductale mammae invasivum)
U ovu vrstu karcinoma ubrajamo:
- Skirozni karcinom dojke(Carcinoma schirrosum mammae) jeduktalni invazivni
karcinom dojke sa velikom koliinom vezivne strome i najei je maligni tumor dojke
(75 - 85% svih). Veliine je od 1 do 5 cm. Poto ima sklonost da infiltrira okolno masno
tkivo i kou, nepokretan je i fiksiran za podlogu, te mijenja oblik i deformira dojku
Maligne elije brzo prodiru u limfne sudove stvarajui tumorske tromboze. iri se
perivaskularno i perineuralno. Uvijek infiltrira miino i masno tkivo u okolini. Skiroznikarcinom dojke ima najnepovoljniju prognozu od svih karcinoma dojke.
https://bs.wikipedia.org/wiki/Intraduktalni_papilarni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Intraduktalni_papilarni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Duktalni_invazivni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Duktalni_invazivni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Duktalni_invazivni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Duktalni_invazivni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Intraduktalni_papilarni_karcinom_dojke -
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
28/116
27
- Medularni karcinom dojke (Carcinoma medullare mammae) je invazivni
karcinom dojke porijeklom od duktalnog epitela. ini 2% karcinoma dojke. Maligne
elije brzo prodiru u limfne sudove stvarajui tumorske tromboze. iri se perivaskularno
i perineuralno. Uvijek infiltrira miino i masno tkivo u okolini. Medularni karcinom
dojke ima povoljniju prognozu odskiroznog karcinoma dojke.
-
Mucinozni karcinom dojke (Carcinoma mucinosum mammae) je invazivni
karcinom dojke porijeklom od duktalnog epitela. Veoma rijetko se javlja. To je
pojedinaan tumor koji moe biti smjeten u bilo kojem dijelu dojke.Maligne elije brzo
prodiru u limfne sudove stvarajui tumorske tromboze. iri se perivaskularno i
perineuralno. Uvijek infiltrira miino i masno tkivo u okolini. Mucinozni karcinom
dojke ima povoljniju prognozu odskiroznog karcinoma dojke.
-
Papilarni karcinom dojke(Carcinoma papillare mammae) je invazivni karcinom
dojke porijeklom od duktalnog epitela. Maligne elije brzo prodiru u limfne sudove
stvarajui tumorske tromboze. iri se perivaskularno i perineuralno. Uvijek infiltrira
miino i masno tkivo u okolini. Papilarni karcinom dojke ima jako lou prognozu, kao i
skiroznog karcinoma dojke.
- Tubularni karcinom dojke(Carcinoma tubulare mammae) je invazivni karcinom
dojke porijeklom od duktalnog epitela. Rijetko se javlja. To je pojedinaan tumor veliine
do 3 cm. Tubularni karcinom dojke ima povoljniju prognozu odskiroznog karcinoma
dojke jer kasno daje limfogene metastaze.
2.
Lobularni karcinomdojke(Carinoma lobulare mamae)
To je invazivni karcinom dojke porijeklom od epitela acinusa. ini 5-10%
karcinoma dojke. To je nejasno ogranien tumor smjeten najee u centralnom dijelu
dojke. Veliine jeod 1 do 5 cm. Zapoinje unutar mlijenih lijezda i obino se razvija
prije menopauze. Lobularni karcinom dojke ima relativno povoljnu prognozu, jer
metastazira kasno u regionalne limfne vorove. Izmeu 25-30% ena koje ga imaju mogurazviti invazivni rak dojke, ponekad ak i 40 godina nakon pojavljivanja raka dojke i to
u istoj ili suprotnoj dojci.
- Lobularni karcinom dojke in situ (Carcinoma lobulare in situ) (LCIS) je tip
neinvazivnog raka dojke. Ovaj tumor ja jako rijedak. To je nejasno ogranien, esto
obostran tumor. On ima samo neke karakteristike raka meutim obino se ne iri u okolno
zdravo tkivo i ne daje udaljene metastaze u drugim organima. LCIS je gotovo uvijek
smjeten na vie od jednog podruja u dojci (znai moe biti multicentrian) ili moejaviti u obje dojke (bilateralno). Ali moe prei uinvazivni lobularni karcinom,koji moe
https://bs.wikipedia.org/wiki/Skirozni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Skirozni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Skirozni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Skirozni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Skirozni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Lobularni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Lobularni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Lobularni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Lobularni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Skirozni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Skirozni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Skirozni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Skirozni_karcinom_dojkehttps://bs.wikipedia.org/wiki/Skirozni_karcinom_dojke -
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
29/116
28
metastazirati i ima loiju prognozu od ovog tumora. Znanstvenici u svijetu se slau u
zakljuku kako je LCIS preinvazivna tvorba- pretea pravog raka dojke i ili marker-
biljeg koji kasnije u ivotu moe prijei u invazivni karcinom (zloudniji rak, skloniji
metastaziranju). ena koja ima LCIS ima veu mogunost razvoja invazivnog raka
tijekom ivota(Humphrey L.L. 2002).
1.4.2.4. Klinika slika karcinoma dojke
U irem smislu rijei tumor znai otok i predstavlja samo deskriptivan termin za
precizniji naziv neoplasiaili neoplasma, odnosno novi rast, jer on ne znai apsolutno i
tumorski rast, poto se sree i kod ne-neoplastinih procesa, kao to je na primjer,
regeneracija. Pod pojmom neoplazma treba podrazumijevati samo nekontroliran,
autonoman i nesvrsishodan rast, odnosno umnoavanje elija, tokom koga se formiratumorski vor koji ne podlijeeuzronimzakonima i na taj nain, bilo izmjenama stanja
funkcionalnih sistema organizma ili direktnim destruktivnim rastom i diseminacijom,
esto dovodi do smrti jedinke.(Stedman's medical dictionary).
Broj ena koje se obraaju ljekaru zbog promjena u dojkama nije mali. Prema
statistikim podatcima, oko 25% osoba enskog pola dolazi na pregled kod ljekara
razliitih specijalnosti upravo zbog palpabilne promjene ili drugih znakova i simptoma
oboljenja dojki. Anamnestiki podaci kod bolesnica, u poetku bolesti, ne ukazuju nanjenu prirodu. Tek je uznapredovali stadij bolesti praen znacima koji upuuju na
prisutnost tumora u dojci. Preko 90% bolesnica same su otkrile novotvorinu u dojci i
zbog toga se javile na pregled. Rak dojke je u poetnom stadiju obino bezbolan i
asimptomatian.
Da bi rak narastao do kvrice iji je promjer 1cm treba mu est godina, a takav
se smatra izljeivim, jer u 99% sluajeva nema metastaza (nije se proirio u ostale
dijelove tijela). Najei i najvaniji simptomi ozbiljnih oboljenja dojke su:
- vor (tumor)jenajee pojedinana, bezbolna, tvrda, nejasno ograniena tvorba
u odnosu na okolinu.
- Bol (mastalgia, mastodynia) se obino smatra rijetkim simptomom malignih
promjena. Posljedica je oboljenja dojke ili ekstramamarnih uzroka. Bolna osjetljivost
moe da bude unilateralna ili bilateralna, lokalizirana ili generalizirana, sa ili bez
propagacije. Obino ima karakter titanja, a rijede otrog fizikog bola.
- Iscjedak (sekrecija)iz dojki moe da bude mlijena, serozna, gnojna, sukrviava
ili krvava. Kod karcinoma dojke sekret je obino sukrviav ili krvav, ali moe da bude i
https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stadij&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/wiki/Cmhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Cmhttps://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Metastaza&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Metastaza&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/wiki/Cmhttps://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stadij&action=edit&redlink=1 -
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
30/116
29
serozan. Sekrecija iz dojki, spontana ili na eksprimaciju, postoji kod 10% -12% bolesnica
sa karcinomom dojke. Najei uzrok spontane sangvinolentne sekrecije iz dojki kod
ena je intraduktalni papilom, dok je kod mukaraca po pravilu rije o malignom tumoru.
Neophodna su klinika, radioloka, citoloka istraivanja i odgovarajua hiruka
intervencija uz patohistoloku analizu ex tempore.
-
Crvenilo (eritem)koe dojke kao znak mastitis carcinomatosaje difuzan, zahvata
vie od 30% povrine dojke u vidu crvene, tople koe, sa erizipeloidno izdignutim
ivicama. Eritem se via i kod benignih upalnih procesa u dojci.
-
Otok (edem) koe je posljedica limfne staze nastale opstrukcijom potkonih
limfnih sudova tumorskim embolusima. Ekstremni oblik edema koe daje sliku
pomorandine kore (peau dorange), koji je difuzan, najvie izraen u donjim
kvadrantima zbog sile zemljine tee.
- Uvlaenje (retrakcija)mamile je bitan simptom malignog procesa ako je nastao
akutno. Bradavice dojki mogu biti uvuene kao oblik anatomske varijacije i
predstavljaju tekou prilikom dojenja. Uvlaenje (retrakcija)koe dojke se esto sree
u poodmakloj fazi bolesti.
- ir (ulceracija)na koi je kasni znak malignog procesa.
Progresivno unilateralno uveanje ili smanjenje dojke se via kod nekih formi
karcinoma (Barth R.J. et al. 2005).
1.4.2.5. Lijeenje karcinoma dojke
Operativni zahvatje na prvom mjestu lijeenju karcinoma dojke, pri emu
opsenost zahvata ovisi o veliini i proirenosti tumora, infiltraciji koe, pokretljivosti
tumora prema prsnim miiima kao i odnosu izmeu veliine tumora i veliine dojke.
Iako je preko 90% pacijentica u trenutku postavljanja dijagnoze u operabilnom stadiju,
tek u vrlo ranim stadijima - Tis i T1 N0 M0 je operativni zahvat kurativnog karaktera. U
izboru operativne tehnike polazna toka je injenica da je karcinom dojke u klinikom
stadiju ve generalizirana (diseminirana) bolest, a stupanj zahvaenosti regionalnih
limfnih vorova je istodobno i pokazatelj diseminiranosti. Kod uznapredovalih stadija
karcinoma dojke nepovoljne lokalizacije ili nerazmjera izmeu veliine tumora i veli ine
dojke, pristupa se radikalnoj operaciji - radikalna mastektomija. Lokalni karcinomatozni
rast u dubinu tkiva dojke i zahvaenost velikog prsnog miia, kao i bradavice dojke se u
usporedbi sa zahvaanjem limfnih vorova dogaa daleko sporije, odnosno kasnije.
Otuda trend ogranienja radikalnosti operativnog zahvata kod karcinoma dojke i
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
31/116
30
uvoenje tehnika potednih operacija. Na ovaj nain smanjenjem radikalnosti zahvata i
individualizacijom terapije s istim terapeutskim uinkom se postiu izuzetno dobri
kozmetiki rezultati koji smanjuju psihiki ok vezan uz dijagnozu karcinoma dojke.
Potedni operativni zahvati su metoda izbora u lijeenju prekanceroza (DCIS i CLIS).
Ovisno o izboru metode, kao i vrsti preinvazivnog karcinoma dojke ovisiti e dodatni
(adjuvantni) postupci. Ukoliko postoperativni histoloki nalaz pokazuje invazivnu formu
karcinoma dojke lijeenje se obvezatno nastavlja zraenjem - adjuvantna radioterapija.
Radijacijska terapija karcinoma dojke - zraenje, slui loko-regionalnom
saniranju i uvijek je adjuvantnog ili neoadjuvantnog karaktera. I dok je zraenje obligatni
dio svih potednih operativnih postupaka u lijeenju karcinoma dojke, nakon radikalnih
operativnih zahvata primjenjuje se samo kod uznapredovalih sluajeva: T3-4, odnosno
ako su zahvaeni limfni putovi. Terapija zraenjem sniava rizik javljanja recidiva kod
potednih operativnih zahvata s 40% na 5-10 %, odnosno kod radikalnih operacija s 15%
na 5%. Neoadjuvantno zraenjeprimjenjuje se u vidu preoperativnog zraenja kod
inoperabilnih sluajeva, kako bi se veliina tumora smanjila i omoguio kirurki zahvat.
Kemoterapijaposjeduje visoku vrijednost u okviru medikamentoznog lijeenja
karcinoma dojke. Koncept sistemske adjuvantne kemoterapijezasniva se na spoznaji da
je uspjeh lijeenja karcinoma dojke ovisan ne samo o izvrsnim rezultatima lokalnih
metoda lijeenja (operacija i zraenje), nego i o sprjeavanju diseminacije bolesti.
Postoperativnom polikemoterapijom unitavaju se prije svega okultne mikrometastaze.
Znanstvene studije ukazuju da je adjuvantna kemoterapija osobito uinkovita kod
premenopauzalnih pacijentica s karcinomom dojke, neovisno o receptorskom statusu, te
kod postmenopauzalnih pacijentica s negativnim receptorima.
Hormonska terapijazauzima posebno mjesto u lijeenju jer karcinom dojke spada
u hormonski ovisne tumore. Indikacije za endokrinu terapiju izvode se iz prisustva
estrogenskih i progesteronskih receptora u tumorskom tkivu. Oko 60 - 70% sluajevakarcinoma dojke sadre estrogenske receptore u srednjoj ili velikoj mjeri i stoga reagiraju
na endokrinu - antiestrogensku terapiju. Razlikuju se ablativna i aditivna hormonska
terapija. Ablativna endokrina terapija podrazumijeva odstranjenje jajnike
(ovarieektomia) u premenopauzi. Slian uinak ima terapija s GnRH analozima (Zoladex,
Enantone) - kemijska ovariektomija. Aditivna hormonska terapija podrazumijeva
primjenu odgovarajuih hormonskih lijekova: antiestrogenskih hormona (tamoxifen),
gestagena ili inhibitora aromataze (kemijska adrenalektomija). Antiestrogena terapija
(tamoxifen) se primjenjuje kod svih pacijentica u starijoj ivotnoj dobi (senij), kao i kod
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
32/116
31
receptor pozitivnih pacijentica u postmenopauzi. Najnoviji znanstveni radovi ukazuju na
prednost inhibitora aromataze (letrozol) nad tamoksifenom (Mrsi M. 2004).
1.4.2.6. Prognoza karcinoma dojke
U razvijenim zemljama smrtnost je znaajno smanjena, na oko 25% zahvaljujui
ranoj detekciji i suvremenoj terapiji. Preivljavanjeje lagano nie kod ena mlaih od 40
god. (82%), od dobi 40-74 godine (88%) a kod 75-i vie god. je 89%. Izljeenje, tj.
dugotrajno preivljavanjebez prisustva bolesti, direktno je ovisno o stadiju bolesti, tako
je npr. petogodinje preivljavanjekod prvog stadija 98%, dok kod rairene bolesti manje
od petine pacijenata ivi 5 godina.
Prognoza karcinoma dojke ovisi o veliini primarnog tumora, histolokom tipu
(grading), potencijalu rasta i limfogenom metastaziranju. Low-risk pacijentice imaju
povoljnu prognozu: u ovim sluajevima se radi o histoloki diferenciranom karcinomu, s
visokim sadrajem receptora. Ukoliko je karcinom morfoloki nediferenciran, prisutno
limfogeno irenje (lymphangiosiscarcinomatosa), a sadraj receptora veoma nizak ili
negativan, radi se o high-riskpacijenticama. Za razliku od ostalih genitalnih karcinoma,
obzirom na veoma spori rast karcinoma dojke, ak 20 -35% pacijentica s nelijeenim
karcinomom dojke preivljava 5 godina i 3 - 5% pacijentica ak 10 godina.
Najvaniji kriterij u prognozi karcinoma dojke je zahvaenost limfnih vorova.Ukoliko su limfni vorovi negativni, 80% pacijentica preivljava 5 godina i 65%
pacijentica 10 godina. Prognoza karcinoma dojke se pogorava s brojem limfnih vorova
zahvaenih metastazama, pri emu se kao kritina granica uzima 3 - 5 pozitivnih vorova
(Mrsi M. 2004). Ukupno izljeenje od raka dojke, mjereno 5-godinjom stopom
preivljavanja, iznosi za:
stadij I: 70 - 80 %,
stadij II: 50 - 70%,
stadij III i IV: 20 - 30% ili i manje.
1.5.ACR BI-RADS klasifikacija oboljenja dojke
Pored TNM klasifikacije zloudnih tumora, danas se sve vie upotrebljava BI-
RADS klasifikacija promjena na dojkama (Breast Imaging Reporting and Data System)
(Boris B. i sur. 2006). To je pojam koji je doskora bio nepoznat u iroj populaciji, pa ak
djelomice i u strunim krugovima. Radi se o standardiziranom nainu izvoenja i
interpretiranja svih slikovnih metoda pregleda dojki. BI-RADS klasifikacija je kvalitetno
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
33/116
32
osiguranje standardizacije opisa promjena na dojkama uraenih mamografijom,
ultrazvukom i MRI bez subjektivnosti, jednako pristupana i jasna u svim strunim
krugovima. Ova klasifikacija je dovela do smanjenja mogunosti greke u razumijevanju
i razliitom tumaenju naenih lezija(Obenauer S. et al. 2005). Uz dijagnozu opisani su
i protokoli i preporuke ACR (American College of Radiology) koji standardizuju daljnje
radnje vezane uz svaku od BI-RADS kategorija:
BI-RADS 0 nejasan nalaz, potrebne su dodatne pretrage ili usporedba s ranijim
mamogramima kako bi se ustanovila priroda promjene, ultrazvuk dojki, te daljnja
obrada prema nalazu.
BI-RADS 1 negativan nalaz, tj. bez uoljivih promjena, ali ne otklanja potrebu
daljnjih redovitih kontrola, pogotovo ako je rije o osobi starijoj od 40.godina
BI-RADS 2 - benigni nalaz, tj. nalaz zasigurno dobroudnih promjena. Obino se
radi o cisti ili dobroudnom fibroadenomu, koji ne zahtijevaju nuno lijeenje ako
nisu preveliki. Kao i u sluaju BI-RADS 1 ostaje potreba redovitih kontrola.
BI-RADS 3vjerojatno benigni nalaz, tj. nalaz najvjerojatnije benignih promjena.
Pacijentica treba biti upuena na ultrazvuk dojki ili kontrolno mamografsko snimanje
i pregled u razdoblju od tri do est mjeseci.
BI-RADS 4suspektna (sumnjiva) promjena. Potrebna je to bra daljnja citoloka
ili patohistoloka obrada da bi se potvrdila ili iskljuila sumnja, te da bi se pacijentica
to prije operirala - ako se radi o karcinomu dojke (4 a Nizak rizik, 4 b Srednji rizik,
4 c Vei rizik).
BI-RADS 5visoko suspektna maligna promjena. Nalaz koji najvjerojatnije upuuje
na rak dojke. Uglavnom se radi biopsija i brzo kirurko odstranjenje promjene ili
dojke.
BI-RADS 6dijagnosticiran rak dojke. Treba odmah planirati kirurko, onkoloko
i radioterapijsko lijeenje.
Amerikoudruenje radiologapreporuuje koritenje ove klasifikacije u svrhu
bolje konzistencije nalaza, te u cilju odreivanja najadekvatnije metode pregleda.
Pojedini autori su u svojim studijima BIRADS klasifikaciju modificirali, ali je osnovna
podjela ostala ista. Osim toga prema rezultatima veine autora guste dojke koje pripadaju
BIRADS 3 i BIRADS 4 kategoriji same po sebi predstavljaju faktor rizika u razvoju
karcinoma dojke u kasnijim godinama osobito u ena koje su u prvoj liniji srodstva sa
oboljelim od karcinoma dojke (Saarenmaa I. et al. 2001). Najnovije stajalite je da sepreporuka za BIRADS 4 treba u istoj mjeri odnositi i na BIRADS 3.
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
34/116
33
Prema BIRADS klasifikaciji, obzirom na gustou fibro-ljezdanog tkiva,
preporuuje se tip dojki svrstati u jednu od etiri kategorije. Najea koritena metoda
za mamografsku procjenu gustoe dojke po AmericanCollege of Radiology (ACR)
opisuje etiri razliite kategorije:
1. Prelazak ljezdanog parenhima u masno tkivo ACR 1 (76% ljezdanog tkiva) moe smanjiti senzitivnost
mamografije.
Slika 9. Prikaz denziteta dojke na mamografskim slikama (ACR 1-4)
Gustoa tj. denzitet dojke ovisi o odnosu ljezdanog parenhima i masnog tkiva
koji ine dojku. Kako je odnos ovih struktura tokom ivota promjenjiv razlikujemo
sljedee tipove dojke: ljezdani tip dojke koji pripada djevojakom uzrastu i u kome
dominira ljezdani parenhim; mjeoviti tj. intermedijarni tip kod kojeg je ljezdani
parenhim redukovan u korist masnog tkiva, a koji se javlja kod ena srednjeg ivotnog
doba i onih koje su raale; te involutivni tip dojki kod kojeg je ljezdani parenhim skoro
u potpunosti zamijenjen masnim tkivom (Goldner B. i sur.2001).
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
35/116
34
1.6.Faktori rizika za nastanak karcinoma dojke
Rak dojke je najei maligni tumor ena (oko 32% svih malignoma) i najei
uzrok smrti u dobi 45-55 godina. U svijetu se godinje registruje oko milion
novooboljelih. Od rizinih faktora koji utiu na nastanak raka dojke bitno je izdvojiti:
genetski: mutacija BRCA 1 i BRCA2 gena, srodnici 1. reda s oboljenjem od raka
dojke, rana menarha, rana menopauza,
anamnestiki: kasni prvi porod, izostanak dojenja ili kratko razdoblje dojenja
djeteta, trajanje reprodukcijskog perioda i broj menstrualnih ciklusa;
okolini: izloenost ionizirajuem zraenju, povean unos masnoa u prehrani,
poveana konzumacija alkohola, puenje, stres, tjelesna neaktivnost i uestale traume
dojke. (Henderson I. C. et al. 1989).
U faktore rizika spadaju oni na koje ne moemo utjecati kao dob, spol, nasljee i
rasa. Neke moemo djelomino sami promijeniti poput vieg drutveno-ekonomskog
statusa, uestali stresovi, prehrana sa mnogomasnoaiproteina,alkoholizam,puenje,
ionizirajue zraenje (posebno u pubertetu), utjecaj okolia, trauma, tjelesna teina,
tjelesna aktivnost i sl. Na neke faktore rizika smo mogli utjecati u prolosti kao npr.
vrijeme prvog poroda, dojenje, oralna kontracepcija, HNT.
Pojavnost karcinoma dojke oscilira i vie nego pet puta u razliitim zemljamasvijeta. Potomci migrantica, koje dolaze iz zemalja s niskom stopom karcinoma dojke,
stjeu ve nakon tree generacije viestruko povieni rizik za nastanak karcinoma dojke
koji odgovara novoj zemlji. Ovo nesumnjivo upuuje na utjecaj ekolokih imbenika i
stila ivljenja na etiologiju karcinoma dojke (Ziegler R.G. et al. 1993, i Furberg H. 1999).
Najsigurniji rizini faktor kod sporadinog karcinoma dojke je duljina ekspozicije
prema endogenim estrogenima tijekom ivota, odnosno prosjena razina koncentracije
estrogena i broj menstruacijskih ciklusa tijekom ivota. Bitni faktori rizika su i starost
prilikom prve menstruacije kao i u vrijeme nastupanja menopauze, ukupno trajanje
reprodukcijskog perioda, starost kod prve i broj iznesenih trudnoa, kao i pretilost u
postmenopauzi (Beral V. et al. 2002).
Za neke faktore rizika je poznato da su povezana s poveanim rizikom od nastanka
raka dojke. Procjenu je prihvatila i sistematizirala WHO, a znaaj i visina rizika prikazani
su u Tabeli 4:
https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Masno%C4%87e&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Masno%C4%87e&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/wiki/Proteinihttps://bs.wikipedia.org/wiki/Alkoholizamhttps://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pu%C5%A1enje&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pu%C5%A1enje&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pu%C5%A1enje&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ioniziraju%C4%87e_zra%C4%8Denje&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ioniziraju%C4%87e_zra%C4%8Denje&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/wiki/Pubertethttps://bs.wikipedia.org/wiki/Pubertethttps://bs.wikipedia.org/wiki/Pubertethttps://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ioniziraju%C4%87e_zra%C4%8Denje&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pu%C5%A1enje&action=edit&redlink=1https://bs.wikipedia.org/wiki/Alkoholizamhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Proteinihttps://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Masno%C4%87e&action=edit&redlink=1 -
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
36/116
35
Tabela 4. Faktori koji poveavaju Relativni Rizik za karcinom dojke (Narod S.A. 2006)
Visokorizina skupina Niskorizina skupina
Relativni Rizik> 4.0
Industrijske zemlje sjeverne i srednje Europe i Amerike
Dob ( >65 g. prema < 65 g)
Mutacije gena BRCA1 i BRCA2
Karcinom dojke kod srodnika prvog koljena
Prethodno karcinom u jednoj dojci
Atipine stanice u iscjetku iz dojke: prisutne
Zemlje Azije i Afrike
Dob ( 55 g)
Neplodnost da
Neiznesena trudnoa da
ene koje nisu dojile
Dugotrajna upotreba oralnih kontraceptiva
Dugotrajna upotreba HNT
> TT (posebno u postmenopauzi)
Karcinom endometrija, ovarija ili kolona.
Odstranjenje jajnika (15g.
Menopauza
-
7/25/2019 Magistarski Rad "ZNAAJ BAZINE MAMOGRAFIJE KOD RANOG OTKRIVANJA BOLESTI DOJKE"
37/116
36
Udio genetskog optereenja je u veini sluajeva karcinoma dojke veoma teko
ustanoviti. Sigurni genetski, odnosno reprodukcijski rizini faktori su srodnici prvog reda
s karcinomom dojke, osobito prije 40. godine ivota (Evans D.G. 2010).
U nekim obiteljima postoji vea uestalost promjena (mutacija) tzv. BRCA1 i
BRCA2 gena. Otkriveni su1994. i1995.,nazvani su Brest Cancer 1iBrest Cancer 2,
odnosnoBRCA-1 iBRCA-2 (nasljedna mutacija tumorskog supresorskog gena BRCA1 i
BRCA2). Dokazano je da oko 5% svih pacijentica s karcinomom dojke imaju ovu
genetsku mutaciju. Oekivani rizik za razvoj raka dojke tijekom ivota kod ena (i
mukaraca) s BRCA1 i BRCA2 mutacijom je znaajno vei nego u ostaloj populaciji i
iznosi od 40% do 85%. Kod vie od polovine ena bolest se pojavi do pedesete godine, a
kod nekih ak u tridesetima. Gene moe prenijeti bilo koji roditelj i vjerovatnoa da ih
djeca naslijede je 50:50. Nositelji ovog promijenjenog gena s povijeu raka dojke imaju
poveani rizik od nastanka bolesti na drugoj dojci. Muki nositelji te mutacije su takoer
u poveanom riziku od nastanka raka dojke. (Evans D.G. 2010).
Najznaniji ekoloki imbenik, koji utjee na nastanak karcinoma dojke - kako
protektivnog, tako i visoko rizinog karaktera je prehrana. Pri tome bitnu ulogu igraju
ukupan energetski unos, tjelesna aktivnost, dodatak antioksidativnih tvari, kao i
fitoestrogena prehrani. (Hunter D. J. et al. 1993). Daleko manji znaaj, kao i nestalan
utjecaj na nastanak karcinoma dojke ima izloenost halogenimugljikovodicima (klor-
organski pesticidi kao DDT i njegovi metaboliti, dioksini).
Alkohol dobro je potvren rizik u nastanku karcinoma dojke. Eksperimentalno
pojaava staninu proliferaciju, kao i broj estrogenskih receptora (ER alpha) u tumorskim
stanicama, pa je pretpostavljeni mehanizam djelovanja porast razine endogenih
estrogena. Alkohol povisuje rizik nastanka karcinoma dojke osobito u kombinaciji s
hormonskom estrogenskom terapijom, pri emu glavnu ulogu igra znaajno povienje
razine estrogena (Kwan L.H. 1995).
Kada su u pitanju proteini, ne postoje podaci koji bi govorili da proteini sami,
osim u sklopu hiperkalorijskog prekomjernog unosa hrane predstavljaju rizini imbenik
u nastanku karcinoma dojke. Suprotno tome, ispitivanja pokazuju da prilikom peenja,
rotiljanja i kuhanja proteinskih namirnica, osobito na temperaturama iznad 180 C, u
ovisnosti od proteinskog sastava, visine temperature i trajanja procesa pripremanja hrane,
nastaju visoko kancerogeni heterociklini amini