JU Osnovna škola “Behaudin Selmanović“

Sarajevo

OGLEDNI ČAS  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poezija Maka Dizdara u osnovnoj školi  

 

 

 

 

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

AKTIV BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI (nastavnici: Elvedin Mehić, Edina Žugor – Šalaka, Eldina Brulić)

ŠKOLA: OS „Behaudin Selmanović“ RAZRED: VI, VII, VIII DATUM: 24. 11. 2008. NASTAVNA TEMA: književnost NASTAVNA JEDINICA: Poezija Maka Dizdara u osnovnoj školi TIP SATA: obrada OBLIK RADA: individualni, frontalni, dijaloški NASTAVNE METODE: usmeno izlaganje, rad sa tekstom, razgovor NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: računar, kasetofon, scenski prikaz, literatura: Mak Dizdar, O starim bosanskim tekstovima; Mak Dizdar, Kameni spavač; časopis „Odjek“. CILJEVI I ZADACI:   Obrazovni:

‐ upoznavanje sa pjesničkim radom Maka Dizdara ‐ analiza pjesama: Blago, Ruka, Kosara, Gorčin ‐ osposobljavanje učenika za razumijevanje i doživljavanje teksta ‐ samostalno izlaganje vlastitog mišljenja

  Odgojni:

‐ analizom pjesama doći do vrijednosti koje ističe pjesnik Mak Dizdar: bezuvjetna ljubav, požrtvovanost, istrajnost, razmišljanje o životu i o djelima koje učinimo u žvotu

‐ shvatanje historijskih dešavanja na tlu Bosne i Hercegovine Funkcionalni:

‐ razvijanje mašte učenika, emocija, pažnje, pamćenja, stvaralačkog mišljenja ‐ njegovanje argumentiranog govora

 

 

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

 

 

Uvodni dio ( 4 minute): Performans: - Postavljeni su stećci na sceni. Četiri djevojčice sjede u obliku kruga pored stećaka. Puštena je pjesma „Mojoj dragoj BiH“ grupe „Drugi način“. Druge četiri učenice lagahnim korakom, prateći ritam muzike, idu prema stećcima. Kada se pjesma završi, učenice se zaustave i odlaze sa scene. - Nakon toga slijedi tekst koje je uvod u našu današnju priču:

„ Jednom ... jednom ćemo morati stati ... i okrenuti se ... pogledati iza sebe. Hoće li nas pogled unatrag uplašiti ... ili će izazvati u oku sjaj? Put do Vječnog svjetla je jako dug i ... jako kratak ... nepregledan i strelovit ... na tankoj smo niti što dijeli san i javu ... ovaj svijet, ovozemaljski i onaj – konačni. Hoćemo li na toj niti ostaviti vrijedan trag ili pustoš, svjetlo ili tamu ...? Sa kamenih gromada čitamo priču koju nam pričaju simboli sunca, isprepletenog bilja i ispruženih ruku. Priča nam priču Kameni spavač.“

 

 

Glavni dio (30 minuta): INTERPRETACIJA PJESME „BLAGO“ Učenice koje već sjede na sceni u obliku kruga recitiraju pjesmu „Blago“ sa slogom li, ali tako da melodijski zvuči kao neka bajalica, brojalica. Zato će u rukama imati jedan kamen oblutak da se i tako uputi na igru. Nakon tog odlaze sa scene.

‐ Šta je neobično u vezi sa ovom pjesmom? (Obogaćena je slogom li, ne razumijevamo je na prvo slušanje.)

‐ Na šta vas podsjeća ovako izgovorena pjesma? (Brojalica, bajalica, igra.)

‐ Zašto je pisac odlučio da pravo značenje prikrije slogovima? (Zato što želi sakriti od drugih svoju poruku, obući je u zagonetnost i misterioznost, želi da drugi tragaju za smislom jer tako će se više cijeniti ono što dobiju, ono što imaju.)

‐ Šta riječ blago može značiti? (Materijalna vrijednost.)

‐ Pročitati pjesmu bez sloga li. Pjesma obogaćena slogom li dobija na melodioznosti, na intenzitetu. Kakav ton poprima pjesma bez sloga li? (Ton poprima ozbiljnost, strogoću.) Dakle, uspostavljene su dvije suprotnosti.

‐ Analizirajmo stihove: „Blaga nema do očinjeg vida“

Šta nam lirski subjekt govori ovim stihovima? (Izriče vrijednost očiju i onoga što oči znače: ono što vidimo, možemo i znati; mogućnost da uživamo u ljepoti.)

‐ A šta radi sljedećim stihovima: „Draža si mi od očiju draga“

(Saznajemo kome se upućuje ova poruka: njegovoj dragoj, njegovoj ljubavi. Sada se konkretno govori o osjećanju: ljubavi.)

‐ U kakvom su odnosu ovi izdvojeni stihovi? ( U odnosu suprotnosti: drugim stihom se negira sadržaj prvog.)

‐ Šta se postiže time? (Naglašava se vrijednost ljubavi.)

‐ U pitanju je jedna stilska figura. Koja? Objasni je! (Paradoks: figura u kojoj se izriče neka misao naizgled u sebi suprotstavljena ili suprotna općem mišljenju, odnosno vjerovanju. Obično se javlja u prividno suprotstavljenom zaključku, koji upozorava na dublji smisao, prikriven uobičajenim načinom mišljenja ili govora.)

‐ Poruku pjesme „Blago“ reći će nam moto: „Pastir Pastirici kao Kralj Kraljici“

(Ljubav nije privilegirana i ne poznaje prepreke.)

 

 

TEKST koji će poslužiti kao uvod u interpretaciju pjesme „Kosara“ ali će povezati i pjesmu „Blago“:

„Osjećaj ne bira, on se rodi Jednako siromahu i caru – Jednako im drhti srce Jednako trepti duša I iste ih suze peku ... Ljubav je svačija, svevremena I nema prostora, granice, ni svijesti.“

INTERPRETACIJA PJESME „KOSARA“

‐ Pročitati pjesmu „Kosara“. ‐ U kakvoj su vezi pjesma „Blago“ i pjesma „Kosara“?

(Obje govore o velikoj ljubavi.) ‐ Kakva je sudbina zadesila Kosaru?

(Objašnjenje nude stihovi: „Kad je nekud gone preko oštrog drača Gradim most od ruku njime da korača Sve dalje je vode preko mutne vode Ali čudom stiže meni sve to bliže“ Rješenje je u glagolima: goniti, voditi)

‐ Koja osjećanja pjesnika vežu uz Kosaru? Objasni osjećanje na stihovima! („Glavu čistu meću pod oštricu mača U sebi si viša, u meni si jača“ /Pažnja, nježnost, brižnost, bezuvjetna ljubav.)

‐ Šta se desilo sa Kosarom? (Nestala je pod rukama nepoznatih dželata.)

‐ Zašto je ona, Kosara, sve bliža lirskom subjektu iako je fizički odvode sve dalje od njega? ( Srce koje voli ne poznaje fizičku udaljenost vvoljene osobe.)

‐ Stihovi „Tebe više nema al’ ti nisi nijema Na nebu se javi k’o crvena rana Ozvjezdana“

govore o čemu? Šta se označava sintagmom „crvena rana“? Ko se pojavio na nebu i u kojem

obliku? (Kosarina sudbina je ozvjezdana, jer je stradala bez krivice, ta crvena rana svjedoči o njenoj nevinosti.)

 

 

‐ Potpunije shvatanje pjesme „Kosara“ ponudit će nam pjesma „Gorčin“. ‐ Recitiranje pjesme „Gorčin“. ‐ O kome govori pjesnik?

(O unesrećenom vojniku koji je „poginuo“ od „čudne boli“, od ljubavne tuge.) ‐ Je li neobično da vojnik „zgibe“ od ljubavi, a ne od „vojni“? Šta nam to govori? Šta je

važnije u njegovom životu? (Nije uobičajeno jer vojnici ne stradaju od ljubavi. I upravo njegovo stradanje od ljubavi govori o važnosti ljubavi za njegov život, ali i za život svakog čovjeka pojedinačno.)

‐ Saznali smo šta se desilo sa Kosarom: „Ako Kosaru sretnete Na putevim Gospodnjim Molju Skažite Za vjernost Moju“

Ovi stihovi nam nude objašnjenje Kosarine sudbine. Ali i razumijevanje poruke ovih obaju pjesama. Objasnite! (Voljene osobe nikad ne mogu biti daleko od nas. Ljubav rađa bliskost među ljudima koji se vole i njihovu ljubav ne može uništiti nikakvo fizičko udaljavanje. No, nesretna ljubav ostavlja duboke rane ljudima koji su kao zvjezdano nebo nad nama. Poruke su svevremenske i važe na svim mjestima gdje ljudi žive, vole, i tuguju.)

TEKST koji je poveznica ovih triju pjesama sa pjesmom „Ruka“: „Čovječe, Kako ćeš na put bez povratka Kako pred vječno svjetlo Hoćeš li s ponosom ili sa strahom Hoćeš li sa osmijehom, il` tugom i žalom Hoće li biti suza i srama Kada te jednom ovije tama? Sa sobom sve svoje nosiš Ruka će biti prazna i čista, Al` ono što ostavljaš na stazama svojim Nek` priča o tebi, nek sija i blista.“ INTERPRETACIJA PJESME „RUKA“

‐ U analizu pjesme krenuti od naslova zato što je to jaka pozicija teksta. Naziv pjesme nam nešto govori. Koju simboliku nosi pojam „ruka“? ( Rad, stvaralaštvo, kreiranje, umjetnost, djela – dobra i loša, ruke ogrubjele, nježne, lijepe.)

‐ Bitna osobina ove pjesme je jasna, jezgrovita i kratka misao. Zato ćemo u njenu interpretaciju krenuti stih po stih.

 

 

PRVA STROFA Prvi stih: Ova ruka što iz kama niče

‐ Kako ruka može „nići“ iz „kama“? (Klesar, umjetnik, neko ko je želio prenijeti određenu, jasnu poruku.)

‐ Šta je pjesnik opisao ovim stihom? (Stećak sa podignutom rukom.)

‐ Objasniti šta su stećci. (Stećak – nadgrobni kamen bosanskih bogumila, historijski poznatih po svom neprihvatanju zvanične hrišćanske crkve i njene organizacije, kao i po dualističkom učenju o vječnoj i nemirljivoj borbi dobra i zla, svjetlosti i tame, Boga i đavola u svijetu.)

Drugi stih: Nemušta je, al´ bez priče nije ‐ Objasniti šta znači „nemušta“.

(nijema) ‐ Kako nešto, konkretno ruka, može biti nemušta, a ipak govoriti? I to ne bilo šta, već

priču. (Ruka može govoriti svojim izgledom, oblikom, jer slika govori više od riječi.)

‐ O čemu ruka može pričati? (O onome što je uradila, o svojoj prošlosti, o djelima koje je učinila.)

DRUGA STROFA Prvi stih: Ova ruka kaže ti da staneš

‐ Kako ruka može reći „da staneš“? (Svojim položajem)

‐ U kakvom je ona položaju ako se nekom obraća sa željom da stane? (Uspravan položaj, sa otvorenom šakom.)

‐ Zašto bi ruka govorila nekom da stane? (Ruka se obraća prolazniku, slučajnom ili putniku namjerniku.)

‐ Upotrijebljen je glagol „stati“. Zašto? (Zadržavanje, razmišljanje, usporavamo kad hoćemo da o nečemu dobro razmislimo.)

Drugi stih: I pomno pogledaš na svoje ruke ‐ Na šta poziv ruka prolaznika?

(Da razmisli o svojoj prošlosti, o djelima koja je počinio.) ‐ Zbog čega bi prolaznik, ili bilo ko drugi trebao pogledati na svoje ruke?

(Tako će se suočiti sa sa svojim djelima.) ‐ Kakve bi mogle biti te ruke i o čemu bi mogle govoriti?

( Nježne, grube, lijepe, krvave; mogu govoriti o djelima koj su učinile.)

TREĆA STROFA Prvi stih: Ona te poziva da odahneš

‐ Kome se upućuje ova poruka, tj. priča? (Slučajnom prolazniku, putniku.)

‐ Prolaznik ili putnik, slučajni ili namjerni, prvo je bio zaustavljen, sada se poziva da „odahne“. Kada koristimo ovaj glagol? (Odahne se od napora, od teškog rada, od umora, od trke-za zaradom)

‐ Zašto se poziva da „odahne“?

 

 

Drugi stih: I zamisliš se nad svojim rukama ‐ Ovim stihom iskazana je osnovna misao, ideja pjesme. Pronađimo je: ‐ Pjesnik je rekao „zamisliš“. Nad čime bi se prolaznik, ili onaj kome se pjesnik obraća,

mogao zamisliti? (Nad svojim životom, šta je učinio od njega, kako se ponaša prema sebi, ali i prema drugima.) ZAKLJUČAK temeljiti na ovim riječima: stati – odahnuti – zamisliti se

‐ Nakon urađene interpretacije možemo dati odgovor na pitanje koga i što simbolizira ova ruka? (bosanskog čovjeka, historiju Bosne)

‐ U tom kontekstu, koju poruku ona pronosi? • RUKAMA STVARAJ I DIJELI DOBRO • NE UČINI NIŠTA DA BI SE STIDIO SVOJIH RUKU, SVOJIH DJELA • PRIJE NEGO ŠTO NEŠTO UČINIŠ, ZAMISLI SE NAD TIM DOBRO • ZAUSTAVI DOLASKE NEDOBRONAMJERNIH • UPOZORENJE DA SE NE DIRA ZEMLJA I DA SE PUSTI NA MIRU

ČIVJEK KOJI JE NA „BAŠTINI SVOJOJ TUŽDI“

 

 

Završni dio (15 minuta):

TEKST koji je prelaz za recital „Poruka“:

„Šta je stećak? On je oličenje gorštaka, Bosanca. Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno. Digao glavu, digao ruku. Ali, niko, nigdje, nikad, nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli.“ Performans:

‐ Na sceni su stećci. Učenici izlaze i govore stihove „Poruke“ krećući se oko stećaka. Kada završe, odlaze sa scene. Recital prati učenica uz gitaru.

‐ Posljednji dio časa bit će posvećen našem nastavniku rahmetli Mirsadu Bibiću. ‐ Na scenu izlaze članovi orkestra. ‐

TEKST: „Ovaj svijet je prolazan. Trenutak vječnosti samo. Samo smo zrno u pustinji pijeska ... samo smo kapa u moru sna ..,. Zalutali putnici bačeni u svijet u kojem tragamo do svog trenutka. Jer, samo nam atrenutak isti nije, a sve nas isto odredište čeka ... „

‐ ‐ Čitaju se stihovi pjesme „Smrt“:

„Zemlja je smrtnim sjemenom posijana Ali smrt nije kraj Jer smrti zapravo i nema I nema kraja Smrću je samo obasjana Staza uspona od gnijezda do zvijezda“

‐ Članovi školskog orkestra odsvirat će „Teme iz bh. filmova“.

‐ Puštena je pjesma Drugog načina „Mojoj dragoj BiH“. Učenice sa početka časa ponovo prilaze stećcima. Jedna učenica im dodaje zastavu Bosne i Hercegovine i njome prekrivaju stećke.

TEKST koji će uokviriti ovu našu današnju priču:

„Vrijeme će reći životu – stani! Pogledaj pređeni put! Ima li traga, ima li sunca – Il’ je tišina svud?!“