Malina je veoma osetljiva na deficit vode u zemljštu, čak i u slučajevima pojave kratkihsušnih perioda, što se veoma negativno odražava na porast i prinos. Kritičan period za nedostatak6vode u zemljišu jeste faza cvetanja, porasta i sazrevanja plodova. Na navodnjavanje najbolje reagujeu periodu porasta plodova.

Treba stalno imati na umu, da je korenov sistem maline podjednako osetljiv na nedostatakkiseonika kao i na vodni deficit. Prevlaživanje dovodi do ozbiljnih problema, pa u tom smislunavodnjavanje mora pratiti postavljanje analognih, ili digitalnih vlagomera na dubini od 10 cm i nadubini od 50 cm, kako bi se definisao što precizniji režim navodnjavanja zasada maline. Činjenica damalina spada u useve koji za uspešan rast i razvoj korenovog sistema zahtevaju puno kiseonika dačak ni privremeno ne podnosi prevlaživanje, zahteva da predzalivna vlažnost treba da padneneposredno ispod tačke optimalne obezbeđenosti, prateći vrednosti vodnog deficita na senzorupostavljenom na dubini od 10 cm. Navodnjavanje se prekida onda kada se odgovarajuće stanje

vlažnosti zemljišta detektuje vlagomerom (senzorom) na dubini 50 cm.

Navodnjavanje nije jedini način da se utiče na vodni režim maline. Drugi veoma važan aspectmodern tehnologije kojim se smanjuje potreba za dopunskim navodnjavanjem jeste nastiranje lejecrnom mal folijom (Mage 1982, Makosz 1986, Stojanowska 1986, Rechnio 1989 i Lipecki 1992). Osimšto se smanjuje evaporacija sa slobodne povrđine zemljišta, eliminišu se korovi I gubici zemljišne

vlage u kompeticiji sa zasadom (Stojanowska 1986, Rechnio 1989, Lipecki 1992). Makosz (1986 poTharatanols) navode mnogo veće prinose kod zasada na foliji, u odnosu na zasade u kojima su korovi

suzbijani upotrebom herbicida.

Odvodnjavanje, odnosno drenaža je takođe važan faktor prilikom izbora lokacije, zato što korijen malinedoseže dubinu i do 1 m. Parcele koje posjeduju nepropusan sloj u ovoj zoni treba izbjegavati. Nivopodzemne vode ne smije biti viši od 1 m, obzirom da je korijen maline izuzetno osljetljiv na nedostatakkiseonika u zemljištu. Takođe, mnogi kultivari maline su podložni prema gljivicama koje inficiraju korijen,a koje dominiraju u slabo dreniranim zemljištima. Kada izumre korijen, biljka zakržlja, što je izuzetnoizraženo tokom ljetnih vrućina i nedostatka vlage u zemljištu. Postoji jednostavan praktični test kojim semože ustanoviti da li je zadovoljavajuća drenaža-vodopropusnost u određenom sadnom mjestu. Iskopase rupa dubine oko 75 cm i širine 15 cm na mjestu gdje se planira zasnovati zasad, i to u periodu ranogproljeća ili kasne jeseni, kada je zemljište zasićeno-saturirano vlagom, ali nije smrznuto. Nakon toga rupase napuni sa oko 20 litara vode, te se vrši provjera nivoa iste nakon jednog sata. Ukoliko se voda zadržalana dnu rupe takvo zemljište može biti suviše vlažno za uzgoj maline.

Eliminisanje korova, takođe je radnja koja se u ovoj fazi redovno primjenjuje. Herbicidi Cidocor,Herkules i Basta efikasna su sredstva za uništavanje najvećeg broja višegodišnjih i jednogodišnjihkorova, te se u ovu svrhu najčešće preporučuju.

Slika 9. Preporuka je na bosanskohercegovačkim zemljištima sadnju maline provesti na uzdignute gredice kako bi se obezbjedila

adekvatna drenaža is priječila pojava bolesti poznate kao trulež korijena

Standardna sadnica maline mora biti duga najmanje 50 cm, srednje debljine 8-12 mm, i sa korjenovimsistemom od najmanje 8-10 glavnih žila, dužine 12-20 cm, i debljine 2 mm, koji je dobro obrastaopostranim žilicama i korjenovim dlačicama. Svaka sadnica, ili pak bunt (obično 50 komada sadnica)mora posjedovati markicu na kojoj piše: vrsta, sorta, tip sadnice, deklaracija, ime proizvođača iadresu, te za koju godinu sadnje važi.

Neposredno pred sadnju obavezno je podzemni sistem svake sadnice osvježiti, prvo skraćivanjemžila za ¼ njihove ukupne dužine, a potom potapanjem istog u vodenu smjesu podjednakih dijelovabalege i ilovače, uz dodatak sredstva koje se zove previcur.

Međutim, ukoliko je parcela lošije pripremljena kopaju se pojedinačne rupe za malinu dimenzija20x20 cm, koje će omogućiti neophodnu dubinu i pravilan raspored žila sadnicama maline. Oblačnovrijeme je najpovoljnije za izvođenje sadnje, čija se tehnika provođenja bitnije ne razlikuje od tehnikesadnje ostalih vrsta voćaka. Naime, nakon sloja plodne zemlje kojima se prekrivaju žile sadnice,nanosi se sloj zgorjelog goveđeg stajnjaka u količini 1-2 kg po sadnom mjestu i 0,1 kg NPK formulacije8:16:22, a potom sadno mjesto, uz lagano gaženje, potpuno prekriva zemljom.

Nakon sadnje, posebno ukoliko neposredno po sadnji postoji vjeraovatnoća izostanka kišnih dana,svaka sadnica se zalijeva sa 3-4 l vode. Skraćivanje posađenih sadnica predstavlja posljednju radnjukoju podrazumjeva tehnika sadnje. Ona se obavlja na 3-4 pupoljka, odnosno na dužinu oko 20 cm,a u cilju boljeg prijema i stimulisanja veće vegetativne snage rasta budućih prirasta.