88/17 | 12/2012 88/17 | 12/2012

FOSILNA GORIVAPROŠLOST ILI BUDUĆNOST?

SINGAPUR - AZIJSKA ŠVICARSKA INTERVJU: PROF.DR.SC. LAJOŠ ŽAGER MARIJA JURIĆ ZAGORKA

89/18 | 05/2013 ISSN 1331-9280

GOSPODARSTVO

89/18 | 05/20132

„Manager“ je međunarodni studentski poslovni list osnovan početkom svibnja 1995. godine u sklopu udruge Hrvatska student-ska asocijacija (HSA) kao jedan od glavnih projekata udruge. Izlazi redovno na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od godine osnutka i postaje sve popularniji kako među studentima, tako i među profe-sorima Ekonomskog fakulteta. Razlog osnivanja „Managera“ je prije svega informiranje studenata o gospodarskom životu, događanjima na fakultetu i zabavnoj strani studiranja, ali i mogućnost da se zainter-esirani studenti upoznaju s radom stvarnja ovako kompetentnog lista. Zasigurno glavna osobina „Managera“ jest njegova duga tradicija iz-davanja tijekom koje su ga uređivali i za njega pisali nekoć ambiciozni studenti, a danas uspješni poslovni ljudi.

„Manager“ se sastoji od tri rubrike: Gospodarstvo, Fakultet i Lounge.

Rubrika Gospodarstvo pokriva događaje i vijesti vezane za gosp-odarski život u zemlji i inozemstvu, osvrte na poslovanja poduzeća odnosno praćenje poslovanja u odnosu na prethodnu godinu, pred-stavljanje poslovanja poduzeća te intervjue s čelnim osobama istih.

Rubrika Fakultet pokriva zbivanja na fakultetu kao i važne vijesti za studente i studentski život te raznolik spektar studentskih problema i nedoumica kao što su studiranje u inozemstvu i studentski krediti te omogućuje predstavljanje projekata i inovacija drugih udruga s ko-jima Manager, ali i HSA surađuju.

Rubrika Lounge čini zabavni i opušteniji dio „Managera“ što znači da prati zabavne sadržaje zanimljive studentima- od koncerata, preko izložbi i kino projekcija pa do izložbi i tako dalje.

Naklada časopisa je 1500 primjeraka te se financira isključivo od spon-zorskih uplata i donacija o kojima ovisi izdavanje, a kako je udruga ne-profitna (HSA), list se distribuira besplatno na Ekonomskom fakultetu te sponzorima.

„Manager“ predstavlja motiviranu studentsku populaciju koja gener-acijama svojim radom održava, gradi i konstantno radi na napretku i poboljšanju časopisa, a to sve od svibnja 1995. godine do danas. Unatoč i zbog nekadašnjih padova popraćenih još većim uzletima, prerastao u najveći i najčitaniji studentski list koji je svakom čitatelju nudio kvalitetne članke iz ekonomske sfere, napisane na profesional-noj razini. Časopis uređuju isključivo studenti bez pomoći profesora kao što i sami studenti pronalaze financijska sredstva za izdavanje broja. Časopis ima i internetsku stranicu redovno ažuriranu kako bi studenti i zainteresirani bili u mogućnosti pratiti zbivanja i najave članaka u tiskanom broju.Osim duge tradicije koju „Manager“ namjerava nastaviti i produžiti, časopis čeka odlična budućnost u obliku novih poboljšanja i inovacija, nastavak i povećanje suradnje s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, nastavak odlične suradnje sa sponzorima i interesnim skupinama, povećanje tiraže te, najbitnije, širenje mreže suradnje mladih ambici-oznih ljudi. Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.

službena Facebook stranica: www.facebook.com/manager.magazine

službena web stranica: www.manager-magazine.com

GOSPODARSTVO

Poštovani profesori, studenti i svi koji nas uvijek rado čitate!Novi broj, novo uredništvo, novi članci. Ali zato stara prepoznatljiva atmosfera, koja se proteže duž cijelog časopisa. I ovog smo se puta prilikom odabira tema trudili ostvariti spoj zanimljivog i korisnog, stoga se nadam da smo uspjeli u svojem naumu. Ukoliko se Vama pak tako ne čini, nemojte nam previše zamjeriti s obzirom da po prvi puta u ovoj postavi uređujemo časopis.„Nije da se ne usuđujemo zato što su stvari teške, već su stvari teške zato što se ne usuđujemo“, citat je koji me potaknuo na razmišljanje. Inače, posudila sam ga iz članka kojeg možete pročitati u nastavku Manager-a. Zašto nam je ponekad teško uhvatiti se u koštac s neuspjehom i iz borbe izaći neporaženi? Je li problem u strahu, lijenosti ili pak nekoj trećoj stvari? Odgovor je vjerojatno satkan u individualnoj komponenti svakog pojed-inca. „Teške stvari“ u našem slučaju mogu predstavljati ispit koji Vam nije osobito drag, zaposlenje ili bilo koju drugu aktivnost koja za Vas predstavlja poteškoću. No, „teška stvar“ može predstavljati i priliku rješenja tog istog problema. Sve ovisi o tome iz ko-jeg ćemo životnog kuta sagledati situaciju. A pogled može biti svakakav; bojažljiv, oprezan, siguran i optimističan. Dosta često okolina, kao i vanjski čimbenici, oblikuju naš

pogled. Nama preostaje ustrajati u postav-ljenim ciljevima, bez obzira na misli koje bi nas mogle odvući sa životnog puta. Nedavno sam naišla na misao: „Uspjeh je posljedica niza neuspjeha.“ I zapravo, kada malo bolje razmislite, to je istina. Životni tobogan post-avlja pred nas brojne zavoje u kojima vrlo lako možemo pokleknuti, no svaki naš pad treba postati motiv i poticaj da nastavimo dalje. U svakodnevnim borbama s kojima se susrećemo, uvijek postoji i rizik od po-raza. No, konačna životna pobjeda slađa je kad znate koliko ste truda uložili u svlada-vanje prepreka. I ne zaboravite, u životu nije važno koliko ste puta pali, već koliko ste puta ustali. Nakon ovih zrnaca mudrosti, želim Vam ugodne nadolazeće stranice i vri-jeme provedeno s nama.

Maja HAS glavna urednica

GOSPODARSTVO

4 Gospodarske vijesti5 Odljev mozgova6 Fosilna goriva- prošlost ili budućnost8 Nove gospodarske velesile - BRIC(S)10 Je li važna samo visina javnog duga?11 Kobilje mlijeko – neiskorišteni potencijal?12 Tržište voda14 Intevju: prof.dr.sc. Velimir Srića16 Turistička satelitska bilanaca 2013.18 Singapur postaje ozbiljan konkurent zapadu17 Korupcija u zdravstvu18 Voda za život20 Francois Hollande, moderni Robin Hood?21 Kreativno hotelijerstvo24 Profitne vs. neprofitne organizacije25 Sjaj zlata u financijskoj krizi26 GOBI nije samo poznata pustinja u Aziji28 Zašto ne treba odustati?

Sadržaj

FAKULTET

30 Vijesti sa Sveučilišta 31 Upoznajmo EFZG- Katedra za marketing32 Društvena odgovornost je kada radiš na sebi33 Ljetna škola - Beč34 Veliki pomažu malima35 Strani studenti u Republici Hrvatskoj36 Intervju s prof.dr.sc. Lajošem Žagerom38 Zagrebački ekonomisti i pjevanje39 eSTUDENT40 Najcjenjenije škole Amerike i Europe42 AIESEC43 Kino pod zvijezdama 44 Prilike koje studentima stoje na raspolaganju

LOUNGE

46 FIFES47 Dobar dan, kako vam mogu pomoći?48 Sveučilište u Zagrebu na prestižnom natjecanju49 Kako su 3D filmovi zavladali kino pozornicama50 Kako jeftino putovati?52 Ono razdoblje kada novinari nemaju što pisati53 Kamen na cesti hrvatske književnosti54 Zakynthos- kruna našeg mukotrpnog studiranja55 Elektronika na hrvatski način57 Budi svoj poslodavac, postani freelancer58 Društvene potpora kao temelj uspješnosti 59 Kolumne: bAbA + Apoljon

IMPRESSUMGlavna urednica Maja Has (glavni.manager@gmail.com)

Urednici rubrika Gospodarstvo – Lidija Markljušaj (gospodarstvo.manager@gmail.com) Fakultet – Nikolina Bujdo (fakultet.manager@gmail.com) Lounge – Ivana Skočibušić (lounge.manager@gmail.com)

Novinari: Lidija Markljušaj Nikolina Bujdo Matko Mavračić Hrvoje Horvat Antonija Zuban Ana Bošnjak Helena Dejanović Škvarić Daria Arežina Tomislav Korotaj Ivica Jeličić Martina Siladi Katarina Vranjić Ivana Babun Dominik Palčić Koraljka Bobinac Jelena Plećaš Iva Kovačić Silvija Šantek

Lektorice Ivana Sudar Kristina Barišić Daria Zulim

Suradnici eSTUDENT AIESEC Pjevački zbor EFZG-a

Marketing i prodaja oglasa marketing.manager.hsa@gmail.com

Grafički dizajn i prijelom Ivan Čiš

Naslovnica Matej Goreta

Izdavač Hrvatska studentska asocijacija Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb telefon: 01/2383223 fax: 01/2335633 (s naznakom “za Manager “)

Web stranica www.manager-magazine.com

Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.

89/18 | 05/2013 3

Antonija JuričMihael PlutAndrej HanzirDarija RoginaDorotea Albertina KneževićTihana KepčijaKatarina Gučanin-GazibarićDiana HunjadiMarina Kopić

GOSPODARSTVO

89/18 | 05/20134

Gospodarske vijestiEURO SKOČIO IZNAD 1,31 DOLA-RA, KLIZANJE JENANastavlja se pritisak na jen nakon agresivnog labavljenja monetarne politike japanske središnje banke. U odnosu na japansku valutu, cijena eura skočila je 1,7 posto, a tijekom tjedna dosegnula je najvišu razinu u više od tri godine. Usporavanje rasta krajem prvog tromjesečja pripisuje se špekulacijama da bi japanski ulagači u potrazi za većim prinosima mogli početi pojačano investirati u eurozoni.

GRČKI TURIZAM DOŽIVLJAVA PROCVATZemlja koju su zbog neizvjesne ekonomske situacije, prošle sezone turisti zaobilazili u širokom luku ove bi godine mogla ozbiljno zaprijetiti hrvat-skoj obali. Prihodi od turizma ove bi se godine mogli vratiti na razinu prije krize. Kao i kod nas, turizam za grčko gospodarstvo predstavlja znatan izvor

gotovine, sa 17 posto udjela u ukup-nom bruto domaćem proizvodu te zem-lje, a ove godine ta mediteranska zem-lja očekuje zaradu od 11 milijardi eura.

RASTE MINIMALACPrijedlogom novog zakona Vlada nam-jerava povećati minimalnu plaću za 170 kuna te bi, umjesto dosadašnjih 2814 kuna, iznosila 2984 kune. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras uoči sjednice Vlade izjavio je „Trend je da, kako rastu troškovi života, se neke stvari što se tiču minimalne plaće mi-jenjaju. S druge strane, neki drugi troškovi poslodavcima će se smanjivati (već je smanjen doprinos za zdravstvo). Dodao je kako se povećanjem iznosa minimalne plaće štiti standard onih koji imaju najmanje, te da to u konačnici neće ugroziti poslovanje poduzetnika. Prednost ovog poteza svakako će biti porast kupovne moći građana, izjavio je Savez Samostalnih Sindikata Hrvat-

ske. Međutim, Hrvatska udruga poslo-davaca protivi se novim izmjenama, istaknuvši da je porast minimalca za 6 posto posve neprimjeren situaciji u gospodarstvu i štetan za značajan dio gospodarstva, posebice prerađivačku industriju i graditeljstvo.

HRVATSKA VINA U EUEuropska unija odlučila je da se vino pod imenom Teran, u Hrvatskoj od 1. srpnja ne smije prodavati, budući da hrvatsko tržište postaje jedinstveno tržište Europske unije. Teran je uz mal-vaziju najpoznatija autohtona istarska sorta. Ovo je samo jedan detalj iz priče o hrvatskom tržištu vina te izazovima i problemima, koje pred hrvatske vin-are stavlja ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Lidija MARKLJUŠAJ

Poštovani profesori, kolege stu-denti, suradnici i ostali čitatelji Managera,Pozdravljam Vas u ulozi nove urednice rubrike Gospodarstvo. Pred Vama je 89. izdanje službenog glasila Ekonomskog fakulteta i studentskog svjetonazora. Pon-osni smo na sve veću popularnost Manag-era koja nas motivira i uvjetuje stvaranje

novih članaka. Naši novinari i ovoga su puta napravili hvalevrijedan posao, a ishod možete pročitati na stranicama koje slijede. Nakon kratkog osvrta na svježe gospodarske vijesti, pročitajte sve o odlje-vu mladih mozgova s naputcima zašto (ne) napuštati Hrvatsku. Razgovarali smo s profesorom Velimirom Srićom i doznali više o problemima koji opterećuju Hrvat-sku, ali i Europu, kako im pristupiti i što očekivati. Koje su to nove gospodarske velesile? Jesu li fosilna goriva prošlost ili tek kreiraju svoju budućnost? Otkrivamo tko su glavni igrači na tržištu voda u Hr-vatskoj i koliko učinkovito iskorištavamo taj resurs. Investicijsko zlato dobiva poseban sjaj u gospodarskoj krizi, a mi smo istražili kako se s time nose vodeća svjetska gospodarstva. Upoznajemo vas s mogućnostima proizvodnje kobiljeg mlijeka te prikazujemo Singapur u ulozi azijskog dragulja. Što nam donosi nova metoda mjerenja u turizmu, kako je bilo

na kongresu hotelijerstva, što označava GOBI i koje su razlike između profitnih i neprofitnih organizacija? Samo su neka od pitanja s kojima smo se suočili, čije odgo-vore možete pronaći na narednim strani-cama. Na posljetku ove rubrike očekuje vas članak o motivaciji i ustrajnosti. Pred brojnim izazovima i mogućnostima na-dam se da uspješno ostvarujete svoje ciljeve, kako na poslovnoj tako i na svim ostalim razinama.

Ako smatrate da i sami možete pridoni-jeti stvaranju Managera javite nam se na našu Facebook stranicu ili na naše mail adrese. Sve kritike i pohvale također su dobrodošle.

Ugodno čitanje i lijep pozdrav!

Lidija MARKLJUŠAJUrednica rubrike Gospodarstvo

GOSPODARSTVO

89/18 | 05/2013 5

ODLJEV MOZGOVA

Iznadprosječna studentska mobilnost i Vladina rješenjaU novije vrijeme sve se više mladih, ali i iskusnih stručnjaka odlučuje na ovaj pothvat. Gdje odlaze? Cirkulacija ili odljev mozgova? U posljednje tri godine Hrvatsku je napustilo oko 30 tisuća stu-denata što je naseljenost Vinkovaca. Što Vlada čini po tom pitanju? Čuje, ali ne vidi.

Odlazak mladih mozgovaVeć dvije godine programima Work Canada i Au pair organizira se iseljavanje mladih iz Hr-vatske u dobi između 18 i 35 godina. Na od-lazak se najčešće odlučuju mladi s visokom stručnom spremom, iako stupanj obrazovan-ja nije uvjet za odlazak. Za razliku od mladih koji ostaju unutar granica Europske unije, mladi koji odlaze u prekooceanske zemlje gotovo nikada se ne vrate. Stoga ne čudi činjenica da svaki treći Hrvat s diplomom ne živi u Hrvatskoj.

Otprilike je sedam tisuća hrvatskih stude-nata upisalo studijske programe na visokim učilištima u inozemstvu, najviše u Austriji, Italiji, Njemačkoj, pa tek onda u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovi podaci daju stopu odlazne studentske mobilnosti u iznosu od

4,93 posto. Odlazak ima domino efekt jer Hr-vatska postaje zemlja u kojoj pada standard i kvaliteta života zbog manjka ljudi s diplo-mom visokog obrazovanja.

U posljednjih nekoliko mjeseci pao je broj odlazaka u zemlje Europske unije, a povećao se broj odlazaka preko Bare. Razlozi leže u

urušavanju ekonomije mnogih zemalja Eu-rope, dok je Amerika ukinula vizni režim čime se dodatno olakšava odlazak studenata.

Zabijanje glave u pijesakGore navedeni domino efekt budi nemoć Vlade i Sabora da se uhvate u koštac s ovim problemom. Problem besperspektivnosti mladih, razvijanje politike edukacije, poti-

canje mladih na ostanak nešto je što ne dolazi na dnevni red u Saboru. Problemi se uočavaju, ali o njima se ne raspravlja. Prob-lemi se ignoriraju. Što treba napraviti da se slabe točke riješe? Sustavno pratiti kretanja mladih, početi voditi evidenciju o broju mla-dih koji migriraju i onda polako, ali što prije i odlučnije, krenuti na rješavanje ovog prob-lema. Ovo se treba ozbiljno shvatiti jer u protivnom zaista nema smisla da se trudimo držati korak s inozemnim standardima. Zabi-janjem glave u pijesak samo se pospješuje moguća buduća hrvatska slika staračkog doma koja nam se smiješi.

Zašto NE napustiti Hrvatsku?Svaka zemlja ima svoje probleme, od recesije koja je zahvatila cijeli svijet, do ekonomskih, političkih, društvenih problema. Odlaskom iz Hrvatske te probleme nećemo riješiti, već samo staviti na čekanje. U drugim zemljama tvoja diploma koju si zaslužio neće biti jed-nako cijenjena kao u Hrvatskoj. Primjerice, u Švedskoj diplome ništa ne znače, tamo je bitno da se dobije certifikat kojim se pokazu-je da ste savladali švedski jezik i spremni ste raditi. Ali ne zavaravajte se, neće vas staviti na mjesto direktora - najčešće ćete završiti kao učitelji švedskog jezika za strance jer domaći ljudi takav posao ne žele raditi.

Ono što je bitno naglasiti, u Hrvatskoj dolazi do bolje ponude dodatnog obrazovanja i stimuliranja poduzetničkog duha što daje prednost ostanku. Još kada se uključi i poli-tika koja će kontrolirati i voditi evidenciju o odlascima, smiješe nam se pozitivni rezultati.Mladima se preporučuje odlazak na dvije – tri godine kako bi izgradili svoj karakter, a i to vrijeme je dovoljno da se upoznaju s nega-tivnim aspektima preseljenja u inozemstvo o kojima nitko ne govori.

Mladi dobro znaju kojim putem žele krenuti i imaju planove koje će ostvariti, ali samo ostankom u Hrvatskoj to će imati pozitivne učinke na hrvatsko društvo i gospodarstvo u cjelini.

Nikolina BUJDO

Već dvije godine programima Work Canada

i Au pair organizira se iseljavanje mladih iz

Hrvatske u dobi između 18 i 35 godina.

Problem besperspektivnosti mladih, razvijanje politike edukacije, poticanje mladih na ostanak je nešto što ne

dolazi na dnevni red u Saboru.

GOSPODARSTVO

MULJ KOJI NAS OPSKRBLJUJE

FOSILNA GORIVA – PROŠLOST ILI BUDUĆNOST?Otkuda dobivamo energiju koja pokreće naše aute, strojeve, grije naše kuće te koje su prednosti i nedostaci ovih pra-davnih oblika energije?

Što su fosilna goriva?Samo ime fosilna goriva upućuje na tezu o njihovu nastanku. Prije mnogo milijuna godina ostaci biljaka i životinja počeli su se skupljati na dnu oceana. S vremenom je došlo do puno promjena pa je te ostatke prekrio sloj blata, mulja i pijeska. Smatra se kako su upravo to idealni uvjeti za pret-vorbu ostataka biljaka i životinja u fosilna goriva. Tako možemo reći da su fosilna ili mineralna goriva zapravo nastala od prirod-nih resursa. Pod glavnim izvorom energije fosilnih goriva mislimo na ugljik, tako da njihovim sagorijevanjem u atmosferu odlazi velika količina ugljičnog dioksida. U fosilna goriva spadaju: treset, ugljen (lignit, mrki ugljen, kameni ugljen), nafta, zemni plin.

Upotreba i opasnosti fosilnih gorivaOd početka korištenja energije za ljud-ske potrebe koristili su se i fosilna goriva i obnovljivi izvori, ovisno o dostupnosti i namjeni. S industrijskom revolucijom pred-nost su dobila fosilna goriva zbog veće energetske gustoće, što je omogućilo lakše tehnološko rješenje u njihovom iskorištavanju te lakše i jeftinije mogućnosti transporta i skladištenja. U posljednjih 150 godina koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi povećala se za čak 28 posto. Iz toga možemo zaključiti da je zadnjih 150 godina razdoblje sve veće upotrebe fosilnih

goriva. Na početku se najviše upotrebljavao ugljen, koji je i najopasniji za okoliš jer u at-mosferu ispušta, uz ugljični dioksid, sumpor te neke druge tvari. Sumpor se u atmosferi spaja s vodenom parom i tvori sumpornu kiselinu koja pada na tlo u obliku kiselih kiša. Problem kiselih kiša najizraženiji je bio u SAD-u i Kanadi, ali ni europske države nisu bile pošteđene. U Europi su najviše problema imale Njemačka i Velika Britanija. Kako bi se smanjila mogućnost kiselih kiša, SAD su uložile oko dvije milijarde dolara u istraživanje metoda za pročišćavanje ugljena. Tehnologije pronađene tim istraživanjima znatno su smanjile učestalost pojavljivanja kiselih kiša.

Potrebe za energijomSvi imaju potrebu za energijom, ali ona je često povezana s bogatstvom države ili pojedinca. Danas oko dvije milijarde ljudi nema pristup modernim oblicima energije. U čak četvrtini zemalja svijeta elektrifikacija je niža od 50 posto, a više od tri milijarde lju-di kao primarni izvor energije još uvijek ko-

risti već zastarjela kruta goriva poput drva, poljoprivredne biomase te ugljena. Ako se objektivno očekuje smanjenje potrošnje bogatih na temelju povećanja energet-ske učinkovitosti, realno je očekivati rast potrošnje energije, odnosno veće potrebe za energijom zbog potreba siromašnih i nerazvijenih zemalja. I oscilacije potrebe za energijom, koja je direktan prikaz rasta i pada gospodarstva, industrije i proizvodnje utječu na stanje tržišta i cijenu energije.

Rezerve i dostupnostRezerve energije nisu fiksna veličina, već su u funkciji cijene energije. Veća cijena ener-gije povećava rezerve jer i skuplja nalazišta postaju ekonomski isplativa i obrnuto, niža cijena stvara obrnuti efekt.

Godinama traje rasprava o ograničenosti rezervi fosilnih goriva, a može se reći i desetljećima. I kod objave informacija o rez-ervama ima špekulacija, jer podaci o rezer-vama također kreiraju cijenu na otvorenom tržištu, pa se naravno izbjegava isticanje

89/18 | 05/20136

Veća cijena energije povećava rezerve jer i skuplja nalazišta postaju ekonomski isplativa i obrnuto, niža

cijena stvara obrnuti efekt.

GOSPODARSTVO

podataka o velikim rezervama. Objektivno na cijenu proizvodnje povoljnije utječu po-daci o manjim nego o većim rezervama fos-ilnih goriva. Analiza objavljenih podataka o rezervama u proteklih 15 do 20 godina ukazuje na mali rast usprkos činjenici da je u tom razdoblju rasla potrošnja. Kolike su konačne rezerve? Na to pitanje nitko ne može odgovoriti, one su u funkciji cijene energije i tehnološkog razvoja.

Pitanje dostupnosti fosilnih goriva veći je problem nego visina njihovih rezervi jer su one koncentrirane u malom broju zem-alja pa energija postaje političko sredstvo i razlog za terorizam i ratove. Što na jed-nom prostoru ima više energije, time je to područje nesigurnije i izloženije terorizmu i ratu.

Potencijal obnovljivih izvora nekog područja ovisi o geografsko-klimatskim karakteris-tikama dotičnog područja i raspoloživim tehnologijama pretvorbe. Pri tome svaki od obnovljivih izvora ima svoje posebnosti u smislu prostorno-vremenskih karakteristika i međuovisnosti o neenergetskim sektori-ma. Pojedini obnovljivi izvori trebaju obradu da postanu energent podoban za korištenje u modernim uređajima. U vrednovanju potencijala obnovljivih izvora potrebno je uzeti u obzir i energiju utrošenu za stvaran-je uvjeta za njihovo korištenje, odnosno važan je cjelokupni ciklus od obnovljivog izvora do iskoristivog oblika energije.

Cijena proizvodnje energijeVrijeme je za promjene u valorizaciji ener-gije i okoliša. Uključivanjem realne cijene šteta po okoliš koje nastaju u procesima proizvodnje energije može se doći do ob-

jektivne cijene energije neovisno o izvoru ili gorivu. To bi prema procjenama stručnjaka povećalo cijenu energije za dva do tri puta, ali bi se ostvarili ciljevi proizvodnje energije u prihvatljivoj kvaliteti za okoliš te smanjile emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova za 50 posto do 2050. godine.

Može se pretpostaviti da će nova energetska platforma utjecati na promjene gospodar-ske aktivnosti. Za sada nema predodžbe što bi za svjetsku, pa i hrvatsku ekonom-iju, značilo povećanje cijene energije za dva do tri puta. Vjerojatno će to proizvesti značajniji rezultat za učinkovitije korištenje energije, ali i razvoj novih industrijskih grana temeljenih na novim tehnologijama i manjoj potrošnji energije.

U konceptu razvoja energetike s radi-kalno smanjenim emisijama CO2 i drugih stakleničkih plinova doći će do strukturnih promjena u finalnoj opskrbi potrošača. Električna energija će rasti više u odnosu na druge oblike energije i to će naravno izazvati već spomenuto povećanje cijene energije.

Tehnološki razvojVjerojatno je tehnološki razvoj čarobna formula za rješenje problema energet-

skog razvoja uz očuvanje klime. Nužni su skokovi u tehnološkom razvoju koji će mi-jenjati odnose, novi uređaji koji će trošiti manje energije, nove generacije biogoriva, gorivne ćelije umjesto procesa izgaranja, povećanje učinkovitosti pretvorbe sunčeve energije u električnu, povećano korištenje geotermalne energije, skladištenje energi-je, tehnologija izdvajanja CO2 i skladištenja itd.

Zahtjevni ciljevi radikalnog smanjenja emisija CO2 i stakleničkih plinova neće se moći ostvariti bez tehnološkog razvoja i suradnje svih. Je li usporeni tehnološki razvoj posljedica blokada vlasnika klasičnih tehnologija i fosilnih goriva, teško je pot-vrdno odgovoriti. Vjerojatno i toga ima, ali je ključni problem u jasnom definiranju javnog interesa u zaštiti okoliša i očuvanju klime. Za javni interes zadužene su vlade i važna je njihova spremnost da se zauzmu za održivi razvoj te da financijski podupru razvoj novih tehnologija. Tehnologije koje nemaju tržište nemaju ni kvalitetni razvoj pa koncept ekonomskih odnosa u energetici mora uključiti i realnu cijenu zaštite okoliša i očuvanja klime te će se uspostaviti novi odnosi u konkurentnosti cijena energije.

Matko MAVRAČIĆ

89/18 | 05/2013

Koncept ekonomskih odnosa u energetici mora uključiti i realnu cijenu zaštite okoliša i očuvanja klime te će

se uspostaviti novi odnosi u konkurentnosti cijena energije.

7

GOSPODARSTVO

NOVI POKRETAČI SVJETSKE EKONOMIJE

Nove gospodarske velesile - BRIC(S)BRIC je skraćenica i ekonomski pojam koji je 2001. godine uveo Jim O’Neill u svom izvješću za Goldman Sachs („Build-ing Better Global Economic BRICs“). Pojam se odnosi na rastuće ekonom-ije Brazila, Rusije, Indije i Kine koje posljednje desetljeće među ekonomis-tima označavaju streloviti i nezaustav-ljivi gospodarski rast.

Prikrivena moćDo 2010. godine države BRIC-a činile su 40 posto svjetskog stanovništva i 25 posto uku-pnog kopnenog teritorija, a 2010. godine im se pridružila i Južnoafrička Republika te se skraćenica proširila i tvori BRICS. Dok se pokretač gospodarskog uzleta Brazila i Rusije nalazi u ogromnim rezervama ener-genata, u Kini i Indiji on leži u jeftinoj rad-noj snazi i niskim troškovima proizvodnje. Nakon samo nekoliko godina od uvođenja pojma BRIC, ove zemlje su se od pasivnog promatrača pretvorile u vrlo važne i aktivne sudionike svjetskih gospodarskih zbivanja, do te mjere da su u vrijeme krize u Europi i Sjevernoj Americi spašavali globalno gosp-odarstvo. Osim veličine i brzog rasta ono što karakterizira ove zemlje je i njihov iz-razito značajan regionalni i globalni utjecaj. Predviđa se da će zemlje BRICS-a u 2013.

godini predstavljati gotovo tri milijarde ljudi s kombiniranim nominalnim BDP-om u izno-su od 14.9 trilijuna dolara i još četiri trilijuna dolara u saveznim rezervama.

Prepreke daljnjem razvojuTrenutačni predsjednik Narodne Republike Kine, Hu Jintao opisao je države BRICS-a kao braniteljice i promicateljice zemalja u razvoju i silu koja promiče svjetski mir. Međutim ni ove zemlje nisu imune na krizu i promjene. Analize su istaknule potencijalne podjele i slabosti unutar BRICS-a kao što su neslaganje Indije i Kine oko nekih teritori-jalnih pitanja, nemoć da se osnuje agencija za razvoj koja bi bila analogna Svjetskoj banci, usporavanje stopa rasta te neslagan-ja između članica po pitanju reformi Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Prognoze za tekuću godinu u Indiji i Kini smanjene su sa sedam i pol na sedam posto. U usporedbi s dominantnim gospodarskim silama to je još uvijek deset puta više (za Njemačku su se procjene za 2012. godinu kretale oko 0,7 posto), ali se ipak radi o “osjetnoj kočnici” kako su to mnogi nazvali. Razlog tomu treba prije svega tražiti u rastućim ci-jenama sirovina koje i Kina i Indija uvoze u ogromnim količinama. No i Rusija i Brazil koje ne muče muku sa sirovinama trenut-

no doživljavaju stagnaciju rasta. Brazil trpi zbog rastućih plaća i ojačanja svoje valute kao posljedice pojačanog ulaska stranog kapitala, dok nasuprot tomu Rusija ima problema s odljevom kapitala. Glavni uz-roci odljeva kapitala su korupcija i državne intervencije u gospodarstvo koje su prema nekim procjenama samo u 2011. godini prouzročile odljev od 85 milijardi dolara u inozemstvo. Osim toga, rusko gospodarstvo bi trebalo biti hitno modernizirano uz isto-dobno smanjenje usredotočenosti na ener-getski sektor.

Rastuće gospodarske sile nisu ostale pošteđene gospodarske krize na Zapadu. Izvoz zapinje, a unutarnja potrošnja je ne-dovoljna da bi pokrila ove gubitke. Unatoč tomu Maria Laura Lanzeni, analitičarka Deutsche Banke, smatra da će tzv. BRIC zemlje i dalje slati važne i odlučujuće sig-nale svjetskom gospodarstvu. No istodobno se pita mogu li ove zemlje zaista odigrati ulogu predvodnica globalnog gospodarst-va? No ekonomisti već vide nove uzlazne gospodarske sile koje bi mogle promijeniti dosadašnju gospodarsku sliku svijeta.

U sjeni BRICS-aGore navedene zemlje nisu jedine kada se govori o gospodarskim velesilama u budućnosti. Kao “novi tigrovi” sve češće se spominju Meksiko, Indonezija i Južna Kore-ja. Ove zemlje su međusobno vrlo različite, ali podjednako privlače pozornost ulagača. Među gospodarstva koja bi u budućnosti mogla odigrati veću ulogu na globalnom tržištu američka investicijska banka Gold-man Sachs ubraja Vijetnam i Filipine, ali i

89/18 | 05/20138

BRIC je skraćenica i ekonomski pojam koji je 2001. godine uveo Jim O’Neill u svom izvješću za Goldman

Sachs („Building Better Global Economic BRICs“).

Stručnjaci predviđaju da će šest glavnih brzorastućih ekonomija – Brazil, Indija, Indonezija, Južna Koreja, Kina i Rusija (BRIC plus Južna Koreja

i Indonezija) doprinijeti razvoju svjetskog gospodarstva do 2025. godine više od 50 posto.

GOSPODARSTVO

Pakistan i Bangladeš. Ernst & Young pak, uz ove, navode i Indoneziju, Nigeriju, Poljsku, Čile, Ukrajinu i Katar. Analize pokazuju da bi Indonezija mogla ostvariti rast od šest pos-to, Filipini 5,5, Čile pet posto, dok će Brazil, koji u velikoj mjeri ovisi o izvozu, samo 1,5 posto. Jedna od najvećih prednosti zemalja poput Filipina, Indonezije i Turske je de-mografska struktura stanovništva. Tako je prosječna starost stanovnika Filipina svega 23 godine, Indonezije 27, Kine 35, a Sjed-injenih Američkih Država 39 godina. Starost stanovništva je vrlo bitan faktor jer situaci-ja u kojoj se većina stanovništvo nalazi u najproduktivnijoj fazi uz istodobno niske kamatne stope, kontroliranu inflaciju i stal-no povećanje investicija, kao što je slučaj u Indoneziji, gotovo garantira rast domaće potrošnje i sveukupnog gospodarstva.Ipak, sve ove analize i predviđanja investici-jskih banaka treba uzeti uz rezervu koja se prije svega odnosi na nestabilnu političku situaciju u nekima od ovih zemalja.

MultipolarnostVećinu navedenih zemalja teško je zamis-liti kao pokretače svjetskog gospodarstva u budućnosti, bilo bližoj ili daljoj. Međutim Svjetska je banka 2011. godine objavila studiju „Multipolarnost: Nova globalna ekonomija“ koja također zemlje BRIC-a ističe kao ključne u razdoblju koje slijedi. Multipolarnost označava kraj načela bipo-larnosti u svjetskoj ekonomiji. U sljedećih 15 godina svjetski ekonomski, znanstveni, tehnološki i kulturni razvoj temeljit će se na

načelu multipolarnosti. Nestat će klasične podjele na razvijeni Sjever i nerazvijeni Jug; razvijeniji Zapad i manje razvijeni Istok. Stručnjaci predviđaju da će šest glavnih brzorastućih ekonomija – Brazil, Indija, In-donezija, Južna Koreja, Kina i Rusija (BRIC plus Južna Koreja i Indonezija) doprinijeti razvoju svjetskog gospodarstva do 2025. godine više od 50 posto. Dakle, sve ostale zemlje, uključujući i one najrazvijenije, do-prinijet će svjetskom rastu manje od 50 posto. Kao posljedica brzog rasta novih slonova (Indija), tigrova (Koreja), zmajeva (Kina), medvjeda (Rusija), morskih pasa

(Indonezija) i bivola (Brazil) svjetski mon-etarni sustav neće više počivati na domi-naciji samo jedne valute – dolara, već će se zasnivati na tri ključne valute: euru, dolaru i juanu (Svjetska banka kinesku valutu na-ziva Ren Min BI, onako kako se ona naziva u Kini, a juan je osnovna novčana jedinica). U sljedećih 15 godina doći će do globalne promjene strukture ekonomske, financi-jske, monetarne, a time i političke pa i vo-jne moći u tom smislu da će snažne multi-nacionalne kompanije s Istoka i Juga sve više preuzimati danas još uvijek ekonomski i tehnološki moćne kompanije na Sjeveru i Zapadu. Statične i konzervativne institucije postojećeg bipolarnog svjetskog ekonom-skog i financijskog poretka naći će se pod pritiskom multipolarnosti tako da će prom-jene biti neizbježne, iako će Europska unija i Sjeverna Amerika (posebice SAD) i dalje imati važnu, ali drugačiju ulogu u svjet-skom gospodarstvu 2025. godine. Kina se na svjetskoj sceni ponovno pojavljuje u ulozi predvodnice svjetskog znanstvenog, tehnološkog i ekonomskog napretka i rasta, ulozi koju je zapravo imala u dugom pov-ijesnom razdoblju.

Hrvoje HORVAT

89/18 | 05/2013

Predviđa se da će pet zemalja koje čine BRICS u 2013. godini predstavljati gotovo tri milijarde ljudi s

kombiniranim nominalnim BDP-om u iznosu od 14.9 trilijuna dolara i još četiri trilijuna dolara u rezervama.

9

Svjetska je banka 2011. godine objavila studiju „Multipolarnost: Nova globalna ekonomija“ koja

također zemlje BRIC-a ističe kao ključne u razdoblju koje slijedi.

GOSPODARSTVO

TKO TREBA SNOSITI TERET JAVNOG DUGA?

Je li važna samo visina javnog duga?Trebaju li snositi teret javnog duga sadašnje ili buduće generacije, može li sadašnje trošenje opravdati budući dug?

Javni dug zauzima vrlo važno mjesto u fi-nancijama svake države te mu se zasluženo pridaje velika pažnja. Kako porezima, nakn-adama, doprinosima te sličnim oblicima pri-hoda država vrlo često ne prikupi dovoljno sredstava za podmirivanje javnih potreba, javlja se potreba za zaduživanjem. Država se može zadužiti na stranom i domaćem financijskom tržištu s ciljem prikupljanja manjka sredstava za javne potrebe.Javni dug ujedno je i instrument ekonom-ske politike i ima svoju fiskalnu i monetarnu funkciju te na taj način i utjecaj na gosp-odarski razvoj. Možemo ga definirati kao dug središnje i lokalne državne vlasti prema vanjskim ili unutarnjim vjerovnicima. Javni dug u Republici Hrvatskoj definira se kao dug opće države. U opću državu uključena je središnja država, odnosno središnji državni proračun i izvanproračunski fon-dovi te lokalna država. Podatke o javnom dugu Hrvatske možemo pratiti od 1994. go-dine jer od tada postoje usporedivi podaci o javnom dugu. On zauzima značajan dio BDP-a, stoga je važno promatrati njegovo kretanje. Očekivano, dug lokalne države ima jako mali udio u BDP-u. Dug opće države u BDP-u, uz određene oscilacije, zauzima sve veći udio, što stvara sve veće probleme državnim financijama te otežava pronalazak potrebnih sredstava za njegovo pokriće.

Vrlo je važno na koji se način država zadužuje, kod koga i na koliko dugo. Međutim, važno je odrediti i tko će snositi troškove javnog duga. To pitanje jedno je od temeljnih problema javnog duga. Treba-ju li snositi teret javnog duga sadašnje

ili buduće generacije ponekad je teško odlučiti. Odgovor na to pitanje uvelike ovisi o tome za što je utrošen novac, tj. javni rashod, dakle za što se sredstva namak-nuta javnim dugom koriste. Ako država želi opteretiti sadašnje generacije, to najlakše može učiniti povećanjem poreza, što nije najpopularnija mjera u očima tih generaci-ja. Ukoliko država odluči opteretiti buduće generacije, čini to zaduživanjem. Možemo reći da se pri određivanju nositelja javnog duga treba voditi mišlju tko će imati koristi od utrošenog novca, odnosno možemo reći kako se takva odluka čini najpravednijom objektivnim razmatranjem pitanja nositelja javnog duga. U slučaju da su rashodi nast-ali zbog ulaganja u razvojne programe od kojih će i buduće generacije imati koristi, poput izgradnje bolnica, škola, autocesta, poštenije je da se ravnomjerno opterete i sadašnje i buduće generacije. Više je nego očigledna nepravda koja bi bila učinjena kada bi takve javne rashode podmirivale isključivo sadašnje generacije. Međutim ukoliko se država zadužuje kako bi finan-cirala projekte čiji će korisnici biti pretežito

sadašnje generacije, lako je povući paralelu da bi troškove istih trebale platiti sadašnje generacije. No naravno da u stvarnosti nije tako lako naći odgovor na pitanje tko bi trebao platiti trošak javnog duga. Činjenica koja možda ne upada u oči na prvi pogled jest da je kod zaduživanja također bitno voditi računa hoće li domaće stanovništvo moći u dugom roku podnijeti teret otplate duga. Besmisleno je opteretiti buduće gen-eracije, ako je već sada vidljivo da one neće moći podnijeti toliki teret i da je zaduživanje preveliko. Kada ne bismo brinuli o budućim generacijama, bilo bi najlakše danas uzeti velike zajmove, a da se o povratu istih brine netko drugi za mnogo godina. Upravo ta činjenica kojom lako možemo ugroziti buduće generacije otežava odluku o nos-itelju javnog duga. Zbog svega toga pitan-je nositelja javnog duga i dalje ostaje kom-pleksno i jednostavan odgovor na to pitanje često nije lako pronaći.

Antonija ZUBAN

Besmisleno je opteretiti buduće generacije, ako je već sada vidljivo da one neće moći podnijeti toliki

teret i da je zaduživanje preveliko.

89/18 | 05/201310

Važno je odrediti tko će snositi troškove

javnog duga.

GOSPODARSTVO

89/18 | 05/2013

MOGUĆNOSTI PROIZVODNJE KOBILJEG MLIJEKA

Kobilje mlijeko – potencijal hrvatskog gospodarstva?Istraživanja su pokazala da se u svi-jetu 2011. proizvelo 728 milijuna tona mlijeka, od čega 85 posto udjela zau-zima kravlje mlijeko. Vodeći se tom činjenicom, možemo reći da mliječna industrija zauzima velik udio poljo-privredne proizvodnje u svijetu. Stoga mlijeko ubrajamo u jedno od najvažnijih namirnica čovječanstva te nećemo pogriješiti ako kažemo da je svatko od nas barem jednom u životu pio kravlje mlijeko. No može li se to reći i za kob-ilje?

Posebnosti kobiljeg mlijekaIako oko 30 milijuna ljudi širom Azije sva-kodnevno pije kobilje mlijeko, ono je tek novina na europskom tržištu. Tek u 20. stoljeću Europa se počela zanimati za taj proizvod. Oko milijun kilograma svake se godine proizvede u Europi, a čak 10 miliju-na kilograma u Aziji. S ljekovitim svojstvima kobiljeg mlijeka bio je upoznat i ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj koji je napisao: “Ko-bilje mlijeko regenerira moje tijelo i podiže moj duh.”.

Trend proizvodnje te vrste mlijeka u porastu je ponajviše u europskim zemljama, ali vrlo lako takav trend može postati prilika i za hr-vatsku mljekarsku industriju. Mlijeko kobile ima specifičan sastav, vrlo sličan humanom mlijeku. Njegovim najznačajnijim svojst-vom smatra se nizak udio mliječne masti te izuzetno visok udio višestruko nezasićenih masnih kiselina (čak 28 posto) i visok udio laktoze što mu daje slatkasti okus. Ima poz-itivan učinak u ljudskoj prehrani.

Blagotvorno djelovanje kobiljeg mlijeka najučinkovitije je kada je mlijeko u svježem stanju. Idealan je proizvod za ljude koji pate od raznih tegoba dišnih putova, astme, bronhitisa, alergija, bolesti kože, bolesti probavnog trakta, za kronični umor i stres.

Sigurno je da redovna konzumacija kobiljeg mlijeka pomaže u održavanju vitalnosti, jačanju imuniteta, sportašima služi kao odličan energetski dodatak, pozitivno dje-luje na ljepotu kože te poboljšava kvalitetu života kod mnogih zdravstvenih oboljenja. Zadnjih 10-ak godina bilježi se povećan interes za mlijekom, ponajviše od strane farmaceutskih i kozmetičkih industrija, ali i obitelji koji ga koriste u terapeutske svrhe. U Europskoj uniji cijena jedne litre mlije-ka kreće se oko osam eura, a kozmetičkih proizvoda od pet do 50 eura. Najveće tržište je ono u Rusiji i Francuskoj, gdje se najviše proizvede i proda mlijeka, ali i drugih proiz-voda koji kao glavni sastojak imaju kobilje mlijeko.

Mogućnosti proizvodnje u HrvatskojU prilog proizvodnji kobiljeg mlijeka ide činjenica da Hrvatska ima više od milijun hektara neobrađene zemlje, na što je 2009. upozorila Svjetska banka. Postojanje tako velikih zapuštenih površina posljedica je ratnih razaranja, dio obradivih površina još nije razminiran, a prisutna je i stalna de-populacija ruralnih područja. Uzgojem kon-ja, količina zapuštenih površina smanjila bi se i očistila, oformili bi se pašnjaci i oran-ice koji bi bili idealna podloga za ekološki uzgoj jer nisu bili obrađivani duži period godina pa zemlja nije „iscrpljena“. Osim u Slavoniji i ravničarskim dijelovima Hrvatske, ekološki uzgoj kobila dao bi dobre rezultate u područjima Dalmatinskog zaleđa, uz Kr-bavsko, Gacko, Ličko i Petrovo polje, upravo zbog toga jer su naše autohtone pasmine prilagođene toj klimi. Proizvodnjom kob-iljeg mlijeka povećao bi se broj zaposlenih u mljekarskim i konjogojskim institucijama zbog provođenja nadzora, selekcije, uzgo-ja, hranidbe i drugih aktivnosti. Uzgojem konja obogatila bi se turistička, gastronom-ska i hipoterapeutska ponuda jer se konji koriste pri raznim manifestacijama, prired-bama i sajmovima. S istim ciljem moguća je izgradnja kobilarna, koje mogu poslužiti i kao turističko odredište.

Ana BOŠNJAK

Trend proizvodnje kobiljeg mlijeka je u porastu ponajviše u europskim zemljama, ali vrlo lako takav

trend može postati prilika i za hrvatsku mljekarsku industriju.

U Europskoj uniji cijena jedne litre mlijeka kreće se oko osam eura, a kozmetičkih proizvoda od 5 do 50 eura.

11

GOSPODARSTVO

JE LI VODA UISTINU BIZNIS STOLJEĆA?

Tržište vodaVelika konkurencija, teško izdrživi državni nameti i premalo tržište tjeraju i velike igrače da razmišljaju o isplativ-osti tog biznisa. Republika Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje samo 48 posto svojih potreba za energijom, ali osim nekoliko velikih hidroelektrana, gotovo se i ne koristi obnovljivim izvori-ma energije. U opskrbi električnom en-ergijom, udio obnovljive energije manji je od jedan posto. Za tako loše stanje kriva je iznimno loša pravna regulativa s mnogo sporednih čimbenika.

Uvoz, uvoz i samo uvoz!Kod većine vlasnika hrvatskih firmi dobit ćete odgovor na pitanje čime se bave: uvo-zom ovog ili onog. Tropski proizvodi nam stoje cijele zime na raspolaganju. Dostupno nam je grožđe iz Čilea, jagode iz Izraela, krumpir iz Španjolske, češnjak iz Kine, a tu je i različito biološki uzgojeno povrće i voće. Ove godine zbog problema u Purisu uve-zli smo 50 tisuća purica. Uvozimo mlijeko, stare krpe, pa čak i koprive! Orijentacija prema radu preskup nam je pojam. Nije bi-tan put, nego cilj. Loša pravna regulativa s mnogo sporednih čimbenika nije dala samo loše stanje, već i političku ekonomiju ne-sigurnosti. „Fleksibilnost tržišta rada“ post-ala je univerzalna parola. Manuel Castellis (španjolski sociolog koji se bavi istraživanjem informatike, komunikacije, globalizacije i njihovog utjecaja na društvo) novi ob-lik kapitalizma - informacijski kapitalizam vidi kao napuštanje masovne zaposlenosti koja je bila značajka sredine 20. stoljeća.

Nije sve, nije sve tako sivoU posljednje dvije godine uvoz vode u Hrvatskoj pao je za više od trećine. Go-dine 2011. prema izdanim koncesijama u Hrvatskoj se moglo crpiti 1,25 milijuna m3, a iskorištavala se tek polovica, dok je 2012.godina bila nešto dinamičnija i bolja. Rastuća svjetska populacija te sve manje izvora pitke vode mogli bi pokrenuti lavinu nasilja i političkih sukoba u ne tako dalekoj budućnosti. O ozbiljnosti situacije

svjedoče i reakcije najvećih svjetskih sila koje probleme s vodom svrstavaju rame uz rame s najvećim prijetnjama i problemima današnjice. Vodeći dvojac u proizvodnji vode su Agrokor i Podravka, slijede ih man-je domaće tvrtke Naturalis (voda Cetina) i Sveti Rok. Hrvati najviše piju vodu domaćih tvrtki, a država je do sada izdala oko 30 koncesija za crpljenje i prodaju. Naša zem-lja je treća po vodnom bogatstvu u Europi, no na proizvodnju vode još uvijek se ne gleda kao na posao budućnosti.

Voda iz javnog vodovoda ili boce?Uzrok sve većoj potražnji flaširane vode je rastuća industrijalizacija koja uzrokuje opadanje kvalitete vode. U SAD-u flaširanu vodu piju zbog straha od loše kvalitete vode iz slavine, dok u Francuskoj piju vodu iz boce zbog toga što im voda iz vodovoda ima loš okus. Interes za vodom je u kon-stantnom porastu. Prema podacima UN-a u zadnjih sto godina potrošnja pitke vode razvija se po stopi dva puta većoj od stope

Prema podacima UN-a,unazad 100g potrošnja pitke vode razvija se po stopi dva puta većoj od stope

rasta populacije.

89/18 | 05/201312

GOSPODARSTVO

rasta populacije. To znači da će se u idućih 20 godina potreba za vodom povećati 650 posto. Procjenjujući razna tržišta, prodaja flaširane vode širom svijeta godišnje donosi između 50 i 100 milijardi dolara, s time da se tržište širi. Čak i tamo gdje je voda iz vodovoda ispravna za piće, postoji rastuća potražnja za vodom iz boca. Najvećim potrošačima flaširane vode smatraju se Amerika, Brazil, Libanon, Ujedinjeni Arapski Emirati, Meksiko, Kina, Njemačka i Italija. U Europi najviše flaširane vode popiju Tali-jani (1891 litru godišnje), dok u prosjeku svaki Europljanin popije 112 litara vode iz boce godišnje. Prosječna potrošnja raste oko sedam posto godišnje. Jedna od os-novnih pretpostavki budućeg održivog raz-voja i napretka leži u osiguravanju sigurne i pouzdane opskrbe vodom. Upravo u tome leži glavni razlog tzv. komoditizacije vode kojom ona postaje strateški proizvod poput

nafte, zlata, srebra itd. te kao takva idealna investicijska prilika.

Hrvatske vodePo aktualnom hrvatskom zakonodavs-tvu voda se tretira kao opće dobro i uživa posebnu zaštitu. Kriteriji i prioriteti uprav-ljanja vodama utvrđuju se na državnoj razini s ciljem zaštite okoliša i ostvarivanja općeg gospodarskog i održivog razvoja. To se ujedno i odnosi na nemogućnost privati-zacije vodnog bogatstva. Zalihe prirodne vode ne mogu postati privatno vlasništvo. Na našem području dominira Agrokor sa Jamnicom i Janom. Njihov udio na tržištu je oko 40%. Slijede ih Studena (Podravka), Sveti Rok, do prije dvije godine Unique (Badel 1862), koji je bio lider u prodaji vode u galonima (19,5 litara). Prodaja vode u ga-lonima postala je u vrlo kratkom razdoblju jedan od najvećih rastućih biznisa u Hrvat-

skoj. Prema prvom izvješću o vodnim zali-hama u svijetu koje je izradio UNESCO, a obuhvaća 188 zemalja svijeta, Hrvatska se nalazi na visokom trećem mjestu u Europi s 32.828 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku. Osim toga, Hrvat-ska je među rijetkim zemljama koje svojim građanima sustavom javne vodoopskrbe jamče i osiguravaju pitku vodu. Glavna raz-lika između izvorske vode, koja se dijeli na stolnu vodu (distribuira se u tzv. coolerima) te na vodu u boci, i vode iz vodovoda je u mikrobiološkom onečišćenju. U Hrvatskoj je razlika vrlo mala, dok kod mnogih svjetskih zemalja na prvu se može osjetiti ogromna razlika između flaširane vode i vode iz sla-vine. Prema izdanim koncesijama Hrvatska bi mogla podnijeti da se crpi 1,25 milijuna m3 vode. Za sada iskorištavamo polovicu od odobrenog, tj. 635 tisuća m3 vode. Među koncesionarima najjača je Jamnica s odobrenjem za vađenje oko 200 tisuća m3 mineralnih i izvorskih voda, a slijedi ih Prima sa 120 tisuća te Podravka sa 100 tisuća m3. Da izvorska voda postaje sve unosniji biznis, svjedoče i podaci o broju izdanih koncesija za crpljenje u komerci-jalne svrhe. Prema najnovijim podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, do-sad je u Hrvatskoj izdano preko 20 konc-esija za korištenje vode radi prodaje pitke vode na tržištu. Voda je profitabilan biznis i smatra se da će u budućnosti imati daleko bolju perspektivu od proizvodnje jakih al-koholnih pića. Hrvatsko tržište došlo je do zasićenosti ponudom flaširane vode pa će mnogi proizvođači morati tražiti izlaz u izvozu, naročito u nama susjedne zemlje. Govoreći o izvozu - Jamnica je svoju vodu izvezla u SAD i uspješno je promovirala u New Yorku, a Badel 1862 svoju je izvor-sku vodu Unique izvozio u arapske zem-lje i postao sponzor relija Pariz – Dakar. Samo treba slijediti ovakve primjere. Iako flaširana voda nije rješenje za sve ljude koji nemaju siguran pristup vodi, flaširana voda definitivno predstavlja obećavajuću inves-ticijsku priču.

Helena DEJANOVIĆ ŠKVARIĆ

Voda je profitabilan biznis i smatra se da će u budućnosti imati daleko bolju perspektivu od

proizvodnje jakih alkoholnih pića.

Hrvatsko tržište došlo je do zasićenosti ponudom flaširane vode pa će mnogi proizvođači morati tražiti

izlaz u izvozu, naročito u nama susjedne zemlje.

88/17 | 12/2012 13

GOSPODARSTVO

INTERVJU: PROF. DR. SC. VELIMIR SRIĆA

„KADA PODOBNE ZAMIJENIMO SPOSOBNIMA”S profesorom Velimirom Srićom u udob-nosti kabineta A512 na Ekonomskom fakultetu razgovarali smo o problemima koji opterećuju Hrvatsku, ali i Europu, kako im pristupiti i što očekivati.

Velimir Srića je diplomirao je na Ekonom-skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te mag-istrirao i doktorirao informacijske znanosti na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na istom sveučilištu dok je MBA diplomu stekao u New Yorku. Direktor Zavoda za informatiku Hrvatske (1984-1986), ministar znanosti, tehnologije i informatike i član vlade SRH (1986-1990), urednik raznih informatičkih časopisa (Informatika; 1984-1990, ‘Library Quarterly’), voditelj Radne skupine pred-sjednika Mesića za izradu prijedloga strate-gije informatizacije Hrvatske (2000-2001), član raznih udruženja i konzultant u nekoliko domaćih i inozemnih poduzeća te autor 51 knjige kao i 250 objavljenih znanstvenih i stručnih radova na nekoliko jezika samo su neke od stavki Srićinog bogatog životopisa. Trenutno je u zvanju redovnog profesora na Ekonomskom fakultetu.

Manager: Rejting smeće, nezaposlenost raste- kako izaći iz krize?„Ključno pitanje je globalno okruženje i tu je mnoštvo različitih stavova. Citirao bih Jef-freya Sachsa koji smatra kako će ova kriza trajati cijelu generaciju, a ne samo nekoliko godina koliko tvrde političari. Cijeli se gosp-odarski model na kojem se svijet temelji istrošio, prije svega financijski sektor koji nije u službi razvoja gospodarstva, već napuhu-je gospodarski balon, a uz to je i stvorio sustav vrijednosti uz koji idu gramzljivost, bespoštedna borba za profitom te zanemari-vanje društvene odgovornosti. S druge strane su oni koji tvrde da je to samo još jed-na oscilacija u kretanju kapitalizma. Hrvatska kriza nije uzrokovana samo događanjima u svijetu, već ima temelje od ranije. Dva su ra-zloga - jedan je potpuni manjak vizije (jedina trenutna vizija je ući u Europsku uniju, a to će jednog dana ostvariti i Kosovo i Srbija i ostali, samo je pitanje vremena), a drugi je naša nespremnost na bilo kakve dublje strukturne reforme. Tu je još i rak-rana hr-

vatskih političara da gledaju isključivo vlas-titi interes na idućim izborima umjesto šire slike. Sređivanje stanja bez vizije jalov je posao. Ljudi moraju znati čemu odricanje jer su bez tog svjetla na kraju tunela sve akcije kao da režete granu na kojoj sjedite. Vlada je započela loše već Planom 21 koji je samo lista lijepih želja. Taj određeni manjak pameti i dobrih ideja postaje bumerang, što ga dalje bacite, to je opasnije kad vam se vrati u glavu.“Manager: Kako bi se moglo potaknuti mlade na djelovanje?„Aforizam da se čovjek probija dok je mlad, a kasnije pazi da se mladi ne pro-biju karakterističan je za hrvatsko društvo. Mladi i tržišna Hrvatska, ali i umirovljenici, plaćaju najveći danak u sadašnjoj situaciji. Mladi zato jer žive u zemlji koja, zbog man-jka vizije, ima i manjak perspektive te sustav vrijednosti koji je poremećen (gdje sve više ljudi želi živjeti od rente, monopola, stečajnih i ostvarenih prava umjesto od rada jedne tržišne ekonomije poduzetničkog društva). S druge strane, stanovništvo Hrvatske nije

previše voljno raditi - svega 53-54 posto radno sposobnih uopće traži posao. S treće strane imamo hrpu neopravdanih privilegija. Uspješna društva su ona u kojima se uspijeva zbog sposobnosti i kvalitete, a ne političkih ili drugih kriterija. Mladi teže dobivaju posao jer se traži radno iskustvo koje ne mogu steći, a pitanje je i koliko dobro obrazovanje primaju. Ne mislim da je sustav zakazao samo iz ra-zloga lošeg omjera (previše društvenjaka, a premalo elektrotehničara i inženjera), već i način razmišljanja nije primjeren potrebama od nas pojam poduzetnika nešto negativ-no, iako je pokretač razvoja svakog gosp-odarstva i da bi mladi, kao i drugdje u raz-vijenom svijetu, trebali imati priliku da svoju poduzetničku energiju i stečeno znanje stave na tržište neovisno o sustavu. Nevolja je što se kod nas gleda na državu kao na službenog poslodavca.“Manager: Koliko bi promjena obrazovnog sustava pomogla u suzbijanju sadašnje krize ili prevenciji neke buduće?„Od sto studenata koji se upišu na Sveučilište u Zagrebu, 35 ikad diplomira, 7 diplomira u

“Uspješna društva su ona u kojima se uspijeva zbog sposobnosti i kvalitete, a ne

političkih ili drugih kriterija.”

88/17 | 12/201214

GOSPODARSTVO

roku, a ostali su škart jer troše resurse in-stitucije i snižavaju kvalitetu rada. Kada predajem u SAD-u, od mojih sto studenata koji se upišu u generaciji, 99 ih diplomira u roku, a onog jednog vjerojatno je pregazio auto. Znanje je najvrjedniji resurs za napre-dovanje i upravo u njega treba ulagati. Taj proces također nema svoju viziju, mehanički umjesto suštinski se priklanjalo europskim standardima te nismo radili reformu obrazo-vanja koja bi, zajedno s vizijom, usmjeravala energiju u određenom pravcu. Tu je još i manjak financiranja te pogrešan sustav vri-jednosti. Obrazovne utopije jesu ostvarive, ali na duži rok. Nešto slično sam imao prilike vidjeti u Singapuru, Finskoj, Dubaiju i tako dalje s obzirom da sam gostujući profesor u raznim zemljama. Mogu reći da su ti procesi shvaćeni puno ozbiljnije - žele li dugoročni rast, one prije svega obrazovanje i razvoj ljudskog resursa smatraju primarnom inves-ticijom.“Manager: Koliko je, po Vašem mišljenju, Hrvatska spremna za ulazak u EU?„Hrvatska istovremeno ima i sreću i nesreću što sama ulazi u EU. Kao 28. članica dobila je stroga pravila kao nitko do sada. Možemo se šaliti da ulazimo po pravilima Lige prvaka dok su ostali ušli po pravilima Kupa UEFA-e. Susjedna nam Slovenija je puno toga obećala, a nije ispunila niti približno, tu su još i Rumunjska, Bugarska pa čak i Poljska. S jedne strane je to pozitivno jer smo natjerani na dublje reforme koje su većinom završile na nekim birokratskim zahvatima. A s druge strane je to nesreća što vas, kada ste sami, mjere drugačije. Bila Hrvatska u EU ili izvan, najviše će uspjeha imati ovisno o vlastitoj viziji kao i strategijama te ciljevima. Europa je pomogla utoliko da ubrza određene pro-cese, a s druge strane neki od tih procesa su pogrešni iz razloga što je EU jedna ve-

lika birokracija. Unija je jedno veliko tržište i sve njene oscilacije djelovat će na nas, već i sada djeluju. Uzmemo ili u obzir sve plus-ove i minuse, mislim da pozitivna strana ipak preteže, unatoč krizi koju sada proživljava. Volim se šaliti da su sva udruženja u kojima je Hrvatska do sada bila propala pa tako ni EU nema prevelike šanse.“Manager: Prošlo je više od 20 godina od izdavanja ‘Od krize do vizije’ i dvije godine od ‘Hrvatska 2020.’ - vidite li ikakve promjene o tom pitanju? „Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nije uspjela iskoristiti svoje bogate resurse. Većina od 35 milijardi eura bile su brown-field investicije u Inu, Telekom i tako dalje. S druge strane 47 posto odličnih šuma nije iskorišteno kao resurs, cijela obala, Sla-vonija koja može hraniti trećinu Europe, 90 posto poticaja ide na osposobljavanje tri najveća bolesnika u sustavu - brodograd-nju, željeznice i poljoprivredu. Prisutan je

i potpuni manjak vizije. Tu je još i manjak sposobne vlasti unatrag 20 godina. Uspored-be radi - iz bivše države naslijeđen je dug manji od 3.5 milijardi eura, a sada je 46-47 milijardi, industrijska proizvodnja je na razini 70 posto predratne Hrvatske i tako dalje. Pišući ‘Hrvatska 2020.’ bio sam optimističan jer se predsjednik Republike ponudio napi-sati predgovor i mislio sam da će prijedlozi prožeti političke strukture. Shvatio sam da je politika okruženje bez ideala i da većina političara, uz časne iznimke, ima ambicije rješavati vlastite probleme umjesto državnih. Neku dalju budućnost vidim u tehničkoj vladi i monetarnom fondu koji ćemo morati zvati jer postojeći politički procesi nisu u stanju provesti potrebne reforme. Kada stvorimo društvo u kojem će se podobni zamijeniti sposobnima, možemo očekivati zaokret, ali tomu nismo blizu.“

Daria AREŽINA

89/18 | 05/2013 15

“Mladi i tržišna Hrvatska, ali i umirovljenici, plaćaju najveći danak u sadašnjoj situaciji.”

GOSPODARSTVO

NOVE METODA MJERENJA U TURIZMU

Turistička satelitska bilanca 2013.Model satelitske bilance turizma temelj-ni je pokazatelj utjecaja turizma na raz-voj ukupnog gospodarstva koji služi kao osnova za definiranje daljnje strategije u razvoju turizma i gospodarstva uopće. Što sadrži?Tu metodu postavila je koncem 80-ih i početkom 90-ih Svjetska turistička organi-zacija (WTO), a koristi se u više od 160 ze-malja. Satelitska bilanca tako sadrži tekuću turističku potrošnju kao izdvojeni (satelitski) dio osobne potrošnje i turističke investicije kao posebni (satelitski) dio ukupne vrijed-nosti investicija. Turistička bilanca trebala bi se temeljiti na pouzdanim statističkim izvorima kojima bi trebali biti obuhvaćeni svi posjetitelji i pružatelji usluga. Podaci bi trebali biti konzistentni, prikazani unutar makroekonomskog okvira i prepoznatljivi na međunarodnoj razini.

Što (ne)uključuje turističkapotrošnja u Hrvatskoj?Učinci turizma zadiru u brojna područja ekonomije, a kompleksnost takvog frag-mentiranog sustava stvara teškoće u

procjeni pravih efekata na ekonomiju. Svjetska turistička organizacija turističku potrošnju definira kao skup svih oblika potrošnje koji se u destinaciji ostvare zbog turista i njihovih potreba. Definicija uključuje i investicijsku i javnu potrošnju. U prilog tomu, važno je istaknuti neke od brojnih učinaka turističke potrošnje. Vjero-jatno najvažniji učinak je multipliciranje inicijalne vrijednosti potrošenih sredstava turista, zatim prijeko potrebna funkcija zapošljavanja, stvaranje potrebe za pokre-tanjem nove i povećanjem postojeće po-nude u proizvodnji i pružanju usluga, pret-varanje neprivrednih resursa u privredne uključivanjem u turističku ponudu, funkcija poticanja međunarodne razmjene dobara, redistribucija investicijskog kapitala, stabi-lizacija financijskog sustava i sl. Međutim, nedostatku kredibiliteta podacima iz područja turizma pridonosi neizbježna siva ekonomija koja prema nekim svjetskim

procjenama u Hrvatskoj doseže 30 posto, dok u većini turistički razvijenih zemalja ta brojka ne prelazi deset posto. Postavlja se pitanje mogu li se na takvim temeljima don-ositi prikladne mjere potrebne za potpuno iskorištavanje pozitivnih učinaka turizma?

Pouzdanost podatakaNa pitanje koliko iznosi profit od turizma u RH također nije moguće dati jasan i jednoznačan odgovor. Provođenje sof-isticiranog modela kao što je turistička bi-lanca u Hrvatskoj je do sada sprječavala konzistentnost statističkih istraživanja, pri-kupljanje statističko-dokumentacijske os-nove, već spomenuta siva ekonomija i man-jkavost analitičkih službi. Hrvatska narodna banka posljednjih 14 godina prihode u turizmu izračunava kombinacijom poda-taka MUP-a i Državnog zavoda za statis-tiku o broju domaćih i stranih putnika i os-tvarenih noćenja te anketiranja putnika na graničnim prijelazima. Prema dosadašnjoj metodi, prihodi od turizma u prvih devet mjeseci 2012. godine iznosili su 6,27 mili-jardi eura ili značajnih 19,3 posto ukupnog BDP-a, dok udio turizma na svjetskoj razini iznosi oko deset posto. Satelitskom bi se bilancom prema nekim procjenama udio turizma penjao iznad 20 posto BDP-a, ali i daleko iznad naznačenih oko 6,3 milijarde eura.

Satelitska bilanca 2013.Možemo reći da su u državi koja svoj najveći prihod gradi na turizmu prethodno iskazani podaci dobiveni na osnovi sadašnjih me-todologija nedostatni za donošenje novih razvojnih strategija. Provedba turističke satelitske bilance najavljena u 2013. godini trebala bi rezultirati projekcijom Hrvatske kao zemlje u kojoj je turizam doista jedno od strateških opredjeljenja i način života. Lidija MARKLJUŠAJ

89/18 | 05/201316

Satelitska bilanca sadrži tekuću turističku potrošnju kao izdvojeni (satelitski) dio osobne potrošnje i

turističke investicije kao posebni (satelitski) dio ukupne vrijednosti investicija.

Siva ekonomija prema nekim svjetskim procjenama u Hrvatskoj doseže 30 posto.

GOSPODARSTVO

AZIJSKA ŠVICARSKA

Singapur postaje ozbiljan konkurent ZapaduAzijski dragulj, Singapur, intrigan-tan je spoj zapadne modernosti i azi-jske kulture. Zemlja iz kategorije tzv. “istočnoazijskih tigrova”, naziva koji podrazumijeva brzorastuće ekonomije azijskog kontinenta, trenutno za mnoge predstavlja obećanu zemlju. Razlog tomu krije se u velikim mogućnostima koje pružaju posao, obrazovanje, kvaliteta života, turističke pogodnosti i odmor.

Ekonomski pokazateljiOvaj je otočni grad-država već neko vri-jeme među 20 najbolje rangiranih zem-alja svijeta kad je u pitanju bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku. Trenutno on iznosi 56 522 američka dolara. Singapur je drugi u azijsko-pacifičkoj regiji, odmah iza Hong Konga, a ispred Australije, Novog Zelanda i Japana. Ekonomski rast 2012. godine kreće se u rasponu od jedan do tri posto. Iako javni dug premašuje 120 posto BDP-a, zemlja se zadužuje i to isključivo kako bi financirala investicijske projekte, a povrati na iste su više nego dovoljni za pov-rat dugovanja. Stopa nezaposlenosti među najnižima je u svijetu i 2012. se kreće oko

dva posto. Inflacija je pod kontrolom s obzi-rom na poprilično izazovno okruženje. Pre-ma indeksu potrošačkih cijena (CPI - Con-sumer Price Index) trenutno je na razini od 2,8 posto što upućuje na relativno stabilne cijene u zemlji.

GospodarstvoVeliki gospodarski rast zemlja može zah-valiti kvalitetnoj politici baziranoj na iz-vozu vlastitih proizvoda u industrijalizirane zemlje te velikim povratima na ulaganje u intelektualni kapital - obrazovanje ljudi. Singapur je postao svojevrsni simbol us-pjeha poznat po jeftinom uvozu sirovina i skupom izvozu gotovih proizvoda. Veliki je proizvođač elektronskih dijelova i kemi-jskih proizvoda. Najzastupljenije djelatnosti su trgovina i pomorstvo, a zbog važnog geostrateškog položaja popularno se naziva i “Azijskim Gibraltarom”. Uz kineski Shang-hai i Shenzhen te Hong Kong, smatra se najvećom svjetskom kontejnerskom lukom s prometom koji godišnje premašuje 30 000 TEU-a (Twenty-foot Equivalent Unit - kon-tejnerski kapacitet broda mjeren u 20-sto-pnim ekvivalentnim jedinicama). Transport-ni sustav je učinkovit, siguran i precizan.

Najvažniji trgovinski partneri su Malezija, Sjedinjene Američke Države, Indonezija, Kina i Japan. Razvijena brodogradnja, tek-stilna i prehrambena industrija jamstvo su svijetle perspektive. Vlada provodi jake antikorupcijske mjere kojima sprječava i smanjuje kriminalne radnje na minimalnu razinu. Mjere se već godinama pokazuju izrazito djelotvornima te zemlja slovi kao sigurna i stabilna. Singapur ima otvorenu i konkurentnu ekonomiju. Glede pogodnosti za domaća poduzeća, nema uvoznih carina, a da vlada pravednost svjedoči činjenica da se i domaća i strana poduzeća tretiraju jednako i u skladu sa zakonom. Financijski sektor je razvijen i konkurentan, a uključuje 120 banaka od čega je čak 114 u stranom vlasništvu i kojima tržišni udio konstantno raste u posljednje vrijeme. Čvrsta tradicija otvorenosti globalnoj trgovini i investicija-ma stimulira gospodarstvo i olakšava pro-tok novca. Vjeruje se da je privatni sektor izvor uspjeha singapurskog gospodarstva.

Povijesni usponNakon stjecanja statusa suverene, demokratske i nezavisne države 1965. go-dine, uslijedio je streloviti uspon u svim sferama gospodarstva. Početna industrijali-zacija uz privatizaciju i porast proizvodnje bili su dobar temelj za nastavak političkih reformi. Pravi ekonomski procvat zbio se 80-ih godina dvadesetog stoljeća kada

89/18 | 05/201318

Stopa nezaposlenosti je među najnižima u svijetu i

2012. se kretala oko dva posto.

Najzastupljenije djelatnosti su trgovina i pomorstvo, a zbog važnog geostrateškog položaja popularno

se naziva i “Azijskim Gibraltarom”.

GOSPODARSTVO

je dobio epitet “istočnoazijskog tigra” (uz Indoneziju, Maleziju i Tajland). Značajna ulaganja u domaću industriju ponajprije iz SAD-a i Japana, rezultirala su stvaranjem pravog kapitalističkog društva u tom dijelu Azije. Krajem 90-ih godina takav sustav je bio uzdrman financijskom krizom koja je usporila rast, ali se zemlja uskoro vratila na stare staze. Danas se njihov rast prvenst-veno tumači velikim ulaganjem u obrazo-vanje i informatizaciju. Nacionalni simbol - biljka orhideja - pravi je metaforički prikaz aspiracije zemlje da neprestano napreduje u svim segmentima života. Cilj je stvoriti društvo znanja i upravo zato je veliki nagla-sak stavljen na obrazovanje ljudi. Tako bi zemlja imala kvalitetne temelje za budući rast i konkurentnost na globalnom tržištu.

Porezna politika - magnet za ulagačeGlede poreznih opterećenja, aktualna stopa poreza na dohodak je progresivna te se kreće od 0 do 17 posto, ovisno o veličini prihoda. Stopa poreza na dobit konstant-no se smanjuje kako bi se privukli strani ulagači i trenutno gornja granica iznosi 17 posto. Ostali porezi uključuju “Goods and Service Tax” (GST) sličan hrvatskom porezu na dodanu vrijednost (PDV), koji trenutno iznosi sedam posto i porez na im-ovinu od četiri posto. Ono što je zanimljivo jest činjenica da Singapur ima nultu stopu poreza na kapitalni dobitak te se zato sma-tra poreznom oazom. Za pokretanje posla potrebna su svega tri dana zahvaljujući smanjenoj birokraciji i modernijem pristu-pu.

Demografski trendoviSingapur je poslije kineskog Macaa i kneževine Monaca najgušće naseljena država na svijetu (7315/km2). Populacija Singapura kontinuirano raste iz razloga što se povećava broj doseljenika. Statistički gledano, broj stanovnika zemlje se u pe-riodu od 2002. do 2012. povećao za jedan milijun te trenutno ima 5,26 milijuna stanovnika. Čak 74 posto etničke struk-ture čine dominantni Kinezi, slijede Malajci, Indijci i ostali gastarbajteri iz svih krajeva svijeta. Četiri su službena jezika (engleski, kineski, malajski i tamilski), a najviše se go-vori engleski ili tzv. singlish - kombinacija kineskog slenga i engleskog jezika.

AsocijacijeOdličan način upoznavanja azijske kulture i načina života jest upravo odlazak u ovu zemlju. Glavni grad, poznat kao “grad la-

vova” (malajski Singapura) ili “grad vr-tova” (Garden City, zbog mnoštva zele-nih površina, vrtova i parkova) obilježava pregršt blještavih nebodera, malajske džamije, hinduistički hramovi i brojni trgovački centri. On je trgovačko i turističko središte, a s preko 600 brodskih linija čini jednu od najprometnijih luka svijeta. Zbog strogih pravila ponašanja i oštrih sankcija za nepoštivanje istih, Singapur popularno zovu i “Disneylandom sa smrtnom kaznom”. Glavni grad znan je i kao najčišći grad na svijetu. Vlada je uvela drakonske kazne za svako narušavanje čistoće, javnog reda i mira. Primjenjuju se novčane i zatvorske kazne za blaže slučajeve (npr. bacanje smeća, crtanje grafita i sl.), a za ekstremne (npr. otmice, ubojstva i sl.) smrtne kazne.

OčekivanjaSingapur je izrastao u pravo investicijsko središte jugoistočne Azije pokazavši se kao odlično mjesto za poslovne ljude i poduzeća iz svih dijelova svijeta. Tomu u prilog idu mala administrativna ograničenja, povoljne zakonske regulative i niske porezne stope. Prema procjenama, upravo se Singapur smatra najvećim potencijalom, ne samo u Aziji, već i u ostatku svijeta. Možemo reći da mu se s razlogom daju najveće šanse da do 2050. godine postane najbogatija zem-lja svijeta mjereno BDP-om po stanovniku.

Tomislav KOROTAJ

Cilj je stvoriti društvo znanja i upravo zato je veliki naglasak stavljen na obrazovanje ljudi.

89/18 | 05/2013 19

Singapur je izrastao u pravo investicijsko središte jugoistočne Azije pokazavši se kao odlično mjesto za

poslovne ljude i poduzeća iz svih dijelova svijeta.

GOSPODARSTVO

„POREZ NA BOGATE“

Francois Hollande, moderni Robin Hood?Kako je francuski predsjednik uveo porez od 75 posto svima onima koji ima-ju prihode veće od milijun dolara i kakve koristi točno Francuska ima od toga?

Porez od 75 posto na sve prihode veće od milijun eura na prvi se pogled čini kao lijepa gesta za itekako socijalno osjetljivu Fran-cusku, no koliko će koristi imati država od tog poreza i koja se zamka i opasnost kriju u istom? Francuski parlament je podržao zakon o uvođenju tog poreza i samim time direktno napao najbogatije Francuze pod izlikom da svi trebaju sudjelovati u obno-vi francuskog gospodarstva, kao što je u predizbornim govorima i obećao predsjed-nik Hollande. Parlament je prihvatio nacrt zakona, no uslijedila je tužba na Ustavnom sudu koji je navedeni prijedlog zakona pro-glasio nezakonitim. Isto nije bilo dovoljno da Hollande odustane od svog nauma te je u novogodišnjem obraćanju Francuzima ponovno obećao da će zakon biti preformu-liran kako bi zakonski bio prihvatljiv. Postav-lja se pitanje zašto Hollande ne odustaje od ovog zakona. Vjerojatno zato što mu je up-ravo ta ideja osigurala veliki dio glasova na

izborima i odustajanje od „obećanja“ dove-lo bi do gubitka podrške onih koji su glasali za njega i koji čine većinu glasačkog tijela. Tko su zapravo osobe koje će pogoditi ovaj zakon ako bude izglasan? Radi se zapravo o malom broju ljudi kada se uzme u obzir da Francuska prema popisu stanovništva iz 2007. ima preko 61,5 milijuna stanovnika. Broj pojedinaca koje bi obuhvatio ovaj zakon iznosi „malih“ 1500 pojedinaca. Svakako je bilo i za očekivati da oni nisu sretni s novim zakonom te je poznati francuski odvjetnik Jean Phillipe Delsol imao upite brojnih bo-gatih klijenata o temi kako izbjeći porez te su mu se mnogi povjerili da kao opciju vide i emigraciju iz Francuske. Politika novog predsjednika, koji se zalaže za ravnopravnu raspodjelu poreza, više ne odgovara boga-tima za razliku od politike bivšeg predsjed-nika Sarkozyja za kojeg se smatralo da je povezan s upravo tom klasom koju bi sad taj porez najviše „pogodio“, što i potvrđuje zakon o maksimalnih 50 posto poreza koje je on svojevremeno bio postavio. Hollande obveznike svog „superporeza“, kako ga nazivaju strani mediji, poziva na patrioti-zam i alat kojim oni mogu pomoći posrnu-

lom francuskom gospodarstvu, no druga strana smatra kako oni već čine dovoljno za francusko gospodarstvo i da bi taj za-kon bio kontraproduktivan i zaustavio rast. Pitanje je hoće li se Hollandu isplatiti ući u koštac s tako velikim „igračima“ i tvrt-kama koje imaju velike doprinose gosp-odarstvu radi „samo“ 210 milijuna eura, koliko se predviđa da bi mogao biti priljev u proračun. Hoće li porez ikada zaživjeti ovisi o tome kako će ga pripremiti i hoće li možda ovaj put uspjeti uvjeriti i oporbu u svoju ideju, a to ćemo vidjeti u, kako Hol-lande kaže, presudnoj 2013. godini. Uspije li u svom naumu postavlja se pitanje hoće li ga ponovno proglasiti nezakonitim. Jedi-na stvar koja je trenutno sigurna jest da i sama pomisao na postojanje takvog poreza bogatim Francuzima izaziva nelagodu te da se sve veći broj istih priprema na od-lazak iz svoje zemlje u zemlje koje su sk-lonije bogatašima te da se oni koji već žive u inozemstvu sigurno neće vratiti na tako „neplodno tlo“. Hoće li ova priča ostati jed-na u nizu predizbornih obećanja kojom se želi pridobiti većina birača ili stvarno dobra ideja jednog političara koji vjeruje u patri-otizam, pokazat će narednih 365 dana. Na-dajmo se da francuski moderni Robin Hood neće radi vlastite ideje i ega baciti najveću zemlju EU-e u još veći ponor samo kako bi održao obećanje.

Ivica JELIČIĆ

89/18 | 05/201320

Nadajmo se da francuski moderni Robin Hood neće radi vlastite ideje i ega baciti najveću zemlju EU-e u

još veći ponor samo kako bi održao obećanje.

GOSPODARSTVO

89/18 | 05/2013 21

ŠTO JE DONIO XV. KONGRES HOTELIJERA?

Kreativno hotelijerstvoKongres hotelijera je skup koji se ti-jekom godina profilirao kao središnje mjesto razmjene znanja i iskustva u struci te ga se s pravom može svrstati među najznačajnije i najdugovječnije stručne turističke skupove u Republici Hrvatskoj.

Godina velikih postignućaKongres 2012. godine posebno je značajan za hotelijere u Hrvatskoj jer se događa u godini u kojoj se obilježava 20. godišnjica osnivanja nacionalne Udruge hotelijera. Unutar dvodnevnog kongresa raspravljalo se i o brojnim drugim aktualnim temama kreativnog hotelijerstva uz predstavljanje projekata iz područja arhitekture, diza-jna, marketinga i oglašavanja s ciljem os-tvarivanja širih i raznovrsnijih poligona za provedbu osnovnih i dodatnih djelatnosti industrije kao i za dodatno generiranje profita kroz osmišljavanje i primjenu sasvim novih modula.

Aktualno stanje nacionalnoghotelijerstvaDr. sc. Neven Ivandić s Instituta za turizam na prvom je danu kongresa dočarao prikaz aktualnog stanja nacionalnog hotelijerstva

te iznio činjenice koje su obilježile preth-odne sezone i predviđanja za naredne se-zone. Turizam u Hrvatskoj i dalje bilježi poz-itivne promjene, naime u 2012. zabilježen je nastavak rasta od 2,6 posto u odnosu na prošlu sezonu te stabilan udio noćenja s 26 posto od ukupnog broja noćenja. Što se tiče sezonalnosti koja je dijagnosticirana kao najveći problem u sektoru turizma nije zabilježena promjena. U strukturi noćenja prema kategoriji zabilježeno je 113,3 tisuće ležajeva u 2012. što je porast od jedan pos-to u odnosu na 2011. Dr. Ivandić napomen-uo je da hrvatski turizam može generirati rast, ali da su Hrvatskoj potrebni kvalitetni mehanizmi za kontrolu glavnog plana i strategije turizama te da se kvaliteta mora temeljiti na znanju i vještinama zaposlenih koji su ključni nositelji kvalitete.

Glavni plan i strategija razvoja turizma RHGlavni strateški ciljevi razvoja turizma RH su održivi razvoj turizma, rast prosječne potrošnje i povećanje turističkih primitaka te uz njih bitni ali ne i manje važni ciljevi su obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i doživljaja, sustavno podizanje razine znanja, vještina i obrazo-

vanja turističkih djelatnika, stvaranje predu-vjeta za jačanje poduzetništva te učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija. Načini kojima se to nastoji ostvariti od 2012. do 2015. godine su u stvaranju institucionalnih pretpostavki deregulacijom i poticanjem poduzetništva, pripremom in-vesticijskih projekata te razvijanjem turiz-ma u okvirima dosadašnjeg razvojnog mod-ela. Od 2015. do 2020. godine planira se efektuiranje mjera poduzetih do 2015. go-dine, normalizacija poduzetih ulaganja, do-datno intenzivirati investicijsku aktivnost te omogućiti razvijanje turizma prema novom modelu koji uključuje uravnotežen rast, ve-liko i malo poduzetništvo, nove proizvode, kulturu kvalitete i izvrsnost te novi imidž RH koji uključuje više od sunca i mora.

Turizam u doba krize U domaćem gospodarstvu postoje znatne strukturne slabosti koje turizam privid-no smanjuje jer je najznačajnija izvozna djelatnost zemlje, istaknuo je na kon-gresu Zdeslav Šantić. U hotelijerstvu raste kvaliteta smještaja dok sezonalnost i dalje ostaje najveći problem, zato što je popun-jenost kapaciteta u ljetnim mjesecima pre-

Za sljedeću turističku sezonu predviđa se rast potražnje u pojedinim nišama poput nautičkog, z

dravstvenog, sportskog turizma i drugih.

GOSPODARSTVO

89/18 | 05/201322

ko 90 posto, dok se u zimskim javlja velika neiskorištenost kapaciteta što ima direktne učinke na okoliš. Šantić također ističe da Hr-vatska treba iskoristiti svoje komparativne prednosti u doba krize kao što su smještaj niže kategorije i niže cijene te treba postati autodestinacija. Uz sezonalnost u Hrvatskoj veliki je problem nedostatak događaja koji bi potaknuli turiste na dolazak u Hrvatsku. Postoje samo događaji za turiste kada već stignu na destinaciju. Hrvatskom turizmu treba olakšati uvjete investiranja, oslo-boditi poduzetništvo i povući sredstva EU za obrazovanje zaposlenih kako bi postali konkurentniji, jer fiksni troškovi i dalje ras-tu, a cijene ugostiteljskih proizvoda i dalje nisu izjednačene s inozemnima.

Povezivanje arhitekture, dizajna i marketinga Na kongresu su predstavljeni najuspješniji primjeri iz prakse kada su u pitanju povezi-vanje arhitekture, dizajna i marketinga kroz hotelijerstvo. Činjenica da je u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina nastalo samo pet novih hotela od kojih je jedan, točnije Leone, os-vojio prestižne svjetske nagrade za dizajn i

arhitekturu, jasno pokazuje da se u hoteli-jerstvu veća pozornost posvećuje kvaliteti nego kvantiteti smještaja. Sučeljavanjem dizajnera, arhitekata, oglašavačke in-dustrije i hotelijera postalo je jasno da je najveći problem komunikacija, jer hotelijeri ne znaju što im sve dizajneri mogu ponu-diti, a dizajneri ne znaju kakve su želje i potrebe hotelijera. Marketinški stručnjaci s druge strane naglašavaju jačanje nacion-alnog identiteta i stvaranje suvenira s je-dinstvenom pričom kojima bi se promicao turizam cijele zemlje.

Maksimiziranje vrijednosti pojedinog gosta kroz CRMAnketa Infinitas grupe pokazala je poražavajuće rezultate zašto hrvatski ho-telijeri propuštaju priliku poboljšati poslo-vanje: 30 posto hotelijera reagira na početni interes posjetitelja dodatnom ko-munikacijom, 20 posto prikuplja podatke za daljnju komunikaciju s posjetiteljem, 30 posto ima relevantnu, personaliziranu komunikaciju nakon rezervacije ili nakon posjete, 20 posto pokušava zainteresirati posjetitelja za lokalne sadržaje i plasirati ih. Očito je da postoji velika šansa za maksi-malizacijom vrijednosti svakog (potencijal-nog) gosta. Strani turisti naviknuti su na sofisticirani marketing, za njih je marketing dio usluge, posebno u fazama donošenja odluke. Pametni brendovi stalno komu-niciraju s gostima jer su prepoznali važnost komunikacije i stalne prisutnosti. Vedran Gulin predstavio je prednosti jedne takve platforme koja nudi kompletno rješenje ili integraciju s postojećim sistemima, baze za profiliranje i segmentaciju korisnika, te za definiranje ponuda, optimizaciju ključnih faza u procesu, na primjer, sistema za rezervacije, za maksimiziranje konver-zacije i prihoda. Prema tome kada korisnik istražuje destinaciju treba pratiti njegove aktivnosti i ponuditi mu prijavu na brošuru

s jasnim pogodnostima, a ako korisnik reagira, automatski mu ponuditi personal-iziranu ili općenitu ponudu za destinaciju koju je gledao. Kod rezervacije bi uz pot-vrdu trebalo poslati informacije o dodatnim sadržajima i mogućim aktivnostima prema profilu, vodič za destinaciju i partnerske po-nude, ponuditi prednosti rezervacije dodat-nih sadržaja prije dolaska. Gost pri dolasku ima poseban tretman, ubrzan je postupak prijave, a djelatnici na recepciji gostu daju do znanja da ga poznaju, u sobi ga dočekuje personalizirani ‘’paket dobrodošlice’’. Za vri-jeme boravka u destinaciji aktivno se prate dojmovi gosta i upisuju u bazu kao i vrsta i količina potrošnje. Ovisno o konzumiranim sadržajima u destinaciji gostu se nudi per-sonalizirani ‘’incentive’’ (popust na treću konzumiranu večeru u restoranu). Prilikom odjave provodi se personalizirana anketa s obzirom na konzumirane sadržaje. Nakon nekoliko dana korisniku se šalje e-pošta sa zahvalom i NPS pitanjem. Kako bi se držao kontakt s gostom i potaknulo ga se na ponovni odabir hotela, periodično (npr. svaka 2 - 3 mjeseca) šaljemo mu sezonalne personalizirane ponude s povlasticama, a osim slanja ponuda putem društvenih mreža postajemo dio svakodnevice koris-nika.

Smart destinacija i kreativno hotelijerstvo Cijenjeni marketinški stručnjak Edvin Jur-kin ponudio je moguće odgovore na des-tinacijske izazove koje kreativno hoteli-jerstvo mora naći ako želi ostvariti svoje poslovne ciljeve. Kako bi uspjeli stvoriti

Činjenica da je u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina nastalo samo pet novih hotela, od kojih je jedan, točnije Leone, osvojio prestižne svjetske nagrade za arhitekturu, jasno

pokazuje da se u hotelijerstvu veća pozornost posvećuje kvaliteti nego kvantiteti smještaja.

GOSPODARSTVO

89/18 | 05/2013 23

smart destinaciju ona mora predstavljati ukupni identitet grada, područja, regije, zemlje, koja u sebi sadrži obećanje i nas-tojanje da se obećanje isporuči sukladno iskomuniciranom. Jurkin ističe kako je problem prvo u građanima i ambijentu u kojem djeluju. Ispitujući stav građana RH o Splitsko–dalmatinskoj županiji zanimljivo je kako većina njih (71,3 posto) iskazuje pozitivan stav prema toj županiji. Zanim-ljiv je podatak da u odnosu na ispitane

građane RH, građani Splitsko–dalmatin-ske županije o svojoj županiji imaju na-jmanje pozitivan stav. Hrvatska ima puno potencijala za razvoj smart destinacije i upotpunjavanje kreativne hotelijerske po-nude. Predviđanja za Splitsko-dalmatinsku županiju 2020. godine: prepoznata je kao jadranska regija koja je izuzetno kvalitetna i privlačna za rad i život na nacionalnoj, re-gionalnoj i međunarodnoj razini. Regija je poznata po svojim premium brendovima s posebnom zaštitnom markicom kao što su djevičanska maslinova ulja te vrhunska dalmatinska vina, koji uz napjeve dalmatin-skih klapa čine kult konobe, kluba dalmat-inske tradicije i džentlmenstva. Poseban naglasak se daje turizmu zdravog života odnosno turizmu drugog prebivališta (‘’Sec-ond residence tourism’’). Kako bi Dalmacija bila prepoznata kao destinacijski brend, odnosno nositelj ili ‘’cobranding’’, potrebno je stvoriti pozitivnu reputaciju na način da se stvori vizualni identitet, krovni slogan i zvučni identitet, osmisli knjiga komunikaci-

jskih standarda, uredi vlastita zajednica, in-terni odnosi i percepcija, te percepcija van-jske javnosti te tako da se više pozornosti posveti vanjskom oglašavanju, tradicional-nim medijskim kanalima, internetu kao on-line zajednici i društvenim mrežama te da se stvore poslovna i medijska savezništva te podržavajuće komunikacijske aktivnosti.

Investicije u hotelijerstvuPrema riječima prof. dr. sc. Zdenka Cerovića, glavna obilježja hrvatskog turističkog gosp-odarstva su: sezonalnost, nedovoljna iskorištenost, slaba konkurentnost i nedo-voljno resursa za razvoj. RH u 2011. go-dini brojila je ukupno 14.961 ugostiteljski objekt, 589 hotela i 176 obiteljskih hotela. Hrvatska je na dan 1. 9. 2012. raspolagala s ukupno 1,050.000 smještajnih kapacite-ta, od čega 18,57 posto čine hoteli i slični objekti za smještaj, 25,33 posto kampovi, 49,45 posto privatni smještaj te 6,69 posto ostali objekti za smještaj (od čega je nauti-ka 90.000). Struktura smještajnih kapacite-ta pokazuje veliki potencijal za generiranje velikih prihoda od turizma, no pravo pitanje je neiskorištenost tih kapaciteta u zimskim mjesecima. Razlozi lošije zauzetosti hrvat-skih hotela i naglašene sezonalnosti nazi-ru se u klimatskim čimbenicima, odnosno mogućnosti samo 90-dnevnog ugodnog kupanja, strukturi putovanja prema hrvat-skim destinacijama u kojoj je motiv puto-vanja u 82 posto slučajeva more i kupanje, percepciji da je Hrvatska zemlja za ljetni odmor, strukturi ponude zbog neadekvatne kvalitete, neadekvatnoj ponudi u strukturi destinacije turističke ponude, naglašenosti Hrvatske kao autodestinacije posebice u Is-tri i Kvarneru. Promjenom motiva i trendova putovanja Hrvatska se nije uklopila u sus-tav brzih promjena motiva putovanja.Za sljedeću turističku sezonu predviđa se rast potražnje u pojedinim nišama poput nautičkog, zdravstvenog, sportskog tu-rizma i drugih, a zaključci doneseni na na-vedenom kongresu zasigurno će pridonijeti stvaranju preduvjeta za rast i razvoj hoteli-jerstva odnosno cijelog turističkog sektora.

Martina SILADI

Turizam u Hrvatskoj i dalje bilježi pozitivne promjene, naime u 2012. zabilježen je nastavak rasta od 2,6 posto u odnosu na prošlu sezonu te stabilan udio

noćenja s 26 posto od ukupnog broja noćenja.

GOSPODARSTVO

Siva je ekonomija grana ekonomije koja se kreće na granici između legal-nosti poslovanja i ilegalnosti. No što je tu toliko privlačno da mnogi riskiraju i zarađuju upravo u toj sferi?

RazlikePrva i osnovna razliku između profitnih i ne-profitnih organizacija leži u cilju. Profitnim organizacijama cilj je poslovanjem ostvariti profit, dok je neprofitnoj organizaciji cilj za-dovoljavanje određenih općih i zajedničkih potreba. Drucker ističe da neprofitne or-ganizacije uvijek započinju s okolinom, okruženjem, zajednicom, korisnicima, one nisu poput biznisa koji započinje iznutra, sa samom organizacijom i financijskim rezul-tatima. Za razliku od profitnih organizacija gdje rade zaposlenici koji su motivirani plaćom i promocijom, kod neprofitnih or-ganizacija djeluju volonteri koji su motivi-rani potrebama čije ispunjenje nalaze u ne-profitnim organizacijama. Organizacije se razlikuju i po pitanju učinkovitosti. Prema Druckeru učinkovitost u biznisu mjeri se kao financijski uspjeh te rezultati izraženi kroz profit, marketinško motrište, inovacije

ili novčani tok lako se mogu izmjeriti i ne mogu se ignorirati, ali ističe da se rezultati neprofitne organizacije nalaze izvan nje kao što su: studenti, izliječeni pušači, zdrava djeca što dovodi do problema „nemjerljive“ učinkovitosti. Unatoč tomu neprofitne or-ganizacije trebaju biti učinkovite kao i prof-itne jer se njihovi rezultati vide u rješavanju konkretnih društvenih problema.

Prednosti neprofitnih organizacijaDrucker smatra da neprofitne organizacije imaju dva izuzetno jaka područja: strate-giju i učinkovitost uprave i ističe da biznis otkriva ono što neprofitne organizacije znaju, a to je važnost motivacije i produk-tivnosti stručnjaka. Također navodi da je ta-jna njihove prednosti upravo u neplaćanju poreza, radu volontera te korištenju novca iz dobrotvornih izvora za pokriće početnih troškova i kapitalnih ulaganja. Prednost se očituje i u suradnji s lokalnom upravom i samoupravom jer im to omogućuje prila-godbu rada i provedbu programa kojima odgovaraju na potrebe zajednice. Mnogi teoretičari menadžmenta neprofitnih or-ganizacija kao ključne prednosti navode:

usmjerenost na misiju, organizacijsku pre-danost i djelotvornost upravnih odbora, a profitne organizacije bi trebale preuzeti te prednosti i implementirati ih u svoju praksu.

Zajedničko djelovanjeNeprofitne organizacije postaju sve sličnije profitnim organizacijama po pitanju prim-jene brojnih metoda i alata jer je izvrsnost jedno od bitnih obilježja suvremenog poslo-vanja. Surađujući s profitnim organizaci-jama neprofitne osiguravaju financiranje te stvaraju širu mrežu djelovanja koja im omogućuje djelotvornije ispunjenje misije, a profitne svojim angažmanom u rješavanju društvenih problema izgrađuju svoj imidž u društvu. Profitne organizacije također prim-jenjuju dio rada neprofitnih organizacija jer se kod profitnih organizacija budi svijest o društvenoj odgovornost. Jedan od takvih primjera uspješne suradnje je DEBRA (Hr-vatsko društvo za buloznu epidermolizu) koje kao oblik financiranja djelatnosti udruge koristi neprofitno poduzetništvo. Suradnjom postižu podjednaku razinu pro-fesionalizma, izvrsnosti i kvalitete, ali se i međusobno nadopunjavaju što omogućava brži razvoj obaju strana, a time ostvaruju dobrobit cjelokupnom društvu.

Katarina VRANJIĆ

Profitne organizacije trebale bi preuzeti prednosti neprofitnih i implementirati ih u svoju praksu.

89/18 | 05/201324

Neprofitne organizacije uvijek započinju s

okolinom, okruženjem, zajednicom, korisnicima.

VRSTE ORGANIZACIJA

Profitne vs. neprofitne organizacije

GOSPODARSTVO

89/18 | 05/2013 25

LAVINA ZAHTJEVA ZA VRAĆANJEM ZLATA

Sjaj zlata u financijskoj kriziProcjenjuje se da trenutno u svijetu postoji oko 120 do 140 tisuća tona zlata koje su kroz ljudsku povijest izvađene iz zemlje i prerađene u upotrebljiv ob-lik. Zlato se može smatrati najboljim investicijskim instrumentom općenito, budući da ne postoji pravi odnos po-nude, potražnje i konzumacije kao kod drugih sirovina. Ono nije podložno ekonomskim, političkim ili društvenim krizama s obzirom da je cijena zlata otporna na sve utjecaje, pa i na inflac-iju. Upravo zato, mnogi investicijski stručnjaci i savjetnici preporučuju da se dio investicija, idealno 10 posto, drži u investicijskom zlatu.

Zlatne rezerve u trezorima središnjih banakaPrema podacima World gold council (WGC) objavljenim u listopadu 2012., zlatne rez-erve Sjedinjenih Američkih Država iznose 8.133 tone, što je oko 6 posto od ukupne količine ikad iskopanog zlata. Nakon Sjed-injenih Država, najveće zlatne rezerve im-aju Njemačka (3.395 tona), Italija (2.452 tone), Francuska (2.435 tona), Kina (1.054 tone) i Švicarska (1.040 tona). U regiji je po rezervama zlata vodeća Srbija, u čijoj se središnjoj banci nalazi 13,1 tona te Sloveni-ja koja u svojim rezervama čuva 3,2 tone zlata.

Za svaki slučajNjemačka Bundesbanka nedavno je tražila vraćanje dijela od 1.500 tona zlata pohran-jenih u američkim Federalnim rezerva-ma u New Yorku i svih 450 tona iz Fran-cuske banke u Parizu. Vrijednost ukupnih njemačkih rezervi zlata danas premašuje 144 milijarde eura. Povratak zlata također su tražile i Saudijska Arabija i Kina. Članice Europske Unije, između ostalih, prihvatile su, čini se, sugestije ekonomista da koriste zlato kao kolateral za državne obveznice kako bi očuvale prinose obveznica.

Hrvatska – europski EldoradoPodjelom imovine bivše SFRJ Hrvatska je naslijedila preko 14 tona zlata, tj. 28,49

posto sredstava bivše države na računima u BIS-u. Paradoksalno, velik dio zlatnih rez-ervi prodan je u godini kada je pokrenut gospodarski rast, a nezaposlenost počela drastično padati. Također, to je bila godina u kojoj su svjetski ekonomisti upozoravali da cijena zlata raste 10 posto na godinu i da će sigurno prijeći granicu od 1000 dolara za četiri do pet godina.

Cijena zlata do kolovoza 2008. godine skočila je s 200 na 700 dolara za uncu kada je počela kriza, a zatim nastavila rasti i do 1.800 dolara, 2012. godine. Sada iznosi oko 1.750 dolara. Hrvatska narodna banka je ostvarila minus od 41,7 milijardi dolara na ovoj transakciji s Međunarodnim mon-etarnim fondom. Prema podacima Mini-starstva gospodarstva, ukupan izvoz zlata 2011. godine iznosio je devet tona, a uvoz tek 7,2 kilograma. Veliku zaslugu u tom slučaju dobiva porezno opterećenje na in-vesticijsko zlato u Hrvatskoj. Do nedavno, stopa poreza na takav oblik investicije iznosila je vrtoglavih 60 posto što hrvat-skim građanima nije ostavljalo izbora nego

ulagati preko granice. Ukidanjem poreza na luksuz, ona sada iznosi 30 posto, što ne umanjuje problem dvostrukog odljeva kapi-tala - s jedne strane odljev zlata, a nakon toga i odljev novca kojim se u inozemstvu kupuje zlato.

Zlato kao očuvanje vrijednosti likvidne imovineUnutar Europske unije zlato ima dvije vrlo različite i odvojene funkcije. Investicijsko zlato (prema definiciji poluge određene težine i kovanice), oslobođeno je svih poreznih nameta dok se ostalo zlato opore-zuje. Na pitanje zašto je ovakav oblik inves-ticija postao imperativ u zdravim gospodar-skim sustavima s kojima se usklađujemo, pronalazimo jednostavan odgovor : «Zlato igra važnu psihološku ulogu jer ono slovi kao stabilan ulog i kao alternativna valuta koja je posljednjih godina ponovno zado-bila na važnosti.» Deutsche Welle, Carsten Fritsch, Commerzbank

Lidija MARKLJUŠAJ

Članice EU, između ostalih, prihvatile su sugestije ekonomista da koriste zlato kao kolateral za državne

obveznice kako bi očuvale prinose obveznica.

GOSPODARSTVO

UNITED CULTURES OF GOBI

GOBI nije samo poznata pustinja u AzijiGOBI je akronim za Global Opportuni-ties in Business and Investment, stu-dentsku konferenciju koja se od 14. do 19. travnja 2013. godine održala po peti put za redom u jedinom gradu na svijetu smještenom na dvama kontinentima - Istanbulu.

Počeci GOBI-aGOBI je međunarodna studentska konfer-encija organizirana od strane Istanbul Tec-nical University Investment Cluba, najak-tivnije studentske organizacije u Turskoj. GOBI je kao ideja mnogo godina živjela u glavama studenata dok napokon nije os-tvarena 2009. godine. Prvoj organizaciji GOBI-a dodijeljena je prestižna nagrada najbolje međunarodne studentske or-ganizacije u Turskoj. Nagrada kao dokaz uspješnosti i važnosti događaja, potakla je studente da ustraju u daljnjoj organizaciji i da istu usavrše.

Što nudi GOBI Za studente koji žele spojiti korisno s ugod-nim, dopuniti svoj životopis i steći znanje o poslovnoj kulturi u Turskoj, dok se istovre-meno druže s ljudima iz gotovo cijelog svi-jeta u jednoj od najatraktivnijih destinacija u ovom dijelu Europe, GOBI je najbolji iz-bor. Konferencija se uvijek održava u travn-

ju, negdje polovinom mjeseca, i traje pet dana. Prvi je dan, obično nedjelja, u jutarn-jim i popodnevnim satima predviđen za do-lazak inozemnih studenata u Istanbul, njih oko stotinjak iz četrdesetak različitih zemal-ja. Sudionici konferencije se nakon dolaska smještaju u hotel u blizini kampusa gdje se održavaju predavanja. Te se iste večeri kon-ferencija otvara svečanom ceremonijom. Na njoj uvodnu riječ drže predstavnici stu-dentske organizacije i sveučilišta. Program se nastavlja predstavljanjem turske kulture kroz ples i pjesmu. U sljedeća tri dana stu-denti mogu slušati četiri bloka predavanja koji se obično održavaju ujutro od 10 sati pa sve do 14 sati kada uvaženi ljudi iz tur-skog poslovnog svijeta govore o atraktivnim globalnim temama iz poslovnog i investici-

jskog područja. Na dosadašnjim konferenci-jama predavanja su održali CEO iz sljedećih kompanija: Mercedes–Benz, Google Türki-ye, Fortis Bank, P&G, Turkish Airlines, Ora-cle, Deloitte, Coca–Cola, Boston Consulting Group itd. Predavači najprije održe kratku prezentaciju na engleskom ili turskom jeziku (uz simultani prijevod na engleski), nakon čega se ostavlja vrijeme za postavl-janje pitanja studenata. Teme koje su pre-thodnih godina bile obrađene su: globali-zacija i problemi logistike, jedino rješenje za postojeću potražnju energenata, globali-zacija i očekivanja ekonomije za 2012., Is-tanbul: financijski i kulturni centar, vodstvo i razlika u vođama, menadžeri poznatih brendova. Na prošlogodišnjoj konferenciji najviše me se dojmio blok predavanja pod nazivom „Žene u turskom biznisu“ u sklopu kojeg su uspješne poslovne žene podijelile svoja iskustva vezana za poslovni uspon, poteškoće na koje su nailazile te način us-postavljanja ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Svaku večer nakon pre-davanja gostoljubivi Turci priređuju dobru

89/18 | 05/201326

U studentsku participaciju uključeno je pet noćenja s doručkom u hotelu s tri zvjezdice, dva obroka dnevno, pri-jevoz za potrebe konferencije, dvije zabave, tura brodom

te naravno četiri bloka predavanja.

Za studente koji žele spojiti korisno s ugodnim, dopuniti svoj životopis i steći znanje o poslovnoj

kulturi u Turskoj, dok se istovremeno druže s ljudima iz skoro cijelog svijeta u jednoj od najatraktivnijih

destinacija u ovom dijelu Europe, GOBI je najbolji izbor.

GOSPODARSTVO

zabavu u najelitnijim klubovima u Istanb-ulu. Osobno najzanimljivija je tzv. ‘’Interna-tional Night’’ na kojem studenti predstav-ljaju državu iz koje dolaze. Blagovaonica se nakon večere pretvara u međunarodni sajam država gdje se na svakoj klupi nal-aze tradicionalna jela, pića i simboli zemalja sudionika konferencije. Osim predstavljanja gastronomske tradicije, zemlja se predstav-lja uz pomoć videotehnologije, pjesmom, plesom ili usmeno, sve naravno u okviru studentskih mogućnosti. Treći dan preda-vanja završava se ceremonijom zatvaranja na kojoj se dodjeljuju priznanja i zahvale cijenjenim predavačima, uvaženim profe-sorima te studentima koji su sudjelovali u organizaciji. Ostatak popodneva i sljedeći dan rezervirani su za razgledavanje zname-nitosti Istanbula kao što su Plava džamija te čuvena Aja Sofija. Konferencija završava ‘’Boat Partyjem’’ po Bosporskom kanalu na kojem se dodjeljuju certifikati o sudjelovan-ju na GOBI konferenciji. U svakom slučaju nijedna večer ne završava bez dobre za-bave na turski način.

Postupak prijaveNa službenoj internetskoj stranici www.gobistanbul.com možete pronaći formu-lar za prijavu. Osim osobnih podataka te podataka o studiju, potrebno je napisati i motivacijsko pismo u kojem se navode ra-zlozi želje za sudjelovanjem na konferen-ciji. Tjedan do dva nakon prijave netko iz organizacije javi se e-poštom s obavijesti o prihvaćanju ili odbijanju vaše prijave.

Cijena studentske participacije iznosi 150 eura plus avionska karta koju studenti sami financiraju. U studentsku participaci-ju uključeno je pet noćenja s doručkom u hotelu s tri zvjezdice, dva obroka dnevno, prijevoz za potrebe konferencije, dvije za-bave, tura brodom te naravno četiri bloka predavanja. Obično su u cijenu uključene i karte za razgledavanje znamenitosti na povijesnom poluotoku.

SavjetiS obzirom na to da su na GOBI konfer-enciju svi dobrodošli te da je velika vjero-jatnost da ćete dobiti pozitivan mail o sud-jelovanju na konferenciji, savjetujem da

ranije kupite kartu. Svakako ponesite i neku domaću rakiju, većina studenata se njome oduševi. Izbjegavajte naručivanje alkohola u kafićima i slično tomu ako ne želite os-tati praznih džepova. Bočica od tri decilitra piva zna koštati i preko deset eura. Nadalje, potrebno je napomenuti kako je u Turskoj službena valuta turske lire te vam savjetu-jem da mijenjate valutu iz eura u lire u Is-tanbulu. Iskustva studenataO prednostima konferencije najbolje mogu posvjedočiti studenti koji su na njoj sud-jelovali. „GOBI bringing people together. GOBI je postao mjesto sastajanja svih koji su makar jednom na njemu sud-jelovali. Najviše me se dojmilo multikultur-alno okruženje. Nevjerojatno je kako ljude različitih profesionalnih i kulturnih profila ujedinjuje ista želja za proširenjem znanja iz poslovnog svijeta koji danas prati ten-denciju globalizacije. Svidjela mi se proak-tivnost studenata na predavanjima, kako inozemnih tako i turskih, bilo je drugačije od klasičnih predavanja na našem fakulte-tu. Turci su gostoljubivi domaćini te su nam uspjeli pokazati velik broj znamenito-sti Istanbula. Neizmjerno mi je drago što i dalje održavam kontakte s ljudima koje sam tamo upoznala.“ Matea H., studentica diplomskog studija.

„Mislim da je GOBI odlična prilika kako bis-mo vidjeli nešto drugačije te upoznali ljude koje inače vjerojatno ne bi. Sastav ljudi je bio potpuno različit od onog što sam obično viđala na konferencijama pa je samim time bilo i egzotičnije. Super mi je primijetiti te razlike u kulturama, jer mi težimo zapadu, no ovo je pravi istok.“ Mateja B., studentica diplomskog studija.

Ivana BABUN

89/18 | 05/2013 27

Na dosadašnjim konferencijama predavanja su održali CEO iz sljedećih kompanija: Mercedes–Benz, Google

Türkiye, Fortis Bank, P&G, Turkish Airlines, Oracle, De-loitte, Coca–Cola, Boston Consulting Group itd.

GOSPODARSTVO

RISE AND RISE AGAIN UNTIL LAMBS BECOME LIONS

Zašto ne treba odustati?Kada je ustrajanje u situacijama neus-pjeha odličan učitelj na putu prema us-pjehu.

Svjetlo na kraju tunelaTijekom svoje povijesti čovječanstvo je imalo prilike vidjeti mnoge uspješne poslovne i životne priče. Upravo se u vre-menima, koje ljudi karakteriziraju kao loša, teška, krizna, vrlo rado kroz takve prim-jere pokušava probuditi nada i vjerovanje u bolju budućnost, politički rečeno, bolje sutra. Upravo sadašnjost nosi pridjeve loše, teško, krizno pa ću posegnuti za primjerima koji govore o ustrajnosti i vjeri u sebe.Kada se susretnemo s pričom o uspjehu Disneya, Abrahama Lincolna, prve asoci-jacije su nam iznimni uspjesi koje su postig-li ili postižu. No iza te priče o uspjehu stoji jedna puno zanimljivija i puno bolnija koja govori o neuspjesima koje su „ostvarili“ pri-je nego su postali ono što danas jesu. Ustrajnost i motivacija

Na popisu vrlina koje trebaju imati oni koji žele uspjeti u ostvarivanju svojih nimalo zemaljskih i jednostavnih snova, vrlo vi-soko na ljestvici stoji ustrajnost. Još je u antičkim vremenima Seneka govorio da se čak i poslije loše žetve mora saditi. U današnjem bi se kontekstu još uvijek ak-tualne financijske krize ustrajnost trebala pripisivati svima koji započinju svoj poslovni put i na njemu se susreću s mnogim egzo-genim činiteljima na koje ne mogu utjecati, a koji itekako utječu na osmišljeni plan raz-voja poslovne ideje. Ustrajnost je poveza-na s motiviranošću i danas se to područje ekonomske psihologije isprofiliralo kao jedno od ključnih pri poticanju zaposlenika na ostvarivanje sve boljih rezultata. Krizni kontekst zahtijeva od menadžera da sve skromnijim resursima ostvaruju sve bolje rezultate. Zanimljivo je zaključiti kako se upravo to često i događa, pa se postavlja pitanje efikasnosti u vremenima koja nisu krizna. Mnogo je dostupne literature, vide-ozapisa i radionica koje potiču posezanje za tom unutarnjom snagom koja nam pomaže pri prelasku preko prepreka. Ustrajnost i motivacija se često mogu pronaći u svi-jetu sporta, pa je tako i sposobnost motivi-

ranja all-round vrlina iskoristiva u mnogim područjima ljudskog djelovanja.

Priče (ne)uspješnihAbraham Lincoln poznat je kao 16. pred-sjednik Sjedinjenih Američkih Država i po svome ukidanju ropstva. Manje je poznata činjenica da je taj uspjeh protkan neus-pjesima koji su počeli već u njegovoj 22. godini. Tada je, naime, prvi put ostao bez posla. Sljedeće godine je izgubio svoju političku borbu, a u dobi od 25 godina pro-pala mu je tvrtka koju je pokrenuo. Pod silnim pritiskom neuspjeha i nakon smrti voljene osobe, sa samo 27 godina doživio je živčani slom, a u sljedećih sedam godina još je dva puta izgubio na političkim izbo-rima. Mnogo loših događaja okončano je ul-askom u američki Kongres. Kroz sva teška vremena koja su mu se dogodila, ostao je ustrajan i u svojim planovima je pronalazio nadu i razloge zašto pokušavati i pokušavati ispočetka. Nakon ulaska u Kongres još je pet puta bio poražen u raznim prijavama, koje su se uglavnom odnosile na političke funkcije, dok 1860. godine nije napokon izabran za američkog predsjednika i tada mu se pružila prilika da učini ono što je cijeli život želio i ono po čemu je ostao zapamćen

89/18 | 05/201328

GOSPODARSTVO

– ukine ropstvo. Povremena odstupanja od plana nikako ne smiju značiti zaustavljanje, već samo preusmjeravanje na drugi kolosi-jek.

Michael JordanVrlo vjerojatno je svima prva asocijacija na košarku – Michael Jordan. Njegove statistike pokazuju zašto je to tako, još uvijek drži mnoge rekorde, zapamćen je zbog svojih majstorskih poteza i iznimnih sportskih uspjeha. Sam je jednom prilikom za sebe izjavio da je u karijeri promašio preko 9 000 ubačaja, izgubio je skoro 300 utakmica, 26 puta je imao odlučujuće ba-canje i promašio je. Ipak ga svi pamte kao najvećeg košarkaša svih vremena. Imao je dva sportski neuspješna izleta u baseball i golf, očeva smrt ga je jako pogodila i zbog nje se prvi put umirovio. No događaj koji ga je u mladosti obilježio bilo je neuvrštavanje u srednjoškolsku košarkašku ekipu, nakon čega je tužni Michael došao svojoj kući i u svojoj sobi briznuo u plač. Igračke statis-tike su mu impozantne: igrajući za Chicago Bullse osvojio je šest NBA prstena, pet puta je proglašavan najkorisnijim igračem lige te šest puta najkorisnijim igračem NBA finala. Četrnaesterostruki je NBA All-Star, te je 11 puta biran u All-NBA momčad i jednom je proglašen obrambenim igračem godine. S američkom reprezentacijom osvojio je dvije zlatne olimpijske medalje. U njegovu čast Bullsi su umirovili dres s brojem 23, a u košarkašku kuću slavnih ušao je 2009. go-dine.

Vjera u sebe i svoju viziju treba biti ispred procjene drugih, pa čak i ako su oni bolje upućeni u stanje stvari, ali ipak mora biti i realna.

Richard BransonSir Richard Charles Nicholas Branson bri-tanski je poduzetnik čije se trenutno bogat-stvo procjenjuje na 7.8 milijardi američkih dolara, a njegovo carstvo pod brandom

Virgin sadrži 350 kompanija s perjanicom Virgin Atlantic. Svoj poslovni put započeo je sa samo 16 godina kada je osnovao svoje prvo poduzeće. Iz svog odrastanja je izvukao priču svoje majke koja ga je učila kako nikada ne treba žaliti za prošlošću, a sir Richard je posao usporedio s čekanjem busa – uvijek naiđe sljedeći. Napustio je školovanje kako bi mogao izdavati student-ski časopis, no nedugo nakon pokretanja projekt je propao i sir Richard je otvorio prodavaonicu audiozapisa. Najdraži neus-pjeh mu je Virgin Cola kojom je želio za-vladati tržištem gaziranih pića. Uvjerivši se da to ipak nije bila dobra ideja, priznao je da je naučio lekciju kako nikada ne treba pretjerano računati na inertnost velikih kompanija kao ključnu točku diferenci-jacije. Pokušao je pokrenuti svoju liniju vjenčanica, šminke, odjeće, automobila, donjeg rublja, cvjećarne. Njegov odgovor na pojavu Appleovih gadgeta prošao je nezapaženo. Također je 2000. pokrenuo raniju verziju društvene mreže, vrlo slične

Facebooku koja je zbog tehničkih razloga i pojave MySpacea ugašena. Deset godina se bavio i avioprijevozništvom, no i to je bilo neuspješno.

Danas je sir Richard četvrti najbogatiji Bri-tanac, a taj uspjeh može najviše zahvaliti tomu što je učio iz svojih pogrešaka i nije gubio motivaciju, već je svaku poslovnu ideju gledao kao izazov i ustrajao u njenom ostvarivanju. Neke su se pokazale manje uspješne, neke neuspješne, ali određene ideje su se ispunile upravo onako kako je želio.

Kamo dalje, rođače?Vjera u sebe determinira našu odlučnost pri provedbi ideja. Vratimo se Seneki s početka priče i nadodajmo još jedan njegov citat: „Nije da se ne usuđujemo zato što su stvari teške; već su stvari teške zato što se ne usuđujemo.“. Neminovno je na svakom putu, bio on životni ili poslovni, nailaziti na prepreke i probleme. Zato ne treba biti kon-formist i zadovoljiti se stanjem kakvo jest i prihvatiti zadane norme, biti dio mase, samo zato što je to prihvaćenije i to masa zahtijeva, već se treba usuditi i ustrajati!

Dominik PALČIĆ

„Nije da se ne usuđujemo zato što su stvari teške; već su stvari teške zato što se ne usuđujemo.“

Na popisu vrlina koje trebaju imati oni koji žele uspjeti u ostvarivanju svojih nimalo zemaljskih i jednostavnih

snova, vrlo visoko na ljestvici stoji ustrajnost.

89/18 | 05/2013 29

FAKULTET

Vijesti sa Sveučilišta

Festival znanostiSveučilište u Zagrebu, British Council i Tehnički muzej, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanje i spor-ta, organizirali su 11. festival znanosti, šestodnevnu manifestaciju koja na jednosta-van i zanimljiv način popularizira znanost povezujući javnost, mlade, znanost i medije. Ovogodišnji festival održao se od 22. do 27. travnja. Središnja tema ovogodišnjeg festi-

vala bila je Budućnost, ali se kao i prijašnjih godina bavi i svim drugim znanstvenim tema-ma koje bi mogle biti zanimljive i poučne širokoj javnosti.

Međunarodna CASEE konferencijaNa Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu od 1. do 3. srpnja 2013. održavat će se Međunarodna CASEE konferencija Food and Biomass Production - Basis for a Sustainable

Rural Development. Sveučilište u Zagrebu i Agronomski fakultet organizatori su ove CA-SEE konferencije, koja će se održati i kao dio događaja Sveučilišta u Zagrebu povodom ul-aska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Plov za čisti JadranSveučilišni nautički klub Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu organ-izirao je 11. navigacijski Plov za čisti Jadran 2013. od 12. do 14. travnja na ruti Rogoznica – Stari Grad, Hvar – Drvenik Veli. Čestitamo kolegama na pothvatu!

Dragi naši čitatelji,Prvo, pozdravljam vas sve kao nova urednica rubrike Fakultet. Nadam se da ste prionuli na učenje, polako

rješavate kolokvije i kao nagradu za dosadašnji trud dajemo vam novi broj Managera. Iza nas su mjeseci rada i truda i nadamo se da ćete uživati u našim stranicama. I ovaj put vam donosimo brojne zanimljive teme kroz koje ćete bolje upoznati i svoj fakultet i svoje kolege.

Iz prve ruke saznajte gdje su najbolje ljetne škole i koje programe nude, općenito se upoznajte sa studiranjem u inozemstvu i pogledajte studiranje kroz oči stranaca koji studiraju u Li-jepoj našoj. Donosimo vam i priču iz kabineta 315, a tko se krije u kabi-netu i kakvu vam poruku šalje, ot-krijte na sljedećim stranicama. Tu je i topla priča o volontiranju koja će, nadamo se, i vas potaknuti na odluku da i sami budete volonteri.

I ostale udruge su vjerno radile na svojim projektima i u to će vas uvjer-iti članci koji su posvećeni njihovim planovima i interesima. Upoznat ćemo i zbor Ekonomskog fakulteta i saznajte sve o tome kako je proteklo njegovo osnivanje.

Želim vam puno uspjeha u nastavku semestra i sve vas lijepo pozdravljam do sljedećeg, rođendanskog, broja kojemu se svi veselimo.

Lijepi pozdrav,

Nikolina BUJDOUrednica rubrike Fakultet

30 89/18 | 05/2013

FAKULTET

UPOZNAJMO EFZG

Katedra za marketingKoga i što sve obuhvaća Katedra za mar-keting? Koji su budući planovi i projekti vezani uz Katedru? Odgovore na postav-ljena, ali i mnoga druga pitanja potražili smo kod pročelnice Katedre, prof. dr. sc. Ane Tkalac Verčič.

Manager: Za sve one koji Vas možda ne znaju, možete li nam se ukratko predstaviti? Trenutačno sam pročelnica Katedre za Mar-keting, a inače sam redovita profesorica na toj katedri. U marketingu se najviše bavim komunikacijskim područjima, pa tako preda-jem kolegije Odnosi s javnošću, Oglašavanje i Integrirana marketinška komunikacija. Naravno, kao i svi nastavnici i asistenti kat-edre sudjelujem i u zajedničkim kolegijima i izvođenju nastave iz Marketinga i Upravl-janja marketingom. Iako sam po svom aka-demskom obrazovanju psiholog, poslije 15 godina na Ekonomskom fakultetu, osjećam se kao da u potpunosti pripadam ovdje. Na-kon diplome i magisterija iz psihologije, dok-torsku disertaciju obranila sam na Ekonom-skom fakultetu. U sklopu pisanja doktorata, godinu dana provela sam na Fulbrightovoj stipendiji, surađujući s jednim od najboljih profesora s područja odnosa s javnošću, Jamesom Grunigom. To iskustvo je bilo fantastično. Mislim da bi svatko na svom profesionalnom ili akademskom putu trebao provesti određeno vrijeme u međunarodnom okruženju.

Manager: Nedavno ste postali pročelnica Katedre. Kako ste se snašli na novoj poziciji? Moram priznati da se uloga pročelnika poka-zala zahtjevnijom nego što sam očekivala.

Sada se sigurno svi prethodni pročelnici sm-iju jer znaju ono što sam ja tek sada otkrila – a to je da je pročelništvo uključuje puno administracije, ali i međuljudskog balansir-anja. Danas, u ovoj ulozi, većina mojeg dana otpada rješavanje organizacijskih pitanja, što ljudima koji se bave akademskim zani-manjima najčešće nije baš omiljen posao. S druge strane, na mojoj katedri nije teško biti pročelnik. Dobro smo organizirani i uhoda-ni, komunikacija je jasna i dok neki principi funkcioniraju već godinama, određene stvari pokušavamo zajednički unaprijediti. Atmos-fera na katedri je ugodna i jako sam ponosna na sve svoje kolege i na svoju katedru.

Manager: Možete li nam ukratko opisati Katedru za marketing?Katedra za marketing se sastoji od 20 članova, profesora, docenata i asistenata. Već se godinama trudimo razvijati sve što nudimo studentima na najbolji mogući način. Prije nešto više od 10 godina prov-eli smo istraživanje među studentima kako bismo saznali što ih najviše zanima i što oni misle da im treba. Neke od rezultata tog istraživanja probali smo implementirati u ono što nudimo, od projektnih zadataka do više povezivanja s praksom. Također smo prije gotovo deset godina uveli jedinstvene sila-buse, kolokvije i ispite za zajedničke kolegije.

Tako smo izbjegli da studenti imaju različite ispite ili ispitnu literaturu koja ovisi o tome kako se prezivaju. Danas je došlo vrijeme za neke daljnje promjene. Zato smo na katedri odlučili ponovno provesti slično istraživanje i pitati studente što ih motivira, što im ne-dostaje i što im se čini korisnim. To naravno ne znači da se silabusi ili kolegiji oblikuju samo kako bi zadovoljili studente, ali svaka-ko i studente treba pitati što misle.

Manager: Vaša poruka studentima i zašto biste preporučili Marketing na Diplomskom studiju?Studenti koji su tijekom preddiplomskog studija odslušali dva ili više marketinških kolegija već i sami znaju imaju li interesa za područje marketinga. Poslovi u market-ingu su kreativni, dinamični i traže brzinu i snalažljivost. Ako vas zanima takav tip posla, smjer marketinga je pravi odabir za vas. Uz kvalitetnu nastavu iz područja marketinga, ono što katedra svakako nudi su susretljivi profesori i asistenti (i naravno, naša ljubazna tajnica, gospođa Nada Franceković). Svatko će vas rado saslušati i pokušati vam pomoći. Trudimo se ne samo kroz inoviranje kolegija i pristup nastavi, već i kroz unapređenje ko-munikacije i odnosa sa studentima. Svi stu-denti koje zanima marketing su dobrodošli.

Maja HAS

Uz kvalitetnu nastavu iz područja marketinga, ono što katedra svakako nudi su susretljivi profesori i

asistenti (i naravno, naša ljubazna tajnica, gospođa Nada Franceković).

89/18 | 05/2013 31

Na fotografiji nedostaju asistentice T. Komarac i A. Razum, te dr. sc. R. Brečić

FAKULTET

NESRETNOJ DJECI PRUŽAM LJUBAV DA POSTANU KVALITETNIJI LJUDI

Društvena odgovornost je kada radiš na sebiTime što volontiram ne samo da sebe činim kvalitetnijom stanovnicom svije-ta, već i svijet činim boljim mjestom za život. Pozitivne promjene u društvu do-godit će se kada svatko od nas postane svjestan svog ponašanja i svjesno počne djelovati da svoje loše navike pretvori u dobre.

Ja sam tu pa vi vidite što ćetesa mnomPrije četiri godine osjetila sam snažnu želju za volontiranjem. U potrazi mjesta gdje ću provesti sljedeće tri godine pomogao mi je Volonterski centar Zagreb koji me je uputio u Dom za djecu „A. G. Matoš“ u Zagrebu. Znala sam da želim raditi s djecom, a rad s djecom koja imaju problema s ponašanjem činio mi se prikladnim, s obzirom na to da sam i sama u obitelji prošla neke teške tre-nutke zbog kojih sam vjerovala da mogu bolje razumjeti probleme djece iz doma.U Dom sam došla puna želje da učinim dobro djelo. To mi je bio glavni motiv. Kao ekonomistica sa skromnim iskustvom rada s djecom, u Dom sam došla sa stavom „ja sam tu pa vi vidite što ćete sa mnom“. Nisam im-ala iskustva s volontiranjem, a nisam imala niti dovoljno iskustva s djecom da bih znala kako točno s njima postupati. Nisam niti znala bih li se radije družila s djevojčicom ili dječakom i koje dobi. U potpunosti sam se prepustila odgojiteljima da me usmjere. Od prve godine svoga volontiranja družim se s dječacima osnovnoškolske dobi. To su pre-slatki mali „hahari“ spremni na svakojake nepodopštine, međutim, nikada dosad ni-sam doživjela da mi je itko od njih napravio

nešto nažao. Dapače, dječaci su najčešće raspoloženi za druženje, zanima ih što ćemo raditi, predlažu kako možemo proves-ti zajedničko vrijeme, iskreno se uživljavaju u sadržaj koji im ponudim, sa mnom dijele neke svoje osobne priče i slušaju moje. Najviše što cijenim u našem odnosu je, za razliku od odraslih, što ti dječaci ne skrivaju svoje razočaranje ili oduševljenje mojim idejama ili mojom prisutnošću. Neki se vesele čokoladama koje donesem, malim darom koji je samo njihov. Neki se vesele izlasku iz Doma jer tako imaju priliku up-oznati grad. Neki se vesele što ću s njima

malo porazgovarati i pohvaliti ih i time im dati malo svoje pažnje. Neki se prave važni jer su umjesto uobičajenih aktivnosti otišli na kakvu predstavu, izložbu, kino, na kolače, što drugi istovremeno nisu mogli. Djeca na taj način imaju nekoga tko nije uz njih po dužnosti već nekoga „neutralnog“. Zato je i njihov odnos prema volonterima drugačiji. Ta djeca jesu u stanju smis-

liti svakakve nepodopštine koje povrijede čovjeka, ali pred volonterima se trude biti pristojna i poslušna pa i surađuju.

Imam „svoju volonterku“Imati „svoju volonterku“ u Domu je velika stvar. Tamo je trenutačno više volontera od kojih jedino ja dolazim redovito. Mnogi se olako zagriju za volontiranje pa kad dođu u dom i upoznaju odgajatelje i štićenike nikad se više ne vrate ili, pak, dođu još koji put i samo nestanu. Dječaci mi se znaju hvaliti puni ponosa i sreće kako sad i oni imaju „svoju volonterku“, a volonterka prestane dolaziti nakon nekoliko tjedana. A dijete, usprkos tome, i dalje govori da ima „svoju volonterku“. To je neizmjerno tužno, poseb-no stoga što je to još jedna bol koja im je nanesena, a još su djeca. Sudbina im je odredila da će, kada su najkrhkiji, doživjeti strahote koje će obilježiti cijeli njihov život. Oni izgaraju za ljubavlju, najviše na svijetu treba im toplina i briga drugog čovjeka, razumijevanje, podrška. Pomislimo koliko sami želimo ljubavi, a zatim tu količinu ljubavi stavimo na „n-tu potenciju“. Eto, to-liko njima treba toplina obiteljskog doma i briga roditelja koju nemaju.

Ponovno vraćanje DomuKada se sjetim da je volonterka tim dječacima nešto svijetlo u životu, iz godine u godinu vraćam se u Dom. Jednostavno, sebe više ne mogu zamisliti bez volontiran-ja. Prve godine bila sam još pod dojmom vlastitih problema zbog kojih sam i u Domu, vjerojatno, bila ozbiljnija i uštogljenija.

Najviše što cijenim u našem odnosu je, za

razliku od odraslih, što ti dječaci ne skrivaju svoje

razočaranje ili oduševljenje mojim idejama ili mojom

prisutnošću.

89/18 | 05/201332

FAKULTET

S vremenom sam postala opuštenija s djecom. Trebale su mi tri godine da počnem istinski uživati u posjetima Domu i ponašati se opušteno, iako mi nikada odlasci tamo nisu predstavljali teret, niti sam ih sma-trala obvezom koju moram odraditi. U Dom dolazim jednom tjedno i to mi je dovoljno vjerojatno zato što imam i drugih obveza pa bi mi učestaliji dolasci postali teret. Moji bo-ravci traju u prosjeku nešto više od jednoga sata te mi prolete kao tren. Ponekad bih došla s odlukom da ne ću ostati niti minutu duže od sata, ali to mi ne bi pošlo za rukom jer se u tom slučaju sa svojim štićenikom ne bih stigla pošteno podružiti zbog čega gotovo da bih osjećala sram ili nelagodu kao da bježim.

Čemu me naučilo volontiranjeMoj prvi štićenik nikako nije mogao shvatiti da sam volonterka pa me stalno iskušavao provokacijama da mene nije briga za nje-ga već za novac koji ću dobiti družeći se s njime. U to vrijeme se i neki kolega s moje-ga Fakulteta čudio zašto volontiram te mi je govorio da on nikada ne bi radio besplatno, iako živi u blagostanju. Tada mu nisam znala odgovoriti što meni znači druženje s jednim nesretnim dječakom. Nisam se vjerojatno

niti sjetila reći mu da s tim malim učim i pomažem mu da kako-tako završi barem osnovnu školu. Pokušavam mu pomoći da postane kvalitetan čovjek, da nauči raditi, poštovati druge ljude, pomagati u nevolji kao što i ja njemu sada pomažem. U sebi se negdje nadam da će me se jednom sjetiti i pomisliti kako ima dobrih ljudi na svijetu, koji su spremni pomoći kad je jako teško. Odbijam pomagati iz udobne fotelje toplog dnevnog boravka zivkajući 060 bro-jeve kada se na TV-u prikaže reklama, već želim biti prisutna kada je potreban osobno zalaganje. Novac ne mogu dati, ali mogu svoj rad.

Ne mogu se načuditi ljudskoj sebičnosti, ne-brizi, uskogrudnosti, odbijanju mogućnosti da se nesreća može dogoditi svakome od nas i da će jednom, možda baš taj ili koji drugi poznanik, trebati tuđu pomoć. Vjerujem da su i sreća i nesreća rezultat naših dosadašnjih duboko skrivenih misli i učinjenih djela. Teško je prosječnom čovjeku pobjeći od ljudske naravi da bude zavidan, prkosan, nasilan, da laže, krade, ali mora imati snažnu volju i svjesno se usmjeravati ka pozitivnim vrijednostima.

ČovjekoljubljeVolontirajući, ne samo u Domu, uvidjela sam kakvih sve ima ljudi. Prestale su me fascinirati titule, velike riječi i obećanja, liderski stav, fina odjeća i skupi hobiji, važni poznanici... Počeli su me fascinira-

ti odgajatelji iz mojeg Doma. Ne znam imaju li znanstvene titule, koju marku automobila voze, je li im koji ministar pri-jatelj iz kvarta, ali znam da su to jedni od najčovjekoljubivijih ljudi koje sam upozna-la. Djelatnici u Domu su ljudi koji i svoj pri-vatni život daju svojim štićenicima. Teško mi je dokučiti koliku duhovnu, pa i fizičku, snagu posjeduju da se uspijevaju nositi s težinom posla koji im je povjeren. Oni su mirni, duboko suosjećajni, pitomi, topli, ot-voreni, pristupačni, odlučni, nepokolebljivi, odrešiti kada trebaju biti. Tijekom svih godina mojega volontiranja odgojitelji su bili vrsni mentori. Kao pravi čovjekoljubivi profesionalci usmjeravali su me u mome druženju s djecom i cijenili moje zalaganje.

Nije sve u volontiranjuNije mi cilj nagovoriti ikoga da volon-tira u domu. Ako ti se ne sviđa, nemoj. Predlažem ti da si nađeš aktivnost kojom ćeš ispuniti svoje slobodno vrijeme i is-tovremeno izgrađivati sebe kako bi postao boljim čovjekom. Važno je obrazovati se, ali nije dovoljno biti vrhunski stručnjak u nekom području, a istodobno biti sebičan i bešćutan čovjek. Zapitaj se što možeš učiniti plemenito i korisno kako bi zado-voljio potrebu za ljubavlju i poštovanjem.Članak dostupan i na Facebook stranici „Brošura Održivi razvoj“.

Koraljka BOBINAC

89/18 | 05/2013 33

Imati „svoju volonterku“ u Domu je velika stvar.

FAKULTET

„SANTA SENDING SOS“

Veliki pomažu malimaStudenti Zagrebačkog sveučilišta i ove su godine otvorili svoja srca i pomogli oni-ma kojima je to najpotrebnije. Doniran-jem hrane i kupovinom karata za božićni party Santa Sending SOS uljepšali su Božić siromašnoj i napuštenoj djeci, a pritom su se i dobro zabavili.

Poznata dječja pjesmica kaže „kad se male ruke slože, sve se može, sve se može“. U to su se uvjerili i članovi Hrvatske stu-dentske asocijacije (HSA) koji su već petu godinu zaredom u vrijeme Božića odlučili spojiti ugodno s korisnim te organizirati već tradicionalni humanitarni party „Santa sending SOS.“. U tom pothvatu pomogle su još dvije studentske udruge: „Komuna“, udruga studenata komunikologije i novi-narstva, te „Elsa“, studentska udruga s Pravnog fakulteta. Ove godine odlučeno je da će se sva sredstva usmjeriti udruzi „Mali zmaj“ koja pomaže siromašnoj i napuštenoj djeci skupljanjem hrane, odjeće, tehničke opreme, igračaka te organiziranjem raznih humanitarnih akcija i posjeta domovima za nezbrinutu djecu. HSA je odlučila pomoći donacijom novca koji je skupila od proda-je karata za party i individualnih donacija (hvala svima), a Komuna skupljanjem hrane u menzi na Kampusu. Međutim, stu-denti nisu jedini koji su se odazvali ovom projektu. Podršku ovoj humanitarnoj akciji dala su i velika poduzeća: Atlantic grupa,

Aquarius grupa i Podravka koji su svojim proizvodima uljepšali Božić brojnoj djeci u Zagrebu, ali i diljem Hrvatske, te su poka-zali kako i u ovo vrijeme recesije postoje poduzeća koja imaju razumijevanja i žele pomoći onima kojima je to najpotrebnije. Sam party održao se 8. prosinca u Man-sionu. Sigurno se sjećate tog dana - snijeg je napadao do koljena, tramvaji nisu vozili, ceste baš i nisu bile očišćene, a dobiti taxi bilo je skoro ravno dobitku na lutriji. No čak ni ekstremni uvjeti nisu pokolebali najveće partijanere (i humanitarce) da dođu do Jaruna i prisustvuju božićnom partyju go-dine. I vjerujte, nema preuveličavanja. Društvo je zabavljao fenomenalni dvojac Frankie Headfors, a pridružila su se i poz-nata lica Nove TV - Mislav Bago i Martina Podgorski te svuda viđeni Neven Ciganović. Koktel Santa (od čije je prodaje 5 kuna išlo Udruzi), odlični remixevi najpoznatijih božićnih pjesama, mnoštvo božićnih ka-pica i odlična atmosfera obilježili su jedan od najboljih partyja prethodne godine. No, ako ste mislili da je sa završetkom partija

gotova i ova humanitarna akcija, varate se. Članovi Hrvatske studentske asocijacije i Komune ponovno su se ujedini te su u dva navrata posjetili „Dom za nezbrinutu djecu sveta Terezija od maloga Isusa“ i njezinim štićenicima donijeli osmijeh na lice. Veliki pomažu malima, krilatica je koja je obilježila ovaj projekt, no nakon posjeta Domu do-bila je pravo značenje. Toj dječici nisu potrebni skupi pokloni, samo malo ljubavi i pažnje. Njihovi osmjesi i radost tijekom zajedničkog druženja pokazali su koliko im to zapravo znači. Odvajanjem nekoliko sati za druženje s njima ne gubi se mnogo, a dobiva se puno. Ekonomskim rječnikom: uz minimalno ulaganje do višestruke dobiti, na zadovoljstvo obje strane. I za kraj, ovim putem vas sve pozivam, ako imate slobod-nog vremena i dobre volje, posjetite neki dom za nezbrinutu djecu. U ovo užurbano vrijeme kad smo svi zaokupljeni samo svo-jim problemima, zaboravljamo da se sreća nalazi u sitnicama poput dječjeg osmijeha i pomaganja drugima.

Marina KOPIĆ

89/18 | 05/201334

FAKULTET

STRANI STUDENTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTERVJU - ARNOLD OJWANGO I IVAN MOSQUERArnold Elly Ojwang, nakon završene srednje škole u Keniji odlučio je doći u Hrvatsku na studij. Istim putem krenuo je i Ivan Mateo Zorman Mosquera, stu-dent iz Kolumbije.

Manager: Zašto ste odabrali baš Hrvatsku kao zemlju u kojoj želite studirati? Arnold: Uvijek mi je teško odgovoriti na to pitanje, ali pokušat ću kroz par odgo-vora reći zašto sam izabrao baš Hrvatsku kao zemlju u kojoj ću studirati. O Hrvat-skoj sam bio čuo na CNN-u, ali znao sam i za njenu nogometnu reprezentaciju i njene uspjehe i tada me i privukla ta zem-lja. Izabrao sam ju jer sam htio neko novo iskustvo, novi izazov u životu, nešto totalno drugačije. Mogao sam npr. ići u Ameriku, ali za mene to nije „main stream“ i nije mi baš zanimljivo. Drugi razlog bio je taj što sam dobio stipendiju od Hrvatske vlade koja mi je omogućila učenje hrvatskog jezika jednu godinu na programu Croaticum, a zatim i studiranje na Hrvatskom sveučilištu na hrvatskom jeziku. Uz to, kako sam iz siromašne obitelji, shvatio sam da na taj način zapravo pomažem svojoj obitelji.Mateo: Odabrao sam Hrvatsku jer od malena sam živio s tim ciljem, vratiti se u Hrvatsku, mjesto gdje sam se rodio i zem-lju kojoj još uvijek vjerujem. Od kad se sjećam, Hrvatska mi je san, mjesto gdje bih mogao živjeti i obrazovati se.Manager: Koliko dugo ste već tu?Arnold: U Hrvatskoj sam već više od dvije godine. Došao sam u listopadu 2010. go-dine. Mateo: U Hrvatskoj sam već dvije godine.Manager: Što studirate?Arnold: Studiram na Medicinskom fakulte-tu u Rijeci. Tu se osjećam kao da sam doma; inače s otoka sam, a i našao sam super prijatelje, profesori su odlični i mislim da „medicina“ u Rijeci ima najbolji medicin-ski pretklinički program u Hrvatskoj.Mateo: Studiram hrvatski jezik na Filo-zofskom fakultetu u Zagrebu, ali htio bih zapravo studirati medicinu i pripremam se za upis na taj faks.Manager: Koliko je zahtjevan hrvatski

jezik, je li ga bilo teško savladati?Arnold: Za mene nije bilo teško naučiti jezik, međutim to ne znači da hrvatski nije težak. Svi znamo da je jedan od najtežih na svijetu. Padeži su užas, ali na Croaticumu sam imao najbolje profesore koji su nam sve to objasnili pa i nije bilo tako strašno teško. Uvijek ću im biti zahvalan.Mateo: Hrvatski jezik je jako težak, pogo-tovo za nas koji govorimo romanske jezike (totalno drugi jezični korijeni). Uvijek ima nešto za učiti, nešto novo, nikad ne pre-staju iznenađenja i to povećava moje zani-manje za tim jezikom.Manager: Možete li usporediti visoko školstvo u vašoj zemlji i u Hrvatskoj?Arnold: Ne mogu baš usporediti fakultete jer u Keniji nisam pohađao sveučilište, ovd-je sam počeo studirati. Mislim da su naše srednje škole bolje nego tu. Što se tiče toga kako je sustav organiziran, sve je to skoro isto, osam godina osnovne škole, četiri srednje i četiri na faksu. A čini mi se da su školarine ovdje u Hrvatskoj više od onih u Keniji.Mateo: Ako uspoređujemo visoko školstvo između Hrvatske i Kolumbije, mislim da je bitno spomenuti da u Kolumbiji postoji mnogo fakulteta, a s tim i puno više sm-jerova, ali je jako skupo; dva ili tri puta sku-plje nego u Hrvatskoj.Manager: Biste li preporučili drugima da dođu studirati u Hrvatsku?Arnold: Naravno, Hrvati su super prema strancima. Nadao sam se da će ove godine biti više studenata koji primaju ovu stipend-iju, ali nema.Mateo: Ne bih preporučio drugima da dođu studirati u Hrvatsku s obzirom na stanje u kojem se država trenutno nalazi. Ali rekao bih da je razmjena studenata jako dobra prilika svima.Manager: Što vam, osim obitelji i prijatel-ja, najviše nedostaje iz vaše zemlje?Arnold: Nedostaje mi kenijska hrana i vri-jeme, klima. Imamo najugodniju klimu na svijetu.Mateo: Nedostaje mi puno hrana, egzotično voće i povrće te otvorenost ljudi prema drugim kulturama.

Manager: Što vas je najviše oduševilo u Hrvatskoj?Arnold: Ima puno stvari, ali Dubrovnik mi se najviše svidio. Divan je. Volim i burek i ćevapčiće.Mateo: Kulturna baština me jako oduševila u Hrvatskoj.Manager: Postoji li nešto što vam jako smeta, na što se ne možete naviknuti?Arnold: Ne volim zimu i buru i možda par ludih ljudi koje sam ovdje upoznao, ali to je normalno svugdje.Mateo: Hrvatski mentalitet nekada je jako zatvoren prema stranim kulturama i novim stvarima.Manager: Namjeravate li ostati u Hrvat-skoj nakon završenog faksa?Arnold: To još uvijek ne znam, ali s obzi-rom da je najvažniji razlog zašto sam tu taj da se vratim i pomognem svojoj obitelji bilo kako, tako da ću se u Keniju sigurno vratiti.Mateo: Kad bih uspio na medicini, ostao bih dosta vremena ne bih li pomagao svo-jim ljudima, ali otići ću da pomažem i drugi-ma u svijetu.

Ana BOŠNJAK

89/18 | 05/2013 35

FAKULTET

INTERVJU S PROF. DR. SC. LAJOŠEM ŽAGEROM

Koga krije kabinet 315? Prof. dr. sc. Lajoš Žager, redovni profe-sor na Katedri za računovodstvo, prode-kan za poslijediplomske studije i dok-torate, samo za Manager otkrio je neke zanimljivosti iz svoga života. Kakav je bio kao student te kakvu poruku ima za vas, otkrijte u nastavku.

Manager: Za sve one koji Vas možda ne znaju, možete li se kratko predstaviti; gdje ste studirali, diplomirali i doktorirali? Što još radite osim što ste profesor na Ekonom-skom fakultetu? Rođen sam 1961. u Velikoj Pisanici. Sred-nju ekonomsku školu završio sam u Bjelo-varu. Kratko vrijeme sam radio i nakon toga 1982. upisao se na Ekonomski fakultet u Zagrebu. Diplomirao sam 1986. na sm-jeru Razmjena i tržište (danas je to smjer Marketing). Doktorirao sam 1993. (tema doktorata iz područja revizije i financijskog izvještavanja). Od 1987. godine stalno sam zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Za-grebu. Počeo sam kao asistent pripravnik, a danas sam redoviti profesor u trajnom zvanju. Kao većina profesora s našeg fakulteta objavio sam niz znanstvenih i stručnih radova, sudjelovao na brojnim konferencijama, simpozijima, bio na raznim usavršavanjima, tj. specijalizacijama i sl. Između ostalog, kratko vrijeme boravio sam u Americi (University of Kentucky, College of Business & Economics). Sudjelovao sam u pripremama i izvedbi programa za pola-ganje ispita za zvanje „ovlašteni revizor“ te sam u tom kontekstu bio na pripremama u Londonu (The Institute of Chartered Ac-countants of England and Wales). Dugi niz godina intenzivno surađujem s Hrvatskom zajednicom računovođa i financijskih djelat-nika koja se, osim društvenom aktivnošću, bavi i organizacijom savjetovanja, seminara te izdavaštvom. Suradnik sam časopisa Računovodstvo i financije. Međutim, bez obzira na sve to, moja karijera vezana je uz Ekonomski fakultet u Zagrebu. Tu sam završio svoje obrazovanje i tu radim već dugi niz godina. Jednostavno, volim ra-diti sa studentima. Od objavljenih radova najdraži su mi udžbenici koji su, prije sve-

ga, namijenjeni studentima.

Manager: Kakvi ste bili kao student? Ko-jim ste se aktivnostima bavili za vrijeme svojih studentskih dana?Mislim da svatko o sebi misli da je bio do-bar student. Naravno, ni ja nisam izuzetak. Međutim, ipak je to bilo drugo vrijeme. Nije bilo „bolonje“, četvrtog i osmog polaganja pred komisijom i sl. Kada danas govorim svojim studentima, nastojim objektivno istaknuti i dobre i loše strane različitih „mod-ela“ studiranja. Ističem i to kako se dobar student uvijek može prilagoditi uvjetima

studija ako je uspio utemeljiti svoj vlastiti sustav studiranja. Nije nikakva mudrost ako istaknem da je suština u sustavnom i kon-tinuiranom radu, a ne u količini utrošenog vremena. Kao student nikada nisam dva puta izlazio na bilo koji kolokvij ili ispit i sve ispite položio sam do kraja ljetnog ispitnog roka. Naravno, imao sam i dosta slobodnog vremena. Još od srednjoškolskih dana vrlo intenzivno sam se bavio nogometom. Punih 5 godina igrao sam za jedan mali lokalni nogometni klub. Osim toga, volio sam i borilačke sportove. Trenirao sam taek-wondo. Međutim, kako je vrijeme prolazilo i razvijala se moja sveučilišna karijera tako je moja „sportska karijera“ sve više stagnirala. Danas sam, što se toga tiče, uglavnom do-bar promatrač.

Manager: 2011. godine dobili ste nagradu Počasnog profesora na Sveučilištu u Ukra-jini. Možete nam reći nešto više o tome?Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima potpisan ugovor o suradnji s Nacion-alnim sveučilištem državne porezne službe Ukrajine (National University of State Tax service of Ukraine) koje se nalazi u Kievu. U okviru te suradnje nekoliko puta bio sam u Ukrajini, a i predstavnici njihovog sveučilišta dolazili su kod nas. Tijekom bo-ravka u Kievu 03. 11. 2011., na Fakultetu, održao sam predavanje pod naslovom „Fi-nancial Reporting and Auditing in Croatia“.

“Dobar student uvijek se može prilagoditi

uvjetima studija ako je uspio utemeljiti svoj

vlastiti sustav studiranja.”

89/18 | 05/201336

FAKULTET

Predavanje u trajanju 4 sata održano je za studente četvrte godine koji dio svoje re-dovne nastave slušaju na engleskom jeziku. Nakon održanog predavanja, održana je svečana ceremonija proglašenja počasnim profesorom navedenog sveučilišta. To priznanje, dobio je i naš dekan prof. dr. sc. Tonči Lazibat. U svakom slučaju, to je jedno vrlo lijepo iskustvo.

Manager: Koje su za Vas negativne, a koje pozitivne strane profesorskog posla na Fakultetu?Prije svega, valja istaknuti da je daleko više pozitivnih strana. Da nije tako, vjero-jatno bih otišao s Fakulteta. Glavna pred-nost ovog posla jest da ste kontinuirano okruženi mladim i pametnim ljudima. Volim predavanja. Čak i kada sam jako umoran, predavanja mi nisu problem. Volim i pisati i jako sam ponosan na činjenicu da sam za svaki kolegij na kome držim predavan-ja pripremio i adekvatan udžbenik. Radim posao koji volim i to je doista najljepši dio priče. S druge strane, sve teže prihvaćam čitav niz administrativnih obveza kojih u posljednje vrijeme ima sve više. Popunja-vanje raznih obrazaca, na žalost, postaje naša svakodnevica. Ponekad se čini da je s aspekta nekih formalnih procedura važnije popuniti neki obrazac neko napisati dobar članak, knjigu ili održati neko predavanje.

Manager: Po Vašem mišljenju, što je važnije realizirati tijekom studija: ocjene, članstvo u studentskim udrugama ili posao? Klasičan odgovor na ovakvo pitanje jest da je sve važno. Doista tako i mislim. Međutim, ključno je steći određena znanja i izgraditi sklonost ka stalnom učenju. Visoki prosjek ocjena te aktivno članstvo u studentskim udrugama zasigurno je i dobra osnova za neki budući posao. Međutim, bez obzira na ostvareni prosjek ocjena tijekom studija, moramo biti svjesni činjenice da učenje ne završava formalnim obrazovanjem.

Manager: Što Vam je bitno prenijeti na studente?Obveza svakog profesora je da studente upozna s temeljnim znanjima kolegija koji predaje. Mislim da je vrlo važno na studente prenijeti i sposobnost logičkog zaključivanja o činjenicama koje se up-

oznaju na svakom kolegiju. Nadalje, treba stvoriti pretpostavke da se materija koja se izučava na nekom kolegiju može smjestiti u širi kontekst ekonomskih znanja. Tek na taj način stečena znanja student može aplici-rati na neke konkretne slučajeve. Nadam se da sam to uspio postići na kolegijima koje predajem.

Manager: Kakva su Vaša iskustva sa stu-dentima EFZG-a?Odlična. U pravilu, nemam nikakvih prob-lema u komunikaciji sa studentima. Kao i većina profesora, nadam se da i studenti misle tako o meni.

Manager: Kako ispunjavate i provodite slobodno vrijeme?Prodekan sam već više od dvije godine. Prema tome, imam dosta dodatnih ob-veza ne samo na našem Fakultetu, već i na Sveučilištu u Zagrebu. Hoću reći da nemam baš previše slobodnog vremena. Međutim, kada ga imam rado odem na Sljeme. Dosta pješačim i nije neuobičajeno da se u Zagreb uputim pješke (živim u Sesvetama). Na-dalje, nedaleko od mjesta stanovanja, prije nekoliko godina kupio sam zemljište. Posa-dio sam pedesetak voćaka, ponešto ukras-nog bilja, čak sam uredio i vrt. Uglavnom to održavam sam, jako sam ponosan na to

i uživam u tome. Osim toga, volim pogle-dati i dobar film i doista volim kazalište. Vrlo često sam u Komediji, Kerempuhu, Exitu. Čak i kada sam negdje u inozemstvu često pogledam dobru predstavu.

Manager: Koji su Vaši osobni planovi za budućnost?Uobičajeni osobni planovi sveučilišnog nastavnika vezani su za napredovanja u viša zvanja te za objavljivanje ponekog značajnog teksta. S obzirom da sam redovi-ti profesor u trajnom zvanju, napredovati u više zvanje više ne mogu. Što se tiče objav-ljivanja, nadam se da ću objaviti još poneki dobar tekst. Nadam se da ću i budućnosti održavati dobru komunikaciju sa studen-tima. Dakle, što se posla tiče, nemam nekih velikih planova, ne očekujem neke velike zaokrete, već se nadam kontinuitetu. Kada budućnost razmotrim s osobnog aspekta, nadam se da ću više vremena provoditi u svojoj obitelji.

Manager: Vaša poruka studentima? Mlade osobe u pravilu ne vole kada im netko daje previše savjeta. Mi stariji, bilo kao profesori, bilo kao roditelji ili čak kao stariji kolege ponekad pretjerujemo s brojnim savjetima. Iako je to u najboljoj namjeri, ponekad je doista previše. Prema tome, nemam nekih dodatnih savjeta kojih bi se naši studenti trebali pridržavati. Naši studenti su mladi, pametni i sposobni te sve što se događa oko nas dobro razumi-ju. Činjenicu da su upisani na Ekonomski fakultet u Zagrebu treba tretirati kao šansu koja se mora iskoristiti. U pravilu su stu-dentski dani najljepše razdoblje u našim životima i svi se rado prisjećamo toga vre-mena. Nadam se da će se i naši današnji studenti za određeni broj godina rado prisjećati dana koje su proveli kao studenti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Nikolina BUJDO

89/18 | 05/2013 37

“Obveza svakog profesora je da studente upozna s temeljnim znanjima kolegija koji predaje. I vrlo je važno na studente prenijeti i sposobnost logičkog

zaključivanja o činjenicama koje se upoznaju na svakom kolegiju.”

FAKULTET

OSNIVANJE PJEVAČKOG ZBORA EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Zagrebački ekonomisti i pjevanjeVođena gandhijevskom idejom „be the change you wish to see in the world“, kolegica Ana Pavlović predložila je os-nivanje Pjevačkog zbora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Poslije toga je bilo potrebno samo još par entuzijasta i priča je krenula...

OsnivanjePočetkom akademske godine 2011./2012. Šest je studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji su upisali kolegij Menadžment promjena kod profesora Mislava Ante Omazića, (Ana Pavlović, Barbara Ceković, Kristina Palčić, Maja Musa, Lovro Njavro, Marino Poropat i Vedran Obadić) stvorilo projektni tim kojem je cilj bio napraviti neku promjenu na dobrobit zajednice. Na-kon dvije neuspješne ideje okrenuli su se studentskoj populaciji i odlučili razmišljati samo kao ono što su i bili – studenti. Vođena gandhijevskom idejom „be the change you wish to see in the world“ kolegica Ana Pavlović predložila je osnivanje Pjevačkog zbora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koju su ostali članovi tima s oduševljenjem prihvatili.

Prepreke i zabludeMisleći kako je za postojanje zbora dovoljno da u njemu sudjeluje netko tko već u zboru pjeva, članovi tima su vodstvo budućeg fakultetskog zbora namjeravali prepustiti Ani. No, kako je Ana već dugogodišnja zborašica, znala je da od cijele ideje neće biti ništa ako ne nađu osobu koja ima iskustva baš u vođenju. Tada se pojavio prvi problem: gdje pronaći takvu osobu? Nakon što ih je jedina osoba za koju su znali da bi to mogla (bio je u pitanju jedan asistent Ekonomskog fakulteta) – odbila, odlučili su

se pouzdati u sreću i jednostavno okupiti ljude željne pjevanja na jednom mjestu nadajući se da će se pojaviti netko tko želi na sebe preuzeti odgovornost vođenja. Bio je to buran sastanak. Pojavilo se tridese-tak zaljubljenika u pjevanje, a svaki je imao drugačije iskustvo i predodžbu zborovođe. Ipak, ambiciozni osnivači zbora se nisu dali pokolebati u svojoj ideji, a nije ih ni sreća napustila – u diskusiji su otkrili da postoji jedna studentica koja već ima iskustvo vođenja zbora. I tako je odluka pala: za voditeljicu je odabrana Diana Hunjadi, studentica četvrte godine preddiplomskog studija te višegodišnja voditeljica dvaju zborova u Koprivnici. Preostalo je samo odrediti termin pjevačkih proba i prostoriju u kojoj će se izvoditi, budući da im je de-kanat Fakulteta izašao u susret s kupovi-nom klavira. A onda su opet uslijedili prob-lemi – novi članovi su bili studenti raznih godina studija Ekonomskog fakulteta pa su se satnice teško usklađivale, pros-torije za izvođenje proba nisu smjele biti u blizini dvorana u kojima se u istom ter-minu održavala nastava, niti blizu kabineta nastavnika itd. Sve je to dovodilo samo do odustajanja, sve dok se zbor nije sveo na četiri člana. Pošto se bližio kraj akademske godine i tih par entuzijasta je zaključilo: „Više sreće drugi put!“

Drugi pokušajS novom akademskom godinom, 2012./2013. su se preostali entuzijasti sami okupili i odlučili ovaj put krenuti s pravom akcijom organiziranjem zbora: napravili su se plakati koji su se zalijepili na frekventna mjesta u zgradi fakulteta, odredio se admin-istrator Facebook stranice „Pjevački zbor EFZGa“, postavila se obavijest o primanju

novih članova na službenu web stranicu fakulteta, a dobili smo i svoj prostor na forumu Ekonomskog fakulteta. Preostalo nam je još samo jedno – „word of mouth“ marketing. I uspjeli smo! Ustalili smo se na broju od 16 članova na adresi dvorane 34 (dio zgrade gdje se održava poslijediplom-ski studij), u terminu od 19.30 do 21 sat utorkom i četvrtkom.

Prvi nastupiProlaskom vremena bližio se kraj 2012. pa smo shvatili da moramo javno poka-zati što smo naučili. Izvrsno nam je sjeo poziv dekanata da nastupamo na tradicion-alnom Božićnom domjenku za nastavno i nenastavno osoblje. U međuvremenu smo odlučili odraditi i svoj prvi nastup u holu fakulteta u zadnjim danima nastave prije odlaska na božićne praznike. Tako je naš prvi semestar završio kao tipična priča s happy endom – uz puno pohvala nastavni-ka, studenata pa i dekanovom zahvalnicom. Ali, zapravo, ovo je tek početak jedne li-jepe priče pune, naravno, prije svega pje-vanja, ali i smijeha, ugodne atmosfere i prijateljskog raspoloženja. Pa sve one koji također žele dobiti svoju ulogu u njoj pozi-vamo da nam se u ljetnom semestru 2013. priključe. Kada, kako, gdje? Pitajte nas na facebooku – Pjevački zbor EFZGa.

Diana HUNJADI

“Izvrsno nam je sjeo poziv dekanata da nastupamo na tradicionalnom Božićnom domjenku za nastavno i

nenastavno osoblje. Tako je naš prvi semestar završio kao tipična priča s happy endom – uz puno pohvala

nastavnika, studenata, pa i dekanovom zahvalnicom.”

89/18 | 05/201338

FAKULTET

eSTUDENT

Vizionar - najnoviji eSTUDENT-ov projekt priveden kraju!U sklopu Vizionara – natječaja za dizajn, mnogi mladi kreativni studenti impre-sionirali su svojim radovima stručni žiri Vizionara te zavrijedili brojne novčane nagrade i prakse u Bruketa&Žinić OM i Imago reklamnoj agenciji. Također, u sklopu natječaja organizirano je niz za-nimljivih predavanja na temu “Dizajn kao business u Hrvatskoj”.

Vizionar je novi projekt studentske udruge eSTUDENT koji je bio koncipiran u vidu natječaja za dizajn i namijenjen je stu-dentskoj populaciji s ciljem povezivanja iste s gospodarskim sektorom i pružanja dodatne edukacije. U ovoj prvoj inačici projekta- Vizionar 2012., studentima su bila ponuđena dva projektna zadatka od kojih se jedan sastojao od osmišljavanja novog vizualnog identiteta za udrugu eS-TUDENT, a u drugom slučaju su trebali osmisliti produkt dizajn ambalaže za liniju proizvoda tvrtke Chromos d.d. Osim samog natječaja, organizirana su i predavanja re-nomiranih lica iz dizajnerske sfere: Vanje

Cuculića, Tina Kadoića, prof. Ivana Dor-oghyja, Marina Balaića i Lea Vinkovića te Vladimira Končara. Svatko je pokrio sebi svojstven segment profesije te su na taj način omogućili uvid u širok spektar diza-jnerskih i umjetničkih aktivnosti. Predavači su se često referirali i na vlastite “početke” što je bila izvanredna prilika studentima da zavire u realnost dizajnerskog posla te pokupe inspiraciju za vlastito uključivanje. Osim što su s uvijek punim predavaonica-ma podijelili ideje za kojima su se povodili u poslovnom i umjetničkom djelovanju, na-pravili su veliku uslugu mlađim kolegama iskreno ukazavši na probleme s kojima su se suočavali i situacije koje su smatrali vlas-titim pogreškama.

Finalisti natječajaSam natječaj započeo je 1. studenog i zatvoren je 1. prosinca 2012. kada je bio rok za predaju rješenja za oba kreativna slučaja. Od preko 150 prijavljenih stude-nata, odabrano je 5 najboljih rješenja za eSTUDENT slučaj i 3 za Chromos produkt dizajn. Finalistima eSTUDENT-ovog slučaja je pružena prilika da kroz prezentaciju svo-jih rješenja na završnoj ceremoniji dokažu žiriju da baš oni zaslužuju odnijeti pobjedu i osvojiti vrijedne nagrade. Žiri za kreativni slučaj Chromos d.d. sastavljen od pred-stavnika iz Chromos d.d. Kristijana Ravića i Ante Pecotića te predstavnika iz diza-jnerskih voda: Vanje Blumenšajna (Imago Reklamna Agencija) te Davora Brukete i Nikole Žinića (Bruketa&Žinić OM) je kao na-

jbolje natjecatelje proglasio Sonju Maltar, Ivonu Telišman, Tea Drempetića Čonkića i Kristinu Vodopivec. Za nagradu će im biti osigurane radionice i obavljanje prakse. Žiri sastavljen od predstavnika iz udruge eSTUDENT: Ana-Marije Marević i Luke Vide te istih predstavnika dizajnera je izabrao u finale 5 timova: Ana Bevanda i Zdravko Herceg, Edvin Čindrak, Miran Dilberović i Melkior Serdarević, Nikša Eršek, Elizabeta Novaković. Nakon prezentacija radova fi-nalista na završnici Vizionara, odlučeno je o pobjednicima koji će podijeliti nagradni fond od deset tisuća kuna te dobiti jed-notjedne prakse u reklamnim agencijama Imago i Bruketa&Žinić OM. Prvu nagradu su dobili Ana Bevanda i Zdravko Herceg, drugoplasirani je bio Nikša Eršek dok su trećeplasirani bili Miran Dilberović i Melkior Serdarević. Nakon konačnog izbora pobjed-nika je uslijedio i party kojim je službeno okončan natječaj za 2012. godinu, a svi zainteresirani su u Pepermintu mogli pogle-dati i izložbu radova finalista.

Katarina BOROVINA

89/18 | 05/2013 39

Vizionar je novi projekt studentske udruge

eSTUDENT koji je bio koncipiran u vidu natječaja

za dizajn i namijenjen je studentskoj populaciji.

Od preko 150 prijavljenih studenata, odabrano je 5 najboljih rješenja za eSTUDENT slučaj i 3 za Chromos

produkt dizajn.

FAKULTET

LJETNE ŠKOLE

Najcjenjenije i najzanimljivije škole Amerike i EuropeU zadnje vrijeme često čujemo iskust-va studenata koji odlaze preko ljeta u razne škole, a ne znamo ni sami koliko zanimljivih škola ima po cijelome svijetu i kako je zapravo lako doći do njih. Podi-jelili smo ih na dva dijela: one u Americi i one u Europi.

Ljetne škole kao pojam odnose se na tečaj ili program namijenjen pojedincu da pospješi svoje znanje tijekom ljetnih praznika. U os-novnim i srednjim školama to su ipak pro-grami neakademskog karaktera popraćeni raznim zabavim i animirajućim sadržajem. Na višim školama i fakultetima stvari postaju malo ozbiljnije i složenije. U daljnjem tekstu pod pojmom ljetne škole obuhvatit ćemo isključivo fakultativne programe namijen-jene studentima diljem svijeta. U trajanju od 6 do 8 tjedana, tijekom ljetnih mjeseci, re-dovni kolegiji izvode se u vremenski sažetom rasporedu, a nastavu izvode standardni sveučilišni profesori. Ljetne škole namijen-jene su studentima iz cijeloga svijeta što ih čini pravim epicentrom multikulturalnosti.

Škole u AmericiZapočet ćemo s našim „susjedima preko bare“ iz jednostavnog razloga jer su se upravo kod njih ljetne škole, barem u svom današnjem izdanju i smislu, prvi puta i pojavile. Stu-denti tamo upisuju ljetne škole radi kredita ili potvrde koja se uzima u obzir prilikom nji-hove ocjene (grade point average) ili upisuje u studentski transkript. Ti krediti su iz jedne od dviju kategorija: ponavljanje i napredo-vanje. Ljetne škole u Americi, osim izvrsne prilike za dodatno obrazovanje i stvaranje doživotnih prijateljstava, pružaju jedinstv-enu mogućnost uvida u syllabuse i kvalitetu nastave, kampus i svakodnevnicu američkog studentskog života. Za one kojima je oko 2000 dolara po kolegiju na Harvardu previše, postoje sjajna državna sveučilišta, kao što je primjerice University of California, Berke-ley. Uz iznimnu kvalitetu i moderan kampus, dodatna motivacija za ljeto na Berkeleyu jest i njegova lokacija u srcu Kalifornije. Preduvjeti za ljetne škole nisu tako strogi: u pravilu je potrebno položiti TOEFL test koji mjeri predznanje engleskog jezika te ispuniti

potrebne formulare. Jedna od najcjenjeni-jih ljetnih škola u Americi je već spomenuti Harvard koji sadrži više od 300 tečajeva koje izvode profesori s Harvarda i gostujući znan-stvenici. Studenti diljem svijeta mogu doći te zaraditi kredite koje će prenijeti na svoje sveučilište. Svi harvardski tečajevi pružaju bilo 4 ili 8 bodova, a najviše su dostupni za preddiplomski ili diplomski studij. Škola nudi razne programe: učenje biologije, matema-tike, povijesti umjetnosti, a program koji najčešće uzimaju studenti s drugih dijelova svijeta je engleski jezik. Oni koji se odluče za Harvardovu ljetnu školu živjeli bi tih neko-liko tjedana u kampusu. Sveučilište također ima prekrasne muzeje, ogromnu knjižnicu, računalne učionice, dvorane, teniske terene i još mnogo što nam nudi nezaboravno iskustvo i zabavu. University of California, Berkeley je sljedeća cijenjena škola koja nudi preko 600 tečajeva za domaće i inozemne studente. Tečaj kojeg najviše pohađaju in-ozemni studenti je tečaj engleskog jezika. Studenti su smješteni po različitim stupnje-vima ovisno o njihovim vještinama čitanja, pisanja, slušanja i pričanja jezika. Prije toga polažu ispit i na temelju njega dobivaju gru-pu kojoj pripadaju. Studenti mogu sudjelo-

vati u izletima i terenskim zadacima te tako povećati interakciju s izvornim govornikom i koristiti svoj engleski u razgovoru. Prošle go-dine su u ponudi bile uključene razne večere, posjete muzejima i lokalnim tvrtkama, pre-davanja poznatih Berkeley mještana i još mnogo toga. Osim samog učenja studentima se pružaju razne mogućnosti izvan kampusa. Berkeley ima mnogo prekrasnih parkova koje su pogodni za šetnje ili piknike. Poznati Gold-en Gate most također je na vidiku. Noćni život, koji zanima mnoge, skuplji je nego u Hrvatskoj, ali zato nudi stotine plesnih klubova za svačiji ukus. Mnogim studentima je preveliki rizik otići na nekoliko tjedana u Ameriku. Naravno, treba puno više novaca, ali ako netko ima jaku želju i volju može tije-kom godine zaraditi i uplatiti si jedan od bro-jnih programa koji mu odgovara. Sigurno će se vratiti s puno znanja, novih poznanstava i imat će nezaboravno iskustvo koje će moći podijeliti sa svojim prijateljima.

Škole u EuropiGlavna razlika između američkih i europ-skih ljetnih škola je u bodovnim sistemima rangiranja fakultetskih dostignuća. Dok je u Americi (barem SAD) trenutno na snazi

Ljetne škole namijenjene su studentima iz cijeloga svijeta što ih čini pravim epicentrom multikulturalnosti.

89/18 | 05/201340

FAKULTET

kreditni, tj. grade point average system, u Europi imamo ECTS bodovni sistem. Prvo bih započela s Austrijom koja je smještena ne tako daleko od lijepe naše. Austrija nudi nekoliko ljetnih tečajeva, a neki od njih su tečaj političke znanosti, zakona, ekonomije, povijesti i europske kulture. Međunarodni ljetni program nalazi se u slikovitom selu Strobl u regiji Salzkammergut. Učenici i nastavnici su smješteni na prekrasnom ljet-nom kampusu na obali jezera Wolfgang. Program traje četiri tjedna i nudi tečajeve na engleskom jeziku u jutarnjim satima i tečajeve na njemačkom u popodnevnim sa-tima. Tečajevi koji su održani na engleskom jeziku su usredotočeni na nastajanje Nove Europe te pokrivaju političke, gospodarske, pravne, ali i povijesne i kulturne aspekte kroz kojih kontinent trenutno prolazi. Pro-gram nudi sažet i najnoviji pregled zbivanja u Europi. Predmete izvode ugledni znanst-venici s dugogodišnjim iskustvom, poput profesora sa sveučilišta u Beču i vodećih stručnjaka iz Europske komisije i austrijske središnje banke. Studenti su smješteni u kampusu koji potiče upoznavanje i druženje

studenata te upoznavanje različitih kultura. Cilj programa je bolje razumijevanje EU te onoga što nam ona sve donosi u budućnosti. Studenti mogu zaraditi od 12 do 20 ECTS bodova tijekom međunarodnog ljetnog pro-grama ovisno o tečajevima koje pohađaju. Studenti koji pohađaju i završe četiri tečaja dobiti će diplomu od SHS europske komisi-je. Cijena programa iznosi 2950 eura te uključuje registraciju, školarinu, nastavni materijal, smještaj u dvokrevetnoj sobi, puni pansion (doručak, ručak, večera) i nudi razne aktivnosti poput tenisa, plesa, je-drenja, izleta do Salzburga, St. Wolfgang i Ebensee. Nudi se i ograničen broj stipendija tijekom cijele godine u rasponu od 300 do 2450 eura. Stipendije se dobivaju na os-novu ocjena i financijskih razloga. Austrija nudi još jednu zanimljivu ljetnu školu, a to je kreativni inženjering u organizaciji Innes Beč koja sadrži kvalitetan akademski pro-gram s naglaskom na tehnologiju, arhitek-turu, privredu i kulturu. Sudionici imaju mogućnost učiti od međunarodno priznatih akademika i znanstvenika kao i sa stu-dentima iz različitih dijelova svijeta. Krea-

tivni inženjering je osmišljen za studente arhitekture, umjetnosti i dizajna, kemijskog i poslovnog inženjerstva. Program traje tri tjedna i izvodi se u sedmom mjesecu. Stu-denti mogu ostvariti 6 ECTS bodova i na kra-ju tečaja dobiti potvrdu o sudjelovanju i svu potrebnu dokumentaciju. Cijena tečaja iznosi 650 eura i u to u uključeni troškovi sudjelo-vanja. Sve ostale usluge mogu se rezervirati zasebno na Innes web stranici http://www.innesvienna.net/.

Iduća zemlja koja nudi ljetne škole, ali s različitim programom, je Njemačka. U Münchenu, sedmi mjesec, održava se ljetna škola zaštite okoliša. Škola u području poli-tike zaštite okoliša EU-a ima jasno definirane ciljeve kao što su klimatske promjene, zaštita biološke raznolikosti, ljudsko zdravlje i korištenje prirodnih resursa. Kroz predavan-ja, seminare i terensku nastavu sudionici će razviti vještine i sposobnosti potrebne za ak-tivno angažiranje u brizi za okoliš. Škola traje 5 tjedana i zamišljena je za međunarodne studente ili nedavno diplomirane studente iz relevantnih područja s jakim interesom u pitanjima zaštite okoliša. Moguće je ostvariti 8 ECTS bodova. Cijena programa je 1450 eura što uključuje registraciju, školarinu i smještaj.

Da rezimiramo: ljetne škole su odličan način za usavršavanje vašeg sadašnjeg kao i daljnjeg obrazovanja, ukoliko za to im-ate mogućnosti. Osim samog akademskog usavršavanja ovakva vrsta nastave vuče sa sobom mnoštvo poveznica i životnih lekcija, bilo da se odlučite za programe u Americi ili Europi. Ukoliko planirate pristupiti nekom ob-liku ljetnih škola, istražite svoje mogućnosti, odaberite najbolju opciju i krenite u novu studentsku avanturu.

Jelena PLEĆAŠ

89/18 | 05/2013 41

Ljetne škole kao pojam odnose se na tečaj ili program namijenjen

pojedincu da pospješi svoje znanje tijekom

ljetnih praznika.

FAKULTET

89/18 | 05/201342

I WANT TO TEACH. I WANT TO SPEAK. I WANT TO TRAVEL.

AIESECAIESEC Vam nudi mogućnosti volonter-skih i profesionalnih praksi u jednoj od 114 zemalja svijeta!

Afrika, Azija, Europa, Amerika... Odaberite mjesto gdje ćete napraviti nešto korisno za sebe i druge, mjesto koje ste oduvijek željeli posjetiti, a niste imali priliku. Možda Indonezija u Aziji? Djeca s ulice u Indoneziji trebaju pomoć. Svi oni koji imaju odlično znanje engleskog jezika i žele uživo vidjeti siromašne krajeve u kojima ova djeca žive te im ponuditi obrazovanje pozvani su da se prijave. Ili Brazil? Praktikanti rade s djecom

koja imaju posebne potrebe u područjima glazbe, umjetnosti i sporta te osmišljavaju aktivnosti koje mogu pomoći u socijalnim vještinama i dodatnoj edukaciji.Praksa se nudi i u Portugalu gdje praktikant radi u modernim srednjim školama na pro-jektima European Citizenship Year i the Euro-pean Citizens Rights kojima je cilj potaknuti mlade da se aktiviraju u društvu. Lisabon, glavni grad kojeg je teško zapravo u jednom prilogu opisati i prikazati njegove zanimljiv-osti i znamenitosti, no svatko tko jednom dođe u ovaj grad svakako mora posjetiti El-evador de Santa Justa, gradsku uspinjaču u obliku tornja, zaštitni znak Lisabona koji je izgradio slavni francuski arhitekt Eiffel.Ako poželite otići u Maroko u Africi možete raditi na podizanju svijesti studentima o problemima u njihovoj zemlji. Praktikanti bi održavali radionice, prezentacije i konferen-cije kako bi educirali studente (o zdravlju, kvalitetnom životu itd). Glavni grad Marakeš, osim što je poznat kao kraljevski grad, jedan

je i od najatraktivnijih i najimpresivnijih gra-dova koji je očarao mnoge turiste u Maroku. Posebno njegov glavni trg, Djemma el-Fna, na kojem možete vidjeti brojne pripovjedače i plesače, glazbenike, štandove sa svježom hranom i pićem. Tu su i gutači vatre, te fakiri koji s frulama izvode ples sa zmijama. Uzvici i smijeh do kasno u noć odzvanjaju ulicama i trgovima Marakeša otkrivajući Vam pravu čaroliju Istoka. Ovdje, kao i u drugim gra-dovima Maroka, moći ćete kupiti različite su-venire, a posebno proizvode od kože, bakra ili drveta, sušeno voće, suvenire izrađene od devine kosti te poznate marokanske tepihe. Crveni grad kao jedan od najljepših i mističnijih gradova Maroka sigurno će Vam ostati u lijepom sjećanju, a uzvici žonglera i smijeh još dugo će odzvanjati u Vašim mis-lima. Sad je vrijeme da i Vi istražite te zna-menitosti i učinite život bogatijim prekrasnim iskustvima i novim poznanstvima diljem svi-jeta. Gabrijela ORSAG

MasterCard Student karticaS novom MasterCard Student karticom Zagrebačke banke studentima se otvara ci-jeli svijet novih mogućnosti, jer to je kartica koja vrijedi svugdje, a u Hrvatskoj se njome može kupovati na rate u tisućama trgovina. U svojoj Zaba Referadi na Facebooku stu-denti mogu osvojiti putovanje u Bolognu i još mnogo atraktivnih nagrada.

MasterCard Student kartica nova je kar-tica Zagrebačke banke samo za studente, posebna po mnogočemu, dostupna svakom studentu. Njome se može plaćati i podizati gotovinu u Hrvatskoj i na milijunima mjesta u cijelom svijetu, kupovati bonove za mo-

bitel na bankomatima, sigurno kupovati na internetu, a u tisućama trgovina u Hrvat-skoj može se kupovati obročno, bez ikakvih kamata i naknada. Za svako plaćanje u zem-lji, inozemstvu, na rate bez kamata i nakna-da ili na internetu skupljaju se MultiPlusCard nagradni bodovi.

S MasterCard Student karticom student ima na raspolaganju inicijalni limit od 1000 kuna za potrošnju. Za izdavanje kartice dovoljna je potvrda o studiranju i otvaranje kunskog i deviznog računa u bilo kojoj Zabinoj poslovnici.

U prvoj godini MasterCard Student kartica je besplatna. Tako će i ostati za sve studente koji ugovore Student Lepezu. Gdje ugovoriti MasterCard Student karticu? Najbrže je, naravno, predati prijavnicu online u Zaba Referadi, no može se i u svakoj Zabi-noj poslovnici.

A gdje je Zaba Referada? Na Facebooku. I ni u kojoj studentskoj referadi nije tako dobro kao u Zaba Referadi. U Zaba Referadi stal-no se nešto događa, a upravo tamo mogu se osvojiti ulaznice za atraktivne koncerte koncerte, a ravno iz Zaba Referade može se otputovati u Bolognu. Mnogo je bolja kad se posjeti, osobito ako je sve plaćeno. U zabavnoj nagradnoj igri 20 najspretnijih „vozača“ virtualnog autobusa osvaja atrakti-van put u Bolognu za dvije osobe.

U Zaba Referadi studenti će naći sve što ih zanima o studentskom životu, od ponude programa u inozemstvu do prilika koje se pružaju u Hrvatskoj. Upravo tu mogu naučiti ponešto i o vođenju vlastitih financija, a na-gradnih igara i zabavnih pitalica nikad dosta pa svaki dan mogu osvajati Zaba pakete i druge nagrade.

FAKULTET

89/18 | 05/2013 43

STUDENTI ZA ZAGREB

„Kino pod zvijezdama“Prva dva vikenda mjeseca travnja bila su rezervirana za jedinstven događaj u Zagrebu. Projekt „Drive in kino“ organ-izirala je studentska udruga Hrvatska studentska asocijacija (HSA) u suradnji s poduzećem Via Solis.

Kako je sve to započeloPrije devet mjeseci, petnaestak članova HSA se okupilo i krenulo s izvedbom ovog složenog i nimalo jednostavnog projekta. Svaka faza projekta nosila je svoje situacije i probleme koje su organizatori rješavali ‘u hodu’. Traženje savršene lokacije, spon-zora, filmova i stvaranje dodatnog progra-ma… sve je to bilo u funkciji obogaćivanja kulturno-zabavne ponude Grada Zagreba. Studenti su htjeli pružiti nešto što će ljude napokon probuditi iz dugog zimskog sna te je zbog toga cijeli projekt bio BESPLATAN kako bi baš svatko mogao doći. Besplatan ulaz su omogućili mnogi sponzori i partneri – Hypo Alpe Adria banka, Bilić-Erić secu-rity, Auto Zubak, uZagrebu.info, a projekt su medijski pokrivali Dnevnik.hr, Prvi radio, Port.hr, te naša malenkost časopis Manager.Kroz četiri dana - 6., 7., 13. i 14. travnja, parkiralištem iza Kockice prošlo je više od 1.800 posjetitelja, u automobilima, ali i bez njega.

Filmovi i….Uz projekcije četiri filma na platnu dijago-nale 12 metara, posjetitelji su mogli uživati i u drugim sadržajima. Svakog dana pro-jekta svaki posjetitelj mogao je uživati u polusatnom programu izvrsnih stand up komičara iz Studija Smijeha. Oni su svo-jim šalama svaku večer podizali publiku na noge i dobro je zagrijali za crtani film koji se također puštao prije same projekcije. Za hranu i piće su se pobrinuli Fantasia koja je pekla vruće kokice, tabako Fenix, koji je ispunjavao sve želje za slatkim i slanim, te obrt Krunoslava Krajine, čiji su hamburgeri

svima stvarali zazubice.Dnevna posjećenost je varirala između 400 i 500 ljudi, a tražilo se i mjesto više na parkiralištu. Ljudi su naprosto bili oduševljeni samom idejom, a odmah nakon prvog dana su hvalili raspored programa, izbor filma te cijelu organizaciju.

Je li napokon rođena tradicija Drive in kina u Zagrebu?Nakon odrađenog projekta organizatori su poručili da tu nije kraj. Nadaju se održavati ovakav kulturno-zabavan projekt u našem gradu svake godine. „Nakon prve godine održavanja, sve je lakše“, poručili su. Or-ganizatori se, također, zahvaljuju svima koji su došli na projekt te ga na taj način i podržali.

Filip OŽVALDIva KOVAČIĆ

Dnevna posjećenost je varirala između 400 i 500 ljudi, a tražilo se i mjesto više na parkiralištu.

FAKULTET

STUDIRANJE U INOZEMSTVU

Prilike koje studentima stoje na raspolaganjuNe znaš ništa o samom procesu prijave i pronalaska odgovarajućeg programa? Ne brini, za tebe smo prikupili osnovne informacije koje će ti približiti taj pro-ces. Odvaži se i postani jedan od stude-nata koji su se vratili s bogatim iskust-vom i okusili kulturu strane zemlje.

Zašto studirati u inozemstvu?Studij u inozemstvu otvara mnoge mogućnosti. Najlakša metoda usavršavanja govora stranog jezika jest ta da se okružite njime. Mladi dobivaju priliku upoznati novu kulturu, uče stvari o svijetu koje se kod kuće ne mogu naučiti. Stječu drugačiji po-gled na vlastitu kulturu te se u domovinu vraćaju s novim idejama i perspektivama, kako o sebi, tako i o kulturi svoje zemlje. Razvijaju svoje komunikacijske vještine kroz interakciju s ljudima iz različitih poza-dina. Time si stvaraju bolje prilike za kari-jeru. Nakon što se vrate u domovinu na svi-jet gledaju iz puno šire perspektive. Studij u drugoj državi pruža priliku za učenje na drugačiji način od onoga na koji ste navikli. Može također značiti prednost u dobivanju određenog posla jer poslodavac osobu s takvim iskustvom vidi kao osobu spremnu na izazove te smatra da je sposobna snaći se u novim situacijama i lako svladati prob-leme. Prema statistikama UNESCO-a, ukup-no je 6861 hrvatski student upisao studijske

programe na visokim učilištima u inozem-stvu u 2009. godini. 80 posto studenata upisalo je studijske programe u zemljama EU. Najveći broj hrvatskih studenata studi-ra u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i SAD-u. UNESCO navodi kako stopa odlazne studentske mobilnosti u Hrvatskoj iznosi 4,93 posto. Ovime se Hrvatska svrstava u zemlje s iznadprosječnom stopom odlazne studentske mobilnosti.

Studij u EuropiInstitut za razvoj obrazovanja (IRO) pruža informacije i savjete o obrazovnim mogućnostima u Europi. Pomaže vam doći do informacija o pojedinim obrazovnim sustavima, o mogućnostima pretraživanja sveučilišta i studijskih programa, te o programima financijske pomoći koji su dostupni hrvatskim studentima. Ukoliko želite studirati na nekom od europskih sveučilišta poželjno bi bilo zatražiti infor-macije u Euro-hrvatskom obrazovnom-informacijskom centru (EHOIC), koji je dio IRO-a. EHOIC pruža usluge grupnog savje-tovanja, korištenje publikacija o studijskim

mogućnostima u europskim državama te ima učionicu s pristupom Internetu i multi-medijalnim sadržajima.

Studij u SAD-uAmerički obrazovno-informacijski centar (AMOIC) je dio IRO-a. AMOIC je ovlašten i i potpomognut od Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Dio je EducationUSA mreže koja okuplja više od 400 savjetodavnih centara diljem svijeta i pruža točne, pot-pune i nepristrane informacije o svim akreditiranim visokoobrazovnim instituci-jama u SAD-u. Svrha mu je pružiti savjete i informacije o studijskim programima, pro-gramima stipendiranja, upisnom procesu te standardiziranim testovima. Za diplomski i poslijediplomski studij možete tražiti sti-

Najveći broj hrvatskih studenata studira u

Austriji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji

i SAD-u.

89/18 | 05/201344

Proces prijave obuhvaća odabir programa po vlastitoj želji, ispunjenje i predaja obrasca prijave te polaganje nekog od standardiziranih testova jezika.

FAKULTET

pendije te druge oblike financijske potpore. Potrebno je provjeriti koje stipendije dod-jeljuje sveučilište koje vas zanima, jer je upravo sveučilište puno puta odličan izvor potpore studiranja u SAD-u.

Standardizirani testovi jezikaStandardizirani testovi jezika služe kao mjerilo određenih znanja, sposobnosti ili vještina te se koriste u svrhu prijave na akademske programe u inozemstvu. Aka-demski standardizirani testovi, kao što su TOEFL, GMAT, GRE i SAT, jedan su od uvjeta upisa na visokoobrazovne programe i programe stipendiranja u inozemstvu. IRO svojim članovima, koji se žele upi-sati na visokoobrazovne institucije i pro-grame, olakšava polaganje ovih testova. Omogućava svojim članovima pogodnosti besplatnog informiranja i savjetovanja o prijavi i polaganju određenog standard-iziranog testa te pogodnost pripreme za polaganje tih testova kroz tečajeve, knjige i multimediju.

Ove godine ćeš položiti državnu maturu?Ako se želiš razvijati u novoj okolini i otići na studij u neku drugu zemlju, to ti može omogućiti i organizacija „Dream founda-tion“. Oni pružaju mogućnost upisa na jedan od 30 sveučilišta iz cijelog svijeta, a ta sveučilišta nude više od 1500 studijskih programa na engleskom jeziku. Proces pri-jave obuhvaća odabir programa po vlastitoj želji, ispunjenje i predaja obrasca prijave te polaganje nekog od standardiziranih tes-tova jezika. Kad ste sve obavili i primili pis-mo suglasnosti od fakulteta na koji ste se

prijavili, vaše pripreme za putovanje mogu početi! BHV education također omogućuje izravan upis na fakultete u Americi, Kanadi, Europskoj Uniji, Australiji i Novom Zelandu. Ovo su studiji na koje se možete upisati: Brittin College, Griffith College Dublin, Ho-tel Institute Montreux, Hult International Business School, Istituto Europeo di De-sign, IHTTI School of Hotel Management, Le Cordon Bleu Academie, Schiller Interna-tional University, SHMS - Swiss Hotel Man-agement School, Study Group, Business & Management University, The New York Film Academy, Tech Music Schools, University of Essex, University Canada West te University

of Miami.

Već si student?Sveučilišta u inozemstvu samostalno odlučuju o tome do koje će mjere priznati razdoblje studiranja na nekom drugom sveučilištu. Postoje brojni kriteriji koji se pri-tom gledaju, a jedan od kriterija je naravno podudarnost dvaju studijskih programa. S obzirom da te kriterije svako sveučilište u inozemstvu samostalno postavlja, na-jbolje je pitati sveučilište na koje se želite upisati o njegovim individualnim uvjetima i kriterijima pa procijeniti koliko vama os-obno odgovara ono što će vam biti rečeno. Uvijek postoji rizik nepriznavanja dijela prijašnjeg studija, a glavni razlog tome su dakle složenost procedure priznavanja po-jedinog sveučilišta ili teška usporedivost dvaju studijskih programa. Najčešći kriteriji za dodjeljivanje stipendija općenito su iz-vrsnost, potreba ili talent. Izvrsnost može značiti sjajan prosjek ocjena, ali također postoje i izvannastavne aktivnosti, moti-vacija za studij, izvrsnost poznavanja jezika studija, izvrsnost na položenim potrebnim testovima, itd. Svaka institucija koja dod-jeljuje stipendije imat će svoje kriterije koji će biti navedeni u samom natječaju.

ErasmusU okviru Erasmus potprograma stu-denti mogu provesti jedan dio studija studirajući na visokom učilištu u inozemst-vu ili obavljajući stručnu praksu. Prijaviti se mogu studenti koji su u trenutku početka mobilnosti upisani u najmanje drugu god-inu preddiplomskog studija. Izvanredni stu-denti se mogu prijaviti pod uvjetom da će za vrijeme mobilnosti biti upisani u redovni program inozemnog visokog učilišta. Eras-mus stipendija djelomično pokriva troškove smještaja, puta i osiguranja. Iznos troškova smještaja, puta i osiguranja ovisi o stranoj državi, a visina stipendije o matičnom vi-sokom učilištu. Za studente koji odlaze na Erasmus studijski boravak ili stručnu praksu, dužina boravka iznosi najmanje tri, a najviše 12 mjeseci. U programu Erasmus sudjeluje svih 27 država članica Europske unije, države EFTA - Island, Lihtenštajn i Norveška, te Turska.

Silvija ŠANTEK

89/18 | 05/2013 45

Studij u drugoj državi pruža priliku za učenje

na drugačiji način od onoga na koji

ste navikli.

LOUNGE

Dragi moji,Kao nova urednica rubrike Lounge sve vas lijepo pozdravljam te vam želim ugodnu plovidbu našim Managerom. Na samom početku ovoga dijela pred-

stavljamo vam studentski posao - rad u call centrima, te njegove prednosti i nedostatke. Nakon toga objasnit ćemo vam kakvo je to „Formula Stu-dent“ natjecanje. Nadalje, kako bi se malo opustili od rada i natjecanja uvodimo vas u svijet 3D filma; sazna-jte kako je nastao, njegove dobre i loše strane. Opuštanju nikada kraja, stoga vam dajemo savjete kako jef-tino putovati kod ste još mladi, polet-ni i željni novih doživljaja. Isto tako na narednim stranicama moć ćete pročitati ponešto o apsolventskim putovanjima, prvenstveno o otoku Zakynthosu. Bavit ćemo se i malo ozbiljnijim temama: Kako je novi-narima u Hrvatskoj danas te kakva ih budućnost čeka? Pročitajte i bio-

grafiju Marije Jurić Zagorke. Saznajte tko su Frankie Headfors, te pozovite prijatelje i pokušajte uz njih napraviti svoj vlastiti harlem shake.Ukoliko niste osoba koja može sjediti u uredu osam sati svaki dan i koja ne može slušati svakodnevne nar-edbe svoga šefa postanite sam svoj gazda - saznajte kako postati i ostati freelancer. Zašto je team building sve popularniji u zadnje vrijeme? To i još mnogo toga saznajte u ovom broju Managera.

Do idućeg broja budite lijepi, veseli, pametni i radišni.

Ivana SKOČIBUŠIĆUrednica rubrike Lounge

89/18 | 05/201346

1. FILMSKI FESTIVAL SMIJEHA

Tko se zadnji smije, prekasno se smijeU Zagrebu je 5. i 6. travnja u Studiju smi-jeha održan 1. Filmski festival smijeha, skraćeno nazvan FIFES. Namjera festiva-la bila je poticanje i promoviranje ljudske vedrine, radosti i smijeha kroz kreativno stvaralaštvo.

Festival je okupio brojne autore koji su hrvat-skoj publici predstavili svoje radove. Važno je napomenuti da su u konkurenciji, osim hrvatskih, bili i filmovi iz Mađarske, Češke, Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Španjolske, Francuske, Švicarske i Rusije. Sudjelovanje ovako velikog broja stranih autora, pokazatelj je uspješnosti fes-tivala. Tijekom njegova trajanja, gledatelji su imali priliku pogledati više od deset sati filmskog materijala podijeljenog u animirane, dokumentarne i igrane filmove. Prvog dana prikazivali su se filmovi autora mlađih od

18 godina. Kroz četrdesetak filmova djeca i mladi su pokazali svoju kreativnost i smisao za humor. Drugi dan bio je rezerviran za pro-jekcije filmova autora starijih od 18 godina. Smijeh i dobra zabava uvijek mogu uvijek mogu uljepšati dan, što potvrđuje i brojna publika koja se okupila na festivalu. FIFES je bio odlična prilika svim filmskim skupina-ma i samostalnim autorima da iskažu svoju kreativnost kroz filmsku umjetnost. Također,

ugodna atmosfera koja je vladala tih dana na festivalu, pogodovala je stvaranju novih prijateljstava i povezivanju autora koji su na ovaj način dali doprinos hrvatskoj filmskoj proizvodnji i kulturi. Uspješnost prvog FIFES-a, poticaj je svim kreativcima i umjetnicima da sudjeluju na sljedećem filmskom festivalu smijeha.

Maja HAS

LOUNGE

CALL CENTRI- STUDENTSKI POSAO

“Dobar dan, kako vam mogu pomoći?”Najveći broj ponuda za studentski posao ove godine ima za rad u call centrima poduzeća iz različitih djelatnosti. No cilj je svima isti, a to je dati pravi odgovor na svako postavljeno pitanje i tako ko-risnicima olakšati korištenje usluge.

To je rad s ljudima koji se žale na nešto, ne razumiju neke uvjete korištenja, a ponekad mogu biti i prilično ljuti na vas. Ako imate strpljenja, visoku razinu samokontrole i ako ste pozitivni i dobronamjerni, u ovom poslu mogli biste biti vrlo uspješni. Sam posao nije težak: morate se ljubazno javljati na telefon i koristiti jednostavne računalne programe. O vašoj brzini i znanju ovisi, naravno, brzina rješavanja problema koris-nika. Sve se to odvija u ugodnu ambijentu u kojem vi imate svoje posebno mjesto koje vam pruža dovoljno privatnosti i udobnosti te mogućnost koncentracije.

Uvjeti su plaćanja zadovoljavajući – koliko radite, toliko u pravilu možete i zaraditi, ukoliko ostvarujete zadane ciljeve. To je jedan od rijetkih poslova koje ne morate „nositi doma“. Radno je vrijeme u pravi-lu praktično pa je riječ o poslu koji može poslužiti i kao dodatni izvor zarade.Najveća prednost ovakvog studentskog posla bro-

jne su mogućnosti edukacije, treninga i ono najvažnije, sklapanja novih prijateljstava s ljudima slične ili iste dobi i interesa. Ovo je odličan posao za upoznavanje ljudske psihologije pomaganjem različitim profil-ima ljudi. Pred vama je doslovno spektar različitih osobina, glasova, naravi, situacija koje vam u poslovima koje ćete jednoga dana obavljati mogu mnogo pomoći i biti kamen temeljac u izgradnji vlastitog karak-tera. Iako u ovom poslu postoje stroga pravila i ciljevi, svaki poziv prihvatite kao izazov, priliku za učenje (upoznavanje različitih karaktera i nadogradnju vlastitih komunikacijskih vještina) te mogućnost za pružanje pomoći kojom ćete nekoga zaista usrećiti i na taj ćete način u ovakvu poslu izdržati dulje nego drugi koji ga shvaćaju kao obavezu i stresno zanimanje.Problemi su ovakva posla očiti. Kako je riječ o klijen-tima koji vam se obraćaju prvenstveno radi rješavanja svojeg problema, možete zaista svašta doživjeti: od frustracija preko uvreda do psovki i to od nekoliko tisuća ljudi.

To je i jedan od najvećih izazova ovog posla, a njemu ste svakodnevno izloženi. Ključno je naoružati se strpljenjem i velikom željom za pomaganjem. Ako ste sposobni pozitivno pristupiti sugovorniku, umiriti ga i objasniti

mu da je vaša iskrena želja pomoći mu u rješavanju problema, velika je vjerojatnost da ćete uživati u svojem poslu i da vam neće biti izvor stresa. Istovremeno, pojav-ljuje se osjećaj pritiska sa svih strana: od nadređenih koji očekuju ostvarenje ciljeva (kvota) do klijenata. Neki voditelji znaju biti pravi gnjavatori, inzistirati na ciljevima i pritom ne uzimati u obzir ljudski čimbenik – činjenicu da klijent naprosto nije zainter-esiran za neki proizvod ili uslugu.

Osim rješavanja problema klijenata, suočeni ste s ambicioznim i raznolikim tjed-nim, mjesečnim i kvartalnim ciljevima od kojih mnogi djeluju nerealno. Tu su i pravila poput: jednom klijentu ne biste smjeli pos-vetiti dulje od deset minuta, dnevno morate riješiti određenu kvotu klijenata, klijente ne smijete ostaviti na čekanju, ne smijete ih prosljeđivati na druge odjele (osim ako za to nemate zaista jako dobar razlog), itd. Za svaki propust u nekoj od ovih točaka možda ćete biti sankcionirani ili voditi stresne razgovore sa svojim nadređenima.

Za ovakve vrste poslova formirale su se i posebne agencije koje obučavaju studente te ih “posuđuju” poduzećima tako da vode cijeli projekt, vrše superviziju, pronalaze zamjene, kreiraju smjene i pronalaze na-jbolje studente za taj posao. Tijekom obuke prolaze se različite edukacije, mogući prob-lemi te testiranja koja se vrše u svakom dijelu edukacije. Najuspješnije se regrutira i oni prolaze dodatnu obuku u poduzeću ovisno o kakvoj je vrsti usluge i call centra riječ.

Antonija JURIČ

89/18 | 05/2013 47

Iako u ovom poslu postoje stroga pravila i

ciljevi, svaki poziv prihvatite kao izazov,

priliku za učenje.

LOUNGE

FORMULA STUDENT-SILVERSTONE

Sveučilište u Zagrebu na prestižnom natjecanju„Formula Student“ najpoznatije je inženjersko natjecanje studenata tehničkih fakulteta u svijetu, a oku-plja studente s istim ciljem: projekti-ranje i izrada trkaćeg bolida jednosjeda pod pretpostavkom da su ih angažirala poduzeća za proizvodnju prototipnih automobila.

Iako su korijeni natjecanja iz SAD-a osa-mdesetih godina, najpoznatija natjecanja su u Europi i to u Velikoj Britaniji gdje se prvi put održava 1998. godine. Natjecanje podržavaju i organiziraju SAE (Society of Automotive Engineers), ImechE (Institution of Mechanical Engineers) te IEE (Institu-tion of Electrical Engineers). Cilj je izraditi vozilo koje ne smije koštati više od 25000 američkih dolara. Dizajn i konstrukcija au-tomobila usmjereni su na niske troškove proizvodnje, lako održavanje, pouzdanost i napredna tehnička rješenja. Samo natje-canje sastoji se od statičkog i dinamičkog dijela kojima se može pristupiti nakon pro-laska strogog tehničkog pregleda. Statički testovi obuhvaćaju prezentaciju vozila, objašnjenje konstrukcije i cijene vozila po

pojedinim dijelovima i tehnologijama iz-rade dok dinamički dio čini slalom, bočno ubrzanje, akceleracija, utrka izdržljivosti te potrošnja goriva. Cijelo je natjecanje kon-cipirano tako da potiče inovativnost i raz-vijanje sposobnosti studenata da teoriju te marketinške i menadžerske sposobnosti vođenja tima primjenjuju u praksi. Jedan od najvažnijih dijelova projekta o kojima tim mora voditi brigu su financije jer cijeli projekt financiraju sponzori i donatori.

Gdje je tu Sveučilište u Zagrebu?Projekt „Formula Student“ glavna je oku-pacija FSB Racing Teama osnovanog 2004. godine kao dio neprofitne udruge „Hrvatska studentska asocijacija strojarskih fakulteta“ (HSA-SF) na Fakultetu strojarstva i brodo-gradnje Sveučilišta u Zagrebu. HSA-SF bavi se projektima tehničke prirode, a neki od projekata su i organizacija „Studentskog relija“ te „FSB Karting kupa“. FSB Rac-ing Team čini 25 članova većinom stude-nata Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a do sada je tri puta uspješno sudjelovao na natjecanju „Formula Student“ u Velikoj Britaniji te dvaput na „BOSCH Elektromo-

bil Race“ natjecanju. Na stazi Silverstone 2006. godine s bolidom „Kuna“ osvojio je 35. mjesto od 72 prijavljena tima, a 2007. s bolidom „Ris“ osvojio je 48. mjesto od 84 prijavljenih. Najbolji rezultat ostvaren je 2012. godine kada je tim s bolidom „Likos“ (grč. Lycos – vuk) osvojio 24. mjesto od ukupno 103 tima iz cijelog svijeta što je ujedno i najbolji rezultat u široj regiji. Pro-jekt je podržao i rektor Sveučilišta, dr.sc. prof. Aleksa Bjeliš. Na javnoj tribini u pros-incu 2012. godine predstavljen je bolid za 2013. godinu punog naziva „FSB-RT04 Arc-tos“ (lat. medvjed). „Ove sezone cilj Racing Teama je, osim izrade još konkurentnijeg bolida i odlaska na natjecanje, podizanje cijelog projekta na višu razinu Sveučilišta uključivanjem i ostalih fakulteta te integ-riranje projekta u program Fakulteta stro-jarstva i brodogradnje. Kako bismo postigli još bolji rezultat, potrebna nam je financijs-ka podrška jer vrhunski rezultati zahtijevaju vrhunske komponente čija se kvaliteta ogle-da u njihovoj visokoj cijeni, stoga će najveći izazov ove sezone biti pronalazak sponzora koji prepoznaju vrijednost ovog zahtjevnog projekta. Približavamo studentima realnu situaciju poslovanja nakon završetka studi-ja te, uz puno dobre zabave, provodimo stečeno teoretsko znanje u djelo.“, izjavio je Domagoj Bolfan, voditelj tima. Svi zainteresirani mogu pratiti tim preko web stranice fsb-racing.com, Facebook stranice FSB Racing Team i Twittera na FS-BRacing.

Daria AREŽINA

Cijelo je natjecanje koncipirano tako da potiče inovativnost i razvijanje sposobnosti studenata da teoriju te marketinške i menadžerske sposobnosti

vođenja tima primjenjuju u praksi.

89/18 | 05/201348

LOUNGE

3D FILMOVI S EKONOMSKOG I DRUŠTVENOG ASPEKTA

Kako su 3D filmovi zavladali kino pozornicamaIako se takvi filmovi smatraju relativno novim fenomenom, prva 3D projekcija prikazana je već 1922. u Los Angelesu. Pravi procvat događa se krajem 2009. prikazivanjem Avatara Jamesa Camer-ona koji je doveo do masovne dostup-nosti.

Što je 3D film? 3D (engleski - three dimensional) ili 3 S3D (stereoscopic 3D) film je slika u kretanju koja omogućava iluziju duboke percepcije, jednostavnije dubine. Drugi naziv nastaje od stereoskopije, što znači prikazivanje slike u tri dimenzije. Princip rada počiva na projiciranju dviju slika na isto platno kroz različite polarizirajuće filtere. S obzirom na to da ljudsko oko ne može vidjeti dubinu, gledatelji koriste posebne naočale koje također sadržavaju filtere i omogućavaju poseban doživljaj filma (binokularno gledanje). Kroz povijest se 3D tehnika najviše koristila 50-ih godina, zatim dolazi do lagane stagnacije, a 90-ih godina do ponovnog oživljavanja. No, tek početkom stoljeća dolazi do stvaranja filmova kakve poznajemo danas i pojave velikog broja 3D dvorana.

Početak revolucijeAvatar, znanstveno-fantastična priča o pla-netu Pandora te njegovim stanovnicima, smatra se svojevrsnom revolucijom u kin-ematografiji, zbog korištenja naprednih kamera koje su izrađene posebno za taj film, ali i doprinosa komercijalizaciji 3D fil-

mova. Iako je u film uloženo mnogo sred-stava, a i sam redatelj James Cameron je radio na njemu preko deset godina, nitko nije očekivao takav uspjeh. U prvih tri mjeseca prikazivanja film je zaradio preko 2.6 milijarde dolara, kasnije je osvojio bro-jne nagrade, a novi nastavak predviđa se za 2016. godinu. Većina kina danas koristi 3D filmove kao posebnu atrakciju, zbog toga su cijene ulaznica tih filmova obično više. Ali za tu cijenu nude velik broj novih filmo-va koji su u cijelosti snimani u 3D tehnici te starih hitova koji su pretvoreni iz 2D u 3D filmove (primjerice Titanic). Također se promijenio način distribucije putem digital-

nih kopija, koje omogućavaju prijenos fil-mova s jednog tvrdog diska za sva kina.

Prednosti i nedostaciFilmski kritičari, pa i sami redatelji, su uglavnom podijeljenog mišljenja oko 3D filmova. Danny Boyle, britanski redatelj nagrađen Oscarom, smatra kako su 3D fil-movi samo prolazna faza, a prednost daje najnovijim zvučnim efektima za koje vjeruje da mogu stvoriti sličan efekt kao i 3D. S druge strane, Martin Scorsese, nakon us-pjeha svog 3D filma Hugo iz 2011. godine izjavljuje kako postoji mogućnost da odsad snima sve filmove u 3D tehnici. Sličan stav dijeli i Peter Jackson, čiji je film Hobbit jedan od najprodavanijih u 2012. godini. Ipak, ne može se poreći zarada 3D filmova i njihova popularnost. Na listi od 15 filmova s najvećim prihodima u 2012. godini, od toga je devet 3D filmova (The Avengers, Ice Age: Continental Drift, The Hobbit, Mada-gascar 3, The Amazing Spider-Man, Men in Black 3, Brave, Prometheus, i The Lorax).Kao još neke od nedostataka, važno je istaknuti moguće negativne zdravstvene nuspojave , poput glavobolje i problema s kretanjem. Također, neki pedijatri ne preporučuju gledanje filmova maloj djeci (do pet godina). Ipak, prednosti 3D fil-mova su mnogobrojne jer omogućavaju potpuniji doživljaj za gledatelje te nebro-jene mogućnosti za redatelje u oblikovanju likova, njihovih pokreta i slično.

Buduća predviđanjaOsim klasičnog prikazivanja u kino dvorana-ma, dostupne su 3D televizije te Blu-ray diskovi, ali oni se zasad manje koriste, uglavnom zbog visoke cijene. U budućnosti se predviđa daljnji rast potražnje za 3D fil-movima te njihova ekspanzija. Također ras-te trend tzv. 4D projekcija, gdje se dodaju neki fizički efekti, poput vjetra, kiše i mirisa, a posebno su popularni u zabavnim i temat-skim parkovima.

Darija ROGINA

89/18 | 05/2013 49

Filmski kritičari, pa i sami redatelji,

uglavnom su podijeljenog mišljenja oko 3D filmova.

LOUNGE

STUDENTSKA PUTOVANJA

Kako jeftino putovati?Imati status studenta tijekom turističkog posjeta određenoj zemlji u mnogim zem-ljama znači i imati mnoge popuste u ob-liku jeftinijeg prijevoza, hrane, smještaja i ulaznica za različite atrakcije. Kod stu-dentske populacije cijena putovanja vrlo često igra glavnu, odlučujuću ulogu, a up-ravo je uz taj faktor često vezan mit da jedino skupa putovanja mogu biti dobra.

Planiranje putovanjaPlaniranje putovanja prvi je i najvažniji korak svakog putovanja. Planiranje mora početi dovoljno rano jer mnogi niskotarifni avioprijevoznici i hosteli pružaju jeftinije usluge ako ih se ranije kupi odnosno rez-ervira. Veoma je korisno pratiti brojne web stranice specijalizirane za putovanja poput www.putovnica.net ili www.smartertravel.com i prijaviti se na newslettere nisko-tarifnih avioprijevoznika poput www.ryanair.com/hr ili www.easyjet.com/. Praćenjem ovakvih stranica često se može saznati za neku novu akciju na određenoj zračnoj ili željezničkoj liniji, a može se dobiti i ideja za neko novo putovanje. Prije odabira grada ili zemlje u koju želite putovati vrlo je bitno proučiti neke općenite podatke i razmisliti što konkretno želite i očekujete od te desti-nacije. Cijene u određenom gradu ili zemlji mogu se provjeriti i uspoređivati s ostalim gradovima na stranici www.numbeo.com/cost-of-living/. Ako destinacija zadovoljava sve kriterije i cjenovno vam je prihvatljiva, tada počinje proces odabira smještaja i prijevoza do destinacije. Prije ovog koraka svakako odredite okvirno svoj maksimalni budžet koji bi otprilike trebao biti realan u odnosu na planirani broj dana koje želite provesti na putovanju. Prije polaska važno je detaljno proučiti sve pojedinosti – gdje se nalazi smještaj, kako doći do njega, javni prijevoz i cijene, najbolji restorani, što po-

gledati i za koju cijenu itd. U prikupljanju ovih važnih informacija najviše vam mogu pomoći forumi i specijalizirane stranice poput www.tripadvisor.com i www.lone-lyplanet.com. Neka vam jedan od glavnih izvora informacija budu korisničke recenzije i komentari na specijaliziranim stranicama i forumima. U pronalasku odgovora na pitan-je „Što sve obići u jednom danu?“ mogu vam pomoći različiti putopisi na internetu. Postoji mnogo putopisa za gotovo svaku lokaciju na svijetu u kojima turisti detaljno i zanimljivo opisuju svoje putovanje na te-melju kojih možete kvalitetnije isplanirati vlastito.

Prijevoz Dvije su glavne opcije za prijevoz: zračni i željeznički prijevoz. Kod putovanja željeznicom, najbolja opcija za mlade svakako je InterRail Global Pass (www.in-terrail.eu) s pomoću kojega možete puto-

vati željeznicom određen broj dana kroz 30 europskih država. Putovanje zrakoplovom elegantnija je opcija, a sve češće i jeftinija. Vrlo korisna web stranica za traženje jefti-nog leta je www.skyscanner.net koja nudi pregled cijena svih avioprijevoznika za odabrane destinacije i datume uz detaljan prikaz informacija o letovima. Skyscanner nudi i opciju grafičkog prikaza kretanja ci-jena leta kroz mjesec ili godinu, a najbolja opcija je „Get price alerts“ s pomoću koje dolaze obavijesti o promjeni cijene za odab-rani datum i destinaciju na odabranu e-mail adresu. Ako ste odabrali okvirni datum pu-tovanja i destinaciju, ova opcija može vam donijeti velike uštede jer cijene letova u jednom danu znaju porasti ili pasti i za više od 50% vrijednosti karte za let.

Najčešća pogreška prilikom traženja jeft-ine aviokarte baziranje je na matični grad, odnosnu državu. Prilikom traženja jeftine aviokarte obratite pozornost i na letove iz Ljubljane, Trsta i Budimpešte; zračna luka u Budimpešti najveća je regionalna zračna luka i povezana je s brojnim gradovima pa postoji veća ponuda jeftinih letova upravo iz Budimpešte. Niskotarifni avioprijevoznici imaju niske cijene karata jer sve ostale i najmanje usluge dodatno naplaćuju. Glav-na zarada niskotarifnih avioprijevoznika jest naplata prtljage; ručna prtljaga do određenih dimenzija i težine je besplatna, ali se predana veća i teža prtljaga plaća, a cijena predane prtljage u prosjeku se kreće u iznosu od oko 30 eura, ovisno o avioprijevozniku. Ako idete na kraće puto-vanje od tri do četiri dana svakako je bolje da uzmete manje stvari i spakirate ih u ruk-sak koji ne prelazi dimenzije ručne prtljage nego da plaćate dodatnu prtljagu. Također, bitno je znati da mnogi hoteli i hosteli nude

89/18 | 05/201350

Imati status studenta tijekom turističkog posjeta određenoj zemlji u mnogim zemljama znači i imati mnoge popuste u obliku jeftinijeg prijevoza, hrane,

smještaja i ulaznica za razne atrakcije.

Vrlo korisna web stranica za traženje jeftinog leta je www.skyscanner.net koja nudi pregled cijena svih

avioprijevoznika za odabrane destinacije i datume uz detaljan prikaz informacija o letovima.

LOUNGE

uslugu pranja rublja po mnogo nižoj cijeni nego što je cijena dodatne prtljage. Dimen-zije ručne prtljage provjeravaju se stavljan-jem prtljage u okvir određenih dimenzija. Preporučljivo je za ručnu prtljagu nositi ruk-sak ili torbu koja se može savijati jer onda čak i ako torba nije dobrih dimenzija može se ugurati u okvir. Također, jedan od čestih

trikova jest stavljanje viška odjeće na sebe ako je torba preteška za ručnu prtljagu.

SmještajNajčešće opcije smještaja, poredane od najskuplje prema najjeftinijoj su: hoteli, apartmani, hosteli, kampovi, couchsurf-ing i alternativni oblici smještaja za jednu noć poput čekaonica na aerodromima i željezničkim postajama. Hosteli su svakako najpopularniji među studentskom popu-lacijom, ali i jedan od najjeftinijih oblika smještaja. Popularnost hostela svakod-nevno raste zbog nekoliko činjenica: u hos-telima odsjedaju pretežno mlade osobe i u većini hostela postoje velike „lounge“ pros-torije pa je vrlo lako upoznati nove ljude i steći nove prijatelje koji dolaze iz različitih

dijelova svijeta; postoji vrlo razvijen sus-tav ocjenjivanja i komentiranja hostela što olakšava putnicima izbor hostela, a host-ele tjera na svakodnevno poboljšanje po-nude; hosteli često nude dodatne popuste i kupone za različite stvari koji se mogu dobiti na recepciji hostela; prosječna cije-na noćenja u hostelu iznosi oko 100 kuna – ovisno o zemlji te ocjenama, kvaliteti i lokaciji hostela.

Najpoznatija web stranica za rezervaciju hostela je: www.hostelworld.com. Pri-likom rezervacije određenog hostela vrlo je važno proučiti komentare i ocjene korisnika koji su već odsjeli u odabranom hostelu, lokaciju hostela te koje sve dodatne usluge hostel nudi (sigurnosni ormarići, besplatan doručak, Wi-Fi, itd.). Kod hostela vrijedi pravilo „što je prije krevet rezerviran, to je cijena niža“ pa se često isplati rezervirati hostel i tri do četiri mjeseca unaprijed.

Svaka destinacija ima različitu ponudu, a najbolje su često besplatne ili jeftinije za studente. Na putovanje svakako ponesite

iksicu ili ISIC studentsku karticu (www.isic.hr) jer studenti mogu dobiti popuste na mnogim mjestima. Prije plaćanja karte za određenu atrakciju svakako pitajte postoji li popust za studente. Za razgledavanje gra-da svakako iskoristite neku od tura lokalnih agencija i vodiča i raspitajte se o mogućim popustima. Primjerice, jedna od agencija koja organizira vrlo kvalitetne ture upoz-navanja gradova nalazi se na web adresi www.neweuropetours.eu te u mnogim europskim gradovima nudi besplatnu turu razgledavanja grada koju vode pretežno studenti povijesti i umjetnosti, a na kraju razgledavanja, ako vam se svidjelo, možete im dati napojnicu koja se pretežno kreće u iznosu od pet do deset eura.

Putovanja za vrijeme studiranja mogu biti vrlo jeftina, zabavna i avanturistička, a pri-jatelji i iskustva koja steknete tijekom pu-tovanja dat će vam potpuno nov pogled na život.

Andrej HANZIR

89/18 | 05/2013 51

Hosteli su svakako najpopularniji među

studentskom populacijom, ali i jedan od najjeftinijih

oblika smještaja.

Neka vam jedan od glavnih izvora informacija budu korisničke recenzije i komentari na specijaliziranim

stranicama i forumima.

LOUNGE

NOVINARSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ono razdoblje kada novinari nemaju o čemu pisatiNovinarstvo pomalo počinje podsjećati na „Kolo sreće“. Ako ti se posreći i pogodiš samoglasnik, uspiješ stvoriti neki članak. Ali, ako naiđeš na suglas-nike koji ti ne daju nikakvu naznaku rješenja, onda polako počinje razdoblje neplodne godine.

Novinarstvo u Hrvatskoj Četiri tisuće dvanaest. To je broj novinara koji djeluje u Republici Hrvatskoj. Dijele se na novinare pisce i novinare urednike. No, ponekad nam se čini da samo ovi prvi zapravo i postoje. Novinar je netko tko pri-kuplja, piše i objavljuje informacije za tis-kane medije, televiziju, internet. Ali danas postajemo svjedoci jednog fenomena koji pokazuje da novinar može biti svatko, po-lupismen, pismen. Kako bih obranila pera hrvatskog novinarstva, provela sam malu anketu na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Saznala sam da studenti novinarstva sma-traju kako su jedne od glavnih odrednica hrvatskog novinarstva tabloidizacija medija te prevelika koncentracija zabavnog novi-narstva. Mnogi današnji novinari ne drže se osnovnih pravila novinarskog zanata poput kritičke provjere i davanja provjerenih in-formacija. Ne baš pohvalno. I kao šlag našeg novinarstva, svi skandali otkriveni na samom kraju 2012. godine bacaju dodatno negativno svjetlo.

Razdoblje sušeNakon spomena zabavnog novinarstva, ne možemo ne primijetiti da je upravo takav način pisanja članaka danas najzastu-pljeniji. U razdoblju suše novinari se sve više okreću za jeftinim, „trash“ vijestima i njima samo žele popuniti prazne stran-ice tiskanih medija, a ne ponuditi nam kvalitetne i provjerene informacije. Polako se širi kronična bolest nedostatka vijesti, pa se novinari rukama i nogama bore za vijest koja bi, možda, zaintrigirala širu javnost, posebno one koje vole voditi brigu o svjetskim zvijezdama i zvjezdicama. I sve se svodi na to koliko je takva vijest u ovom razdoblju zamotane u šarene papire i oblikovane savršenim riječima kako bi se prezentirala kao udarna vijest na naslovn-ici medija. Upravo u razdoblju suše dolazi do pojave sindroma sedmodnevnih vijesti. Priče se povlače po medijima od pet do sedam dana i to zbog nedostatka nekih zanimljivijih. Potrebno je orijentirati se na neke nove informacije i saznanja, no ne-dostaje prostora u medijima za to jer neke

priče jednostavno ne daju izbaciti.

Budućnost novinarstvaUpitavši studente novinarstva na Fakultetu političkih znanosti hoće li nakon studija ostati u Hrvatskoj ili otići u inozemstvo, dobila sam odgovore koji mi daju nadu za budućnost ove profesije. Situacija novi-nara ni u jednoj zemlji nije idealna, a ako sliku hrvatskog novinarstva neće mijenjati buduće generacije, tko će? Novinari pos-toje još od prvih crteža u špilji Lascaux, postoje i nakon Gutenberga, a postojat će i dalje. Tehnologije će se mijenjati, napre-dovat će, ali ljudi će uvijek željeti čuti do-bre priče i postojat će potreba da netko te priče i prenese. To su uvijek bili i ostat će – novinari. Potrebno je u sebi zadržati onu iskru koja vas tjera na pisanje, potrebno je zadržati u sebi kreativnost i uspjeh je tu. Treba zadržati individualnost, biti drugačiji, posebniji. Jer, bez obzira na to što se danas pero (u našem slučaju najčešće tipkovnica) daje svakome i svatko postaje novinar, ne-koliko pojedinaca brani tekstove hrvatskog novinarstva. I zbog nade da će se jednog dana slika promijeniti, puno sreće želim budućim naraštajima novinara. Pero je sada vaše!

Nikolina BUJDO

89/18 | 05/201352

Mnogi današnji novinari ne drže se osnovnih pravila novinarskog zanata poput kritičke provjere i davanja

provjerenih informacija.

LOUNGE

BIOGRAFIJA: MARIJA JURIĆ ZAGORKA

Kamen na cesti hrvatske književnostiPrva hrvatska novinarka i jedna od najčitanijih spisateljica hrvatske književnosti zaslužuje kutak u našem časopisu kao spomen na njezin život i djelo. Osim pisanja djela i uređivanja raznih časopisa isticala se i bor-bom za prava žena te borbom protiv mađarizacije i germanizacije. Zagorka je pomicala granice djelovanja žena u svakom smislu.

Najranije djetinjstvo i djevojaštvoMarija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine na imanju grofa Erdedija Ne-govec kod Vrbovca. Ubrzo nakon njezina rođenja roditelji su joj se preselili na imanje baruna Raucha na kojem je dobivala pri-vatne poduke zajedno s plemićkom djecom te se tu prvi put otkrivaju njezina iznimna inteligencija i darovitost. Usprkos njezinoj nadarenosti roditelji nisu imali sluha za nju i njezino školovanje pa je Zagorka završila svoje školske dane u Višoj djevojačkoj školi u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu. Za vrijeme njezina školovanja u samostanu osniva svoje prve novine („Samostanske no-vine“) koje je sama uređivala i pisala te dis-tribuirala. Naime, Zagorka je jedini uvezeni primjerak posuđivala ostalim učenicama na čitanje. Novine su dovele Zagorku u prve od niza sukoba s autoritetom, odnosno s nad-stojnicom samostana koja je novine sma-trala „zločinom protiv javne sigurnosti, mira i poretka“. Zbog toga je bila kažnjavana glađu. Iste godine dovela se u još veći su-

kob zbog izmjene pozdravnog govora banu Hedervariju i to bez znanja svojih roditelja i bana Raucha, što je njezina oca dovelo u nezavidan položaj.

Bračne muke i prvi radoviZagorka se 1890. udaje za Mađara Andriju Matraja na nagovor svojih roditelja. Marija je nesretna u prisilnom braku, pogotovo na-kon preseljenja u Mađarsku gdje joj je muž dobio posao. Zbog toga dobiva živčani slom i završava u sanatoriju. I dalje potajno piše

te se usavršava u mađarskom i njemačkom jeziku. Muž otkriva njezin dar za pisanje i želi je pretvoriti u mađarsku književnicu no taj se plan izjalovljuje zbog Zagorkina izrazita domoljublja. Nakon hvalospjeva hrvatskim studentima koji pale mađarsku zastavu prilikom dolaska cara Franje Jo-sipa na otvaranje zagrebačkog HNK-a, muž joj ponovo prijeti zatvaranjem u sanatorij zbog čega ona bježi u Hrvatsku. Zagorka se skriva u Zagrebu pod lažnim imenom, poništava svoj brak i raskida sve veze s roditeljima koji joj nisu pružali podršku.

Rad u „Obzoru“ i borba za prava 1896. Zagorka počinje pisati za „Obzor“, tada najpoznatiji list. Njezin članak „Egy percz“ prvi je članak napisan pod pseudoni-mom Zagorka. U njemu piše o problemima upotrebe isključivo mađarskog jezika na željezničkim postajama zbog čega domaći putnici nerijetko završe u pogrešnom vlaku. Usprkos protivljenju glavnog direktora tiskare koja je tiskala „Obzor“, Zagorka je uspjela postati dio njegove redakcije i to pod zaštitom biskupa Strossmayera. Afirmi-rala se kao politička novinarka koja prati hrvatsko-mađarske odnose i izvještava s hrvatsko-mađarskog sabora. Postaje prva hrvatska profesionalna novinarka i jedna od rijetkih europskih novinarki uopće. U svo-jem se dvadesetdvogodišnjem radu u „Ob-zoru“ susretala s mnogim poteškoćama, a najviše sa spolnom diskriminacijom. 1897. godine Zagorka osniva prvi ženski sindikat „Kolo radnih žena“ u kojem okuplja rad-nice Dioničke tiskare. To su početci njezi-na feminističkog angažmana – borila se za ravnopravnost žena u smislu ljudskih i građanskih prava, naročito prava na rad. Često je objavljivala radove pod pseudon-imima poput: Iglica, Neris, Jedna spisatelji-ca i Hrvatica Z. Godine 1899. piše svoj prvi roman „Roblje“ koji financira biskup Stross-mayer. On je također potiče na pisanje pov-ijesnih romana kako bi odvratio hrvatsko čitateljstvo od njemačkih šund romana te ih zainteresirao za hrvatsku povijest.

Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ

89/18 | 05/2013 53

LOUNGE

APSOLVENTSKO PUTOVANJE

Zakynthos - Kruna našeg mukotrpnog studiranjaPitate se što to studenti željno iščekuju nakon četiri godine mukotrpnog studiran-ja, odlaženja na predavanja i pisanja seminarskih radova – odgovor nije di-ploma, nego, pogađate – apsolventsko putovanje!

Ukoliko još uvijek dvojite oko odlaska na apsolventsko putovanje, za vas smo pripre-mili mini intervju sa iskusnijim i starijim kolegama. Otok Zakynthos, poznat pod im-enom „raj na zemlji“, okuplja tisuće i tisuće mladih iz cijelog svijeta nudeći im nezabo-ravnu zabavu i iskustvo. Naučit ćete otkud su potekli naši praprapradjedovi, otkud je potekla cijela europska civilizacija, praeuro-pljani, što su jeli i kako se zabavljali, kako su se oblačili, u što su vjerovali… I to sve u kombinaciji s dobrom zabavom, uz posebne goste iz Hrvatske JOLE & DUBIOZA KOELK-TIV. Zakynthos spaja studente s fakulteta u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i većini gra-dova u Hrvatskoj. Isto tako poveznica je sa svim fakultetima iz država u regiji (Sloveni-ja, Mađarska, Srbija, BiH, Makedonija...). Ujedno je to posljednji pečat u našoj ap-solventskoj putovnici i nezaboravni doživljaj krune našeg studiranja.

Vruća atmosfera u grčkom kraljevstvu obogaćena je ove godine i posjetima zele-nom otoku Krfu, kolijevci Zapadne civilizaci-je Ateni, te “crazy” otoku Zakyhtosu, koji u sredini Jonskog mora povezuje sve što je potrebno mladima.

Što na to kažu naši kolege?

Manager: Opiši u jednoj rečenici svoje apsolventsko putovanje?Ivana: Nezaboravan, a vjerojatno i najbolji provod u životu s tim da spavanja nema. :) Dora: Ludo, nezaboravno, ultimativno za-bavno putovanje s ljudima koji ti na tih de-setak dana postanu najbolji prijatelji. Stipan: Zanimljivo i neponovljivo iskustvo sa super ekipom.

Manager: Koje su ti se aktivnosti najviše svidjele na apsolventskom?Ivana: Kartanje na brodu, razne društvene igre, povjetarac u kosi, prvi gyrosi i sve više i više čašica božjeg nektara. Kad se atmosfera zahuktala, krenula je pjesma, ples, veselica i još pokoja čašica. Sve grupe raspoložene za dobar provod i dalje nisu svjesne što ih očekuje. Nakon toga, te-matski partyi i koncerti poznatih pjevača. Kupanje, picigin, izležavanje, naslikavanje, raznorazna natjecanja između grupa te izležavanje na suncu i skupljanje energije.Dora: Ples, ples i opet ples! Nigdje se ni-sam toliko isplesala kao na apsolventskom, a vjerujte puno plešem i izlazim u sva-

89/18 | 05/201354

LOUNGE

kodnevnom životu. Jako mi se svidjelo to što smo bili toliko puni energije iako smo minimalno spavali, ali ta neka pozitivna en-ergija se nije odvajala od nas. Puno novih ljudi. Dođete tamo s dvije –tri frendice, a pri odlasku ste bogatiji za još stotinjak tak novih prijatelja i poznanika. Uživancija – izležavanje na plaži, pijuckanje i picigin, druženja u hotelskim sobama i grčka hrana. Nema boljeg od toga.Stipan: Jako su mi zanimljiva natjecanja u bilo čemu jer sam natjecateljski tip i natje-cao bi se i u pljuvanju u dalj da toga ima Naravno, partyji su brutalni isto.

Manager: Kakav dojam je Atena ostavila na tebe?Ivana: Iznenadila sam se vodičima koliko toga znaju i na koji zanimljiv način su nam sve prezentirali. Najprije smo obišli grčki teatar – čudo tadašnje arhitekture, zbog svoje nevjerojatne ozvučenosti. S lokalnim vodičem razgledali smo Akropolu. Pošto

je prostor ovog teksta ograničen, reći ću samo kako se ovo treba vidjeti, odnosno doživjeti. A pogled s Akropole na grad - neprocjenjiv. Naučili smo i otkud su potekli naši prapradjedovi,otkud je potekla cijela europska civilizacije.Dora: Neću lagati, prvi put kad smo ušli u Atenu, pomislila sam: ovo ne može biti to! Prljavština, opustošenost i grafiti su obavijali ovaj grad. Ali Akropola je sve to nadmašila svojom božanskom ljepotom. Kako li su samo ti stari Grci bili genijalni. Ta čuda arhitekture i dandanas ostavljaju dah. Grci kao narod su jako ljubazni, ponekad i malo naporni – naime ako shvate iz koje ste zemlje počnu s upornim pozivanjem u kafić/restoran na tvojem jeziku! Stipan: Atene se bas i ne sjećam previše jer sam se ubio odmah prvi dan na brodu pa preporučam ekipi da uzme kabinu kad idu prema Grčkoj, a ne da spavaju u restoranu kao ja pa vas u 6 probudio lik jer mora posluživati doručak. Ali ono čega se

sjećam je jako lijepa akropola koju svatko mora vidjeti bar jedanput u životu jer to spada u opću kulturu.

Manager: Poruka za kraj?Ivana: Ja bih mogla napisati još najman-je deset stranica teksta, ali mislim da ste poantu shvatili. Jedno je otići s prijateljima na putovanje i super se provesti, međutim, ovakva atmosfera i vibra koju s Vama di-jele još stotine drugih studenta, ne osjeti se svaki dan. Inače nisam zahtjevna, i više-manje mi je OK svuda gdje odem, no poko-ju zamjerku nađem. Ili da je vrijeme malo bolje, ili da su cijene jeftinije, ili da ima više mladih, ili nismo dovoljno znamenitosti vid-jeli. Ovdje ništa. Baš ništa. Sve na nivou. (Čak ni manjak sna nije bio problem). To je bilo prvo što sam ispričala kad sam doma došla. Najbolje utrošen novac ikada. Zbog apsolventskog putovanja, definitivno se is-plati biti apsolvent više puta :)Dora: Otiđite na apsolventsko! Uopće nemojte dvojiti, to je nešto najbolje što možete proživjeti – 10 dana zabave, odmo-ra, uživancije. Stipan: Definitivno iskustvo za proživjeti jer na kraju faksa se isplati još jednom do-bro izludirati.

89/18 | 05/2013 55

Počnite učiti korake Sirtaki-a, i pripremite se za znamenitosti i nezaboravne trenutke koje ćete

doživjeti u našoj zadnjoj velikoj studentskoj avanturi, prije ulaska u ozbiljan svijet.

LOUNGE

INTERVJU S FRANKIE HEADFORSOM

Elektronika na hrvatski načinPričali smo s energičnim duom - Frankie Headfors, koji čine dva mlada DJ-a, DJ Jurki (Ivan Juratovac) i DJ Viktor (Vik-tor Šimunić). Oni su se prije par godina okupili i od tada žare i pale hrvatskom i europskom scenom elektronske plesne glazbe. Razgovarali smo s njima o nji-hovim počecima i budućnosti, a za kraj su velikodušno podijelili pokoji savjet mladim budućim DJ-ima.

Manager: Kako je započela vaša suradnja u obliku Frankie Headforsa?Jurki: Prvi zajednički nastup bio je baš za Collegium 2009. godine, na Santoriniju, gdje smo se upoznali i skužili da zapravo super funkcioniramo zajedno. Po povratku u Zagreb, Viktor me je pozvao na legend-arnu Reformu, jedinstvene zagrebačke house partije koje je pokrenuo s prijateljem Vazmenkom, te smo tako počeli zajednički nastupati. Nakon nekoliko godina sazrela je ideja da krenemo pod zajedničkim imenom.

Manager: Kako biste opisali taj put DJ-a od samih početaka do danas? Viktor: Pa ja sam zapravo oduvijek bio kolekcionar. Od prvih snimanja pjesama emitiranih na radiju, na kazete, pa sve do danas kada kupujem drage albume na CD-ima. Tek nešto kasnije kada sam saku-pio popriličnu kolekciju rock i pop muzike iz 70-tih, 80-tih i 90-tih počeo sam raditi kao DJ, kako bih skupio novac za polaganje vozačkog ispita. Malo po malo pročulo se za mene pa su me počeli angažirati i drugi klubovi i tako sve do danas :)Jurki: Moj početak je bio u osnovnjaku, na čagama. :) Jednostavno, vodila me neka strast za glazbom i ta energija, radost

koju sam želio podijeliti s drugima, to mi je nit vodilja i dan danas! Iz samoborskih kafića, zagrebačkih klubova, uslijedi su na-stupi od Korčule, Rijeke, Osijeka, pa sve do Španjolske, Belgije, Italije…

Manager: Kada pogledate u natrag što biste izdvojili kao najdraže iskustvo?Jurki: Ja bih izdvojio kao najposebniji tre-nutak baš tu prvu godinu u Grčkoj, na San-toriniju, koji je sam po sebi otok poznat po nekoj mističnoj energiji, puštaš na partyju dupkom punim opuštenih apsolvenata, su-ton, nevjerojatna atmosfera, neka poseb-na energija, sunce koje zalazi u vulkanski krater, neka slatka melankolija rekao bih. Osim toga, meni je posebno draga i prva ljetna rezidencija u Papayi, u najvećem open air klubu u Europi, a koji je evo u 2013. proglašen 25. najboljim klubom na svijetu, koja je bila potvrda da smo na do-brom putu u tome što radimo.Viktor: Moj najdraži trenutak je bio kada su me zvali iz agencije koja upravlja Papaya klubom na Zrću i rekli da su zainteresirani za mene. I svako naše putovanje van Zagreba i van Hrvatske su mi jako dragi trenutci. Ne znaš što te očekuje, upoznaješ nova mjesta i nove ljude. No na kraju, najdraži trenutci nam tek dolaze. :)

Manager: Koji su vam planovi za ostatak 2013.godine, gdje vas publika može čuti?Viktor: Upravo smo otvorili ljetnu se-zonu kluba Mansion, gdje imamo subot-nje rezidencije u sklopu novog programa “Provocative”, na ljeto možete nas naći na after beach partijima u Papayi tijekom 7. i 8. mjeseca, potkraj rujna kao headlineri na Collegium apsolventskom putovanju u Grčkoj, a već sad možemo najaviti i nastup na sljedećem KnockOut ski festivalu u Fran-cuskoj početkom sljedeće godine.

Manager: Krenuli ste u ovaj posao vrlo mladi, što možete poručiti našim čitateljima koji sanjaju o DJ karijeri?Jurki: Iako je Electronic Dance Music sce-na na vrhuncu, uvijek će se naći prostora za one koji imaju veliku ljubav, iskrenost i up-ornost u onom što rade, tako da po mojem iskustvu samo mogu reći da vjeruju u to što rade i svaka će im se ljubav koju podjele s drugima vratiti.Viktor: Ljubav prema glazbi, upornost, originalnost i poštenje prema kolegama vas vode prema zacrtanom cilju.

Iva KOVAČIĆ

“Prvi zajednički nastup bio je baš za Collegium 2009.

godine, na Santoriniju, gdje smo se upoznali i

skužili da zapravo super funkcioniramo zajedno.”

89/18 | 05/201356

LOUNGE

HONORARNI POSAO

Budi svoj poslodavac, postani freelancerSuočeni sa situacijom velike potražnje, a male ponude poslova, donosimo vam članak koji bi vas mogao zanimati i koji bi mogao biti koristan u rješavanju na-vedenog problema. Ukoliko i vi tražite posao, a uz to preferirate fleksibilno radno vrijeme i volite biti “sam svoj šef”, možda je baš za vas freelancing, posao koji se prilagođava vama te vam daje maksimalnu slobodu rada uz poticanje i razvijanje vaše kreativnosti.

Što je to freelancing?Freelancing se može prevesti kao hono-rarni posao i uglavnom se odnosi na rad od kuće, online. Freelanceri su ljudi koji nemaju svoje poduzeće, koji posluju kao fizičke osobe, i rade najraznovrsnije stvari. Freelance poslovanje obuhvaća novinare, programere, prevoditelje, web dizajnere, umjetnike, glazbenike, pisce, grafičke di-zajnere, fotografe, arhitekte i brojne druge profesije. Freelanceom se može dobro zara-diti. Naravno, koliko će osoba zaraditi ovisi o težini odabranog posla, o vještinama, sposobnostima i iskustvu pojedine osobe. Poslovi dolaze svakodnevno, različitih su kategorija, od pisanja članaka pa sve do izrade kompleksnih programa. Freelance podrazumijeva samostalan i neovisan rad za klijenta na temelju privremenog Ugo-vora o radu ili Ugovora o autorskom djelu. Freelancer je samozaposleni radnik. Ovisno o svojim interesima i znanjima freelancer uzima projekte za određenu tvrtku te se obvezuje isporučiti ih u roku. Čim je njegov posao završen, on dobiva plaću za obavljen rad i prelazi na novi projekt. Plaćanje ovisi o dogovoru i online zajednici u kojoj free-lancer radi, a može biti u obliku dnevnice, satnice ili isplate nakon završetka projekta.

Prednosti i nedostatci freelancingaAko ste, primjerice, odlučili potražiti posao, a nedostaje vam radno iskustvo koje je važan kriterij pri zapošljavanju, dok s druge strane imate vještinu ili znanje koje želite unovčiti, freelancing je izvrsna prilika za vas. Uz stjecanje iskustva i usavršavanje svojih znanja, na ovaj ćete način popuniti

prazne rubrike u svojem životopisu. Osim toga, freelancer sam bira s kojim i s koliko poslodavaca želi raditi, samostalno kreira svoje radno vrijeme, ali je obvezan dovršiti posao u ugovorenom roku. Ukoliko ste završili ekonomiju možete raditi u prodaji ili marketingu, ako ste pak skloni računalima, iskoristite svoje znanje u IT području. Ovd-je niste vezani strogo za diplomu i ako ste svestrana i sposobna osoba, možete uspjeti u raznim područjima. No, kao i sve ostalo, i freelancing ima mane. Za početak, morate se naviknuti da je posao nestalan i da si sami morate uplaćivati mirovinske i zdravs-tvene doprinose. Freelancing je, osim za zaposlenike, koristan i za poslodavce jer tako mogu pronaći iskusne i nadarene za-poslenike, bez dugoročnih ugovora i po vrlo povoljnoj cijeni. Da biste postali freelancer potrebno je učlaniti se u jednu od freelance platforma za online zapošljavanje. Neke od

njih su Freelancer, Elance, oDesk, Guru i sl. Osim po zaradi, ove internetske platforme razlikuju se po naknadama kojim naplaćuju svoje usluge, broju korisnika i poslova, kao i po kategorijama posla koje se tamo nude. Ako ste se zainteresirali za određeni hono-rarni posao i želite postati online prevoditelj ili pisati web sadržaje, detaljnije o tome kako doći do tog posla možete pronaći i na hrvatskom internetskom portalu „Portal za honorarni posao“.

Tihana KEPČIJA

89/18 | 05/2013 57

LOUNGE

TEAM BUILDING

Izgradnja zajedničkog identiteta i osjećaja pripadnostiProjekti koji su rezultat timskog rada pokazali su se izuzetno uspješnima. Pravi je izazov stoga ciljano stvoriti do-bar tim, čiji su sastavni dio pojedinci različiti po osobnosti i preferencijalnim ponašanjima, a potom i upravljati njime na efikasan način. Kao jedno od na-jpoznatijih rješenja u procesu stvaranja tima u koji se možete pouzdati nalaže se skup edukativno-rekreativnih aktivnos-ti, poznatiji kao team building.

U posljednje smo vrijeme svjedoci fun-damentalnih promjena u poslovnom okruženju, neovisno o tome je li riječ o sve brojnijoj i snažnijoj konkurenciji ili pak o zakonskim okvirima, iz kojih proizlazi mogućnost komunikacije, povezivanja pri-vatnog i poslovnog segmenta života, adek-vatna motivacija i integracija u društvo

znanja. Najčešće u organizaciji specijal-iziranih turističkih agencija u obliku cjelod-nevnog izleta, a s različitim inicijativama, poput motivacijskih seminara, upoznavanja s novim proizvodima, training programa, team building programi predstavljaju jedan od oblika kongresnog turizma, za čijom vrstom usluga potražnja konstantno raste, produljujući na taj način turističku sezonu te potičući prosperitet lokalne zajednice. Prema podacima agencije za organizaciju takve vrste aktivnosti, tvrtke za team build-ing izdvajaju dnevno od petsto do 4 tisuće kuna po osobi. Visokoprofitni sektori poput farmaceutskog, telekomunikacijskog, IT i financijskog sektora te automobilske in-dustrije predstavljaju najčešće korisnike team building programa u Hrvatskoj. Takva se vrsta aktivnosti odvija dva do tri puta godišnje, najčešće u atraktivnim destinaci-

jama, kao što su: Plitvička jezera, Slunj, Kopački rit, Trakošćan, Brijuni, Bjelolasica, Risnjak, Sljeme, seoska gospodarstva u Slavoniji i Baranji i sl.. Iako se programi uobičajeno odvijaju tijekom cijele godine, odnosno ne postoji izražen utjecaj sezonal-nosti, najviše ih je u razdoblju od ožujka do lipnja te od rujna do studenoga. Izgradnja povjerenja, usmjerenost na koherentnost članova tima, demonstracija koristi od tim-skog rada, poboljšanje komunikacije, poti-canje kreativnih ideja i pronalaženje inova-tivnih rješenja, kao i primjena istih, zatim snalaženje u neformalnim situacijama, poti-canje suradnje na opušten način te razvi-janje timskog duha samo su neke od čari team buildinga. Ukoliko ste se pak zapitali zašto biste se na takav način družili s kole-gama, koji Vam ne uveseljavaju svakodne-vicu, zamislite situaciju u kojoj u potpunosti ovisite o istima. Naime, veliki su poslodavci apsolutnim hitom proglasili šumski adrena-linski park, uređen u obliku poligona nalik na alpinističke vježbe. Sudionici prelazeći preko užeta rastegnutih između drveća na visini do šest metara uče nositi se s rizikom, istovremeno svladavajući strah i nudeći pomoć kolegama. Među programima ističe se i pošumljavanje, primjerice opožarenih područja, kao svojevrsni oblik društveno odgovornog ponašanja. U navođenju na-jpoznatijih team building programa ne mogu se izostaviti krstarenje Jadranom, paintball te rafting na Cetini ili Zrmanji, a čije se ponude mogu pronaći i na portalima povoljne kupovine. Na taj su način pro-grami dostupni i niže profitnim sektorima i organizacijama. Predstavljeni koncept osi-gurava dakle kontinuirani kontakt članova tima, prati razvoj pojedinaca te pomaže u implementaciji stečenog znanja i povećanja produktivnosti. Stoga, kada se jednog dana nađete u ulozi uspješnog menadžera, potičite interaktivno sudjelovanje među svojim zaposlenicima, koji će, osjećajući se ugodnije u radnom okruženju, dodati vri-jednost tvrtki te polučiti bolje rezultate.

Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

89/18 | 05/201358

Stoga, kada se jednog dana nađete u ulozi uspješnog menadžera, potičite interaktivno sudjelovanje među

svojim zaposlenicima, koji će, osjećajući se ugodnije u radnom okruženju, dodati vrijednost tvrtki te polučiti

bolje rezultate.

LOUNGE

89/18 | 05/2013 59

KOLUMNA bAbAKuglana

Drage moje, koliko ste puta samo čule izjavu od pripadnike slabi-jeg spola tj., muškaraca kako je nešto ženski posao?! Iza te izjave u većini slučajeva je stajala duboko ukorijenjena lijenost i slabost zbog koje je masa takozvanih izumitelja radije sjedila za papirom ispijajući

pivo i izmišljala sva ona pomagala za čišćenje s TV Prodaje nego se prihvatila metle, krpe i sredstva za čišćenje. To zaista nije neka visoka tehnologija koju se mora unaprjeđivati, ali nažalost nema gumbe ON/OFF pa su jadničci malo zbunjeni. Naime sve što im daje više mogućnosti je jednostavno previše za njihovo poimanje (i same znate da samo te gumbe koriste i na daljinskom), primjera radi, per-ilica rublja. Stvarno je teško us-porediti ona sitna slova s etikete iliti uputa za neznalice i istih tih na perilici (40°C), a tek napor koji moraju uložiti da bi taj isti komad tkanine stavili u bubanj iste; kao da

su čarape uteg dizača utega i jed-nostavno se ne mogu odlijepiti od poda spavaće sobe.

O bojama, deterdžentima i ostaloj “kvantnoj fi zici” radije neki dru-gi put čisto da ne padnu u očaj. Priznajem to je stvarno multitask-ing koji samo žene mogu jer nema-ju beskonačan broj pari čarapa i ne potiču zagađivanje atmosfere otro-vnim plinovima koji se šire s hrpe u kutu pa čine uslugu čovječanstvu i naprave to prije pravog ženskog posla, vladanja svijetom.

Vaša BaBa

Iz nekih, razumnim ljudima posve nepoznatih razloga, krajnje iščašeno mišljenje da više ne posto-je ‘’muški’’ i ‘’ženski’’ poslovi počelo je sve više puštati korijenje. Budući da smo ekonomisti, povući ću jednu stručnu paralelu kako bih objasnio zbog čega se ne slažem s tim na-

jnovijim, prezira vrijednim trendom. U međunarodnoj trgovini (trgovina je inače smjer na diplomskom stud-iju kojeg od srca preporučam – sve vrvi od oku ugodnih primjeraka tog užasavajuće kompliciranog ženskog spola) se smatra nelogičnim da sve zemlje proizvode sva dobra. To je naprosto neefi kasno i dovodi do besmislenog rasipanja oskudnih resursa kao što su rad, kapital, tehnologija i vrijeme.

Pravilo je da država proizvodi ono dobro u čijoj proizvodnji ima kom-parativnu prednost u odnosu na druge zemlje. Bridak um (a ovaj moj se upravo tom riječju može opisati) odmah uočava istu analog-iju i u muško-ženskim odnosima. Ukratko, ‘’Apoljonov zakon’’ (sigu-ran sam da me Nobelova nagrada za ekonomiju neće zaobići pa već danima vježbam rukovanje kako se ne bih obrukao kad mi švedski kralj s divljenjem pruži desnicu) kaže da žene imaju kako komparativnu tako

i apsolutnu prednost u poslovima kao što su kuhanje, pranje, peglan-je, pospremanje, usisavanje i svim ostalim aktivnostima koje su bilo direktno bilo indirektno vezane za kućanstvo i brigu o istome.

S druge pak strane, muškarac je već milenijima prvenstveno lovac, skrbnik i zaštita. Mi trebamo slo-bodu i prostor kako bismo dali svoj doprinos zajednici. Naše kompara-tivne prednosti leže u prelaženju stotina kilometara kako bismo ul-ovili mamuta da naša družica ima što popržiti na tavi; mi požrtvovno štitimo od grabežljivaca, gradimo skloništa te rušimo stabla kako bi se naši najbliži mogli grijati. Istina, neke od pobrojanih aktivnosti se, čini se, pomalo gube u današnjem modernom gradskom životu. Stoga je logično da, u iščekivanju nekog mamuta koji će prošeta Heinzelo-vom, vrijeme prikratimo pivom i li-gom prvaka. Apoljon

KOLUMNA APOLJON