GOSPODARSTVO

91/19 | 06/20142

„Manager“ je studentski poslovni list osnovan 1995. godine u sklopu Hrvatske studentske asocijacije (HSA) kao jedan od glav-nih projekta udruge. Izlazi redovno na Ekonomskom fakultetu već devetnaest godina te iz godine u godinu postaje sve popularniji kako među studentima, tako i među profesorima. Razlog osniva-nja „Managera“ je prije svega informiranje studenata o gospodar-skom životu, događanjima na fakultetu i zabavnoj strani studira-nja, ali i mogućnost da se zainteresirani studenti upoznaju s radom i stvaranjem lista.

Zasigurno glavna osobina „Managera“ jest njegova duga tradicija izdavanja tijekom koje su ga uređivali i za njega pisali nekoć ambi-ciozni studenti, a danas uspješni poslovni ljudi. Brojka od devetna-est godina zapravo predstavlja tradiciju koju su godinama gradile i usavršavale mnoge generacije studenata. Iako je svaka od njih dje-lovala u svojem vremenu koje je pred njih stavljalo svoje probleme i izazove, rad svih generacija objedinjen je upornošću, marljivošću te predanosti radu. Upravo ove vrline predstavljaju misli vodilje koje danas pozicioniraju „Manager“ kao najstariji studentski po-slovni list. Kvalitetu časopisa kao i neprestani trud studenata koji rade na časopisu, prepoznalo je i Sveučilište u Zagrebu dodijelivši „Manageru“ Posebnu Rektorovu nagradu za akademsku godinu 2012./ 2013.

„Manager“ se sastoji od tri rubrike: Gospodarstvo, Fakultet i Lo-unge. Rubrika Gospodarstvo pokriva događaje i vijesti vezane za gospodarski život u zemlji i inozemstvu, osvrte na poslovanja poduzeća te ostale teme iz područja ekonomije. Rubrika Fakultet obuhvaća zbivanja na fakultetu, intervjue s profesorima, stipen-dije i stručne prakse, te ostale važne teme studentskog života. „Manager“ je medijski pokrovitelj studentskih projekata i ostalih događanja organiziranih od strane studentskih udruga na Eko-nomskom fakultetu, a posljednjih se godina potiče i suradnja iz-među studentskih udruga na razini Sveučilišta u Zagrebu. Rubrika Lounge čini zabavni i opušteniji dio „Managera“ prateći zabavne sadržaje zanimljive studentima, koncerte, izložbe, � lmove i slično.

Naklada časopisa je 1500 primjeraka te se � nancira isključivo od sponzorskih uplata i donacija o kojima ovisi izdavanje, a kako je udruga nepro� tna (HSA), list se distribuira besplatno na Ekonom-skom fakultetu, ali i ostalim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu.

„Manager“ predstavlja motiviranu studentsku populaciju koja ge-neracijama svojim radom održava, gradi i konstantno radi na na-pretku i poboljšanju časopisa. Časopis uređuju isključivo studenti kao što i sami pronalaze � nancijska sredstva za izdavanje broja. Uz tiskano izdanje, časopis ima i internetsku stranicu redovno ažuriranu kako bi studenti i zainteresirani bili u mogućnosti pratiti zbivanja i najave članaka u tiskanom broju. Također, svojom pri-sutnošću na društvenim mrežama, „Manager“ se približava svojim čitateljima te potiče dvosmjernu komunikaciju u vidu poboljšanja kvalitete časopisa.

službena Facebook stranica: www.facebook.com/manager.magazine

službena web stranica: www.manager-magazine.com

GOSPODARSTVO

Poštovani profesori, studenti i svi koji nas uvijek rado čitate!Predstavljam Vam novo, ljetno izdanje

Managera! Nadam se da će Vam ovaj broj

poslužiti kao predah od učenja ili odmor i

zabava tijekom ljetnih dana koji nam slijede.

Nikako nismo mogli izostaviti svjetski

događaj koji trenutno zaokuplja većinu svjet-

ske populacije, stoga Vam donosimo čak dva

članka vezana uz Svjetsko nogometno pr-

venstvo, sagledana iz različitih perspektiva.

Posjetili smo Ekonomski institut, Zagreb i

saznali „iz prve ruke“ kako je obilježena 75.

godišnjica djelovanja. Usporedili smo porez

na dodanu vrijednost u zemljama Europske

unije i otkrili gdje se na tom popisu smjestila

Republika Hrvatska.

Događanja na zagrebačkom Sveučilištu i

izbor novog rektora, potaknuli su nas na

istraživanje o povijesnoj pozadini ove najviše

obrazovne institucije. Stečena znanja i bro-

jne zanimljivosti pretočili smo u članak koji

Vam donosimo na samom početku rubrike

Fakultet. U posljednje se vrijeme, uz formal-

no obrazovanje, ističe važnost i neformalnog

obrazovanja. Iskoristite ove ljetne dane za

usavršavanje svojih vještina i obogaćivanje

vlastitih znanja. Manager Vam donosi

pregled zanimljivih i svima dostupnih online

tečajeva i radionica.

Ukoliko još uvijek niste odlučili o mjestu svog

ljetovanja, možda Vam članak o najljepšim

hrvatskim plažama izmami pokoju ideju.

Svakako, na plažu možete ponijeti i jednu

od knjiga koje Vam predstavljamo u rubrici

Lounge. Posljednje stranice donose Vam

nastavak kolumne o osobnom razvoju.

Na samom bih kraju htjela zahvaliti svima

koji su sudjelovali u stvaranju ovog broja.

Posebno zahvaljujem vanjskim suradnicima,

udrugama i pojedincima koji su upotpunili

naše ideje. I svakako, zahvaljujem svojem

timu koji je uložio mnogo truda i vremena u

nastanak ovog izdanja.

Želim Vam svima ugodne ljetne praznike i da

novu akademsku godinu započnete odmorni

i motivirani za nova učenja i usavršavanja.

Ukoliko nam se netko početkom nove aka-

demske godine poželi pridružiti, vrata našeg

kabineta uvijek su Vam otvorena.

Lijep pozdrav,

Maja HAS

glavna urednica

GOSPODARSTVO

04 Vijesti iz gospodarstva

05 Zakon o radu

06 Uvod u automobilsku industriju

08 Ekonomski institut, Zagreb

10 20. obljetnica uvođenja kune

11 Održivi razvoj

12 PDV u Europskoj uniji

14 Brazilci o Mundijalu

16 Jeftinije putovati

17 Lideri za lidere

18 Uspon društvenog poduzetništva u Hrvatskoj

20 Profil Zemlje - Norveška

22 Kvaliteta upravljanja turizmom Hrvatske

23 Kako brojati na prste u Sjevernoj Koreji?

24 Nema bolje od domaće kuhinje

26 Poslovanje na rubu zakona

27 Povlastice zaposlenika u Menlo Parku

28 Priče iz garaže

Sadržaj

FAKULTET

30 Računovodstvo u praksi

31 Upravljanje razvojem karijere za studente

32 Rektor „kormilar“ broda znanja

34 Intervju s prof. dr. sc. Vinkom Belakom

36 Sretan rođendan eStudent!

37 Studenti grade kuću budućnosti

38 Pregled studentskih časopisa

39 Financijski Klub

39 Studentska udruga “Tim”

40 AEGEE

41 Mlada nada softverskog inženjerstva

42 EESTEC LC Zagreb

43 Mladi i EU fondovi

44 Adria Student Innovation Contest

45 Mogućnost dodatnog usavršavanja

LOUNGE

46 Trend orijentalne hrane

47 Büro 24/7

48 Najljepše plaže Hrvatske

49 Shopping centri

50 Ususret Svjetskom nogometnom prvenstvu

51 Osvježenje u hrvatskom eteru

52 Ponašanje na društvenim mrežama

53 Neurolingvističko programiranje

54 Kultura kao dio života

55 Ivana Brlić-Mažuranić

56 3D printing revolucija

58 Iz svijeta knjige

59 Stvaranje dobrog dojma-halo efekt

IMPRESSUMGlavna urednica

Maja Has

(glavni.manager@gmail.com)

Urednici rubrika Gospodarstvo – Lidija Markljušaj

(gospodarstvo.manager@hotmail.com)

Fakultet – Nikolina Bujdo

(fakultet.manager@gmail.com)

Lounge – Katarina Gučanin-Gazibarić

(rubrika.lounge@gmail.com)

Novinari: Belić Katarina

Crnek Nika

Đilas Ivana

Glučina Karla

Hanzir Andrej

Katić Robertina

Mosković Dejana

Musulin Mia

Petković Antonija

Rogina Darija

Skočibušić Ivana

Stjepić Ivan

Tolja Antonio

Tomić Helena

Trampuš Kristina

Suradnici eSTUDENT

AIESEC

Financijski klub

Udruga TIM

HSA

Grafički dizajn i prijelom Ivan Čiš

Naslovnica Nena Gačić (Ad Pulse)

Izdavač Hrvatska studentska asocijacija

Ekonomski fakultet

Kabinet 407

Kennedyjev trg 6, 10000 Zagreb

telefon: 01/2383-223

fax: 01/2335-633 (s naznakom “za Manager “)

Web stranica www.manager-magazine.com

Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u

Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su

njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.

91/19 | 06/2014 3

GOSPODARSTVO

91/19 | 06/20144

Vijesti iz gospodarstvaSANACIJA POPLAVLJENIHPODRUČJASvi se još prisjećamo prirodne katastrofe koja se dogodila, te za koju će trebati jako puno volje, znanja i energije da se posljedice što prije saniraju i ljudima omogući norma-lan život. Na području Posavske županije na sjeveru BiH štete od Save i Bosne iznose oko 150 milijuna eura. Štete su uništile građe-vinske objekte, kuće, pomoćne građevinske objekte, poljoprivredu, stočarstvo, podu-zeća i infrastrukturu. Ono što je uslijedilo nakon poplava je strah od mina. Naime na poplavljenom području pod minama je bilo 2,2 četvornih kilometara šumskih površina. Vodostaj rijeke Save kod Županje je pao od povijesnog maksimuma koji je 17. svibnja iznosio 1191 centimetara.. Mnoštvo uginu-lih životinja bilo je velik razlog za strah od epidemija i zaraznih bolesti. Tisuće volonte-ra pohrlili su u Slavoniju i ostala poplavljena područja, a ostali građani prikupljali su dona-cije za unesrećene. U Hrvatskoj je započelo raščiščavanje potopljenih područja i kuća, a sve operativne aktivnosti koordinira posebno

oformljeni Državni stožer za zaštitu i spaša-vanje, sa sjedištem u Županji. Prema prvim neslužbenim podacima, čak 60 - 70 posto kuća nije sigurno za život, ili je srušeno, pa bi obnova mogla trajati mjesecima.

NOVI POREZI ZAGOSPODARSTVO?Novi ministar fi nancija Boris Lalovac izjavio je da su predložene mjere za smanjenje hr-vatskoga prekomjernog defi cita od strane Europske komisije ocjenjene su pozitivnima, što znači da su već u postupku, a prvi pozitiv-ni učinci očekuju se početkom iduće godine. U narednom razdoblju ne očekuju se nova porezna opterećenja osim poreza na kamate na štednju koji kreće 2015. „Kada govorimo

o porezu na kamate na štednju, bitno je reći da je Hrvatska za sada bila jedna porezna oaza. Znači imate zemlje gdje jedino Hrvat-ska od zemalja u okruženju nije oporezivala kamate na štednju. Susjedne zemlje imaju i po 20, 30 ili 50 posto poreza na kamate.“ Uvođenje ostalih poreza, primjerice poreza na nekretnine dugoročan je proces i on neće biti dodatno opterećenje u narednom raz-doblju. Ministar je zaključio da je bitno da se stope poreza stabiliziraju za jedno duže raz-doblje kako bi gospodarstvenici mogli plani-rati svoje investicije i kako bi imali određenu sigurnost od dodatnih opterećenja.

Lidija MARKLJUŠAJ

Dragi čitatelji,Pred Vama je novo izdanje rubrike Gos-podarstvo koje smo ovoga puta započeli dužnim osvrtom na nedavno poplavljena područja, slijedom kojih se u narednom razdoblju, osim dosadašnjih katastro-falnih učinaka na lokalno stanovništvo, očekuje i pad izvoza pšenice te mogući porast cijene kruha. No, nakon kiše do-

lazi sunce, a s njim i turistička sezona u Lijepoj Našoj. Brendiranje destinacija i enogastronmije, postavljanje standarda kvalitete usluga i njihovo praćenje i ocje-njivanje trebao bi postati, ukoliko to već nije, ovosezonski prioritet za još veće pri-hode od turizma.

Međutim, prihodi u smislu maksimalnog iskorištavanja resursa nije ono čemu bi-smo trebali težiti, održivom razvoju – da. Koliko je u Hrvatskoj zapravo razvijena svijest o nečemu dugoročno održivom? Porezni sustav nikako da postane dugo-ročan, a niti PDV čija se stopa nalazi na samom vrhu EU i iznad njezina prosjeka ne ide u prilog razvoju poduzetništva. Onome koji mašta o dugoročnom zapo-šljavanju novi Zakon o radu također ne budi prevelik optimizam.

Kako se u svemu tome snalaze oni pošte-ni i vrijedni, poduzetni i sposobni? Pitate

li to one koji su uspješni u svom području rada - instantno će vas upozoriti na jedi-no što je dugoročno, a to je dugoročna dosljednost u radu i držanje smjera, što ipak naposljetku vodi prema ostvarenju ciljeva.

Pred brojnim izazovima i mogućnostima, dragi kolege, poštovani profesori i svi ostali, nadam se da ostvarujete zacrtano, kako na poslovnoj tako i na svim ostalim razinama.

Ponosni smo na sve veću popularnost Managera koja nas motivira i uvjetuje nova istraživanja za članke čiji ishod mo-žete pročitati na stranicama koje slijede.

Ugodno čitanje i lijep pozdrav!Lidija MARKLJUŠAJ

Urednica rubrike Gospodarstvo

GOSPODARSTVO

91/19 | 06/2014 5

ZAKON O RADU

Izmjene i dopune u korist poslodavacaU doba promjena, kada ideja 8-8-8 više ne opstaje, postavlja se pitanje izmjene Zakona o radu. Slogan je to radničkog pokreta iz davne 1886. godine pod ko-jim je Ženska mreža Hrvatske ove godi-ne na Dan žena održala marš protiveći se novom Zakonu o radu.

Činjenica je da danas ne postoji siguran posao. Ideja o zaposlenju do kraja života, uz 8 sati rada, 8 sati sna i 8 sati za svoje potrebe ostala je u prošlosti uz one koji su se zapošljavali 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća. Novi zakoni promoviraju dinamiku, nesigurne, fl eksibilne oblike rada s kojima su danas, i trenutno zaposlene osobe, konstan-tno u potrazi za novim prilikama na tržištu rada. Podatak da je 92 posto žena zaposleno na određeno nije nimalo obećavajući i pruža jasnu sliku o našoj sceni rada. Što se tiče mladih, dobra je vijest da su iz Nacionalnog fonda pri Ministarstvu fi nancija osigurana sredstva u iznosu od 100 milijuna kuna za nastavak zapošljavanja 3723 mlade osobe u sklopu mjera aktivne politike zapošljavanja. Međutim, mladi ljudi uz ovakvu vrstu zapo-slenja, nisu kreditno sposobni što pak vodi u pitanje kasnog osamostaljivanja. U svr-hu brže prilagodbe tržištu, otvaranja novih radnih mjesta i zadržavanja postojećih uz smanjenje troškova poslovanja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava donosi novi Za-kon o radu.

Najvažnije promjene idu u prilog poslodav-cima, a vezane su uz raspored i trajanje radnog vremena. Naime, poslodavac može samostalno raspoređivati radno vrijeme koje tjedno može trajati do 56 sati (prethodnim Zakonom o radu bilo je 48 sati). Ministar Mr-sić naglasio je kako će ipak prosjek ostati na 48 sati tjedno tijekom četiri uzastopna mje-seca te da će se nepoštivanje Zakona strože kažnjavati. Ovisno o sektoru, radno vrijeme

će biti ograničeno, pa će tako primjerice u zdravstvu biti 16 sati, a u nekima do 12 sati. Također, tijek otkaznog postupka postaje ubrzan te teče i u vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. Izuzetak je bolovanje kod kojega otkazni rok ne teče za vrijeme traja-nja, ali nakon 6 mjeseci od odluke o otkazu, radni odnos prestaje.

Agencije za zapošljavanjeU Hrvatskoj je unazad nekoliko godina za-mijećen znatan porast broja agencija za zapošljavanje kao alternativnog puta u po-sredovanju pri zapošljavanju. Preko iste je prethodnim zakonom bilo moguće zapošlja-vati radnika najdulje godinu dana, a sada se radi o 3 godine te je moguće zaposliti radnika na sve poslove i to već jedan dan nakon što mu se uruči otkaz. Radnicima koji nisu posu-đeni, agencija je prema prethodnom zakonu bila obvezna plaćati njegovu prosječnu plaću u posljednja 3 mjeseca dok će novim zako-nom radniku isplatiti samo doprinose na mi-nimalnu plaću i jednu kunu plaće. Po pitanju

godišnjeg odmora, ukida se pravo radnika na 1 dan godišnjeg odmora po njegovoj želji. Kod nezakonitog otkazivanja ugovora o radu, naknada štete se više ne utvrđuje u iznosu od 3 do 18 plaća, već u iznosu od 3 do 8 pla-ća. Potiče se osnivanje radničkih vijeća kod poslodavaca sa 20 i više zaposlenih dok kod poslodavaca koji imaju manje od 20 zapo-slenih, radnici ostaju nezaštićeni. Međutim, radnička vijeća nemaju pravo sudjelovanja niti u pripremi niti u ostvarenju industrijskih akcija, a pravo na istu se svodi na jednokrat-nu uporabu što bi značilo da se zbog, primje-rice uskraćivanja radničkih prava, može pro-vesti samo jedan štrajk. U slučaju poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza, poslodavac prije otkaza sada nije dužan prethodno rad-niku ponuditi neko drugo radno mjesto, niti ga obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim raspoloživim poslovima.

Poslodavac sada nije dužan vratiti radnika na njegovo mjesto nakon povratka s rodilj-nog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do 3. godine života djeteta, već ga može rasporediti i na neko drugo, koje ima i nepovoljnije uvjete rada čime je vidno ugro-žen položaj radnika.

Dejana MOSKOVIĆ

U Hrvatskoj je unazad nekoliko godina zamijećen znatanporast broja agencija za zapošljavanje kao

alternativnog puta u posredovanju pri zapošljavanju.

Mladi ljudi, uz ovakvu vrstu zaposlenja za 1600 kuna,nisu kreditno sposobni, što pak vodi u pitanje

kasnog osamostaljivanja.

GOSPODARSTVO

UVOD U AUTOMOBILSKU INDUSTRIJU

Sumrak ili nova zoraZavršetkom Drugog svjetskog rata označava se velika prekretnica u do-sadašnjoj proizvodnji automobila. Ključna karakteristika je još veća ma-sovnost proizvodnje i šira upotreba au-tomobila, ali i puno veća ulaganja na području dizajna, sigurnosti i tehničkih karakteristika. Mogli bismo slobodno reći da ovdje nastupa zlatno doba za industriju i njezine postojeće igrače.

Prekretnica u razvojuDo početka ratnog vihora generalno gleda-jući svi su proizvođači bili poprilično skro-mni i jednolični po pitanju ponude. Nakon završetka ratnih operacija otvara se prava mala Pandorina kutija. Geografski gledano možemo zaključiti da je svaka država kre-nula graditi diferencirani imidž automobil-ske industrije koju su imali, stavljajući tako i naglasak na diferenciranost i karakteristič-nost. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama izbija prava poplava automarki i modela koji imaju karakteristike rastroš-nih, velikih, ali cijenom pristupačnih vozila. Takvi epiteti su ostali vezani uz američku industriju do današnjeg dana. Čak i u pe-riodima najvećih kriza Amerikanci su uvijek nastojali imati određenu razinu vlastitog komfora te su oduvijek „forsirali“ automo-bile jačih motora i većih dimenzija. S druge strane, tu je Japan. Kao zemlja gubitnica u

Drugom svjetskom ratu na mirovnoj kon-ferenciji, po odredbama sila Antante, Ja-pan nije smio proizvoditi motore visokog obujma i svi su morali biti jednolitreni. Iako je to možda zvučalo strogo, Japanci su i to uspjeli okrenuti u svoju korist na način da su nedostatak obujma nadomjestili s više konjskih snaga. To se direktno na tr-žištu odrazilo i do danas. Japanci u svoje automobile ugrađuju manje motore koji su štedljiviji, jednostavniji za održavanje i manje koštaju. A takvi su i automobili. Dok su Amerikanci proizvodili velike i skupe te-rence te pick-upove, oni su svoju letvicu spustili niže i tržište preplavili gradskim i mikrogradskim automobilima koji su unatoč svojoj veličini itekako praktični. Ovu će lek-ciju Amerika naučiti kasnije kroz nekoliko naftnih šokova gdje tržište više neće ima-ti sluha za cestovne divove. U sami centar promatranja stavljamo europsku konkuren-ciju koja se etablirala između dva totalno različita svijeta. Europljani su uvijek znali

kombinirati i koristiti efi kasna rješenja na tržištu pa tako su danas europski automobi-li među popularnijima u svijetu, a europske marke automobila tražene i cijenjene diljem cijelog svijeta. Kada se krene proučavati europska automobilska industrija i malo za-grebe ispod površine, tu se ocrtavaju prave razlike svakog pojedinog proizvođača. Tako ćemo za francuske automobile reći da su ekstravagantnog i upadljivog dizajna, Tali-jani su majstori gradskih skučenih prostora dok njihovi sjeverniji susjedi, Nijemci, ima-ju jednostavniji dizajn. Međutim, kada su u pitanju kvalitete i postojanosti komponenti, njemački automobili zasigurno drže prvo mjesto.

Pametno ulaganje Koliko god se ljudi opirali i samoj pomisli vojne industrije, budući da se zna koja je njena svrha, jedna je stvar sigurna: nebro-jeno puno tehnologija je upravo svoj dom pronašlo u automobilu. Ovo je jedna od pozitivnih eksternalija koje imaju za uzrok razvijanje vojne tehnologije. Primjerice he-ad-up display se danas koristi u svim bolje opremljenim automobilima, a namjena mu je olakšati vozaču upravljanje vozilom i o svemu ga pravilno obavijestiti, a da pritom može ostati fokusiran na cestu. Ova tehno-logija korijene vuče iz prvenstveno vojnih zrakoplova. Osim head-up displaya, od no-vih tehnologija u današnjim automobilima nalazimo sigurnosne pojaseve u tri točke koje je patentirao švedski Volvo, zračne jastuke koji u milisekundama spašavaju ži-vote, kočnice sa sustavom ABS (Anti-lock brakes system) koje sprječavaju blokiranje kotača i lakše zaustavljanje te programe stabilnosti kodnog naziva ESP (electronic stability program). Sve su spomenute teh-

91/19 | 06/20146

Budući da je jedan od glavnih aspekata i karakteristikasuvremenog automobila njegov utjecaj na okoliš,

proizvođači danas tom pitanju pristupaju s mnogo opreza.

Danas postoji nekoliko ključnih igrača u autoindustrijikoji imaju svoje tvornice diljem svijeta, proizvode i

po desetak modela te održavaju visoku kompetitivnostna tržištu koje pred njih svakim danom stavlja

nove zahtjeve.

GOSPODARSTVO

nologije polako, ali sigurno pronalazile put do konačne ugradnje i početka korištenja. Uzmimo samo za primjer klima uređaje koji su do prije 30-ak godina imale samo novije zgrade, a danas predstavljaju potrebu i pro-sječni kupac ne želi ni razmišljati o kupovini automobila bez toga.

Ekologija Kada govorimo o automobilima, nemoguće je ne spomenuti utjecaj na okoliš. Što se napravilo do danas u odnosu na nekadaš-nje „đavolje kočije“? Budući da je jedan od glavnih aspekata i karakteristika suvreme-nog automobila njegov utjecaj na okoliš, proizvođači danas tom pitanju pristupaju s mnogo opreza. Prvo i osnovno, koriste se materijali prijateljski za okoliš ili čak recikli-rani, a s velikom pažnjom biraju se boje i sredstva lakiranja. U pogone se ulažu ogro-mna fi nancijska i materijalna sredstva kako bi se na što ekonomičniji način proizveo ko-načni proizvod, a pritom ne rasipala ener-gija ili sirovine.

Princip održivog razvoja i zaštite okoliša je poprilično uzeo maha zato što su i potrošači postali osjetljivi prema tom pitanju. Osim toga, veliki interes i naglasak je na pogon-skim motorima. Tržište, ali i same države reguliraju emitiranje C02 i ostalih otrovnih plinova pa se to, kao nuspojava, odražava i na proizvođače koji se trude proizvesti što ekonomičniji i što prikladniji pogonski mo-tor. Na teritoriju Europske unije to su EURO norme koje su postavljene krajem 80-ih godina 20. stoljeća. Ono što je započelo s ugradnjom katalizatora i EURO 1 normom, danas je EURO 6 norma koju svi proizvođa-či koji žele prodavati na EU tržištu moraju udovoljiti.

Globalizacija ili trendŠto se u međuvremenu dogodilo? Pravilno bi bilo reći kako se u svrhu boljeg napretka i unaprjeđenja moralo desiti umrežavanje. Danas postoji nekoliko ključnih igrača u au-toindustriji koji imaju svoje tvornice diljem svijeta, proizvode i po desetak modela te održavaju visoku kompetitivnost na tržištu koje pred njih svakim danom stavlja nove zahtjeve. Naftni šokovi, ali i fi nancijske krize su znatno utjecale na strateški na-stup i određenje pojedinog proizvođača.

Automobilska se industrija vješto okoristi-la i ugledala na ostatak privreda te vješto primjenjuje ekonomske pojave kao što su akvizicije, spajanje, joint-venture pa čak i prisilna gašenja i zatvaranja. Ovi potonji su najcrnji scenariji. Tvornice radi nerentabil-nosti stavljaju ključ u bravu te se mnoštvo modela ne može probiti do srca i očiju ku-paca. Kada uzmemo u obzir troškove, oni su poprilični, što je i razumljivo budući da se radi o velikoj količini potrebnih ulaganja kako bi se povrat ostvario. Međutim, i tu je pronađen kompromis. Dva proizvođača dijele tvornicu pa čak i proizvodne linije, a modele razvijaju zajedničkim nastupom dijeleći komponente i dijelove. Primjeri ta-

kvih uspješnih suradnji koje se održavaju već godinama su PSA grupacija i Fiat koji dijele postrojenje Sevel, te General Motors i Renault na području lakih komercijalnih vozila. Time se pokazuje kako proizvođači, iako različitog kalibra i nastupa na tržištu, mogu pronaći zajednički jezik. Sve češće nije bitno samo prodati, već i po moguć-nosti zadržati klijenta kako bi ga se eventu-alno opet potaknulo na kupnju iste marke. Još jedna, ali ne i manje bitna stvar, koja je neophodna za dobar imidž je jamstveni rok i servisna dostupnost. Tu nažalost vladaju iznimke i pravila, a odstupanja su velika iz razloga što se u zemljama strogih zakona o zaštiti potrošača, lokalni dealeri strogo pridržavaju pravila dok se u nekim država-ma događaju veliki propusti kod jamstvenih rokova, ali i kvalitetno odrađenih poslova u servisu.

Generalno rečeno, dok jedni osvajanju di-zajnom, drugi koriste kvalitetu, a treći mar-ketingom. Koji je ispravan smjer teško je odrediti, međutim ostaje nam vidjeti što će novoga donijeti nadolazeće razdoblje.

Ivan STJEPIĆ

91/19 | 06/2014 7

Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama izbijaprava poplava automarki i modela koji imaju karakteristike rastrošnih, velikih, ali cijenom

pristupačnih vozila.

GOSPODARSTVO

EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB

75 godina djelovanja vodeće znanstvene institucije“Dan otvorenih vrata” jedna je od ak-tivnosti kojom je obilježena 75. godiš-njica postojanja i aktivnog djelovanja zagrebačkog Ekonomskog instituta. Tog je dana EIZ otvorio svoja vrata svim za-interesiranim posjetiteljima kako bi ih pobliže upoznao s radom Instituta, nje-govim istraživačima, projektima i proi-zvodima. U sklopu programa, kroz izlož-bu starih znanstvenih i stručnih radova, starih fotografi ja, nagrada i priznanja, prikazana je povijest EIZ-a. Prostorije Instituta krasili su izloženi posteri koji-ma su predstavljeni najvažniji projekti EIZ-a, a održane su i kratke prezentacije vezane uz znanstvenu i istraživačku te-matiku Instituta. Upravo je ovaj važan događaj potaknuo članove Managera da studentima i svojim čitateljima ukrat-ko predstave rad i temeljne vrijednosti ekonomske znanosti vođene Ekonom-skim institutom, Zagreb. U nastavku članka donosimo intervju s ravnatelji-com EIZ-a, dr.sc. Dubravkom Jurlina Alibegović koja je predstavila Institut, njegove glavne aktivnosti i projekte, ali i podijelila savjete onim studentima koji svoju budućnost i daljnju karijeru žele ostvariti upravo u ovoj znanstvenoj in-stituciji.

Manager: Početkom travnja, Ekonomski institut, Zagreb, proslavio je 75. godišnjicu postojanja i djelovanja. Povodom toga, EIZ je otvorio svoja vrata kako bi javnost upo-znao sa svojim radom, projektima i aktivno-stima. Za sve one koji su možda propustili događaj, možete li ukratko predstaviti Insti-tut, njegovu misiju i viziju te glavne aktivno-sti kojima se bavi? Ekonomski institut, Zagreb javni je znanstve-ni institut osnovan 1939. godine na kojem se provode znanstvena i razvojna istraživanja u polju ekonomije. Temeljne vrijednosti na ko-jima se temelji istraživački rad u Institutu je nepristranost i kvaliteta istraživanja. Kvalite-tu jamči i interdisciplinarni pristup istraživa-njima s ciljem sveobuhvatnog razumijevanja suvremenih ekonomskih problema. Misija In-

stituta je provođenje znanstvenih i razvojnih istraživanja u polju ekonomije te pružanje specijaliziranih usluga obrazovanja, izdavaš-tva te savjetničkih usluga s ciljem podizanja razine informiranosti nositelja ekonomske i srodnih politika, poduzetnika, kao i šire jav-nosti o socio-ekonomskim pitanjima. Naša je vizija usmjerena da u idućem desetgodiš-njem razdoblju Institut postane priznato sre-

dište izvrsnosti u ekonomskim istraživanjima u području Jugoistočne Europe te da se svo-jim istraživačkim standardima približimo naj-boljim europskim istraživačkim institutima.

Manager: Brojka od 75 godina postojanja svakako predstavlja osobine stručnosti i kva-litete koje EIZ svrstavaju među vodeće znan-stvene institucije. Postoje li možda značajniji

91/19 | 06/20148

Ekonomski institut, Zagreb javni je znanstveni institutosnovan 1939. godine na kojem se provode znanstvena

i razvojna istraživanja u polju ekonomije.

GOSPODARSTVO

projekti i istraživanja u bogatom istraživač-kom opusu Instituta koje biste htjeli posebno istaknuti?U svojih 75 godina aktivnog znanstvenog djelovanja u Institutu su se provodila brojna istraživanja. Nije jednostavan zadatak izdvo-jiti bilo koje od istraživanja, ali kao primje-re mogu izdvojiti neke. Institut je sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća bio inicijator i koordinator izrade razvojnog dokumenta Znanstvene osnove dugoročnog društve-no-ekonomskog razvoja Hrvatske u kojem je sudjelovalo desetak znanstvenih institucija, krajem 80-ih i početkom 90-ih godina istra-živači Instituta su radili na makro ekonome-trijskom modelu gospodarstva. U novijoj po-vijesti spomenula bih istraživanje Očekivanih ekonomskih učinaka pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u kojem se istraživalo kakve će posljedice pristupanje Europskoj uniji biti na poduzetnike, radnike, korisnike državnih usluga, vlasnike nekretnina, odnosno na gra-đane u najširem smislu. Trenutno su zavr-šena ili je u toku niz zanimljivih istraživanja. Spomenula bih istraživanje o analizi razloga izostanka gospodarskog rasta, istraživanje produktivnosti poduzeća u sklopu razvoja strategije pametne specijalizacije, ocjenu učinkovitosti javnih rashoda u području suz-bijanja zlouporabe droga, usporednu analiza plaća u javnom i privatnom sektoru, učinko-vitost državnih potpora u Hrvatskoj i druga.

Manager: Zasigurno jedna od aktivnosti Instituta jest i izdavanje raznih publikacija. Možete li izdvojiti najvažnije publikacije i istaknuti u čemu je njihov značaj za hrvatsko gospodarstvo i ekonomiju?Institut je izdavač niza publikacija. To su: Privredna kretanja i ekonomska politika i Croatian Economic Survey, časopisi u koji-ma se prezentiraju znanstveni i stručni ra-dovi; Croatian Economic Outlook Quarterly, publikacija u kojoj istraživači Instituta daju kratkoročne makroekonomske prognoze; Sektorske analize, publikacija u kojoj se pri-kazuje stanje i trendovi te poslovni događaji u raznim sektorima gospodarstva. U institut-skim publikacijama su objavljeni radovi koji često sadrže preporuke nositeljima ekonom-ske politike.

Manager: Imate li možda poruku i savjete za studente Ekonomskog fakulteta koji svoju karijeru žele ostvariti “s druge strane ulice”? Kako uopće mogu započeti svoju karijeru na EIZ-u, što se od njih očekuje, te što im sve Institut može ponuditi pri ostvarivanju njiho-vih ambicija? Najvažniji savjet je biti dobro obrazovan, „potkovan“ znanjima u kvantitativnim meto-dama, imati volju za stalnim obrazovanjem, biti spreman za brojne izazove, imati istraži-vačku znatiželju i spremnost na istraživanje

novih tema značajnih za društveno-ekonom-ski razvoj i društvo u cjelini. Ne manje važ-no je sposobnost rada u timu suradnika iz zemlje i inozemstva te spremnost na stalno procjenjivanje kvalitete rada.

Pravila oko izbora znanstvenih novaka su se od nedavno promijenila i zapošljavanje znanstvenih novaka na znanstvenim institu-cijama, pa tako i u Institutu, je moguće je-dino na kompetitivnim znanstvenim projekti-ma. Upravo je Hrvatska zaklada za znanost objavila natječaj za „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ u okviru kojeg bi se znanstveno ak-tivnim mentorima koji se bave međunarodno i/ili nacionalno značajnom problematikom omogućavalo da u svoje znanstvene projek-te uključe doktorande koji žele sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu te usmjeriti svoju karijeru prema vrhunskoj znanosti.

Maja HAS

91/19 | 06/2014 9

Institut je izdavač niza publikacija. To su: Privrednakretanja i ekonomska politika i Croatian Economic

Survey, časopisi u kojima se prezentiraju znanstvenii stručni radovi; Croatian Economic Outlook Quarterly,

publikacija u kojoj istraživači Instituta dajukratkoročne makroekonomske prognoze; Sektorske

analize, publikacija u kojoj se prikazuje stanje i trendovite poslovni događaji u raznim sektorima gospodarstva.

Najvažniji savjet je biti dobro obrazovan,„potkovan“ znanjima u kvantitativnim metodama,imati volju za stalnim obrazovanjem, biti spremanza brojne izazove, imati istraživačku znatiželju ispremnost na istraživanje novih tema značajnih

za društveno-ekonomski razvoj i društvo u cjelini.

GOSPODARSTVO

20. OBLJETNICA UVOĐENJA KUNE

Novčana jedinica Republike HrvatskeOve se godine obilježava 20. godina od uvođenja kune kao nacionalne monete u optjecaj. U središtu zbivanja polemike su oko potrebe za deprecijacijom.

Stabilnost uspostavljena uspješnom pro-vedbom Stabilizacijskog programa, koji je započet u listopadu 1993. godine, omogu-ćila je izdavanje kune. Kuna je kao novča-na jedinica Republike Hrvatske uvedena na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, s podjelom na 100 lipa, a kao zamjena za hrvatski dinar, u odnosu 1:1000.

Povijest naziva novčane jedinice RH počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica, a kasnije i novac u mo-dernom smislu. Kunino je krzno služilo kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji. Također, lik kune na-lazio se, od prve polovice 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća, na hrvatskom kovanom novcu, zvanom banovci. Kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske te stvarni novac u izdanju NDH i ZAVNOH-a.

U hrvatskom je platnom prometu kratica za kunu kn, a za lipu lp. Prema normi ISO 4217 oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191. Kovanice je dizajnirao Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i Vilko Žiljak. Na licu svake se novčanice nalazi lik velikana hrvatske povi-jesti i kulture, dok naličje krase panorame ili tipični motivi jednog od znamenitih hrvat-skih gradova. Izdaju se i prigodne kovanice, primjerice 25 kuna povodom obilježavanja

stjecanja punopravnog članstva RH u EU 1. srpnja 2013. godine, s naznakom „Republi-ka Hrvatska članica Europske unije“. Povo-dom navedene 20. obljetnice HNB izdaje komplet prigodnih optjecajnih novčanica od 20 i 10 kuna, a koji je u prikladnoj mapi i tiraži od 40.000 komada pušten u prodaju 29. svibnja 2014. U optjecaj je puštena i novčanica od 20 kuna s oznakom izdanja 30. svibnja 2014. Od uvođenja kuna se naj-prije vezala uz tečaj njemačke marke, a us-postavom eura tečaj je glavnom bio vezan na razini od 7,5 kuna za 1 euro. Predmet je mnogih polemika upravo precijenjenost kune, odnosno potreba za deprecijacijom, a u posljednje se vrijeme spominje de-precijacija za 5 ili pak 10 posto. S jedne je strane slabljenje kune prezentirano kao rizična operacija, koja bi znatno povećala broj nenaplativih kredita, opasnost kako za dužnike tako i za bankarski sektor, a kao najveći problem ističe se neprovedba struk-turnih reformi zbog čega zemlja nije atrak-tivna za ulagače. S druge se pak strane navodi znatan gubitak hrvatske cjenovne konkurentnosti i nužnost deprecijacije, koja će pogoditi dio stanovništva, no i da je te-čaj godinama nerealan te koči proizvodnju i industriju, a kao primjer navodi se drvna in-

dustrija koja se subvencionira kao naknada za precijenjeni tečaj. Slabljenje se nacional-ne valute u pravilu smatra negativnom po-javom, koja utječe na najšire stanovništvo, u smislu pogoršanja životnog standarda, a s obzirom na denominaciju vanjskog duga u stranoj valuti otežava njegovo servisiranje. Stabilnost je tečaja stoga važna zbog kredi-ta domaćeg stanovništva koji su vezani uz euro i otplate vanjskog duga. Postoji inici-jalna precijenjenost domaće valute, stoga je važno ostvariti uspjehe u restrukturiranju gospodarstva, kako bi rast proizvodnosti mogao kompenzirati aprecijacijske pritiske. Politika deviznog tečaja, uz monetarnu i fi skalnu politiku važna je u uspostavljanju vanjske ravnoteže nacionalne ekonomije. Ukoliko je nacionalna ekonomija u recesiji te ima defi cit bilance plaćanja, u teoriji je realno za očekivati devalvaciju nacionalne valute s ciljem poticanja izvoza i domaće proizvodnje. S druge strane, nužno je na-glasiti da manipuliranje deviznim tečajem u svrhu očuvanja ili podizanja konkurentnosti nije održivo na dugi rok ukoliko se ne pri-mjene i druge mjere ekonomske politike, a ističe se da devizni tečaj treba pratiti realni sektor.

Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

91/19 | 06/201410

Kovanice je dizajnirao Kuzma Kovačić, a novčaniceMiroslav Šutej i Vilko Žiljak. Na licu svake se

novčanice nalazi lik velikana hrvatske povijesti ikulture, dok naličje krase panorame ili tipični motivi

jednog od znamenitih hrvatskih gradova.

GOSPODARSTVO

91/19 | 06/2014

ODRŽIVI RAZVOJ

Naša zajednička budućnostPrije nekoliko desetaka godina, uočeno je kako je nemoguće imati zdravo društvo i kvalitetno gospodarstvo u svi-jetu koje obilježava siromaštvo i visok stupanj zagađivanja okoliša. Gospodar-ski se razvoj ne može zaustaviti, no ono što možemo učiniti, a što je svakako i potrebno stanovništvu današnjice, jest usmjeravanje gospodarskog raz-voja ciljevima koji u svoje ostvarivan-je uključuju veću osjetljivost prema društvu, kao i okolišu. Održivi razvoj podrazumijeva proces prema postizanju ravnoteže između gospodarskih, socijal-nih i ekoloških zahtjeva.

Koncept održivog razvoja prvi je put defi niran u izvješću poznatom pod nazivom „Naša zajednička budućnost“ (Our com-mon future), 1987. godine, koji je objavila Svjetska komisija za okoliš i razvoj Ujedin-jenih naroda. Ovaj najznačajniji dokument u povijesti razvoja koncepta održivog raz-voja, javnosti je poznatiji kao Brundtland komisija ili Brundtland izvješće, a svoj na-ziv duguje predsjednici komisije, norveškoj ministrici Gro Harlem Brundtland koja ga je i potpisala. U tom je izvješću koncept održivog razvoja defi niran kao: „razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija bez ugrožavanja sposobnosti budućih gen-eracija u zadovoljavanju njihovih potreba.“ Proširenje ove temeljne defi nicije defi nira temeljne principe održivog razvoja poput održavanja uravnoteženog gospodarskog razvoja, smanjivanje siromaštva i nejed-nakosti, zbrinjavanje otpada i poboljšanje učinkovite kontrole zagađenja okoliša, kao i zaštitu kulturnih identiteta, tradicije i naslijeđa.

Ključni dokumenti vezani uzodrživi razvojOdrživi razvoj je goruća tema današnjice, a o njoj se često raspravlja na brojim svjet-skim konferencijama i susretima stručnjaka. 1992. je godine održana Konferencija UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, a srž njezinih zaključaka i ideja, sažet je u dva važna dokumenta. Ponajprije, to je Deklar-

acija iz Rija o okolišu i razvoju koja sadrži 27 načela kojima su defi nirana prava ljudi na razvoj i obaveze u očuvanju zajedničkog okoliša te obaveze država u postizanju održivog razvoja, uzimajući u obzir cjelo-vitost i međuovisnost planeta Zemlje. Na-dalje, u sklopu ove konferencije, svakako je bitno istaknuti i dokument Agenda 21 koji polazi od pretpostavke da je usklađeno i zajedničko rješavanje pitanja okoliša i raz-voja, jedini način osiguravanja kvalitetne budućnosti. Agenda 21 predstavlja globalni konsenzus i zalaže se za suradnju u razvoju i zaštiti okoliša na najvišoj političkoj razi-ni. Tematika koju ovaj dokument posebno obrađuje vezana je uz sve veće siromaštvo u svijetu i njime uzrokovanu nejednakost. Agenda 21 govori i o zaštiti okoliša i uprav-ljanju prirodnim izvorima, ali i o jačanju os-novnih društvenih skupina kroz društveno odgovorno poslovanje. Svjetski summit u Johannesburgu 2002. godine, predstavio je Plan provedbe koji je, kao glavni doku-ment Skupa, postavio ciljeve i akcije vezane uz vodu, energiju, zdravlje, poljoprivredu i biološku raznolikost. Spomenuti dokumenti predstavljaju srž koncepta održivog razvo-ja, a na njima počivaju i njegovi temeljni principi.

Obrazovanje za održivi razvojKineska poslovica kaže: „Razmišljaš li stoljeće unaprijed, obrazuj ljude.“ Važnost obrazovanja za budućnost naše plan-ete, svakako su uvidjeli i stručnjaci koji se posljednjih godina aktivno bave pitan-jima održivog razvoja. Već se u Agendi 21 ističe potreba za upoznavanjem javnosti te jačanjem ljudske svijesti o ekološkoj i etičkoj važnosti. Također, važnost se svakako usmjerava i na inicijalne korake uočavanja problema današnjice, te proma-tranja rješenja istih kroz prizmu održivog razvoja. Ujedinjeni narodi su proglasili

„Dekadu obrazovanja za održivi razvoj 2005.-2014.“ Ovo je desetljeće donijelo niz dokumenata kroz koje se promovira održivi razvoj te implementira u današnje društvo. Naglašava se potreba za promicanjem vri-jednosti, ponašanja i životnih stilova koji predstavljaju podlogu za jačanje održivog razvoja.

Obrazovanje svakako treba pridonijeti da ljudi postanu svjesni realnosti svijeta, kao i individualne važnosti za očuvanje budućnosti naše planete. Obrazovanje mora inspirirati vjerovanje kako svatko od nas ima snagu i odgovornost utjecaja na pozitivne promjene na globalnoj razi-ni. Možda za nas nov način razmišljanja i pogleda na život, ali svakako zanimljiv i poticajan. I studenti Ekonomskog fakulteta imaju mogućnost upoznati se sa osnovnim pojmovima održivog razvoja. U sklopu ko-legija Cjelovito planiranje koji se održava na Diplomskom studiju Analiza i poslovno planiranje, svi zainteresirani studenti imaju priliku spoznati temeljne principe održivog razvoja, ali i svoja teorijska znanja obogatiti zanimljivim pričama iz današnjeg životnog okruženja.

Maja HAS

„Razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacijabez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija

u zadovoljavanju njihovih potreba.“

11

GOSPODARSTVO

PDV U EUROPSKOJ UNIJI

Hrvatska iznad prosjeka Europske unije Porez na dodanu vrijednost (PDV) je oblik oporezivanja potrošnje koji se obračunava na iznos dodane vrijedno-sti u fazama proizvodno-prodajnog ci-klusa. Na području Europe, val njegova uvođenja se dogodio 60-ih i 70-ih godi-na prošlog stoljeća, dok je u Republici Hrvatskoj uveden 1998. godine kada je zamijenio tadašnji porez na promet. Na području Europske unije (EU) sve zemlje koriste PDV kao način oporezivanja po-trošnje, dok ga u svijetu od ekonomski razvijenijih zemalja ne upotrebljavaju jedino SAD i Australija.

Oblici PDV-a i metodeizračunavanja Postoje tri oblika PDV-a: proizvodni, doho-dovni i potrošni oblik. Najveći broj država upotrebljava potrošni oblik zbog temeljne prednosti, a to je da se njegovom primjenom ne utječe na odluku poduzetnika hoće li inve-stirati i/ili koliko će investirati jer se iznos utro-šen za nabavu kapitalnih dobara može odbiti.

Također postoje i tri metode (zbrajanja, oduzimanja i kreditna) prema kojima se izra-čunava iznos poreza koji se treba naplatiti. Najveći broj država za izračun upotrebljava kreditnu metodu ili metodu odbitka pret-hodno plaćenog poreza. Kod nje se pore-zna obveza izračunava tako da se vrijednost PDV-a plaćenog u inputima odbije od PDV-a plaćenog u outputima. To znači da porezni obveznik uplaćuje u državnu blagajnu razliku između poreza koji treba platiti za svoj out-put i pretporeza koji je već platio.

Jednostopni ivišestopnisustavi PDV-aJednostopni sustav, kao što mu samo ime kaže, pretpostavlja postojanje jedne stope. Prednosti koje pruža su ostvarivanje fi skalnih

i gospodarskih ciljeva, kao i njegova neu-tralnost. Najveći nedostatak je regresivnost, što znači da su građani s manjim dohotkom postotno jače opterećeni porezom. Kod više-stopnog sustava regresivnost nije izražena, a ostale prednosti u odnosu na jednostopni sustav su lakše ostvarivanje gospodarskog rasta te povećanje konkurentnosti određenih sektora. Kao što je proračunski dobitak kod jednostopnog sustava prednost, to je kod vi-šestopnog sustava nedostatak. Još neki od nedostataka su sužavanje porezne osnovice te iskrivljavanje potrošačevih i proizvođače-vih odluka.

Kod višestopnog sustava postoje četiri sto-pe. Standardna (opća) stopa je stopa s ko-jom se oporezuje najveći dio proizvoda. Na proizvode koji se oporezuju s općom stopom se ne primjenjuje snižena, povišena ili nulta porezna stopa, kao ni porezno oslobođenje.

Snižena ili povlaštena stopa je niža od stan-dardne, a njom se oporezuju proizvodi koji su bitni za životni standard. Nulta stopa ili porezno oslobođenje s pravom odbitka pret-poreza je specifi čna stopa jer porezni obve-znici plaćaju porez po nultoj stopi. To znači da se oni nalaze u sustavu PDV-a, a uplaćeni porez imaju pravo odbiti kao pretporez.

Standardna stopaDirektivama EU je određeno da svaka ze-mlja može zasebno odrediti stopu koju će primjenjivati, ali ona ne smije biti ispod 15 posto dok je gornja granica standar-dne stope PDV-a ukinuta 2006. godine.

U tablici koja je priložena uz članak prikaza-ne su standardne stope PDV-a koje se upo-trebljavaju na području EU. Mađarska ima najvišu standardnu stopu PDV-a koja iznosi 27 posto. Na drugom mjestu se nalazi Hr-vatska, a njoj uz bok Danska i Švedska sa stopom od 25 posto. Najnižu stopu, koja je ujedno i najniža dopuštena ima Luksemburg (15 posto). Prosjek standardne stope PDV-a je 21,53 posto, dok je to u godini ranije bilo 21,21 posto, a u 2011. godini 20,98 posto. Vidljiva je tendencija rasta standardne stope PDV-a, a to se može pripisati stabilnosti. To znači da je oporezivanje potrošnje stabilniji izvor prihoda državnog proračuna nego pri-mjerice, porez na dobit ili slično.

Snižena i supersniženastopa PDV-aSnižena porezna stopa se većinom primje-njuje na promet proizvoda i usluga koji su bitni za životni standard, a određeno je da stopa ne smije biti manja od 5 posto. Pri-mjenjuje se primjerice, na prehrambene proizvode, uključujući i pića, ali isključivo bezalkoholna, opskrbu vodom, farmaceutske proizvode, prijevoz putnika i njihove prtljage, pružanje zdravstvene i stomatološke zaštite itd., a u novije vrijeme i na renoviranje i po-pravak privatnih stanova, čišćenje prozora i privatnih kuća, ugostiteljske usluge, frizerske usluge itd. Postoje također izuzeci poput is-poruke prirodnog plina, električne energije, uvoz umjetničkih djela itd., za koje Komisija zadužena za PDV mora odobriti korištenje

Na području EU seupotrebljavaju standardna

stopa, snižene i supersnižene stope,

nulta stopai parking stopa.

91/19 | 06/201412

„Privilegirane zemlje“ zbog mogućnosti korištenjanulte stope su Belgija, Danska, Finska, Irska,

Italija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a zbogmogućnosti korištenja parking stope Austrija, Belgija,

Irska, Luksemburg i Portugal.

GOSPODARSTVO

snižene stope, a odobrava se jedino u slu-čaju kad nema rizika od narušavanja tržišne konkurencije.

Od svih zemalja na području EU jedino Dan-ska ne upotrebljava sniženu stopu, dok ve-ćina zemalja upotrebljava po dvije snižene stope. Hrvatska sniženu stopu od 5 posto upotrebljava za oporezivanje prehrambenih namirnica, lijekove, knjige i udžbenike itd., dok se stopa od 13 posto, upotrebljava za ugostiteljske usluge, novine i časopise kao i neke prehrambene namirnice. Mnoge od ze-malja koriste stopu od 5 posto koja je ujed-no i najniža dozvoljena stopa, dok je najviša snižena stopa od 14 posto prisutna u Finskoj.

Supersniženu stopu PDV-a upotrebljavaju neke od starih zemalja članica, koje su je u svojoj primjeni imale prije 1990. godine. Ona se kreće u rasponu od 0 posto do 5 posto, a većinom se upotrebljava za oporezivanje farmaceutskih proizvoda, prehrambenih na-mirnica, televizijska prava i knjiga.

Parking stopaNa području EU se u oporezivanju potroš-nje koristi tzv. parking stopa. Korištenje je dozvoljeno zemljama (stare zemlje članice) koje su prije 1. siječnja 1991. godine primje-

njivale sniženu, supersniženu i nultu stopu PDV-a na dobra i usluge izvan Aneksa III. Inače, dobra i usluge koje nisu sadržane u Aneksu III bi trebale biti oporezovane stan-dardnom stopom. Zemlje koje koriste par-king stopu su Austrija (12 posto), Belgija (12 posto), Irska (13,5 posto), Luksemburg (12 posto) i Portugal (13 posto). Ona se kori-sti većinom za oporezivanje poljoprivrednih proizvoda, određene energetske proizvode, usluge koje se odnose na brigu o ljudskom tijelu, umjetnine i antikvitete itd.

Nulta stopaNulta stopa se uvijek primjenjuje za izvoz, ali u praksi se u nekim zemljama koristi i za oporezivanje isporuka određenih dobara i usluga unutar zemlje. Zbog narušavanja načela neutralnosti trebala bi se ukinuti, ali neke od starih zemalja članica imaju privile-giju njezina korištenja do “uspostave konač-nog sustava PDV-a”. To su Belgija, Danska, Finska, Irska, Italija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Od novih zemalja članica privi-legiju njezina korištenja ima Malta, dok je to pravo prethodno ukinuto Cipru i Poljskoj.

Što nam donosi budućnost?Hrvatska se po stopama PDV-a nalazi u sa-mom vrhu EU, odnosno iznad njezina pro-sjeka. Uz visinu stopa problem predstavlja i

neizvjesnost države po pitanjima koja se tiču porezne politike. To se prvenstveno može odraziti na investicijama, a najočitije je vid-ljivo iz recentnog primjera podizanja snižene stope s 10 na 13 posto. Naime, nakon što je 1. srpnja Hrvatska donijela novi zakon o PDV-u, nakon samo 6 mjeseci opet se unose promjene u porezni sustav. Pravo pitanje je kako će se taj slučaj odraziti u poduzećima, odnosno hoće li se jednostavno povećati ci-jene dobara i/ili usluga ili će poduzeća po-slovati s manjim profi tom? Kako je pitanje porezne politike u Hrvatskoj pod ingerenci-jom EU, a na području EU se radi na tome da se izgradi efi kasniji i jednostavniji sustav s manjim brojem izuzeća i poreznih stopa, te oporezivanjem što većeg broja dobara i usluga, nije teško za pretpostaviti kakve nas promjene očekuju. Također se teži potpu-nom ukidanju nulte stope, ali prije potpunog ukidanja je nužno pronaći rješenje o mo-žebitnom povećanju cijena dobara i usluga koje su oporezovane nultom stopom. Što se tiče procesa porezne harmonizacije, vrlo je bitno uskladiti stope PDV-a u svim zemljama članicama kako ne bi došlo do iskrivljavanja u međunarodnoj trgovini, odnosno da viša/niža porezna stopa ne utječe na odluku po-trošača o kupnji.

Antonio TOLJA

Tendencija EU je izgraditi efi kasniji i jednostavnijisustav s manjim brojem izuzeća i poreznih stopa,oporezovati što veći broj dobara i usluga, potpunoukinuti nultu stopu te uskladiti stope PDV-a u svim

zemljama članicama.

91/19 | 06/2014 13

GOSPODARSTVO

BRAZILCI O MUNDIJALU

Svjetsko prvenstvo – za koga?Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. koje se održava u Brazilu je 20. izda-nje svjetskog nogometnog prvenstva, a igrat će se od 12. lipnja do 13. srpnja 2014. godine. Inače, Brazil je već bio do-maćin Svjetskog prvenstva daleke 1950. godine. Saznajemo kamo je sve otišao novac i kako su se pripreme za ovo pr-venstvo odrazile na Brazilce. InfrastrukturaOtprilike 3 milijarde eura potrošeno je za nadogradnju zračnih luka u deset gradova zemlje domaćina prvenstva, povećavanjem njihovih kapaciteta i udobnijim smještajem za stotine tisuća očekivanih turista. Više od polovine novca za renoviranje zrakoplovnih luka potrošeno je na dvije zračne luke, one u São Paulu i Rio de Janeiru.

Što se tiče javnog prijevoza, osam gradova gradi metro linije koje će povezati aerodro-me sa stadionima, eventualno i sa središtem grada. Navedeni gradovi su Porto Alegre, São Paulo, Salvador, Fortaleza, Manaus, Brasília, Cuiabá, i Natal. Uz to, gradovi koji uvode brzu autobusnu liniju (BRT) do stadi-ona posebno za Svjetsko prvenstvo su Belo Horizonte, Curitiba, Recife i Rio de Janeiro. Brza autobusna linija Rio de Janeira će, osim spajanja međunarodnog aerodroma s Mara-canom, uključiti i susjedstvo Barra da Tijuca, u kojem je sjedište Olimpijskih igara 2016. Kada su u pitanju ulaganja u izgradnju no-vih te renoviranje već postojećih stadiona, Brazilski nogometni savez (CBF) procjenjuje da će trošak izgradnje i renoviranja stadio-na ukupno biti viši od 1.1 milijardi eura. Uz potrošnju na stadione i renovacije, milijuni će se potrošiti na osnovnu infrastrukturu da bi se zemlja pripremila za prvenstvo. Pred-sjednik Brazilskog nogometnog saveza (CBF) Ricardo Teixeira izjavio je kako će sljedećih

nekoliko godina Brazil imati dosljedna pritje-canja investicija te da će Svjetsko prvenstvo 2014. omogućiti Brazilu modernu infrastruk-turu i socijalnu korisnost. „Naš je cilj Bra-zil učiniti vidljivijim u globalnom pogledu. Svjetsko je prvenstvo puno više od običnog športskog događaja. Bit će to zanimljiv način unaprjeđenja socijalne preobrazbe.“ također je izjavio.

Udar na ekonomijuUsprkos velikom prihodu koji se predviđa tijekom održavanja Svjetskog prvenstva u nogometu te narednog Karnevala u Riju, po-jedini brazilski ekonomisti predviđaju da će ove manifestacije zapravo donijeti više štete nego koristi naredne godine.Na stranu što je organizacija narednog Svjet-skog prvenstva u nogometu već bila suočena s velikim problemima (korupcijski skandali u gradnji i obnovi stadiona i preveliko trošenje za tu namjenu, neravnomjerna raspodjela i

određivanje cijena ulaznica, mogućnost odu-zimanja domaćinstva Brazilu zbog masovnih protesta nezadovoljnih građana) – trajanje prvenstva oduzet će previše radnih sati Bra-zilcima.

Naime, što se događa s radnim satima Bra-zilaca? Tijekom Svjetskog prvenstva u nogo-metu u Brazilu tvornice staju s radom, uredi će biti prazni i svi građani će biti ispred TV ekrana. Iz razloga što je Brazil domaćin, u 12 gradova zemlje domaćina, vlada je dozvoli-la da se uvedu posebni praznički dani kada se igraju utakmice i to ne samo nacionalnog tima. Poznati Karneval u Riju sljedeće godine će početi u ožujku, tri tjedna kasnije nego inače, zbog lunarnog kalendara prema ko-jem se određuje njegova organizacija zbog čega će mnogi Brazilci u ovoj državi produ-žiti svoje ljetne godišnje odmore za još koji tjedan. S jedne strane, Udruženje malopro-dajnih trgovaca vjeruje da će 2014. biti go-dina za pamćenje zbog povećane potražnje i posjete turista iz čitavog svijeta, a s druge, ekonomisti smatraju da će ekonomija zapra-vo biti suočena s padom, za oko 0,3 posto BDP na godišnjoj razini, zato što će proizvod-nja biti u zastoju u svim većim industrijskim centrima u zemlji.

Stručnjaci procjenjuju da je radovima na projektima zadva velika sportska događaja u Brazilu - SP 2014. i

Olimpijske igre 2016. - pogođeno oko 170.000 osoba.

Iz razloga što je Brazil domaćin, u 12 gradovadomaćina, vlada je dozvolila da se uvedu posebni

praznički dani kada se igraju utakmice, i to ne samonacionalnog tima.

91/19 | 06/201414

GOSPODARSTVO

Svjetsko prvenstvo – za koga?Brazilski ministar sporta Aldo Rebelo tvrdi da su pripreme - izgradnja modernih, lijepih, udobnih i sigurnih stadiona, obnove aerodro-ma i telekomunikacija kako bi osigurali što kvalitetnije emitiranje - pri kraju i izražava zadovoljstvo njima. Međutim s tim se nika-ko neće složiti državljani zemlje domaćina. Naime, nezadovoljstvo velike većine građana se širi ulicama velikih gradova i organiziraju se prosvjedi. Neki od slogana prosvjeda gla-se: “Svjetsko prvenstvo - za koga?”, “Mi smo navijači kojima ne daju na stadion. Mi smo ulični prodavači kojima ne daju da rade. Mi smo stanovnici siromašnih četvrti koji su ili već izgubili svoje kuće ili će ih izgubiti.”

Naime, građani su razočarani netransparen-tnošću brazilske vlade, izostanku međusob-nog dijaloga i kršenjem ljudskih prava pri-silnim iseljavanjem obitelji u okviru gradnje objekata za Svjetsko prvenstveno 2014. u predjele udaljene od centra s lošom infra-strukturom.

Građani tvrde da je Svjetsko prvenstvo u Brazilu bilo san koji se sve više pretvara u noćnu moru s obzirom da je obećano da će se SP fi nancirati iz privatnih sredstava, a sada se troškovi praktično pokrivaju iz držav-nog proračuna. U cijelom Brazilu su porasli troškovi života: stanarine su se utrostručile, a cijene autobusnih karata vrtoglavo pora-sle. Nezadovoljstvo u društvu raste. Vlasti odgovaraju argumentom da su prosvjedi protiv velikih sportskih manifestacija u Bra-zilu puno jači na socijalnim mrežama nego na ulici. Stručnjaci procjenjuju da je rado-vima na projektima za dva velika sportska događaja u Brazilu - SP 2014. i Olimpijske igre 2016. - pogođeno oko 170.000 osoba.

Najvažnija (sporedna) stvarna svijetuBrazil je gotovo spreman za tisuće navi-jača iz cijeloga svijeta koji će u lipnju doći bodriti svoje timove koji su došli s namje-rom da se podignu na tron i budu oki-ćeni brazilskom medaljom. Kako tvrdi brazilski ministar sporta, ovo će biti naj-bolje svjetsko prvenstvo do sada. Zašto? Možda zato što je Brazil nogometno razvijena zemlja. Brazilska je reprezentacija sudjelova-la na svih 19 održanih SP-a, najveći broj puta su bili prvaci, pet puta svjetski, po dva puta srebrni odnosno brončani. Iz njihovih redova dolazi i najveća svjetska nogometna legenda - Pele. Tu je i Ronaldo koji je zabio najviše go-lova tijekom jedna sezone u povijesti nogo-

meta, a imaju i velik broj nogometnih klubova. Možda i zato što je nogomet ipak najvažni-ja sporedna stvar na svijetu. Ako uzmemo u obzir da je to najvažnija sporedna stvar na svijetu, postavlja se pitanje gdje na toj ljestvici stoji nezadovoljstvo građana ˝ba-canjem˝ novca kako bi Brazil dokazao da je zemlja koja sebi to može priuštiti i time pred-stavio svijetu nerealnu sliku svog socijalnog i ekonomskog stanja?!

Mogu li ulaganja u stadione, ceste, pruge, zračne luke i hotele doista unaprijediti gos-podarski razvoj Brazila ili je organizacija Mu-ndijala možda ipak pretežak zadatak za Bra-zil, doznat ćemo kroz nekoliko dana.

Ivana SKOČIBUŠIĆ

91/19 | 06/2014 15

Trošak izgradnje i renoviranja stadiona je viši od1.1 milijardi eura, a otprilike 3 milijarde eura

potrošeno je za nadogradnju zračnih luka.

„Mi smo navijači kojima ne daju na stadion. Mi smoulični prodavači kojima ne daju da rade. Mi smo

stanovnici siromašnih četvrti koji su ili već izgubilisvoje kuće ili će ih izgubiti.“

GOSPODARSTVO

JEFTINIJE PUTOVATI

Hoteli u malom pakiranjuHostel je jedna od onih riječi koje svi prepoznaju, a posebno mladi koji pu-tuju. Oni koji vole jeftino putovati i upoznavati ljude raznih nacionalnosti odlučuju se za smještaj u ovom obliku jer, osim što nude ugodnu opuštenu atmosferu, ne stvaraju ni toliko visoke troškove za skroman studentski budžet.

Više od 100 godina star oblik smještajaPovijest hostela započela je davne 1909. godine kada je njemačkom učitelju Richar-du Schirmannu prilikom planinarskog izleta sa učenicima sinula ideja da bi se škole u Njemačkoj mogle kvalitetno iskoristiti za pružanje smještaja za mlade u vrijeme školskih praznika. Hosteli su trebali biti smješteni u svakom naselju te udaljeni jedan dan hoda što bi bilo pogodno za planinarske izlete. Od prvotne ideje do otvaranja prvog hostela prošle su 3 godine. Prvi pravi hostel za mlade otvoren je 1912. godine u starom dvorcu Altena u Njemačkoj. Kako je prvi začetnik ove ideje bio Richard Schirmann tako je dvorac bio obnovljen i opremljen prema njegovom dizajnu. Hostel je bio opremljen dr-venim masivnim krevetima za 3 osobe, kuhin-jom, sanitarnim čvorovima i tuš kabinama.

Današnji hosteliUsporedimo li tadašnji hostel s današnjim hostelima vidjet ćemo da se prvotna namje-na hostela nije promijenila. Današnji hosteli svrstavaju se prvenstveno u smještaje nami-jenjene mladim ljudima koji na svome puto-vanju kroz zemlje žele jednostavan smještaj u prijateljskom okruženju, uz što nižu cijenu i ugodnu atmosferu. Iako se smatra da su hosteli namijenjeni isključivo mlađoj popu-laciji, u njima zapravo mogu boraviti ljudi neovisno o godinama, nacionalnosti, vjerskoj i rasnoj pripadnosti. Na taj način zapravo se stvara mreža poznanstava i različitosti.

Bum hostela u HrvatskojHosteli u Hrvatskoj doživjeli su pravi procvat u posljednjih nekoliko godina. Najbolji prim-jer su podaci koji pokazuju kako je 2001. go-dine u Hrvatskoj bilo 14 hostela dok je taj broj do kraja 2012. godine narastao na 83

hostela s nešto više od 7 000 kreveta. Zbog velikog interesa za smještajem u hostelima te što bolje ponude i lakšeg odabira, Mini-starstvo turizma odlučilo je izraditi pravilnik za kategorizaciju hostela. Uzimajući u obzir hotele, čija je prosječna cijena noćenja dv-ostruko skuplja od cijene hostela, možemo reći da hosteli imaju puno „aduta u rukavu“ te da se može samo očekivati još veći razvoj. Često se usporedbom hostela i hotela dolazi do zaključka da se hosteli pretvaraju u male hotele samo s povoljnijom cijenom, ali istom kvalitetom usluge.

Hostelling InternationalKako bi korisnicima hostela pomogli u oda-biru hostela i plaćanju povoljnijih cijena za smještaj, postoji udruga pod nazivom Hos-teling International koja djeluje u više od 80 zemalja i nudi izbor smještaja u preko 4 000 hostela te ujedno i kroz program članstva nudi i povoljnije cijene smještaja i popuste za razne aktivnosti. Broj članova svake se godine povećava tako da danas okuplja go-tovo 4 milijuna članova i to širom svijeta.

Najbolji u svijetuPrilikom izbora hostela mladi često imaju standarde koje hostel mora ispuniti, a često je to cijena smještaja, dostupnost Intern-eta i mnogi drugi. Neki od najboljih hostela u svijetu ne samo da ispunjavaju navedene

uvjete, nego nude i mnogo više od toga. Jedan od njih je Baan Dinso, smješten u sjedištu Bangkoka, uređen u tajlandskom sti-lu. Uz doručak tajlandskih specijaliteta nudi i bežični internet, računalnu sobu za goste, te veliki izbor DVD fi lmova koji se mogu unajmi-ti i gledati u sobi. Sljedeći na popisu najboljih hostela na svijetu je Kyoto – Utano koji osim usluge doručka i ručka nudi mnoge druge aktivnosti kao što su: teniski teren, kutak za roštiljanje, organizirano razgledavanje, se-zonski tečajevi te mogućnost najma bicikla. Tu su naravno i Railway square u Sydneyu, Hostel af Chapman & Skeppsholmen koji se nalazi u Švedskoj.

Više za manjeZa one skeptične za koje traženje smještaja u hostelu predstavlja problem, iz vlastitog iskustva govoreći, ukoliko ne tražite previše za malo novca, možda možete dobiti i više nego što ste tražili.

Ivana ĐILAS

Hosteli se pretvaraju u male hotele samo s povoljnijomcijenom, ali istom kvalitetom usluge.

91/19 | 06/201416

GOSPODARSTVO

91/19 | 06/2014

LIDERI ZA LIDERE - STRATEGIC MANAGEMENT, LEADERSHIP & LIFE BALANCE

Za hrabre i inovativne poduzetnike kriza je odavno završilaU Zagrebu je 16. svibnja 2014. u Westi-nu održana je regionalna konferencija Lideri za lidere, u organizaciji tvrtki Mi-rakul i Motivacijski govornik. Konferen-cija je okupila vodeće hrvatske i regio-nalne lidere iz područja međunarodnog poslovanja, fi nancija, proizvodnje i ob-razovanja, te iz turizma, enogastrono-mije, sporta i umjetnosti.

Lideri su ljudi koji pokreću gospodarske procese, a ključna je dugoročna dosljed-nost u radu i držanje smjera koji vodi pre-ma ostvarenju strateškog cilja. “Trebate sve probleme pojednostaviti i onda ih nije teško rješavati, samo nemojte problem do-življavati prevelikim”, istaknuo je Ivan Gre-blički, predsjednik Uprave tvrtke Boxmark Leather, jedan od panelista konferencije. Razmišljanje “out of the box”Interaktivna, pozitivna i motivirajuća ra-sprava više od dvadeset lidera kroz pa-nel razgovore prikazala je poslovne situ-acije i izazove s kojima se susreću u svom poslovanju te na koji ih način rješavaju.

Panel razgovore lidera moderirali su Ljudevit Grgurić Grga i dr. sc. Jasminka Samardžija, urednica knjige Intervjui sa 100 hrvatskih lidera o životu i razvoju karijere, koja je na-pravila 100 životnih intervjua s liderima te trogodišnjim istraživanjem došla do temelj-nih predispozicija i liderskih karakteristika, a rezultate kvalitativnog istraživanja podijelila

je sa sudionicima konferencije u uvodnom dijelu. Na temelju istraživanja, kao osnovne karakteristike lidera navela je strast prema svom poslu, stvaranje vizije, timski duh i em-patija, upornost i spremnost na preuzimanje rizika. Lideri preuzimaju odgovornost za svo-je vizije i stalno razmišljaju ‘out of the box’, a to je ono što ih čini drugačijima

Renomirani panelistiProf. dr. sc. Ivan Đikić, Sveučilište Goethe u Frankfurtu, rekao je kako u Njemačkoj izdvajaju milijuni eura godišnje za istraživa-nja, što je u Hrvatskoj nemoguće, no malo

je poznato da fi nanciraju rad laboratorija u Splitu. Branimir Muidža, Tvornica cementa Kakanj – HeidelbergCement naglasio je kako ga motivira uspjeh i napredak zaposlenih, budući da su u 2013. godini organizirali za svoje djelatnike 400 sati edukacije. Dragutin Kamenski, Kamgrad, istaknuo je kako je kre-nuo od nule, pokrenuvši svoj obrt, a danas je tvrtka Kamgrad počela raditi novih 30-35 po-slova, sve zato da se prilagode klijentima u vrijeme krize. Ivana Kolar, Terme Tuhelj, s 27 godina postala je direktorica Termi Tuhelj, a u početku se bojala neuspjeha jer nije imala dovoljno iskustva. Vlado Krauthaker, vlasnik obrta Vinogradarstvo – podrumarstvo Kraut-haker, zaključio je da je put do uspjeha težak - kada je započeo posao, on i supruga imali su samo 1 hektar. Ivan Gligora, Sirana Gligo-ra, napomenuo je: „Naš sir je najbolji jer su naše ovce 365 dana na paši, a probala ga je kraljica Elizabeta, kao i papa Ivan Pavao II.“

Konferencija je potaknula sagledavanje šire slike potencijalnih mogućnosti, promjenu perspektiva, oslobađanje straha i osjećaja inferiornosti te inovativno i kreativno raz-mišljanje koje vodi do izvrsnih rezultata.

Lidija MARKLJUŠAJ

Interaktivna, pozitivna i motivirajuća rasprava višeod dvadeset lidera kroz panel razgovore prikazala

je poslovne situacije i izazove s kojima se susreću usvom poslovanju te na koji ih način rješavaju.

Lideri preuzimaju odgovornost za svoje vizijei stalno razmišljaju ‘out of the box’, a to je ono što

ih čini drugačijima.

17

GOSPODARSTVO

USPON DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ

Agenti promjena, korist za društvo - budućnost poslovanja“Socijalni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribar-skoj industriji”.

[Bill Drayton, CEO, osnivač Ashoka]

Potraga za alternativnim poduzetništvomPočetkom globalne ekonomske krize javila su se brojna pitanja vezana uz održivost te velike razlike između bogatih i siromašnih u ukupnom broju stanovnika. Uz sveprisutnu krizu, javio se veliki nedostatak socijalne osjetljivosti prema određenim društvenim skupinama što je dovelo do još većeg proble-ma, kako u svijetu tako i kod nas. Ideja prof-ita i potrošnje postaje dugoročno neodrživa, a kao odgovor na navedeni problem, pojav-ljuje se potpuno nov pristup poduzetništvu - društveno poduzetništvo, inovativan, altruističan, te nešto drugačiji pristup prob-lemima današnjice. Društveno poduzetništvo doživjelo je veliki uspon 80-ih godina prošloga stoljeća kada se tradicionalna ekonomija

zasnovana na profi tu sve teže nosila s ak-tualnim problemima poput dugotrajne neza-poslenosti, socijalnog isključivanja, loših životnih i radnih uvjeta i slično. Za početak priče, potrebno je pojasniti kako se točno defi nira navedeni oblik poduzetništva jer se o istom nazivu raspravlja i danas. Naime, zastupljeniji pojam koji opisuje ovaj tip poduzetništva je „socijalno poduzetništvo“, dobiveno direktnim prijevodom s engleskog social entrepreneurship. Pravilniji prijevod bio bi društveno poduzetništvo jer se radi o konceptu vezanom uz društvene prom-jene, a ne samo uz ugrožene skupine u društvu. Nadalje, termin „socijalan“ koristi se u označavanju inicijativa kojima je izvor-ni cilj pomoć onima koji su u nepogodnom položaju u društvu. Prema tome, taj je kon-cept samo mali dio društvenog poduzetništva

te ne gleda samo na socijalne slučajeve već na društvo u cjelini. U tom smislu bi se mo-glo reći da su socijalni poduzetnici oni koji poduzetništvo shvaćaju kao pomoć onima koji su zakinuti za određeni segment društva, a društveni poduzetnici oni koji uz pomoć is-tima, pomažu društvu kao cjelini.

Razvoj kroz povijestPrema informacijama dobivenim od svjetskog instituta za istraživanje razvojne ekonomije 2000. godine, 94 posto svjetskih prihoda raspodijeljeno je na 40 posto stanovništva, dok preostalih 60 posto mora živjeti od samo šest posto svjetskih prihoda. Prema novi-jim istraživanjima zapravo pola svjetskog stanovništva živi s dva dolara dnevno ili man-je, dok gotovo milijarda živi s manjim izno-som. U Europskoj uniji 16 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva, a postotak se povećava kod zemalja koje graniče sa zem-ljama EU - do 50 posto u Albaniji, Kosovu i ostalim manje razvijenim zemljama što potvrđuje potrebu za iznalaženjem alternati-va. Razvoj ovog tipa poduzetništva potvrđuje i činjenica da je sektor društvene ekonomije u Europskoj uniji 2003. godine zapošljavao više od 11 milijuna ljudi, što je činilo 7 posto radne populacije u EU. Gremen banka po-jam je koji se najčešće spominje u raspra-vama o početku društvenog poduzetništva. Osnovao ju je Muhammad Yunus koji je za taj projekt 2006. godine dobio Nobelovu nagradu za mir. Gremen banka pružala je mikrokredite najsiromašnijim stanovnicima Bangladeša te im tako omogućila pokre-tanje vlastitih poslovnih pothvata. Krediti su se odobravali uglavnom ženama koje po standardima ostalih profi tno orijenti-ranih banaka nisu bile kreditno sposobne. Gremen banka predstavlja najjači pokretač razvoja društvenog poduzetništva jer su od toga trenutka aktivno krenule rasprave o ovom pojmu. Društvene poduzetnike na-zivaju i agentima promjena jer iskorištavaju

91/19 | 06/201418

Gremen banka pružala je mikrokredite najsiromašnijim stanovnicima Bangladeša te im tako omogućila

pokretanje vlastitih poslovnih pothvata.

Uspon ove grane potvrđuje i činjenica da je jednačetvrtina svih novih poduzeća osnovanih svake

godine društveno poduzeće, a broj se u Francuskoj,Finskoj i Belgiji penje na jednu trećinu.

GOSPODARSTVO

prilike koje drugi propuste, smišljaju nove načine te kreiraju rješenja za bolju okolinu. Danas se društveno poduzetništvo spominje u nastavnim planovima više poslovnih škola, a u Hrvatskoj je zastupljeno u programima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Osijeku.

Modeli fi nanciranjaJedna od ključnih razlika između društvenog i standardnog poduzetništva je motiv ulaska na tržište. Kod tradicionalnog to predstavlja profi t, a kod društvenog poduzetnika neku vrstu altruizma. Kako iznimke potvrđuju pravilo, tako i društveni poduzetnik može imati i neke manje altruistične razloge poput osobnog samoostvarenja ili čak os-tvarivanje dobiti, dok tradicionalni može stvarati društvene koristi (zaposlenja manje poželjne radne snage, primjerice bivših ovis-nika ili zatvorenika, ljudi sa zdravstvenim poteškoćama, unapređenje uvjeta rada ili na kraju sam porez koji uplaćuju, a koji se koris-ti u društvene svrhe). Najosjetljivije pitanje zajedničko svim tipovima poduzetništva je fi -nanciranje njihovih projekata i rada općenito, a u društvenom je poduzetništvu taj problem delikatniji te može dovesti u pitanje samo postojanje poduzeća. Razliku čini i raspod-jela profi ta koji se u profi tno orijentiranim poduzećima raspodjeljuje dioničarima, vlas-nicima ili se ulaže u nove investicijske pro-

jekte, a kod društvenog se taj stečeni profi t, najčešće oko 75 posto, ulaže u neke nove društveno korisne projekte. Uspon ove grane potvrđuje i činjenica da je jedna četvrtina svih novih poduzeća osnovanih svake godine - društveno poduzeće, a broj se u Francuskoj, Finskoj i Belgiji penje na jednu trećinu.

U prilog tome ide i činjenica da je za društvene poduzetnike otvoren pristup EU fondovima što je još jedan poticajan način fi nanciranja. U hrvatskom društvu izraženo je stajalište da je društveno poduzetništvo sekundarni tip poduzetništva koji koriste lju-di i organizacije koji nisu uspjeli u profi tnom sektoru.

No, društvena poduzeća i njihov angažman, uz socijalno osjetljiv način poslovanja također generiraju fi nancijsku dobit, samo se u konačnici razlikuju po raspodjeli ostvarene dobiti.

Za društveno poduzetništvo37.500 eura Priča u Hrvatskoj za sada ne obiluje prim-jerima društvenih poduzetnika, međutim stanje se iz godine u godinu poboljšava. Na konferenciji održanoj 2.4.2014. u Zagrebu, Zagrebačka banka dodijelila je 37.500 eura potpore za čak pet društveno poduzetničkih projekata u sklopu natječaja Moja zajednica. U nastavku su neki od primjera uspješnih društvenih poduzetnika. Rodin Let d.o.o jedno je od poduzeća koje posluje na prin-cipima društvenog poduzetništva. Finan-cira se prodajom platnenih pelena, a tu su i donacije sredstava od tijela državne i lokalne uprave, tvrtki i osoba. Od 2008. go-dine prima fi nancijsku potporu od NESsT-a, međunarodne organizacije koja pomaže or-ganizacijama civilnog društva u razvoju nji-hovog društvenog poduzetništva. Posebnost pelena koje prodaju, uz očuvanje okoliša, u tome je što ih izrađuju osobe s invaliditetom zaposlene u Zaštitnoj radionici Varaždin. Dokaz da postoje primjeri i izvan glavnog grada je tvrtka Hedona iz Osijeka. Osnovana je u veljači 2013. kao društveno poduzeće od strane udruge invalida Križevci s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom pa su tako u sadašnjoj strukturi, od šest zapos-lenika, njih pet, osobe s invaliditetom. Os-novna djelatnost ovog društvenog poduzeća je proizvodnja više vrsta čokolade, a u niši se izdvajaju i ponudom za poslovne korisnike kojima se nudi izrada čokoladnih poklona uz tisak logotipa na čokolade i praline, te paki-ranje u željenoj ambalaži. Još jedan od prim-jera skriva se iza imena Sapunoteka, mali obrt koji izrađuje sapune i kozmetiku iz pri-rodnih sastojaka, bazirajući svoje poslovanje na ekologiji i etičnosti. Osjećate li potrebu pripomoći zajednici ili na neki način sudjelo-vati u stvaranju društvene koristi, možda ste vi sljedeća dobra priča iz Hrvatske.

Dejana MOSKOVIĆ

Osjećate li potrebu pripomoći zajednici ili na neki način sudjelovati u stvaranju društvene koristi, možda ste

vi sljedeća dobra priča iz Hrvatske.

91/19 | 06/2014 19

Ideja profi ta i potrošnje postaje dugoročno neodrživa,a kao odgovor na navedeni problem, pojavljuje se

potpuno nov pristup poduzetništvu, društveno poduzetništvo kao inovativan, altruističan, te

nešto drugačiji pristup problemima današnjice.

GOSPODARSTVO

PROFIL ZEMLJE – NORVEŠKA

Potraga za „crnim zlatom“Norveška spada u najrazvijenije zemlje Europe. Stalan gospodarski rast, visok standard života, niska nezaposlenost i izvrsna ulaganja, odrednice su ove sje-vernoeuropske zemlje. Važnu ulogu za gospodarstvo ima nafta, Norveška je u svjetskom vrhu po izvozu. U posljednje vrijeme posebna pozornost se posveću-je otkrivanju novih nalazišta. Osim fi -nancijskog bogatstva, zemlja je poznata po fjordovima, netaknutoj prirodi i hlad-noći.

Povijest i razvoj gospodarstvaNorveška se danas smatra izuzetno mirnom i idiličnom zemljom, no nije oduvijek bilo tako. Povijest Norveške smatra se „krvavom“. Naj-zanimljiviji stanovnici svakako su bili Vikinzi. Boravili su na području cijele Skandinavije. Vikinško razdoblje trajalo je otprilike 300 godina, između 800. i 1100. godine. U tom razdoblju, ranog srednjeg vijeka, Norveška još nije bila ujedinjena, nego se sastojala od nekoliko manjih kraljevstva. U povijesti su Vikinzi ostali poznati kao okrutni pljačkaši i ratnici, koji su se širili na područja cijele Eu-rope. Neki od njih su bili pravi prodavači koji su trgovali zlatom. Poznati su po vrhunskim brodovima te mitologiji, koja se danas naziva nordijskom. Danas su Vikinzi dosta rašireni u popularnoj kulturi te su inspiracija brojnim serijama i fi lmovima. Zanimljivo je da se nji-hov današnji zaštitni znak, kaciga s rogovi-

ma, uopće nije koristio. Takva kaciga nađena je u razdoblju prije Vikinga i smatra se da se koristila samo u obredne svrhe, te nema dokaza da su se iste masovno nosile.

U 11. stoljeću u zemlju stiže kršćanstvo koje je i danas dominantna vjera. U 1397. godini Norveška se udružuje sa Švedskom i Danskom, a unijom vlada jedan kralj. Ka-snije se Švedska osamostaljuje, a Norveška ostaje u savezu s Danskom više od 400 go-dina. Centar saveza bio je Kopenhagen i čak su se porezi plaćali danskom kralju. Važna je godina 1814., kad zemlja donosi vlastiti ustav, a Danska je bila prisiljena prepustiti Norvešku Švedskoj. Ipak, mogli su zadrža-

ti vlastiti ustav i neovisnost. U 19. stoljeću javlja se velika industrijalizacija, porast broja stanovnika te novi val romantizma, koji je utjecao na formiranje norveškog jezika, iako se govori oko desetak različitih vrsta jezika. U 1905. zemlja postaje samostalna i dobiva svog kralja. Zemlja nije sudjelovala u prvom

svjetskom ratu, ali u drugom je bila pod nje-mačkom opsadom. Kapitulirala je nakon sve-ga dva dana. U tom razdoblju je velik broj stanovnika emigrirao u Švedsku. Nakon rata, glavni cilj bio je ponovno uspostaviti gos-podarstvo. Zemlja je postala jedna od prvih članica Ujedinjenih naroda i NATO saveza. Korištena je fi nancijska pomoć Sjedinjenih Američkih Država (Marshallov plan). U pe-desetim i šezdesetim godinama gospodarski rast je prilično visok. U tom razdoblju velik

91/19 | 06/201420

Na referendumu 1994. godine građani Norveškeodlučili su da ne žele pristupiti Europskoj uniji, ali

zemlja je uključena u europske tržišne tokove.

Norveška je ostala monarhija i na čelu

je kralj Harald V.

GOSPODARSTVO

broj kompanija počinje eksploatirati nalazišta nafte i plina u blizini obale Norveške. Resursi nafte bili su u vlasništvu države, no privatna poduzeća su mogla kupiti prava za bušenje i vađenje nafte. U Sjevernom moru je nafta nađena prvi puta 1969. godine i od te godine Norveška dominantno izvozi ovo fosilno go-rivo. Na referendumu 1994. godine građani Norveške odlučili su da ne žele pristupiti Eu-ropskoj uniji, ali zemlja je uključena u europ-ske tržišne tokove.

Norveška danasNorveška je ostala monarhija i na čelu je kralj Harald V. Bitniju ulogu ipak ima parla-ment, dok je kralj simbol stabilnosti i uprav-lja vojskom. Glavni grad Norveške je Oslo. Norveška ekonomija je miješana, jaka tržišna ekonomija s izraženom socijalnom kompo-nentom. Danas je karakteristika gospodar-stva visok bruto domaći proizvod, ukupni i po stanovniku. BDP iznosi više od 500 milijardi dolara u 2013. godini. Na zemlju nije mnogo utjecala ni svjetska kriza, koja je vrhunac u Europi dosegla u 2009. godini. Nezaposle-nost je također oko 3 posto što se prema ne-kim teoretičarima ekonomije smatra punom zaposlenošću. Troškovi života su jako visoki,

ali je dobar životni standard te kupovna moć. Zanimljiva je činjenica da je razlika između plaće radnika i direktora veoma mala.

Prema brojnim istraživanjima, zemlja je među vodećima prema gospodarskoj stabil-nosti te sakupljenom bogatstvu. Izvoz nafte i plina i veliko sakupljeno bogatstvo garantira-ju da će zemlja ostati među najbogatijima u svijetu. Osim nafte i plina, izvoze se brodovi, ribe i aluminij, kao i neki predmeti poput na-mještaja i tekstila. Prehrambena i kemijska industrija također su bitne. Što se tiče poljo-privrede, proizvodi su uglavnom za domaće potrebe, pogotovo u stočarstvu i ribarstvu. U poljoprivredi je zaposleno oko 7 posto radne snage. Zemlja obiluje prirodnim resursima, pogotovo šumama i vodenim potencijalom. Sva električna energija proizvodi se u hidro-elektranama.

U 2013. godini broj stanovnika iznosio je oko 5 milijuna, na prostoru od 323 tisuće četvor-nih kilometra, od čega je obala duga 25 ti-suća kilometra i sastoji se velikim dijelom od fjordova. Time je Norveška jedna od najsla-bije naseljenih zemalja. Tipični problemi čine se smiješnima većini europskih država, a tiču

se uglavnom raspodjele bogatstva. Velik pro-blem je prometna infrastruktura, odnosno izgradnja prometnica na prirodno nepristu-pačnim mjestima. U javnosti vlada mišljenje da su ceste i željeznice u lošem stanju te bi se trebalo dodatno investirati u njih. Smatra se da bi se novac iz naftnih fondova trebao investirati u socijalne stavke, poput zdrav-stvenog sustava. Prisutne su i visoke cijene nekretnina, ali povoljnim kreditima, pogoto-vo mladim ljudima, pokušava se riješiti taj problem.

Uloga nafteUpravo zbog ove sirovine, za Norvešku se koristi sintagma „zemlja nafte“. Smatra se da je ovaj izvoz uvelike utjecao na gospodarstvo zemlje. Nakon otkrivanja prvog nalazišta u Sjevernom moru, nafta se počinje proizvoditi sedamdesetih godina za potrebe globalnog tržišta. Od tada se Norveška kontinuirano nalazi među prvih deset zemalja u svijetu po izvozu nafte i prirodnog plina. Također je naj-veći proizvođač u Europi. Važno naftno polje otkriveno je 1974., na polju Statfjord, gdje je ukupno gorivo iznosilo 3.6 milijardi bare-la. Nafta se vadi iz najviše iz Sjevernog, a u zadnje vrijeme iz Barentsovog i Norveškog mora. Većinu nafte proizvodi domaće podu-zeće Statoil, preko 50 posto. Čak 250 tisuća ljudi u Norveškoj obavlja poslove vezane uz naftu. U godini 2011. Statoil je otkrio polja Skrugard i Havis, kapaciteta između 400 i 600 milijuna barela, u Barentsovom moru.

Prema podacima iz 2013. godine, Norveška je izvozila 1.5 milijuna barela na dan što je znatno manje u usporedbi s podacima prije desetak godina. Problem se javlja zbog pre-velike eksploatacije ove sirovine, tako da se veliki napori ulažu upravo u pronalazak no-vih polja. Također, zemlje koje uvoze naftu, pokušavaju smanjiti svoj uvoz i okrenuti se alternativnim oblicima energije.

Ipak, potrošnja nafte svake je godine sve veća. Glavni problem je ograničenost izvo-ra nafte, prema nekim procjenama, zalihe bi se mogle potrošiti za stotinjak godina. Stoga je glavni cilj Norveške, kao i ostalih zemalja, pronalazak novih nalazišta.

Darija ROGINA

91/19 | 06/2014 21

Nakon otkrivanja prvog nalazišta u Sjevernom moru,nafta se počinje proizvoditi sedamdesetih godina za

potrebe globalnog tržišta.

Prema podacima iz 2013. godine Norveška je izvozila1.5 milijuna barela na dan, što je znatno manje u

usporedbi s podacima prije desetak godina.

GOSPODARSTVO

KVALITETA UPRAVLJANJA TURIZMOM HRVATSKE

Što smo naučili iz prošle turističke sezone?Prirodne ljepote, kvaliteta resursa i turi-stička ponuda naše zemlje prepoznata je diljem svijeta. Osim sunca i mora turisti iznimno cijene i enogastronomsku ponu-du Hrvatske. Već tradicionalno, Hrvatska je uvrštena u ponude vodećih europskih i svjetskih turoperatora i turističkih agen-cija što je visoko pozicionira na turistič-koj karti. Međutim, osim potrošnje turista u sezoni i statističkih podataka prihoda i rashoda od turizma, iznimno su važni i kvalitativni pokazatelji efi kasnosti isko-rištavanja resursa kako bi se poboljšali uvjeti za dolazak turista i njihov boravak u destinaciji.

Turistički cvijet – kvalitetaza HrvatskuJedan od takvih pokazatelja priznanje je koje se dodjeljuje na temelju istraživanja u koje-mu sudjeluju istraživači Instituta Ivo Pilar te djelatnici Hrvatske gospodarske komore. U okviru projekta istraživači u tajnosti posje-ćuju stotinjak turističkih destinacija u kon-tinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj i provode ocjenjivanje kvalitete turističke ponude pre-ma kriterijima koji su osmišljeni u Institutu. Istraživanje traje tijekom srpnja i kolovoza. Nakon istraživanja i obrade podataka objav-

ljena rang-lista destinacija i ove godine će služiti kao podloga za dodjelu priznanja Tu-ristički cvijet turističkim destinacijama na Ja-dranu i u kontinentalnoj Hrvatskoj, hotelima, kampovima, marinama, plažama te posebne nagrade pojedincima i institucijama koji pri-donose promociji, kvaliteti i sigurnosti hrvat-

skog turizma. Podsjetimo se, prošle je go-dine dodijeljeno najveće priznanje turističke struke dubrovačkom gradonačelniku, čime je grad Dubrovnik postao turističkim prvakom Hrvatske zbog postignutih rezultata i kvalite-te usluga koje pruža svojim gostima. Split je bio pobjednik u kategoriji srednjih turističkih destinacija, Cavtat u kategoriji malih, dok je najboljom destinacijom kontinentalnog dijela Hrvatske proglašen grad Zagreb. U ostalim kategorijama i pojedinačnim elementima us-luge i ponude, najboljom plažom u Hrvatskoj

prošle godine proglašena je plaža šibenskog „Solarisa“, kamp godine bio je „BeVillage“ iz Fažane, najbolja marina „Frapa“ iz Rogozni-ce, najbolji hotel bio je dubrovački „Excelsi-or“, a najbolji promotor Hrvatske u svijetu nogometaš Mario Mandžukić. Kada je u pita-nju atraktivnost turističke ponude, Europljani

su ponovno na vrh ljestvice stavili Dubrovnik, dok se Dalmacija u Europi pozicionirala na prvo mjesto u ponudi ruralnog turizma, pre-stižući tako prvi put Istru i u tom segmentu turističke usluge.

„Mediteran kakav je nekad bio”Našem turističkom sloganu „Mediteran kakav je nekad bio” europski su ispitanici dali jedva prolaznu ocjenu (5,1 na ljestvici do 10), ko-mentirajući ga pomalo dosadnim i kako ih on uglavnom podsjeća na poštovanje tradicije u našoj zemlji. Ovogodišnja turistička sezo-na odradit će se sa starim sloganima, dok će međunarodno lansiranje nove branding strategije biti u studenome u Londonu, na turističkoj burzi World Travel Market 2014.

Antonija PETKOVIĆ

91/19 | 06/201422

Kada je u pitanju atraktivnost turističke ponude,Europljani su ponovno na vrh ljestvice stavili

Dubrovnik, dok se Dalmacija u Europi pozicioniralana prvo mjesto u ponudi ruralnog turizma, prestižući

tako prvi put Istru i u tom segmentu turističke usluge.

Split je bio pobjednik u kategoriji srednjih turističkihdestinacija, Cavtat u kategoriji malih, dok je

najboljom destinacijom kontinentalnog dijelaHrvatske proglašen grad Zagreb.

GOSPODARSTVO

91/19 | 06/2014

NEOBIČNA PRAVILA PONAŠANJA

Kako brojati na prste u Sjevernoj Koreji?Demokratsku Narodnu Republiku Kore-ju, kontroliranu diktatorskom palicom dinastije Kim, možemo smatrati ze-mljom u potpunosti izoliranom od ostat-ka svijeta, ne samo zahvaljujući zatvo-renoj ekonomskoj politici koju provodi, već i zbog pravila ponašanja koja su ne-shvatljiva izvan granica.

Politički, ekonomski i vojno samostalna od vanjskih faktora, Sjeverna Koreja je razvila kulturnu specifi čnost na kakvu je teško naići u ostalim zemljama. Političke zamisli utjelov-ljene u Juche fi lozofi ji temelj su formiranja neosporne vlasti dinastije Kim. Kult ličnosti oko vladajućih doseže tolike razmjere da je diljem zemlje podignuto više od 30 000 spo-menika Kim Il-sunga, vođe Sjeverne Koreje od njenog nastanka 1948. godine. Kult se nastavlja i na ime njegova nasljednika, Kim Jong-ila, te aktualnog vođu Kim Jong-una koji je lidersku ulogu preuzeo 2011. godi-ne. Izbori se održavaju svakih 5 godina. Na glasačkom listiću je uvijek ponuđeno samo jedno ime koje odnosi pobjedu uz 100 posto odaziva glasača. Uvreda bilo kojeg od vla-dara ili članova obitelji Kim smatra se zloči-nom – portreti vladajućih, obješeni u svakom sjevernokorejskom domu, podsjećaju sta-novništvo da su pod budnim okom režima. Obožavanje dinastije se ne dovodi u pitanje čak niti u danima velikih potreba, kao što je glad, koja u ovoj zemlji nije rijetka pojava. Umjesto pružanja adekvatne pomoći, režim nepogodnu situaciju pretvara u jedan od mnogobrojnih slogana svoje politike, nazi-vajući gladovanje „Marš do raja“. Vađenje iz katastrofalne ekonomske situacije Sjeverna Koreja provodi na neuobičajen način – na određen period zatvara sveučilišta i studen-tima određuje rad u tvornicama, gradilišti-ma ili na poljima riže. Posebna se pozornost posvećuje vojnim izdacima, na koje se troši trećina nacionalnog dohotka. Iako zbog vi-

soke izoliranosti zemlje i otežanog pristupa kvantitativnim podacima iste treba uzimati s rezervom, pojedine statistike pokazuju kako u Sjevernoj Koreji osim 1.2 milijuna aktivnih, postoji i 6 milijuna vojnika u rezervi. Ipak, Sjeverna Koreja je 2011. zauzela tek 149. mjesto na ljestvici „mirnih“ zemalja, mjereno globalnim indeksom mira. Samo su Somalija, Irak, Sudan i Afganistan nesigurniji. Budući da se pismenim smatrate ukoliko znate napi-sati ime Kim Il-sung, statistiku koja pokazuje 99% pismenog stanovništva također treba gledati s oprezom.

Sjevernokorejska svakodnevicaZasićenost državnom propagandom vrišti iz svakog kuta sjevernokorejskog okruženja. Iako postavljeni u svakom domu, radio prije-mnici s državnim porukama se ne mogu uga-siti, moguće ih je samo stišati. S Internetom je upoznato približno 600 članova političke elite, kojima je, usput, jedinima dozvoljeno posjedovanje motornih vozila. Svi mediji su

u službi režima, tako da jedina televizijska postaja u zemlji emitira državne novosti i dokumentarne fi lmove o dinastiji Kim, na-stale u produkciji državnog fi lmskog studija. Umjetnički studio Mansudae, koji zapošljava odabrane umjetnike sjevernokorejskih škola, ima jedinstveno pravo dizajniranja portreta vladajućih i izrade postera, kipova i ostalih spomenika. Želite li fotografi rati spomenik vođe, morate fotografi rati kompletan spome-nik, ne samo glavu ili trup. Građani u slučaju požara prvo spašavaju kipove vođe, sprema-jući ih u posebne bunkere. Nelogičnost kul-ture proširila se i na modni izričaj: ženama je dopušteno imati jednu od 18 odobrenih frizura s popisa. Muškarci su sve do veljače ove godine mogli birati između 10 stilova, nakon čega je donesena odredba kako svi muškarci moraju imati istu frizuru kao vođa Kim Jong-un. Zamjetne su i razlike u bon-tonu: stanovnici uglavnom objeduju sjedeći na jastucima na podu, restorani zahtijevaju izuvanje obuće pri ulasku, a pljuvanje na ulici je prihvatljivo. Brojanje na prste se od-vija obrnutim redoslijedom nego u ostalim zemljama – otvorena šaka označava nulu, početni stav brojanja. Atipičnost kulture, da-kle, prožima apsolutno svaki aspekt života.

Helena TOMIĆ

Vađenje iz katastrofalne ekonomske situacije SjevernaKoreja provodi na neuobičajen način – na određen

period zatvara sveučilišta i studentima određuje radu tvornicama, gradilištima ili na poljima riže.

Zamjetne su i razlike u bontonu: stanovnici uglavnomobjeduju sjedeći na jastucima na podu, restoranizahtijevaju izuvanje obuće pri ulasku, a pljuvanje

na ulici je prihvatljivo.

23

GOSPODARSTVO

ENOGASTRONOMSKA PONUDA U HRVATSKOJ

Nema bolje od domaće kuhinjeEnogastronomska ponuda čini važnu prepoznatljivost pojedine zemlje. Broj-ne nacionalne kuhinje, poput kineske, japanske i talijanske, stekle su svjetsku slavu te se njihova autohtona jela pri-premaju diljem svijeta. Hrvatska gastro-kultura spaja mediteransku, orijentalnu i srednjoeuropsku kuhinju.

Gastronomija spada u znanost biranja naj-boljih sastojaka, pripreme, serviranja i uži-vanja u hrani. Povezuje kulturu i prehranu s naglaskom na autohtona jela i visoku nutri-tivnu vrijednost. Enologija je znanost o pro-izvodnji vina. Enogastronomska ponuda čini neizostavan dio hotelskog proizvoda i ostalih usluga koje se nude. U Hrvatskoj je kulinar-ska tradicija prisutna mnogo godina. Može se reći da se svaka regija drukčije razvijala pod utjecajem određenih naroda, ali i ovisno o klimi i proizvodima koji su se koristili. Po-stavljaju se pitanja: kakva je situacija danas, kako prepoznati vlastite prednosti i najbolje iskoristiti enogastronomsku ponudu?

Istra i KvarnerIstra je izvrstan primjer kako se regija može u relativno kratkom razdoblju etablirati na europskoj, pa i svjetskoj enogastronomskoj sceni. Tradicija turizma izuzetno je duga, pogotovo na obali i gradovima poput Pule, Rovinja, Umaga, Novigrada i Poreča. No,

razvojna strategija najvećeg poluotoka nalo-žila je da se unutrašnjost i zapušteni i ne-naseljeni dijelovi moraju obnavljati. Tako su posađeni i obnovljeni maslinici i vinogradi i ostale kulture te je stvorena podloga za brzi razvoj poljoprivrede na iznimno plodnoj crve-noj zemlji. Istarske stancije i male obiteljske konobe počele su nuditi tradicionalna jela te se pojavila elitna gastronomija. Neka od najpoznatijih jela su crni i bijeli tartufi koji se mogu pronaći u Motovunskoj šumi, meso

od boškarina (istarskog goveda) i sezonske šparoge. Isto tako, na seoskim gospodarstvi-ma i u restoranima mogu se pronaći brojni domaći proizvodi - kozji i ovčji sir, istarski pršut, voće, povrće i med. Posebnom kva-litetom ističu se vina (malvazija) i maslinova ulja koja osvajaju nagrade. Kad enogastro-nomskoj ponudi dodamo prirodne ljepote i ostale atrakcije, ne čudi ogromna posjeće-nost i interes turista za Istru. Na Kvarneru se od namirnica ističu šparoge, maruni i kupine, a od jela lignje, brudet i škampi na gradele.

DalmacijaGastronomiju Dalmacije možemo podijeliti na 4 glavna područja: Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik. U zadarskom području nalazi se otok Pag, koji je poznat po domaćem ovčjem siru i janjetini. Od brojnih jela koja se mogu kušati u Zadru i okolici posebna je plava riba, koja se priprema na mnogo načina (lešo, brudet, marinirana i usoljena) i posedarski pršut iz zaleđa. Trenutno srdela koja je bila zapostavljena u suvremenoj gastronomiji ponovno dobiva na važnosti. Najpoznatije piće je maraschino, koje se priprema od 16. stoljeća i često prodaje kao suvenir. Od vina se uzgajaju autohtone sorte, pogotovo crna vina. Mali proizvođači nemaju veliku tržišnu vrijednost, ali imaju značenje za turizam i

91/19 | 06/201424

U 2013. godini mediteranska prehrana Hrvatske i jošnekoliko zemalja uvrštena je na popis svjetske

nematerijalne baštine udruge UNESCO.

Istra je izvrstan primjer kako se regija može urelativno kratkom razdoblju etablirati na europskoj

pa i svjetskoj enogastronomskoj sceni.

GOSPODARSTVO

podizanje kvalitete ponude. Na šibenskom području spaja se kontinentalna i primor-ska kuhinja. U primorskom dijelu prisutne su različite vrste riba i morskih plodova, a u zaleđu (pogotovo Miljevačka visoravan) doz-rijevaju dimljeni i sušeni pršuti, koji se često poslužuju u kombinaciji sa sirom i kruhom is-pod peke. Na više načina priprema se janje-tina, na ražnju, gradelama i u pećnici. Ističu se dva autohtona jela s dugom tradicijom: pašticada s domaćim njokima, omiljeno dal-matinsko mesno jelo, te soparnik ili sopar-njak – slana pogača ili pita punjena blitvom s dodatkom maslina, koja se poslužuje kao predjelo. U vinskoj ponudi dominiraju crno vino (babić) te rose vino.

Splitsko područje (grad i otoci) ostalo je povezano s talijanskom kuhinjom koja je utjecala na gastronomiju u Dalmaciji. Osim izvrsne ribe, pripremaju se razne vrste tje-stenine, kao što su njoki, tortelini i ravioli. Svaki otok na ovom području također nudi svoja jela. Najvažnije namirnice su kisela lju-tika, varenik, lastovski jastog i blitva; a jela divlji zec, vitalac, kolač od rogača i gregada (ribe, školjke i mekušci). Rijetko se koja re-gija ističe tolikim brojem jela, koja se mogu probati u mnogim restoranima. Vrhunskim vinom smatra se hrvatska sorta plavac, pogotovo s otoka Hvara i Brača. Na dubro-vačkom području treba spomenuti raritetnu stonsku kamenicu koja se smatra jednom od najboljih morskih delicija na svijetu te mor-ske plodove, ekološko povrće, zelenu mane-stru te korčulanske makarune. Plavac mali ovdje se isto uzgaja. Treba spomenuti da se mediteranska prehrana smatra jednom od najkvalitetnijih u svijetu. U 2013. godini me-diteranska prehrana Hrvatske i još nekoliko zemalja uvrštena je na popis svjetske nema-terijalne baštine udruge UNESCO.

SlavonijaPodručje ravnice i vrlo plodne zemlje omo-gućilo je razvoj poljoprivrednih vrsta i uz-goj životinja. Slavonska gastronomija ističe se vrhunskim suhomesnatim proizvodima, specijalitetima od riječnih riba te slasticama. Slavonski domaći kulen prva je prehrambe-

na marka u Hrvatskoj zaštićenog podrijetla. Osim toga, proizvodi se kulenova seka te razne vrste kobasica. Od jela su omiljeni fi š paprikaš, koji se priprema od svježe ribe, te tradicionalno jelo čobanac koji se priprema u kotliću na vatri. Treba spomenuti specijalite-te od divljači, poput srnećeg odreska i juhe od fazana. Od sorta vina najpoznatija su bi-

jela, graševina i chardonnay. Agroturizam se u Slavoniji posebno brzo razvija u kombina-ciji s vrhunskim gostoprimstvom, a s njime i autonomna enogastronomska ponuda.

Središnja HrvatskaI na kraju, nezaobilazno je spomenuti pod-ručje ostatka Hrvatske. Središnja i sjeverna Hrvatska bila je pod utjecajem mađarske, austrijske pa čak i češke kuhinje. Glavni spe-cijalitet ovog područja je purica s mlincima, recept koji se proširio na cijelu Hrvatsku. Ta-kođer se poslužuje tipična kontinentalna hra-na, poput krumpira, bunceka, graha i kupu-sa. Za razliku od Dalmacije gdje je od mesnih jela zastupljena janjetina, ovdje se preferira svinjetina, posebno odojak na ražnju. Sma-tra se i da odavde potječe sir i vrhnje koje se najviše proizvodi u Hrvatskom zagorju. Vrlo su cijenjeni i zagorski štrukli punjeni sirom.

Od ostalih namirnica u ovoj regiji treba spo-menuti zob, repu, gusje meso i krvavice, a od vina graševinu i pinot.

Može se tvrditi da je na razmjerno malom prostoru prisutna izuzetno bogata enoga-stronomska ponuda. Enogastronomija je specifi čan oblik turizma s tendencijom stal-nog rasta. Jela i pića neke zemlje su bitna komparativna prednost te doprinose uku-pnom imidžu. Razvoj enogastronomije u okviru turizma doprinosi zaštiti i očuvanju kulturnih vrijednosti. Također je dobra ideja kombinirati ovu ponudu s drugim aktivnosti-

ma, npr. vinske ceste, kulturne ture, šetnje, bicikliranje, edukacija u poljoprivredi. Otva-raju se tako mogućnosti za razvoj ruralnih područja i seoskog turizma.

Darija ROGINA

91/19 | 06/2014 25

Gastronomiju Dalmacije možemo podijeliti na 4 glavna područja: Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik.

Razvoj enogastronomije u okviru turizma doprinosizaštiti i očuvanju kulturnih vrijednosti.

GOSPODARSTVO

OFFSHORE TVRTKE

Poslovanje na rubu zakonaOffshore tvrtke su tvrtke osnovane u državi u kojoj postoje porezne ili dru-ge pogodnosti. Pojam offshore tvrtke nekad je označavao tvrtke na otocima ili u blizini obale, dok se danas kao opći pojam koristi u međunarodnom poslo-vanju i označava tvrtke osnovane izvan matične države, primarno radi korište-nja raznih poreznih povlastica.

Offshore državeOve države obično nude porezne pogodnosti koje se ne mogu ostvariti u matičnoj državi te često imaju progresivno i poslovno orijen-tirano zakonodavstvo što najčešće rezultira nultom stopom poreza. Nulta stopa poreza oslobađa tvrtke od plaćanja svih oblika po-reza i carina te od podnošenja fi nancijskih izvještaja. Osim poreznih pogodnosti, otva-ranje tvrtki u offshore državama nudi i po-godnosti nepostojanja maksimalnog kapi-tala, valutne kontrole te poreznog nadzora. Među popularnije države za otvaranje offs-hore tvrtki često se ubrajaju Panama, Sejše-li, Belize, Kostarika, Sveti Kristofor i Nevis i mnoge druge.

Registracija offshore tvrtkeRegistracija offshore tvrtke u pravilu se vrši vrlo brzo, najčešće u roku od 24 sata, iako ovi podaci variraju među offshore državama. Dok se registracija offshore tvrtke u drža-vama poput Belize ili Sveti Kristofor i Nevis odvija unutar jednog sata, takva registracija u Panami u prosjeku traje 3 do 4 dana. U dr-žave s najduljim rokom registriranja offshore tvrtke ubraja se Kostarika, u kojoj ovakva re-gistracija traje i do 50 dana. Osim relativno kratkog roka za registriranje offshore tvrtke postoji još mnogo pogodnosti pri otvaranju iste. Offshore tvrtku može osnovati osoba bilo koje nacionalnosti ili prebivališta, bilo imenovano ili anonimno ako to želi. Ako je identitet stvarnih vlasnika anoniman, imena

imenovanih direktora moraju biti vidljiva u poslovnoj dokumentaciji i nalaziti se u jav-nom registru. Iako anonimni, stvarni vlasnici jedini su ovlašteni za upravljanje tvrtkom i njezinim bankovnim računima. Offshore tvrt-ke također pružaju veće slobode poslovanja i omogućuju korištenje ljudskih prava na kva-litetniji način no što je to moguće u matičnoj državi. Mnogi offshore tvrtke smatraju direk-tnim odgovorom fašističkom, socijalističkom ili komunističkom režimu te pokretačem slo-bodnog međunarodnog poslovanja.

Poslovanje na rubu zakonaMišljenja oko zakonitosti osnivanja offshore tvrtki često su vrlo podijeljena. Dok vlade mnogih država i razni mediji smatraju da su glavni razlozi otvaranja offshore tvrtki ilegal-ne prirode poput prikrivanja pravih izvora prihoda, pranja novca ili čak fi nanciranja te-rorizma, neki stručnjaci vjeruju da se veći-na offshore tvrtki osniva i koristi u zakonite svrhe. Kao razloge često navode zaštitu pri-vatnosti pojedinaca i poslovanja te omogu-ćavanje globalnog poslovanja koje ne bi bilo moguće s poduzećem osnovanim u matičnoj državi. Također, jedno od često isticanih pra-vila offshore poslovanja je da se novac ni-kada ne šalje u inozemstvo te da bi novac u pravilu trebao dolaziti u zemlju rezidencije, a

ne iz nje izlaziti. Je li naivno vjerovati da se većina offshore tvrtki osniva u legalne svr-he procijenite sami, ali zapamtite, poželite li ikada osnovati takvu tvrtku, dobro pazite da sve bude u skladu sa zakonom.

Budućnost offshore tvrtkiOffshore tvrtke tijekom posljednjih nekoliko desetaka godina bilježe nezaustavljiv trend rasta. Jedan od glavnih razloga ovolike po-pularnosti offshore tvrtki su geopolitičke promjene u cijelom svijetu. Broj stanovnika Zemlje raste za nešto manje od 100 milijuna godišnje, a više od 30 posto svjetskog radno sposobnog stanovništva je nezaposleno. S druge strane, očekivanja mnogih glede život-nog standarda i uvjeta rada premašuju ona realna, što dovodi do političke i ekonomske nestabilnosti. Vlade mnogih država upravo iz ovog razloga podižu ionako visoke porezne stope što jasno dovodi do zaključka da će se offshore industrija i dalje nezaustavljivo razvijati. Osim samih offshore tvrtki, offsho-re bankarstvo pojam je koji se u posljednje vrijeme sve češće koristi. Offshore bankar-stvo odnosi se na bankarstvo u državama u kojima bankarski sustav pruža različite po-godnosti u odnosu na matičnu državu. Ono pruža potpunu zaštitu privatnosti, podaci o offshore računu ne šalju se matičnoj državi, a podaci o transakcijama s takvog računa ostaju tajni. Offshore bankarstvo također bilježi velik trend rasta koji se predviđa i za nadolazeće razdoblje.

Nika CRNEK

91/19 | 06/201426

Ove države obično nude porezne pogodnosti koje sene mogu ostvariti u matičnoj državi te često imajuprogresivno i poslovno orijentirano zakonodavstvo

što najčešće rezultira nultom stopom poreza.

GOSPODARSTVO

91/19 | 06/2014 27

RADNA OKOLINA I LJUDSKI RESURSI UNUTAR KOMAPNIJE „FACEBOOK“

Povlastice zaposlenika u Menlo ParkuZaposlenje u Facebooku ima niz predno-sti. Kafi ći, sportske dvorane, bazeni, du-ćan sa slasticama… zvuči primamljivo!

Blagodati Menlo ParkaMnogima je životni san raditi u Facebooku zbog nevjerojatnih povlastica koje nudi ta kompanija. S obzirom na veći broj zaposleni-ka, Zuckerberg je morao preseliti svoje sje-dište u Menlo Park u kojem je izgrađen stam-beni kompleks vrijedan 120 milijuna dolara s 394 stana i to na lokaciji koja je od sjedišta tvrtke udaljena samo nekoliko minuta pješi-ce. Naselje Anton Menlo prostire se na 92 903 kvadratnih metara, a u njemu stanovnici imaju na raspolaganju sve što im je potreb-no za suvremeni život: od kafi ća i sportskih dvorana do dnevnog boravka za kućne lju-bimce, bazena, sportskih terena. Ukoliko im ponestane „slatke energije“ uvijek mogu posjetiti vlastitu prodavaonicu sa slatkišima.

Facebookov lak za nokte?Facebook u svojem dućanu unutar kampu-sa Menlo Park u Kaliforniji započinje prodaju laka za nokte pod nazivom Social Butter-fl y Blue, koja bi se u slobodnom prijevodu

mogla nazvati “društvenomrežna leptirski plava”. Prije bismo vjerojatno očekivali da će Facebook prodavati kape, majice, igrač-ke, privjeske i slične reklamne proizvode koji imaju dvostruku ulogu, pribavljanje dodatnog novca te reklamiranje proizvoda ili usluga određene tvrtke, no lak za nokte u “boji društvene mreže” je doista nešto što nismo očekivali. Ipak, za sada ne na-mjerava lansirati liniju svojih kozmetičkih proizvoda na globalnom tržištu, već ovaj lak po cijeni od 4,95 dolara možete kupiti isključivo u njihovom dućanu u kampusu. Potiče se kreativnost zaposlenikaMnogi zidovi oko zgrade su zamišljeni kao prostori za šaranje, na kojima zaposlenici mogu pisati poruke jedni drugima, ili se jed-nostavno zabaviti i izraziti. Facebook potiče i razvoj ozbiljnih umjetnika u boravišnom programu osiguravajući im prostor na kojem mogu doći do izražaja svojom kreativnošću. Primjerice, omogućen im je pristup potpuno opremljenoj radionici u kojoj mogu izrađivati najrazličitije stvari od drveta. Jedini obve-zni kolegij koji zaposlenici moraju položiti je onaj na kojem uče kako se koriste alati, a

nakon toga im je na raspolaganju vrhunski opremljena radionica kao i iskusni stolari koji će im pomoći da njihove vizije pretvo-re u realnost. Tako su stare zagušljive ure-de zamijenili otvorenim prostorom i unijeli dinamičnu atmosferu. Projektni dokument iz Genslera navodi: “Pojedinci imaju vremena i prostora da se zamisle, sanjare, inspirira-ju, pišu, razmišljaju, stvaraju ili jednostavno budu sami sa svojim mislima.” Zaposlenici rijetko imaju potrebu izaći s kampusa kada im je sve potrebno “pod istim krovom”.

Na kavu za Zuckenbergomumjesto slanja CV-aIako se mnogi talentirani inženjeri javljaju na natječaje i bore kako bi dobili posao u Facebooku, Zuckenberg je pronašao još bolji način zapošljavanja. Umjesto tipičnog slanja mailova u kojem se odaju ključne kvalitete pojedinih zaposlenika, odlučio se osloniti na preporuke sadašnjih zaposlenika ove kom-panije. Na Business Insideru kažu kako novi ljudi u fi rmama koje su preporučili trenutačni zaposlenici donose čak 25 posto više profi ta kompaniji u odnosu na one koji nisu imali ni-kakvu preporuku te je 20 posto manja šansa da će dati otkaz.

Stoga Zuckenberg poziva potencijalne zapo-slenike na sastanak uz glazbu i piće te opu-šteno priča o njihovim poznanstvima i mo-gućnostima zaposlenja. Ti sastanci moraju biti kratki i traju oko trideset minuta do sat vremena, a održavaju se jedanput mjesečno. Osim Facebooka sličnu „tajnu taktiku“ zapo-šljavanja putem preporuka koristi i Dropbox.

Antonija PETKOVIĆ

Naselje Anton Menlo prostire se na 92 903 kvadratnihmetara, a u njemu stanovnici imaju na raspolaganju sve

što im je potrebno za suvremeni život: od kafi ća isportskih dvorana do dnevnog boravka za kućne

ljubimce, bazena, sportskih terena.

Zuckerberg je moraopreseliti svoje sjedišteu Menlo Park u kojemje izgrađen stambeni

kompleks vrijedan120 milijuna dolara.

GOSPODARSTVO

8 PODUZEĆA, 8 PRIČA O USPJEHU

Priče iz garažeApple, Google, Hewlett - Packard, Di-sney, Microsoft, Mattel, Amazon, Harley Davidson. Ono što je zajedničko navede-nim imenima, osim globalnog uspjeha, je i mjesto njihova nastanka - garaža. ApplePoduzeće Apple jedno je od onih uz čije se ime veže garaža kao mjesto osnivanja. Ime-njaci Steve Jobs i Steve Wozniack, karakter-no posve različite individue, činili su uspješnu kombinaciju čijom se suradnjom razvio proto-tip osobnog računala kakvog danas poznaje-mo. Ronald Wayne, kao treće osnivačko ime, surađivao je s dvojicom spomenutih u prvim danima nastajanja poduzeća. Ilustrirao je prvi Apple logo, napisao uputu za korištenje Apple I računala i defi nirao ugovor o partner-stvu članova. U strahu od fi nancijskog rizika, Wayne je već nakon 2 tjedna suradnje pro-dao svoj udio u Appleu za svega 800 dolara. Njegov udio, 10 posto poduzeća, mogao je u kasnijim godinama težiti 1.5 milijardi dolara. Ipak, u svim priopćenjima za medije Wayne ističe kako ne žali zbog učinjenog poteza jer je to bila „najbolja odluka u to vrijeme“.

U to su se vrijeme dva Stevea, krenuvši u materijalizaciju ideje računala dostupnog svima, suočila sa značajnom kočnicom dalj-njem radu – nepovoljnom fi nancijskom si-tuacijom. Prodajom svog VW vozila, Jobs je u poduzeće investirao 1500 dolara. Dodat-nih 250 dolara u blagajnu poduzeća uložio je Wozniack nakon prodaje programerskog Hewlett - Packard kalkulatora. Time je 1976. godine započeo rad na Apple I računalu. Iako su početni dani djelovanja Applea u me-dijima percipirani kao cjelodnevno sjedenje u garaži i sastavljanje osobnog računala, suo-snivač Steve Wozniack u jednom je intervjuu iznio pravu istinu oko garaže. Iako su u svom radu Appleovi osnivači koristili garažni pro-stor kuće Paula i Clare Jobs, čiji se posvojeni sin Steve Jobs kroz godine iskazao kao krea-tivni genijalac i osoba koja će Apple dovesti do vrha, prostor je služio tek kao prijelazna točka od proizvodnje računala do polica trgo-vine. Steve Jobs bi sastavljena računala do-stavio u garažu, priključio tipkovnicu i time provjerio njihovu ispravnost. Popravio bi

eventualne neispravnosti i računala spremio nazad u kutiju kako bi samo ispravni proizvo-di našli put do krajnjeg potrošača. Uzimajući u obzir današnju moć Applea, faktor garaže igra ulogu itekako zanimljive činjenice u po-vijesti poduzeća.

GoogleJoš je jedna kalifornijska garaža, 22 godine nakon kreiranja Applea, proizvela gigantsku tehnološku kompaniju današnjice - Google. Nakon stečene diplome na Sveučilištu Stan-ford, Larry Page i Sergey Brin su započeli izgradnju branda koji je promijenio Internet zauvijek. Misija osnivača Googlea bila je po-boljšanje dostupnosti i korisnosti informacija na svjetskoj razini. Realizaciju projekta zapo-čeli su u garaži Susan Wojcicki, koja je ga-ražu iznajmljivala kako bi prikupila dovoljno sredstava za otplatu hipoteke. Dvojac je u poznatoj garaži proveo zimu 1998. godine. Prvotni naziv pretraživača, BackRub, odluči-li su zamijeniti verzijom riječi googol - ma-

tematičkim terminom koji odgovara jednoj jedinici iza koje slijedi 100 nula. Korištenje ovog pojma za naziv internetskog pretraživa-ča sugerira cilj osnivača – organizirati gotovo beskonačan broj informacija dostupnih na webu. Snažnim razvojem Google je uskoro primoran promijeniti lokaciju. Ipak, spome-nuta garaža postaje Googleovim vlasništvom 2006. godine kao suvenir razdoblja u kojem je nastao.

91/19 | 06/201429

Upravo se garaža unajmljenog stana osnivača HP-asmatra mjestom rođenja Silicijske doline.

Uzimajući u obzir današnju moć Applea, faktor garažeigra ulogu itekako zanimljive činjenice u

povijesti poduzeća.

GOSPODARSTVO

Hewlett – Packard i DisneyPutem pojedinih medija možemo doći do po-datka kako je Googleov čin selidbe u garažu zapravo bio znak odavanja počasti poduzeću Hewlett – Packard (HP), čiji su osnivači Bill Hewlett i Dave Packard također diplomira-li na Sveučilištu Stanford. Priča HP-a još je jedna od garažnih uspješnica. Upravo se ga-raža unajmljenog stana osnivača HP-a sma-tra mjestom rođenja Silicijske doline. Ulog u iznosu od 538 dolara te osnivanje 1. siječnja 1939. godine rezultirali su prvim proizvodom: audio oscilatorom, elektroničkim instrumen-tom čija je svrha testiranje audio opreme. Cijena ovog proizvoda je iznosila svega 55 dolara, dok je za slabije izvedenice konkure-nata bilo potrebno izdvojiti čak 550 dolara. Prvu veliku narudžbu izvršio je Walt Disney, naručivši 8 audio oscilatora za soundtrack fi lma Fantasia. I Walt Disney je, u suradnji s bratom Robertom, 1923. godine započeo svoju priču u ujakovoj garaži.

MicrosoftBill Gates je još jedno poznato ime koje je svoju karijeru započelo u ograničenom pro-storu garaže. Nakon što je napustio Harvard kako bi se u potpunosti posvetio svojoj prvoj ljubavi, programiranju, Gates je u suradnji s Paulom Allenom, prijateljem iz djetinjstva, osnovao Microsoft 1975. godine. Iako mladi, startali su s velikom vizijom – osobno raču-nalo na svakom stolu, u svačijem domu. Za razliku od Applea, fokusirali su se isključivo na pružanje softverske podrške računalu koja ih je dovela na mjesto današnjeg tržiš-nog giganta.

MattelIzumitelji lutaka Barbie i Ken, Ruth i Elliot Handler, u trenutku lansiranja poduzeća koje će postati vodeći svjetski proizvođač igrački nisu mogli ni sanjati da će garažu, u kojoj su započeli posao, uskoro moći zamijeniti kućom iz snova. U početku svog djelovanja (1945. godine) poduzeće Mattel je nudilo okvire za slike. Elliotove kuće za lutke, izra-đene od drvenih dijelova neupotrebljenih za

izradu okvira, ubrzo su uvrštene u ponudu. Na tržištu su doživjele veći uspjeh od okvira, što je za posljedicu imalo fokusiranje podu-zeća na izradu igrački za djecu. Linija proi-zvoda Barbie, započeta 1959. godine, lansi-rala je Mattel na sam vrh tržišta igrački.

AmazonZa razliku od mnogih dot.com poduzeća lan-siranih na tržište devedesetih godina proš-log stoljeća, internetska trgovina Amazon je iz turbulentnih internetskih godina izašla kao najveća svjetska online prodavaonica. U glavi bankara Jeffa Bezosa rodila se ideja ovakvog načina trgovanja. Posudivši početni kapital od roditelja, godine 1995. Bezos je jednu garažu Seattlea opremio računalom i

posvetio se projektu koji bi omogućio onli-ne prodaju knjiga. Iako je u katalogu nudio mnogobrojne naslove, primao je tek neko-liko narudžbi dnevno, pretežno od strane prijatelja i rodbine. Instalirano zvono koje je zazvonilo svaki put kada bi stigla narudžba ubrzo je zazvonilo i više od 100 puta dnev-no. Zahvaljujući interesu kupaca, Amazon je proširio svoju ponudu video igrama, elektro-nikom, mp3 sadržajima, pa i odjećom, hra-nom, nakitom...

Harley DavidsonBudući da sama vozila završe u nečijoj gara-ži, startni garažni dani poduzeća koje se bavi njihovom prodajom zvuče u potpunosti logič-nim. Takav početak je doživio Harley David-son 1903. godine, u drvenoj nastambi koja bi bila ekvivalent današnjoj garaži. Iza imena najpoznatijih i jednih od najprestižnijih mo-tora na svijetu stoje Wiliam S. Harley i nje-gov prijatelj iz djetinjstva Arthur Davidson.

Everything starts as nothing.Bacivši pogled na mnoga svjetska poduzeća vjerojatno ste mišljenja kako nikada ne biste mogli postići uspjeh poput njih. Činjenica je da su većini bila potrebna desetljeća kako bi stekli današnju poziciju. Ipak, imajte na umu kako niti jedno od njih nije učinilo prvi korak s ciljem da postanu Apple, Mattel ili Harley Davidson. Učinili su prvi korak s ciljem kreiranja računala, drvenog okvira za slike ili motora za bicikl. I nije bitno jesu li svoje prve poteze odradili u uredu, podrumu ili garaži.

Helena TOMIĆ

91/19 | 06/2014 30

Izumitelji lutaka Barbie i Ken, Ruth i Elliot Handler, utrenutku lansiranja poduzeća koje će postati vodećisvjetski proizvođač igrački nisu mogli ni sanjati da

će garažu, u kojoj su započeli posao, uskoromoći zamijeniti kućom iz snova.

FAKULTET

HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA„Računovodstvo u praksi“ „Računovodstvo u praksi“ projekt je or-ganiziran od strane tima za fi nancije studentske udruge Hrvatska studentska asocijacija. Projekt je održan 13. ožujka 2014. godine na Ekonomskom fakultetu u dvoranama 34 i 42 (informatička dvo-rana) u suradnji s profesorom Borisom Tušekom i računovodstvenim servisom ‘Dodana vrijednost’. Dodana vrijednost’ knjigovodstveni je servis koji posluje u Zagrebu, a svojim klijentima

pruža usluge analize poslovanja, poslovnog savjetovanja, izrade poslovnih planova, in-terne revizije te organiziranja poslovanja. Što se tiče projekta, prvo dvosatno predava-nje u dvorani 34 održao je redovni profesor s Katedre za računovodstvo na Ekonomskom fakultetu, prof.dr.sc. Boris Tušek, koji je go-vorio o zakonima i regulativama prema koji-ma poduzeća u Hrvatskoj trebaju sastavljati i prikazivati nadležnim institucijama svoje fi -nancijske izvještaje. Nakon teoretskog dijela,

projekt je nastavljen u informatičkoj dvorani gdje nam je gospođa Kristina Toth Đurić iz računovodstvenog servisa ‘Dodana vrijed-nost’ prikazala kako se fi nancijski izvještaji sastavljaju u praksi. To je odradila putem dvosatnih interaktivnih vježbi na računalima. Posjećenost projekta je bila očekivana, što znači da je na oba dijela bilo nešto više od 30-ak studenata.

HSAOdjel Financija

Dragi naši čitatelji,s veseljem Vas pozdravljam i donosi-mo Vam 91.broj Managera. Još jedan uspješan broj prepun zanimljivih tema i intervjua i nadam se da ćete uživati na ovim stranicama. Za početak, do-

nosim Vam glavnu temu rubrike, a to je pregled rektora i kratka povijest Sveučilišta u Zagrebu. Koje su funkcije rektora, tko je posljednji novoizabrani i je li Sveučilište imalo i prvu rektoricu, pročitajte na sljedećim stranicama. U ovom broju donosimo Vam zanim-ljivi intervju s prof. dr. sc. Vinkom Be-lakom. Otkrio nam je čari profesorskog svijeta, prenio svoja iskustva i priče i na vrlo osebujan način ostavio poruku za nas studente koja vrijedi za čitav život. Studentske udruge bile su ak-tivne i donosimo projekte HSA i Finan-cijskog Kluba, proslavu 10. rođendana eSTUDENTa, promjenu koje je unijela udruga TIM, predstavljanje AEGEE Za-greb. Sigurno će Vam biti i zanimljivo pročitati i koji sve studentski časopisi postoje na Sveučilištu u Zagrebu, na kojim fakultetima i po čemu su poseb-ni. Dodatno usavršavanje, mladi i EU

fondovi, Adria Hotel Forum još su neki zanimljivi i poučni članci. Iznim-no mi je drago što smo u ovom broju proširili malo horizonte i donijeli mali dašak elektrotehnike i računarstva na ekonomske klupe. Stoga, u ovome bro-ju možete i pročitati intervju s mladim programerom koji se susreo s izazovi-ma i uspješno ih pobijedio. Isto tako, donosimo Vam pregled rada Europske udruge studenata elektrotehnike.

Željela bih se zahvaliti sve brojnijem i angažiranijem timu novinara koji vri-jedno rade cijelu akademsku godinu kako bi i Vama uljepšali studiranje. Završila bih uvodnik riječima: „U sva-kom se čovjeku nalazi ogroman poten-cijal. Vjeruj u svoju snagu i mladost. Sve ovisi samo o tebi.“Lijepi pozdrav,

Nikolina BUJDOUrednica rubrike Fakultet

30 91/19 | 06/2014

FAKULTET

CENTAR ZA SAVJETOVANJE I PODRŠKU STUDENTIMA

Upravljanje razvojem karijere za studente Današnje tržište rada kao i sustav zapo-šljavanja postaju sve kompleksniji i za-htjevniji za pojedinca. Visoko razvijene vještine samoprocjene, samoregulacije i samoprezentacije pri tome su ključ kari-jernog uspjeha. Zašto trening upravljanja razvojem karijere? Unapređenje vještina za razvoj karijere omogućit će studentima samostalnost pri upravljanju profesional-nim razvojem i potaknuti fl eksibilnost pri donošenju i provedbi profesionalnih od-luka te ostvarenju radnih potencijala. Studiranje je iskustvo koje osobu usmjera-va i usavršava u području koje ju zanima i u kojem dalje planira raditi, i potiče ju na puni razvoj svojih potencijala. Uz svladava-nje akademskih obveza, studiranje pruža mogućnost za usavršavanjem komunikacij-skih, prezentacijskih, organizacijskih i općih životnih vještina koje osobi pomažu izgraditi život i karijeru s kojom će biti zadovoljna i ispunjena. Sveučilište u Zagrebu aktivno radi na iz-gradnji sustava podrške studentima koji je usmjeren na pružanje, ne samo potpore u razvoju akademskih vještina, vještina razvo-ja i upravljanja karijerom, nego i psihološ-kog savjetovanja za uspješno prevladavanje mogućih izazova na koje studenti mogu naići tijekom studiranja.

Što su vještine upravljanjakarijeromVještine upravljanja karijerom se odnose na vještine koje omogućavaju samoprocjenu, procjenu tržišta rada i obrazovnih moguć-nosti te samoregulaciju u području razvoja karijere. Dijele se u tri aspekta: samou-pravljanje, istraživanje obrazovnih i radnih mogućnosti i izgradnja karijere. Vještine potrebne za razvoj i upravljanje karijerom

omogućavaju pojedincima da na strukturiran način prikupljaju, analiziraju, sintetiziraju i organiziraju informacije o sebi, obrazovanju i zanimanjima te na temelju toga donose od-luke o razvoju vlastite karijere. Naglasak se stavlja na aktivnosti usmjerene samorazvoju koje uključuju utvrđivanje osobnih kompe-tencija i rad na njima, postavljanje profesi-onalnih ciljeva, stvaranje mreže poslovnih kontakata, rad na postizanju karijernih cilje-va te kontinuiranoj evaluaciji procesa kako bi se olakšalo profesionalno napredovanje.

Grupni i individualni programiza unapređenje vještinaGrupni programi (Samoprocjena, Upravlja-nje karijernim promjenama, Traženje posla i Prilagodba na posao) su usmjereni razvoju navedenih vještina s tim da su u programe za studente viših godina u većoj mjeri uklju-čene aktivnosti vezane uz razvoj vještina samoregulacije i samoprezentacije u kontek-

stu aktivnog traženja posla dok su programi za studente nižih godina više usmjereni na samoprocjenu i samoregulaciju u kontekstu razvoja profesionalne zrelosti. Programe je moguće održavati u ciklusu ili pojedinačno s obzirom na potrebe studenata. Individual-ni programi se odnose na savjetovanje koje naglašava svijest pojedinca o profesionalnim potencijalima i prostorima za napredovanje te olakšava razvoj zadovoljavajućeg kari-jernog puta, donošenje odluka vezane uz profesionalne prijelaze, kao i snalaženje pri promjeni posla ili promjeni okruženja za uče-nje tijekom života. Radionica Samoprocjena poduzetničkih potencijala jest novitet i pro-vedena je uspješno na Agronomskom fakul-tetu u Zagrebu.

Kome se javiti?Ukoliko ste zainteresirani za grupno ili indivi-dualno savjetovanje za razvoj karijere, poti-čemo Vas da se javite Centru za savjetova-nje i podršku studentima i Vašoj savjetnici za razvoj karijere, profesorici psihologije Ivani Rajić Stojanović, stručnoj savjetnici za kari-jerno savjetovanje studenata u Centru ili nacsps@unizg.hr i telefon: 01/ 45 64 210.

Nikolina BUJDO

Uz svladavanje akademskih obveza, studiranje pruža mogućnost za usavršavanjem komunikacijskih,

prezentacijskih, organizacijskih i općih životnih vještina.

Unapređenje vještina za razvoj karijere omogućit ćestudentima samostalnost pri upravljanju profesionalnim

razvojem i potaknuti fl eksibilnost pri donošenju iprovedbi profesionalnih odluka te ostvarenju

radnih potencijala.

91/19 | 06/2014 31

FAKULTET

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Rektor „kormilar“ broda znanjaSveučilište u Zagrebu započelo je s radom 1669. godine i održalo se do današnjeg dana. Potaknuti izborima za novog rekto-ra Sveučilišta u Zagrebu koji su se održali 15. travnja 2014. godine, odlučili smo po-bliže predstaviti dosadašnje rektore, rad Sveučilišta i mnoge druge zanimljivosti.

Povijest Sveučilišta u ZagrebuPogledavši u povijest, točnije na datum 23. rujna 1669. godine, u kalendaru ćemo naići na dan kada je u Zagrebu otvoreno prvo sve-učilište na ovome području. Navedenim da-nom započinje razvoj Sveučilišta u Zagrebu kada je diplomom rimskog cara i ugarsko-hr-vatskog kralja Leopolda I. priznat status i po-vlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isu-sovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. Iako se ne može pohvaliti kao prvo sveučilište u Hrvatskoj, titulom koju mu je preuzelo Sveučilište u Zadru koje je djelovalo od 1396. pa do 1807. godine, ono se ipak može pohvaliti titulom najstarijeg sveučilišta s neprekidnim djelovanjem u Hr-vatskoj te kao jedno od najstarijih u Europi.

RektorCijeli sustav Sveučilišta u Zagrebu ima svo-ga predstavnika, mogli bismo reći „vođu“ ili „kormilara“, odnosno rektora. Riječ rektor dolazi od latinske riječi regere što u prijevo-du znači vladati, upravljati, kormilariti. Osim za potrebe akademske ustanove, koristi se i u vjerskim i političkim ustanovama, ali se u većini slučajeva koristi kao naziv za pred-stavnike sveučilišta.

Prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu proglašen je davne 1874. godine i bio je to svećenik Matija Mesić. Život svećenika Matije Mesića prožet je raznim aktivnostima koje su pri-donijele istraživanju hrvatske povijesti i pri-

kupljanju i objavljivanju izvorne povijesne građe. Stjepan Spevec naslijedio je mjesto rektora zagrebačkog Sveučilišta samo go-dinu nakon svećenika Matije Mesića 1875. godine. U prvim mandatima rada rektora na Sveučilištu u Zagrebu vidljivo je da mandati povjereni izabranim profesorima nisu trajali dulje od godine dana, sve do 1926. godine kada je mandat rektora produžen na dvije godine. Tako je Ernest Miler bio jedini rektor Sveučilišta u Zagrebu kojemu je mandat tra-jao dvije godine, za razliku od svih njegovih prethodnika koji su tu povlasticu imali samo jednu godinu.

Od 1928. do 1932. godine pojavljuje se prvi mandat rektora od 4 godine te se tom titu-lom okrunio Josip Belobrk. Nakon navedeno-ga izbora opet su uslijedile oscilacije u dužini mandata koje su rektori imali. Izmjenjivala su se razdoblja od jedne do četiri godine. Navedeno razdoblje, sve od početka 20. sto-ljeća prožeto je također i turbulentnim doga-đanjima u hrvatskoj povijesti, bilo s društve-nog ili povijesnog stajališta. Česta promjena državne vlasti, ratovi te politička previranja

utjecali su na stalne promjene na sveučilišti-ma tako da je 1971. godine prosvjed na Sve-učilištu Zagreb za vrijeme Hrvatskog proljeća rezultiralo podjelom dosadašnjeg Sveučilišta i osnivanje novih u Rijeci, Splitu i Osijeku.Tek je 1998. godine ustaljen odabir rektora na četiri godine što se zapravo može i obja-sniti formiranjem Republike Hrvatske kao samostalne države što je uvelike pomoglo i stabilizaciji školstva odnosno visokog obra-zovanja koje se kroz sve te godine uspješno održalo. Profesor Branko Jeren jedan je od rijetkih rektora koji su svoj mandat upisali na četiri godine koji je, osim navedenoga, poznati i kao osnivač sveučilišne računalne mreže CARNeta koja je i danas u upotrebi u akademskim institucijama. Dosadašnji rektor s najdužim brojem godina obavljanja rektorske dužnosti može se po-hvaliti hrvatski fi zičar, prof. dr. sc. Aleksa Bje-liš, koji je Sveučilište u Zagrebu predstavljao punih osam godina. 2014. godine naslijedio

91/19 | 06/201432

Iako se ne može pohvaliti kao prvo sveučilište u

Hrvatskoj, ono se ipak može pohvaliti titulom najstarijeg

sveučilišta s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj te

kao jedno od najstarijihu Europi.

Izborom novog rektoradolaze nam i novi ciljevi

koje rektor u svomemandatu želi ostvariti.

FAKULTET

ga je prof. dr. sc. Damir Boras koji će funkciju rektora obavljati sljedeće četiri godine. Jedna od zanimljivosti koja se veže uz obav-ljanje ove funkcije je zastupljenost žena kao rektorica. Naime, do sada se samo jedna žena može se pohvaliti titulom rektorice Sve-učilišta u Zagreb, a to je prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer koja je svoju dužnost obnašala od 2002. do 2006. godine.

Kako, tko i na koji način?No, kako zapravo postati rektor, koja je pro-cedura i tko zapravo može biti rektor? Rektor može postati svaki kandidat koji mora biti nastavnik Sveučilišta u zvanju redovnog pro-fesora, a prijedlog za izbor rektora podnosi izborno povjerenstvo sastavljeno od pred-sjednika i šest članova iz postojećeg Senata. Kako bi se rektor izabrao, tajno se glasuje na izvanrednoj sjednici Senata na kojoj pravo glasovanja imaju članovi Senata koji treba-ju natpolovičnom većinom glasova izglasati rektora. Najstariji član Senata ima čast pred-sjedati izbornom sjednicom Senata. Ukoliko se u prvom glasovanju ne ostvari osnovni cilj i ne izglasa rektor, kreće se u drugi krug u kojemu se može glasati za kandidate koji su ostvarili najveći broj glasova u prvom krugu. Nakon što se izabere rektor njegov mandat

počinje 1. listopada te godine u kojoj je iza-bran, a prestaje 30. rujna godine koje man-dat ističe. Sve dužnosti rektora navedene su u članku 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a neke od tih dužnosti su: predstavljanje Sveučilišta, sudjelovanje u radu Rektorskog zbora, predsjedavanje Senatom te dodje-ljivanje Rektorove nagrade. Kada je riječ o vođenju fi nancija na Sveučilištu, rektor ima dopuštenje obavljati pravne radnje do mili-jun kuna na račun Sveučilišta. Ukoliko je riječ o većim iznosima od milijun kuna, rektor se mora posavjetovati s Rektorskim kolegijem ili Senatom. Novi rektor, nova očekivanjaIzborom novog rektora dolaze nam i novi ciljevi koje rektor u svome mandatu želi ostvariti. Prof. dr. sc. Damir Boras u svome programu rada svima je na uvid dao svoje

namjere i ciljeve koje želi ostvariti. Kao neke od bitnijih ciljeva istaknuo je poticanje veće mobilnosti studenata i nastavnika, uvođenje više kolegija na engleskom jeziku, uvođenje prorektorskog položaja za sport, poticanje razvoja zagrebačkih kampusa, pokretanje i odobravanje integriranih studija koje bi se provelo spajanjem preddiplomskih i poslije-diplomskih studija u jednu cjelinu u trajanju od pet godina, a smatra da se dekanima trebaju dati veće ovlasti i više povjerenja u njihov rad. Kada se govori o fi nancijama Sveučilišta, prof. Boras ističe sklapanje više programskih ugovora te produbljenje surad-nje s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. Kako će se to dalje odvijati, vidjet ćemo tijekom iduće četiri godine koliko traje mandat rektora prof. dr. sc. Damira Borasa.

Ivana ĐILAS

91/19 | 06/2014 33

Kako bi se rektor izabrao, tajno se glasuje na izvanrednoj sjednici Senata na kojoj pravo glasovanja imaju članovi

Senata koji trebaju natpolovičnom većinom glasovaizglasati rektora.

Važni događaji23. 9. 1669. godine – osnivanje Sveučilišta u Zagrebu3. 11. 1671. godine – Sveučilište u Zagrebu poznato od Sabora Hrvatskog kraljevstva1971. godine – prosvjed na Sveučilištu u Zagrebu za vrijeme Hrvatskog proljeća, osnivanje novih sveučilišta te podjela Sveučilišta u Zagrebu (Rijeka, Split, Osijek)1874. godina – prvi rektor Matija Mesić1928. godine – prvi mandat rektora od četiri godine Josip Belobrk2002. godina do 2006. godine – prva rektorica Zagrebačkog sveučilišta Helena Jasna Mencer2011. godine – Sveučilište u Zagrebu prvi puta uvršteno na listu 500 najboljih svjetskih sveučilišta

FAKULTET

INTERVJU S PROF. DR. SC. VINKOM BELAKOM

Priča iz kabineta 400Prof. dr. sc. Vinko Belak, redovni pro-fesor na Katedri za organizaciju i me-nadžment, samo za Manager otkrio je neke zanimljivosti i iskustva iz svoga ži-vota. Kako je tekao njegov put do profe-sorskog posla, kakav je bio kao student te kakvu poruku ima za vas, otkrijte u nastavku.

Manager: Možete li nam ukratko opisati kako je tekao Vaš put do profesorskog posla na Ekonomskom fakultetu?Prije prelaska u profesorske vode radio sam u gospodarstvu i to su bila velika poduzeća. U razdoblju od 1982. godine do 1984. godi-

ne bio sam na funkciji generalnog direktora poduzeća “Kovino instalacija” Split. U raz-doblju od 1984. do 1989. godine radio sam u znanstveno istraživačkom Institutu Brodo-građevne industrije Split kao voditelj odjela za ekonomska istraživanja i razvoj.1989. godine prešao sam na Ekonomski fa-kultet u Splitu kao profesor na Katedri za menadžment i menadžersko računovodstvo i 2007. godine prešao na Ekonomski fakultet u Zagreb.

Manager: Je li bila velika promjena prijeći iz gospodarstva u akademski svijet i iz Splita u Zagreb?Na postdiplomskom studiju u Zagrebu pre-dajem 18 godina i to sam radio paralelno sa Splitom stoga nije bilo većih promjena. Pri-jelaz nije bio težak jer nije bilo puno nepo-znanica.Što se tiče promjene iz gospodarstva u pro-fesorske vode; prvo sam stekao praksu, a za-tim teoriju. Danas od studenata tražimo da se teorija poveže s praksom da se ne bi izne-nadili mogućim nepoznanicama koje sam ja izbjegao upravo zbog prakse.

Manager: Kakav ste bili kao student? Ko-jim ste se sve aktivnostima bavili za vrijeme svojih studentskih dana?Najviše sam studirao. Bilo je sporta, ali bolje da ne spominjem. (smijeh)Kao student sam bio odličan, nisam imao problema i danas vidim da su svi studenti isti, ništa se ne mijenja. Škola je uvijek škola.

Manager: Koje su za Vas pozitivne, a koje negativne strane profesorskog posla na Fa-kultetu?Pozitivne strane ovoga posla su da lako mo-žete rasporediti vrijeme za posao, ali, to je ujedno i negativna strana jer profesor nije zauzet samo radnim danom već i subotom i nedjeljom. Ukoliko nismo na predavanju, pišemo knjige i obrnuto. Druga pozitivna strana svakako je rad sa studentima i to je najbolja stvar. Čovjek ima osjećaj da nekome pomaže u životu.

Manager: Stručnjak ste za područje me-nadžmenta, analize poslovanja i poslovne

forenzike. Koliko je zapravo profesorima teš-ko ili lako napisati knjigu? Poznato je da za pisanje knjiga autor mora provesti iscrpno istraživanje. Kako uspijevate napisati nove knjige i imate li možda neku „tajnu“ pisanja?Najteži posao profesora jest napisati dobru knjigu. Taj posao zahtijeva da po noći raz-mišljate, a po danu pišete bez radnog vre-mena. Najteže je napisati prvu knjigu. Za moju prvu samostalnu knjigu namučio sam se više nego da sam kopao u rudniku. Ka-snije se razvijaju vještine pisanja pa je nešto lakše, ali nikad lako. Za moju nedavno napisanu knjigu potrošio sam 3.000 sati. Tajna pisanja jest da prvo nešto morate objasniti sebi da bi to objasnili drugima. Osim toga praktično iskustvo puno pomaže u pisanju knjiga iz područja me-nadžmenta. Teško je pisati o nečemu što ni-kad niste radili. Ima i takvih knjiga, ali one se obično oslanjaju na nešto što su prethodno napisali drugi. Iskustvu treba dodati i teorij-ski rad da bi knjiga imala vrijednost. Glavna tajna pisanja knjige koju će ljudi moći razu-mjeti jest jednostavnost rečenica. Najvažnije pravilo pri tome je: „Jedna misao, jedna re-čenica; druga misao, druga rečenica“. Ako se tako piše rečenice će biti kratke i razumljive.

Manager: Koje su po vama najvažnije od-like dobrog menadžera?Iako se većina aktualnih menadžera sa mnom ne bi složila, na prvo mjesto stavljam pošten odnos prema drugim ljudima, surad-nicima, zaposlenicima, kupcima, dobavlja-čima i svima ostalima. To su ljudi koji će s vama pošteno podijeliti zajedničku zaradu.

Iako se većina aktualnih menadžera sa mnom ne bi

složila, glavna odlikadobrog menadžera je

pošten odnos prema drugim ljudima, suradnicima, za-

poslenicima, kupcima, dobavljačima i svima

ostalima.

91/19 | 06/201434

Poruka je jednostavna: po mome iskustvu, škola se uvijek isplati, bez obzirašto drugi govorili o tome.

To je životno iskustvo.

FAKULTET

Nakon toga dolazi stručnost, inovativnost u smislu stvaranja novih poslova i vizija. Većina menadžera nisu takvi niti se ponašaju tako, ali s takvima ja ne želim raditi. Smatram da nema sreće niti dugoročne budućnosti u pri-jevari. Ljudi s kojima radim odgovaraju opisu koji sam prethodno naveo.

Manager: Je li za vas biti lider u nekom području isto što i biti dobar menadžer?Nije nipošto. Može se dogoditi da lider u svom stručnom području bude istodobno i dobar menadžer. Međutim, osnovni zadatak menadžera jest upravljanje ljudima i proce-sima. Nevolja je u tome što takav posao za-htijeva cijelo radno vrijeme pa za struku više nema dovoljno vremena. Zbog toga se čo-vjek mora odlučiti u jednom trenutku što mu bolje odgovara i izabrati. Osim toga, imate izvanrednih stručnjaka koji jednostavno nisu predisponirani za menadžere. Ako takve lju-de stavljate na menadžerska mjesta, onda izgubite dobrog stručnjaka, a dobijete lošeg menadžera.

Manager: Po Vašem mišljenju, što je važ-nije realizirati tijekom studija: ocjene, član-stvo u udrugama ili posao?Najvažnije je studiranje i ocjene, a za posao

ima još vremena. Studenti misle da je studi-ranje samo put do diplome, međutim, studi-ranje je puno više od toga, ono obogaćuje čovjeka.U mojim studentskim danima bio sam član studentskih udruga, ali to je više bilo zbog druženja i zabave. Tada studentske udruge nisu omogućavale da se stvore neki kontakti za buduće prakse i slično.

Manager: Što Vam je bitno prenijeti na studente?Prije svega, praktična znanja. Upravo zato često dajem primjere iz vlastitog života. Stu-denti nikada ne mogu živjeti iskustvo svoga profesora; moraju imati svoje. Ali, rasprava na temelju nečijeg iskustva im pomaže da jednoga dana donesu pravilnu odluku u svo-jemu životu. Tako su i meni moji profesori dijelili savjete i primjere, i moram priznati, takvi profesori su mi bili i ostali najzanimlji-vijima.

Manager: Kakva su Vaša iskustva sa stu-dentima Ekonomskog fakulteta?Odlična! Najviše na fakultetu ima prosječnih studenata, ali treba izdvojiti onaj bitan posto-tak studenata koji su daleko iznadprosječni i koji se dobrovoljno angažiraju na predmeti-

ma s iznenađujućim sposobnostima. Upravo je moja misija pomoći svakom studentu i po-dupirem svaki angažman.

Manager: Kako ispunjavate i provodite slobodno vrijeme?Nažalost, nemam ga baš previše, ali svaki dan nakon posla nosim mrkvu svom konju Eti. Čeka me svaku večer!

Manager: Koji su Vaši osobni planovi za budućnost?Siguran plan jest da ću napisati još dvije – tri knjige, ali, već sam pri kraju radnoga staža tako da su većinom moji planovi postignuti.

Manager: Za kraj, koja je Vaša poruka za studente?Poruka je jednostavna: po mome iskustvu, škola se uvijek isplati, bez obzira što drugi govorili o tome. To je životno iskustvo. Dru-gačiji je osjećaj sigurnosti kada se završi fa-kultet. Znanje je potrebno svaki dan i što ste stariji te ćete se više susretati s učenje. Ja najviše učim! Svaka nova stvar koja se po-javi u teoriji, praksi, izaziva pitanja i samo učenjem možete naći odgovore na ta ista. Učenje je cijeli život.

Nikolina BUJDO

91/19 | 06/2014 35

Svaka nova stvar koja se pojavi u teoriji, praksi,izaziva pitanja i samo učenjem možete naćiodgovore na ta ista.

FAKULTET

SRETAN ROĐENDAN eSTUDENT!

10. godina postojanja studentske udruge eSTUDENT27. ožujka u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu studentska udruga eSTUDENT proslavila je i obilježila 10 godina svog postojanja!

Proslava u UmjetničkompaviljonuProslavi u Umjetničkom paviljonu nazočili su ovogodišnji voditelji timova, nekadašnja vodstva Udruge te uz njih brojni uzvanici iz akademske zajednice i gospodarskog sek-tora. Surađujući s najboljim poduzećima u Hrvatskoj, ovom proslavom Udruga se htjela zahvaliti svim svojim partnerima na podršci i povjerenju koje im ukazuju iz godine u godi-nu. Među uzvanicima našli su se predstavnici Zagrebačke banke, Ine, L’Oreala, VIPneta, Coca-Cole, Erste banke, Spara, Splitske ban-ke, Zagrebačke pivovare, Ericssona, Nestlea, Styrije, Microsofta, Infobipa, brojnih marke-tinških i PR agencija, revizijskih i konzultant-skih kuća, kao i brojnih drugih poduzeća koji podupiru rad Udruge.

Udrugu je prisutnima predstavila voditeljica programa Uršula Tolj koja je ujedno i najavi-la govornike prof. dr. sc. Mislava Antu Oma-zića, jednog od osnivača Udruge, Danielu Roguljić Novak, članicu uprave Zagrebačke banke, dugogodišnjeg strateškog partnera eSTUDENTa te predsjednicu Udruge Petru Podobnik.

Rast Udruge – što donosi buduć-nost?eSTUDENT je svoje uzvanike oduševio izgle-dom interijera koji je pretvoren u eksterijer s temom proljeća te na vjerodostojan način prikazao rast Udruge. „Proljeće za nas sim-bolizira optimizam, energiju, buđenje, pro-aktivnost i želju za mijenjanjem okoline na bolje. Također, ova tema odlično se uklopila u našu želju da uzvanicima približimo Udrugu

nekad i sad“, izjavila je predsjednica Udruge, Petra Podobnik.

„Ako misliš da si premalen da promijeniš svijet, pokušaj zaspati u sobi s komarcem. Vidim večeras jako puno komaraca koji mi-jenjaju naše društvo na bolje. To su studenti koji se ne boje te stigme izvrsnosti i oni su ti koji će nositi naše društvo“, riječi su pro-fesora Omazića koje najbolje opisuju udrugu danas, ali i njenu budućnost. Neki od prvih predsjednika eSTUDENTa i danas uspješni poduzetnici smatraju da je kriterij izvrsnosti koji se poticao prije deset godina, onaj isti zbog kojeg su ih smatrali elitistima u to vrije-me, danas došao do izražaja.

eSTUDENT danaseSTUDENT je dosadašnjim radom u 10 go-dina postojanja aktivno angažirao više od 30 000 studenata iz cijele regije koji su sudje-lovali na više od 40 projekata. Udruga da-nas broji 450 aktivnih članova koji djeluju u više od 30 timova. Ove, desete godine po-stojanja, eSTUDENT surađuje s više od 60 vodećih hrvatskih poduzeća, a posebno smo ponosni na više posebnih Rektorovih i Deka-novih nagrada pojedinih fakulteta osvojenih u proteklim godinama, kao i dugogodišnju službenu potporu predsjednika Ive Josipo-vića!

Karmela HORVATFilipina KARLOVIĆ

eSTUDENT odnosi s javnošću

91/19 | 06/201436

Ako misliš da si premalen da promijeniš svijet,pokušaj zaspati u sobi s komarcem.

Udruga danas broji 450 aktivnih članovakoji djeluju u više od 30 timova.

eSTUDENT je dosadašnjim radom u 10 godina po-

stojanja aktivno angažirao više od 30 000 studenata iz cijele regije koji su sud-

jelovali na više od40 projekata.

FAKULTET

STUDENTI GRADE KUĆU BUDUĆNOSTI

Koncept Membrain – najveći studentski projekt u HrvatskojSveučilište u Zagrebu natječe se na pre-stižnom međunarodnom natjecanju Solar Decathlon Europe 2014.

Koncept Membrain jedinstveni je studentski projekt u Hrvatskoj i regiji na kojemu sudje-luje 13 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s pre-ko 80 studenata i 30 profesora mentora. Pro-jekt izgradnje samoodržive kuće prvi je takav projekt u Hrvatskoj te je ujedno i prvi put da se Sveučilište prijavilo za dvogodišnje među-narodno natjecanje Solar Decathlon Europe. Tim Sveučilišta – UniZG – uspješno se pla-sirao u daljnji krug natjecanja u kojemu je potrebno konceptualno rješenje dovesti do realizacije. Finale natjecanja, tj. dvotjedno izlaganje kuća, održat će se u Parizu krajem lipnja 2014. godine. Po povratku će kuća biti trajno pozicionirana na kampusu Borongaj gdje će služiti za edukativne, znanstvene, informativne i promotivne svrhe.

Solar Decathlon Europe prestižno je među-narodno natjecanje koje ima za cilj poticati stjecanje interdisciplinarnog znanja o održi-voj gradnji i njezinim prednostima. Zasniva se na izgradnji samoodržive montažne kuće koja svoje potrebe za energijom zadovolja-va iz obnovljivih izvora, ponajprije energije Sunca.

Kuća budućnostiNosivu konstrukciju kuće čine drveni lameli-rani elementi stupovi i ploče. Toplinska izola-cija ostvaruje se na dva načina, izo-staklom i ovčjom vunom. Tri strane Koncept Membrain kuće obavijaju staklenici koji služe kao po-jačana zaštita od gubitka topline, za uzgoj biljaka za prehranu te se ostvaruju solarni dobici koji zimi smanjuju potrebu za aktivnim grijanjem. Krov kuće se prilagođava trenut-nom osunčanju mijenjajući geometriju i kut nagiba fotonaponskih panela za optimalno skupljanje električne energije i zaštitu kuće

od prekomjernog osunčanja. Sustav foto-naponskih panela ujedno proizvodi i elek-tričnu energiju. Sve potrebe hlađenja i gri-janja kuće ostvaruje sustav dizalice topline. Spušteni strop ima dvije uloge − učinkovito osvjetljavanje kuće i povećanje toplinskog kapaciteta. Svim sustavima kuće upravlja centralni računalni program koji s korisnikom kuće ostvaruje interakciju preko tableta ili smart-phonea.

TimoviUniZG tim dijeli se na dva tima – Tim za projektiranje i Tim za marketing. Glavni je voditelj projekta Ivan Ivić, a glavni mentor profesor Mladen Jošić. Tim za projektiranje vodi Hrvoje Nikola Vučemilo, a pod nje-govom su nadležnošću podtimovi Arhitek-tura, Konstrukcije i materijali, Strojarstvo, Elektroenergetika, Automatika, Organizacija građenja, Drvna tehnologija te Ekoinženje-ring. Njihov je zadatak osmisliti cijeli koncept kuće te ga realizirati, najprije na Zagrebač-kom velesajmu, a potom i u Parizu. Tim za marketing vodi Lada Bauer, a on se dijeli na timove Upravljanje partnerima, Marketing i Dizajn. Zadatak je ovih podtimova osmi-sliti kompletnu promociju projekta Koncept Membrain, pobrinuti se za vizualni identitet te ostvarenje odnosa s trenutnim i budućim

partnerima projekta.

PartneriSama realizacija projekta ne bi bila moguća bez velike pomoći partnera. Projekt Koncept Membrain djeluje u suradnji s Gradom Za-grebom i Fondom za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost. Glavni je partner Prva stambena štedionica, dok su partneri surad-nici: Dalmacija klima, Detas Dleds, Citroën Savska, Gorica staklo i Drvene konstrukcije. Uz njih još brojimo nekoliko partnera, a to su: Geberit, Schrack Technik, Klima opre-ma, Adriatic Zagreb Factoring, Soven d.o.o., Vijci Kranjec i Bosch te nekoliko suradnika: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Arhi-tektonski fakultet, Građevinski fakultet, Fa-kultet strojarstva i brodogradnje, Ekonomski fakultet, Šumarski fakultet, Energetika-net, Bramgrad, Ljekarna Mihaljević, Byte Lab, Fragmath, SIHGA, Hansgrohe i Tempo d.d. Posebnu podršku projektu su iskazali pred-sjednik Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ivo Josipović, Ministarstvo gospodarstva, Mini-starstvo turizma, Ministarstvo vanjskih i eu-ropskih poslova i Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i športa.

Dodatne informacijeZa detaljnije informacije o projektu Koncept Membrain, posjetite službenu Internet stra-nicu www.membrain.com.hr ili Facebook stranicu projekta www.facebook.com/mem-brainSDE.

Nina KLARIN Anela CRNČEVIĆ

91/19 | 06/2014 37

Projekt izgradnje samoodržive kuće prvi je takav projekt u Hrvatskoj te je ujedno i prvi put da se Sveučilište pri-

javilo za dvogodišnje međunarodno natjecanjeSolar Decathlon Europe.

FAKULTET

PREGLED STUDENTSKIH ČASOPISA

Glas studenata na zagrebačkom SveučilištuStudenti su oduvijek bili generatori ide-ja, a jedan od najboljih puteva na koje-mu one izlaze na vidjelo dolazi u obliku časopisa. Kako bi se približili svojoj misiji i ciljevima, urednici i novinari studenti pomno biraju teme namijenjene ciljanoj skupini čitatelja. Slijedi presjek časopisa koje kreiraju studenti pojedinih fakulteta na zagrebačkom Sveučilištu.

Medicinar„Medicinar“ je glasnik studentica i studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To je studentski časopis usmjeren u prvom redu studentima medicine, ali i studentima drugih srodnih fakulteta te svima zainteresi-ranima za biomedicinsko područje i zbivanja na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Ča-sopis izlazi u tiskanom izdanju koje izlazi jed-nom u semestru, u prosincu i u lipnju. Članke u „Medicinaru“ pišu studenti medicine te, u nešto manjoj mjeri, nastavnici Medicinskog fakulteta i drugi liječnici.

Studentski časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju „K“Klub studenata komparativne književnosti izdaje časopis koji obuhvaća prijevode tek-stova relevantnih stranih autora i autorske tekstove studentica i studenata. Puni teksto-vi radova ovog časopisa besplatno se smiju koristiti za osobnu ili edukacijsku svrhu uz poštivanje autorskih prava autora i izdavača. Časopis izlazi jednom godišnje.

Scopus„Scopus“ je časopis studenata fi lozofi je Hr-vatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Nje-govo središnje mjesto zauzima objavljivanje autorskih radova iz raznovrsnih fi lozofi jskih disciplina, ali i, njegujući interdisciplinarnost, otvoreno je i prema fi lozofi ji srodnim područ-

jima. Časopis izlazi od 1996. godine, jedan-put godišnje. Puni tekstovi radova objavlje-nih u časopisu „Scopus“ besplatno se smiju koristiti za osobnu ili edukacijsku svrhu uz poštivanje autorskih prava autora i izdavača.

Čemu Časopis studenata fi lozofi je „Čemu“ struč-ni je studentski časopis fi lozofske tematike. Na kreiranju i izdavanju časopisa sudjeluju studenti Filozofskog fakulteta, poglavito stu-denti fi lozofi je. Časopis je međunarodnoga dosega jer na njemu nerijetko sudjeluju (kao autori i prevoditelji) i studenti iz Bosne i Her-cegovine, Slovenije i Srbije. Prvi je put izašao 1994. godine, a izlazi jedanput godišnje. Iz-davač, uredništvo i suradnici rade volonter-ski, a časopis se besplatno dijeli knjižnicama i studentima.

PravnikUdruga Pravnik, svake akademske godine, izdaje dva broja časopisa za pravna i druš-tvena pitanja. Osnovna svrha izdavanja ča-sopisa je objavljivanje najboljih studentskih radova pravne i društvene tematike, ne samo studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu, već radova studenata sa svih Sveučilišta u Re-publici Hrvatskoj. Osim studentskih radova, moguće je objaviti radove studenata i aka-demskih djelatnika u suautorstvu. Časopis izlazi u nakladi od 500 primjeraka po broju, besplatan je i dijeli se u prostorijama Udru-ge, Fakultetu i u knjižari Pravnog fakulteta u Zagrebu. Časopis se može posuditi u knjižnici Pravnog fakulteta u Zagrebu i u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a članci su dostupni i na Portalu znanstvenih časopisa Hrvatske - Hrčak. Objavljivanje radova u ča-sopisu „Pravnik“ vrednuje se pri dodjelama stipendija.

Vox alumniKrajem studenog prošle godine, albanski studenti u Zagrebu izdali su svoj prvi časopis koji je ujedno i prvi takav na ovom područ-ju. Časopis je dvojezičan, a zamišljen je kao okosnica tema iz povijesti, kulture, ekono-mije, psihologije, medicine, sporta i glazbe. Može se može pronaći u Nacionalnoj sveuči-lišnoj knjižnici i prostorijama Kluba albanskih

studenata. Časopis je tromjesečnik. Do sada su izašla dva broja dok je treći u pripremi. Na njemu rade studenti raznih fakulteta Sveuči-lišta u Zagrebu koji su ujedno i članovi Kluba albanskih studenata u Zagrebu.

GlobalNakon novina „Student“, studenti Fakulteta političkih znanosti krenuli su u novi projekt – „Global“ – novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport. Naklada iznosi 5.000 primjeraka, a novine se distribuiraju na ne-koliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Idejni tvorac i voditelj projekta je doc. dr. sc. Igor Kanižaj, a novi odgovorni urednik - mentor je Zlatko Herljević, dugogodišnji novinar i ured-nik Večernjeg lista. Novinari i fotoreporteri su studenti svih smjerova i godina FPZG-a, a i šire.

Lidija MARKLJUŠAJ

91/19 | 06/201438

FAKULTET

91/19 | 06/2014 39

FINANCIJSKI KLUB

Projekt Financijskog Kluba – Bloomberg Aptitude Test

STUDENTSKA UDRUGA MENADŽERA „TIM“

Budući menadžeri svojim radom osvajaju EFZG

O Financijskom Klubu Financijski Klub je specijalizirana udruga koja svojim članovima pruža dodatno fi nancijsko obrazovanje. Klub je osnovan 2005. godine u sklopu Ekonomskog fakulteta Zagreb. Svojim dosadašnjim aktivnostima Financijski Klub je stekao značajno mjesto među studentima zainteresiranima za područje fi nancija, a u prosincu 2013. je primio nagradu Zagrebač-ke burze za izuzetan doprinos edukaciji o tr-žištu kapitala.

O Bloomberg Aptitude Testu (BAT)Bloomberg Institute omogućuje studentima da testiraju svoju fi nancijsku pismenost ko-rištenjem Bloomberg Aptitude Testa (BAT), a partner na Sveučilištu u Zagrebu je Finan-cijski Klub. To je standardizirani online test koji kod studenata testira sklonost prema

fi nancijama, osnovno znanje fi nancija i ana-litičke sposobnosti te na taj način povezuje studente s Bloombergovom mrežom tvrtki u poslovnom svijetu. Preko 130.000 stude-nata polagalo je BAT na više od 1.000 sve-učilišta diljem svijeta i 1 od 5 studenata je kontaktiran od poslodavca za potencijalno zaposlenje. Testiranje je besplatno stoga pozivamo sve zainteresirane studente da se prijave! Trenutno na Ekonomskom fakultetu funkciju Bloomberg Ambasadora obnaša čla-

nica Financijskog Kluba Ivana Maček (ivana.macek@fi nance.hr) kojoj se studenti mogu javiti za dodatna pitanja vezana uz samo te-stiranje.

Prestižna dodjela “NationalGraduate RecruitmentAwards 2014“ u LondonuZahvaljujući dugogodišnjoj suradnji Financij-skog Kluba i Bloomberg Instituta, Ivana Ma-ček, studentica te članica studentske udruge Financijski Klub krajem ožujka je izabrana je između 600 studenata iz cijelog svijeta kao fi nalni kandidat te je prisustvovala sveča-noj dodijeli “National Graduate Recruitment Awards 2014” u Londonu.

Financijski Klub

Prilagođavanje budućnostiU siječnju 2014. u studentskoj udruzi me-nadžera TIM dolazi do redefi niranja ključnih točaka rada te promjene vizualnog identite-ta; usvaja se novi logo, nove ključne točke djelovanja te time i promjena fi lozofi je rada. Ove promjene se uvode kako bi se dobila nova, čvršća i transparentnija baza djelova-nja te kako bi postali agilniji, više u skladu s brzim promjenama koje današnji svijet do-nosi.

Ključne točke djelovanja Uvedene su četiri ključne točke djelovanja; prva, edukacija, odnosi se na stalnu posve-ćenost članovima u učenju, stvaranju kom-petencija, pripremi za svijet rada nakon fakulteta. Želje članova se osluškuju i time stvaraju nove edukacije.

Druga točka je networking, stvaranje po-znanstava, veza. Osim između članova me-đusobno, u udruzi se stvaraju i veze s ljudima

iz poslovnog svijeta, pravim menadžerima i ostalima stručnjacima kroz projekte, koji su treća točka djelovanja.

Članovima služimo kao pomoć u ostvariva-nju njihovih zamisli, potičemo induktivno razmišljanje i kreiranje novih ideja primarno kroz naš Kreativni Centar no pritom ne zapo-stavljajući i sve ostale odjele.

Drugo lice ove točke je poticanje članova na sudjelovanje u postojećim projektima, stjecanje iskustava koje cijenimo isto kao i

edukaciju. Četvrta točka je menadžment, naš iskonski razlog postojanja oko čega se najveći dio rada okreće.

Tradicija kvalitetnog radase nastavljaKvalitetan rad TIM nastavlja od početka što stalno dokazujemo našim projektima kao što su Izaberi pravi smjer!, poKRENI posao, Dani EU fondova, Akademski kalendar od kojih mnoge provodimo dugi niz godina. Tu kvalitetu smo zadržali te ju nastojimo svakim novim projektom i idejom nadograditi.

Vjerujemo da je svaka nova osobnost bitna za ideje te sve zainteresirane pozivamo da nas prate, šalju nam prijedloge i uključe se u naš rad.

Odjel za MarketingTIM

FAKULTET

91/19 | 06/201440

AEGEE

Studentska organizacija AEGEE - ZagrebAEGEE je jedna od najvećih europskih in-terdisciplinarnih studentskih organizaci-ja nastala 1985. na inicijativu francuskih studenata koji su se tada propitkivali o budućnosti Europske unije i njenom pro-širenju. Danas AEGEE predstavlja 13 000 studenata aktivnih u 200 akademskih gradova u 40 europskih zemalja. AEGEE je neprofi tna udruga bez političke opredijeljenosti te su svi projekti i aktivnosti rezultat volonterskog rada njezinih članova. Ciljevi udruge su promicanje ujedinjene Eu-rope bez predrasuda, stvaranje otvorenog i tolerantnog društva te promicanje i razvija-nje demokracije, ljudskih prava i međuna-rodne suradnje, a sve to promiče kroz razne projekte koje organiziraju lokalne podružni-ce. AEGEE je strukturiran po načelu podruž-nica („antena“) koje su u radu samostalne te podnose godišnji izvještaj u središnji ured koji je u Bruxellesu. Hrvatska je zastupljena s dvije antene i to Zagreb i Zadar.

AEGEE - ZagrebAEGEE - Zagreb osnovan je 1993. godine. Od tada razvili smo se u jaku lokalnu antenu s više od 100 članova. Organizirali smo mnogo različitih događanja: ljetne škole, novogodiš-nju razmjenu studenta, međunarodne even-te, kulturne razmjene itd. U budućnosti, na-damo se da ćemo biti još aktivniji i da ćemo

održati poseban duh prijateljstva koji je u na-šoj anteni. AEGEE - Zagreb uvijek je otvoren za nova prijateljstva, kontakte i ideje. Dobro-došli su svi studenti koji žele proširiti svoje horizonte i doživjeti kulturalnu razmjenu!

Svakog ponedjeljka susrećemo se na redov-nom sastanku u 20.30 sati, u Bistro Fotiću, Gajeva ulica 25, Zagreb. Pridruži nam se uz piće i upoznaj ostale članove AEGEE - Za-greba i uključi se u organizaciju nekog do-gađaja.

Kao druge studentske organizacije, AEGEE Zagreb nije limitiran na jednu granu studi-ja već pruža specifi čno i specijalizirano zna-nje koje je glavni dio akademskih rezultata njegovih članova. AEGEE Zagreb pruža svim svojim članovima mogućnost sudjelovanja na konferencijama, seminarima, putovanji-ma diljem Europe obogaćujući ih kulturno, intelektualno i individualno. Najbolji način jest suradnja i jedinstvo studenata sveučili-šta i učilišta u Zagrebu. Uspjeh AEGEE-a je očito jasan, ne samo kroz cjelokupan broj članova cijele Europe, otprilike 13 000, nego i kroz veliki broj evenata koji se odvijaju tije-kom cijele godine.

AEGEE Zagreb nudi također lagan, siguran i zabavan način otkrivanja Europe, ne samo geografski već kao živ i socijalan entitet. Biti u kontaktu sa studentima s bilo koje od 200

lokalnih udruga AEGEE-a cijele Europe veliko je iskustvo. Sve aktivnosti koje pruža AEGEE Zagreb zadovoljavaju zahtjeve sveučilišnih studenata, budući da eventi i aktivnosti nisu samo predloženi, nego i organizirani i uprav-ljani članovima AEGEE-a Zagreb.

Napokon, cilj AEGEE projekata, kongresa, susreta, diskusija i evenata jest gradnja za-jedničke i jedinstvene Europe i realizacija nadvladavanja kulturne udaljenosti, barijera i stereotipova između građana Europe.

Zvonimir CANJUGAAEGEE – ZAGREB

AEGEE je strukturiran po načelu podružnica („antena“) koje su u radu samostalne te podnose godišnji izvještaj u

središnji ured koji je u Bruxellesu.

AEGEE Zagreb pruža svim svojim članovima

mogućnost sudjelovanja na konferencijama,

seminarima, putovanjima diljem Europe obogaćujući ih kulturno, intelektualno

i individualno.

FAKULTET

MLADA NADA SOFTVERSKOG INŽENJERSTVA

Intervju: Petar Kovačević Student Fakulteta elektrotehnike i ra-ču-narstva (FER) u Zagrebu odvojio je svoje vrijeme i otkrio što se sve događalo na WinDays14 konferenciji u Umagu, naj-većoj tehnološkoj konferenciji u regiji te iznio svoje viđenje budućnosti IT sektora.

Manager: Za početak, možeš li se ukratko predstaviti našim čitateljima? Četvrta sam godina na FER-u, smjer Pro-gramsko inženjerstvo i informacijski sustavi. Uz studiranje, radim kao softver developer u Axilisu već nešto više od godinu dana. To je mlada tvrtka koja se fokusira na razvoj programskih rješenja koristeći Microsoftove tehnologije. Ona preostala dva sata u danu sam dio Microsoft Student Partner programa gdje vodim developersku grupu koja kroz ra-zna predavanja, radionice i ostale sadržaje, pokušava educirati akademsku zajednicu te im dati praktična znanja.

Manager: Kako to da si se odlučio baš za razvoj aplikacija te koliko fakultet studentima pomaže u traženju prakse? Iako sam smjer ne nudi praksu, predmeti obično imaju praktičnu komponentu i nije sve samo suhoparna teorija. Što se tiče po-moći, dosta profesora radi na projektima izvan studija i mnogo studenata se iskaza-lo svojim angažmanom na fakultetu pa su preko profesora ili mentora došli do prakse koja im je donijela izvrsnu podlogu za daljnje studiranje. Manager: Sudjelovao si na WinDays14 konferenciji koja se održavala od 7. do 10.4.2014. Koji su tvoji dojmovi i s kakvim iskustvima si se vratio na FER? Jesi li imao neku posebnu funkciju na konferenciji?Oduševljen sam. Ovo su mi bili prvi Win-daysi, tako da se nisam uspio pripremiti na sve ono što sam doživio tamo. Upoznao sam mnogo zanimljivih ljudi iz IT-a, ali i busines-

sa. Osim skupljanja informacija za WinDays blog za koji sam pisao tehnološke članke, na konferenciji sam bio dio Azure Challenge tima. Radi se o dijelu sadržaja konferencije u kojem je naš tim pod vodstvom Brune Kova-čića dobio 24 sata da realizira jedan scenarij iz prakse koji je odabrala publika prije počet-ka same konferencije. Na kraju konferencije demonstrirali smo konačno rješenje koje je objavljeno i dostupno za sve koje zanima.Manager: Jesi li možda sudjelovao na na-tjecanjima u razvoju aplikacija?

Nedavno sam sudjelovao na Nokia Imaging SDK natjecanju koje je organizirala Nokia po-vodom izdavanja nove verzije alata. Zadatak je bio iskoristiti Nokia Imaging SDK i napravi-ti što kreativniji „use-case“ zajedno s poprat-nim člankom i aplikacijom. Na Badnjak sam saznao da sam osvojio nagradu, a zanimljivo je da su 3 glavne nagrade od 5 otišle upravo u Hrvatsku!

Manager: Koliko jednom studentu tehnič-kog fakulteta nedostaju znanja s ekonom-skog aspekta? Je li moguće na projektima povezati ekonomiste i ferovce?Naravno, kao ferovac imam vrlo malo teo-rijskog i praktičnog znanja o ekonomiji. Vrlo je korisno imati ekonomiste uz sebe kada pokušate započeti sami nešto svoje. Sve je više i studentskih natjecanja, poput Software

StartUp Akademije, koja, osim realizacije rje-šenja, očekuju i poslovni plan uz njega. Nije strano u tim timovima naći uparene ferovce i ekonomiste. Zbog manjka znanja, sve je više ferovaca koji paralelno upisuju Ekonomski fakultet kako bi se mogli i sami snaći te bolje razumjeti poslovanje.

Manager: Kako vidiš budućnost IT sekto-ra, odnosno, hoće li nas u budućnosti prepla-viti aplikacijama i raznim inovacijama te koji su tvoji planovi za budućnosti?Sve se polako seli u oblak. Očito je da će u skoroj budućnosti sve manje toga biti lokalno na našim uređajima. Tržište mi se već sada čini dosta zasićeno aplikacijama, sve je teže postići nešto originalno i istaknuti se u go-mili. U ovoj godini nas očekuju novi uređaji poput pametnih satova i naočala koji bi mogli donijeti nešto svježine, pitanje je samo kako će društvo prihvatiti taj trend. Moj plan za dalje je, za početak, završiti studij. Volio bih ostati u Axilisu i naravno jednog dana možda i pokrenuti vlastitu tvrtku. Zasada planiram ostati u Hrvatskoj jer smatram da se može pristojno živjeti od razvoja softwarea, ali naravno ponude za posao u inozemstvu uvi-jek su primamljive. Zbog prirode posla, sve češći je i scenarij u kojem developeri rade od doma za tvrtke u inozemstvu.

Katarina BELIĆNikolina BUJDO

U ovoj godini nas očekuju novi uređaji poput pametnih satova i naočala koji bi mogli donijeti nešto svježine, pitanje je samo kako će društvo prihvatiti taj trend.

91/19 | 06/2014 41

FAKULTET

91/19 | 06/201442

EUROPSKA UDRUGA STUDENATA ELEKTROTEHNIKE

EESTEC LC ZagrebEESTEC (Electrical Engineering STu-dents’ European assoCiation) je organi-zacija studenata elektrotehnike s raznih sveučilišta, instituta ili tehnoloških škola iz cijele Europe. Udruga je trenutno prisutna na 53 fakulteta u 28 zemalja Eu-rope, te broji oko 6000 članova. Lokalni odbor (Local Comittee) Zagreb djeluje na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu od 2007. godine kada postaje Observer. U travnju 2009. na Kongresu Beograd/Sarajevo postaje punopravni član EESTEC zajednice – Local Commit-tee Zagreb. 2013. godine LC se širi i na Fakultet strojarstva i brodogradnje, Grafi čki fakultet i Tehničko veleučilište Zagreb. Danas udruga broji 85 članova, među kojima su 24 alumni člana. Studentska udruga EESTEC LC Zagreb oku-plja motivirane studente koji su sposobni uspješno organizirati i provesti međunarodne radionice te ostale lokalne projekte. Članovi udruge kroz provođenje raznih projekata stječu vrijedno iskustvo, pri čemu je prisu-tan naglasak na razvijanju novih vještina kako bi svaki sljedeći projekt udruge bio još

uspješniji. Svake godine, između ostalog, LC Zagreb organizira međunarodnu radionicu na kojoj sudjeluju strani studenti, članovi udruge te studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Do sada je uspješno organizira-no 7 stručnih međunarodnih radionica na ko-jima je sudjelovalo 147 stranih studenata. Cilj međunarodnih radionica jest proširiti znanja studenata elektrotehnike i računarstva iz Hr-vatske i Europe, te promovirati lijepu sliku o Hrvatskoj i Zagrebu.

Ove godine EESTEC LC Zagreb, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te s profesorima fakulteta, organ-izirao je međunarodnu stručnu radionicu na temu modernih mobilnih i web aplikacija pod nazivom „CroApps“. Na radionici je sud-jelovalo 15-20 stranih studenata iz raznih eu-ropskih gradova te određeni broj studenata s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Za-grebu. Radionica je održana u razdoblju od 1. do 8. lipnja 2014.

Partneri iz industrije i poslovnog svijeta su kroz predavanja i vježbe upoznali studente s procesom izrade mobilnih i web aplikaci-

ja, promovirali rad svoje tvrtke i prezenti-rali zanimljiva rješenja koja trenutno nude tržištu. Zbog međunarodnog karaktera ove stručne radionice partneri su svoje znanje i iskustvo prenijeli ne samo hrvatskim, već i međunarodnim studentima. Cilj ove stručne radionice bio je upoznati studente s proce-som izrade mobilnih i web aplikacija, od ideje do proizvoda. Ovo je najbrže rastuća grana industrije o kojoj studenti mogu vrlo malo naučiti u sklopu fakultetskog obrazovanja. Radionica im je omogućila da od predstavni-ka uspješnih tvrtki iz prve ruke saznaju sve o tehnikama izrade, vrstama, trendovima i na-jnovijim tehnologijama iz područja mobilnih i web aplikacija, te da uz mentorstvo rade na konkretnom zadatku.

Drugi dio radionice bio je usmjeren na praktičnu primjenu znanja stečenih kroz te-orijska predavanja. Sudionici su podijeljeni u timove dobili zadatak osmisliti projektni i poslovni plan, prototip i dizajn mobilne ili web aplikacije. U svakom trenutku ovog dije-la radionice sudionicima su pomagali članovi udruge EESTEC LC Zagreb koji imaju iskustva u izradi mobilnih aplikacija. Na zatvaranju ra-dionice timovi su prezentirali svoja rješenja, a najbolje rješenje je nagrađeno. Više infor-macija o samoj radionici, ali i o ostalim pro-jektima možete saznati na eestec-zg.hr.

Mateja TUŠČIĆNika TILIĆ

Studentska udruga EESTEC LC Zagreb okuplja motivirane studente koji su sposobni uspješno organizirati i provesti

međunarodne radionice te ostale lokalne projekte.

FAKULTET

MLADI I EU FONDOVI

Budućnost Europe u rukama mladih Različiti fondovi i programi Europske uni-je nude velika sredstva mladim osobama u svrhu podržavanja njihovih inovativnih projekata i ideja. Na mladima je da ta sredstva iskoriste i samostalno oblikuju bolju budućnost za sebe i sve stanovnike Europske unije.

EU i mladiVisoka stopa nezaposlenosti kod mladih već nekoliko godina brine cijelu Europsku uniju. Kao posebno veliki problem ističe se velik broj mladih fakultetsko obrazovanih osoba koje ne mogu naći posao. Ovaj problem je izražen u mnogim zemljama, a također je veoma izražen i u Hrvatskoj koja ima viso-ku stopu nezaposlenosti kod mladih osoba koja je krajem 2013. godine iznosila 48,80 posto. Time se Hrvatska našla u samom vrhu zemalja s najvećom nezaposlenošću mladih uz Španjolsku i Grčku. Iz tih razloga EU se u fi nancijskom razdoblju 2014. – 2020. stra-teški orijentirala na mlade i izdvojila velika sredstva namijenjena mladima.

Glavni ciljevi usmjereni prema mladima su smanjenje nezaposlenosti mladih, smanjenje razine napuštanja ranog školovanja te pove-

ćanje broja visokoobrazovanih mladih osoba. U ostvarenju tih ciljeva proaktivnim mladim osobama stoje na raspolaganju brojni pro-grami i fondovi koji bi im trebali pomoći u realizaciji inovativnih ideja i oblikovanju bolje budućnosti.

Dostupni fondovi i programiMnogi fondovi i programi su dostupni fi nanci-ranju projekata s mladim osobama i za mlade osobe, a najčešće su usmjereni prema ne-profi tnim organizacijama, udrugama mladih, neformalnim skupinama mladih, fakultetima te javnim poduzećima i lokalnim javnim tije-lima. U sklopu dostupnih sredstava za mlade, najviše se ističe novi program obrazovanja i osposobljavanja mladih za razdoblje 2014. – 2020. naziva Erasmus+ koji je objedinio sta-re programe poput Programa za cjeloživotno učenje, Mladi na djelu programa, Erasmus Mundus programa, itd. Bitno je naglasiti da studenti često taj program povezuju samo s Erasmus studijskim boravkom u inozemstvu, a ovaj program uključuje brojna fi nanciranja različitih područja međunarodnih suradnja kao što su volontiranja, kongresi, skupovi, radionice, itd.

Studentskim organizacijama veoma zanimlji-va bi trebala biti Europska zaklada za mla-de (European Youth Foundation). Europska zaklada za mlade dodjeljuje bespovratna sredstva za različite projekte i godišnje ak-tivnosti studentskih udruga i organizacija mladih. Sredstva ovise o veličini organizacije (lokalna, regionalna, nacionalna, internacio-nalna) te vrsti projekta (stavlja se naglasak na internacionalne aktivnosti i aktivnosti koje

rješavaju određeno društveno pitanje). Više informacija o zakladi, sredstvima i vrstama projekata koje se mogu prijaviti može se naći na: http://www.coe.int/web/european-yo-uth-foundation/.

Kada je riječ o strukturnim fondovima, mladi-ma najveće mogućnosti pruža Europski soci-jalni fond. Socijalni fond je usmjeren odobra-vanju sredstava za poticanje zapošljavanja kroz inovativne inicijative i projekte, pobolj-šanje obrazovanja, stvaranje novih radnih mjesta i poticanje poduzetničke klime. Mla-dima bi u tom pogledu trebala biti veoma za-nimljiva sredstva za poduzetništvo, poduzet-ničke ideje i samozapošljavanje. Povlačenje sredstava u ovome fondu bi trebali velikim djelom osigurati fakulteti i javne institucije te javne institucije u suradnji s poduzećima kako bi stvorili bolje i kvalitetnije okruženje za obrazovanje i zapošljavanje mladih.

Trenutna praksaČinjenica je da mladi u Republici Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno svjesni prilika i mo-gućnosti koje im pružaju fondovi Europske unije. U nadolazećem periodu očekuje se veći broj raspisanih natječaja koji će biti usmjereni prema mladima, a veoma je bitno da se mladi uključe i sami oblikuju svoju bu-dućnost. Detaljniji pregled otvorenih natje-čaja i dostupnih programa dostupan je na: http://www.europski-fondovi.eu/.

Također, bitno je ostvariti veću suradnju po-duzeća s akademskom zajednicom te veću angažiranost fakulteta u kreiranju programa za mlade i apliciranju na natječaje za sred-stva dostupna putem EU fondova.

Andrej HANZIR

Europska zaklada za mlade dodjeljuje bespovratnasredstva za različite projekte i godišnje aktivnosti

studentskih udruga i organizacija mladih.

U nadolazećem periodu očekuje se veći broj raspisanih natječaja koji će biti usmjereni prema mladima, a

veoma je bitno da se mladi uključe i samioblikuju svoju budućnost.

91/19 | 06/2014 43

FAKULTET

91/19 | 06/201444

ADRIA HOTEL FORUM

Adria Student Innovation ContestStudentski poslovni list Manager u velja-či je sudjelovao kao medijski pokrovitelj na Adria Hotel Forumu. Specifi čnost ovo-godišnjeg Foruma, koji je okupio više od 200 domaćih i stranih hotelijera, konzul-tanata i predstavnika javnog sektora, jest organizacija ASIC (Adria Student Inno-vation Contest) studentskog natjecanja. ASIC je pred sve zainteresirane studente postavio problem usko vezan uz inovativ-ne modele, projekte ili proizvode koji će potaknuti produljenje turističke sezone u Hrvatskoj, a najbolje rješenje na postav-ljeni problem ponudio je tim ISTRIATIC. Više o timu, kao i o njihovom pobjednič-kom projektu možete pročitati u intevjuu koji je nastao u suradnji s članicom po-bjedničkog tima. Manager: Tko sve čini tim ISTRIATIC i koje su zajedničke karakteristike tima?Tim ISTRIATIC sastoji se od 6 ambicioznih studenta Sveučilišta u Zagrebu. Inicijator pri-jave na ovo natjecanje je Deni Dabo koji je okupio ostatak tima, a to su Katarina Bulić, Ivana Palić, Karlo Petruša, Marina Relota i Simona Turudić. Budući da smo svi zaintere-sirani za tematiku samog natjecanja i ubla-žavanja problema sezonalnosti hrvatskog tu-rizma, svojim kreativnim idejama i znanjem predali smo pobjedničko rješenje na natjeca-nje Adria Student Innovation Contest. Sma-tramo kako studenti svojim svježim idejama mogu doprinijeti napretku, kako gospodar-skom tako i društvenom.

Manager: Što vas je potaknulo da se prija-vite na natječaj?S obzirom da smo svi veoma ambiciozni i uvijek tražimo nove izazove, ovaj nam je na-tječaj zanimljive tematike dobro došao kako

bismo svoju kreativnost i ideje uložili u rje-šenje koje će potencijalno ublažiti problem sezonalnosti hrvatskog turizma i doprinijeti napretku kvalitete turističkih usluga na po-dručju Istre.

Manager: Kako ste došli na ideju ISTRIA-TIC projekta?Budući da neki od nas tijekom ljeta rade u različitim destinacijama i komuniciraju s turistima treće starosne dobi, uočili smo njihove potrebe i želje za aktivnostima tra-dicionalne prirode i aktivnim odmorom, što smo kroz anketu koju smo proveli u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj i potvrdili. Manager: Možete li ukratko opisati svoj projekt, predstaviti svoju ideju?Cilj ISTRIATIC projekta je produljenje turi-stičke sezone u Hrvatskoj. Najbolji način da se to učini je implementiranje inovativnih modela u postojeći turistički sustav Hrvat-ske. ISTRIATIC je usmjeren na umirovljeni-ke kao potencijalne potrošače sa slobodnim vremenom u razdoblju od travnja do stude-nog. Mediteranska klima sa suhim i toplim ljetima te blagim i vlažnim zimama je pred-nost koja bi mogla privući veći broj stari-jih turista iz zemalja kao što su Norveška, Švedska i Danska. Naš je projekt u skladu s ciljevima Ministarstva turizma Republike

Hrvatske i njezine Strategije razvoja turiz-ma do 2020. Kad je riječ o mogućnostima koje postoje u izradi ovakvih projekata, naš glavni cilj je predstaviti Hrvatsku kao veoma zanimljivu destinaciju. Projekt se temelji na Istri - poluotoku koji svojim položajem na Jadranu čini savršenu kombinaciju različitih klimatskih utjecaja. Što se tiče aktivnosti za starije osobe svih spomenutih zemalja, isti-čemo kulturne, gastronomske, rekreativne i medicinske aktivnosti koje također pružaju zabavu u slobodno vrijeme. Cilj kulturnih aktivnosti je promicanje tradici-onalnih kulturnih vrijednosti što ih čini prepo-znatljivima u cijelom svijetu, a neke od njih su izlet na Brijune, obilazak zapadne Istre (Pula, Umag, Poreč, Rovinj), posjet istar-skim muzejima kao i zvjezdarnici u Višnjanu. Enogastronomske radionice u potpunosti se temelje na uživanju u tradicionalnoj hrani uz razgledavanje prelijepog hrvatskog krajolika. Rekreacijske aktivnosti su od velikog značaja za starije osobe, a u osnovnu turističku po-nudu svakako su uključene aktivnosti poput ribolova, kuglanja, biciklizma, šetnji i pliva-nja. Medicinske aktivnosti obuhvaćaju well-ness, dentalni turizam, zdravstveni turizma na Lošinju i slično.

Manager: Vaša poruka studentima koji se planiraju prijaviti iduće godine na ASIC?Ako želite sudjelovati na ovom studentskom natjecanju, samo naprijed, hrabro i uporno. Iskoristite svoje potencijale jer ideja za na-predak hrvatskog turizma ima jako puno, a pri realizaciji vaših ideja najvažnija je volja i želja za promjenom postojećeg.

Maja HAS

Ako želite sudjelovati na ovom studentskom natjecanju,samo naprijed, hrabro i uporno. Iskoristite

svoje potencijale jer ideja za napredak hrvatskogturizma ima jako puno, a pri realizaciji vaših ideja

najvažnija je volja i želja za promjenom postojećeg.

FAKULTET

91/19 | 06/2014 45

MOGUĆNOSTI DODATNOG USAVRŠAVANJA

Znanje dostupno svima Razmjena informacija se nekoć odvijala znatno sporije nego li je to slučaj danas. Naime, može se reći da su sami izvori nekada ekskluzivističkog akademskog znanja bila svjetska sveučilišta “ograđe-na” dijelom visokim školarinama, dijelom standardiziranim selekcijskim testovima. Znanje je bilo dostupno ograničenom broju ljudi u ograničenim periodima. Dolaskom Interneta kao novog medija otva-ra se kompletan jedan prostor dostupnosti znanja i informacija. Iako se danas možda uzima zdravo za gotovo, ova okolnost, ola-kotna modernom čovjeku, je veoma liberali-zirajuća. Naime, čak i znanja nekada najre-zerviranijih Ivy Leaugue sveučilišta se mogu naći u elektroničkom obliku bilo da se radi o dokumentima pohranjenim na Internetu, raznim tečajevima ili predavanjima. Mijenja se i sam stav spram obrazovanja tako da se pojavljuje i niz online institucija koje pruža-ju razne fakultetske tečajeve na engleskom jeziku.

CourseraCoursera je samo jedan u nizu primjera. Coursera je, naime, edukacijska platforma koja sklapa partnerstva s najboljim svjet-skim sveučilištima kako bi javnosti ponudila mogućnost besplatnog pohađanja njihovih tečajeva. Tehnologija kojom se oni koriste omogućava njihovim partnerima i profesori-ma da podučavaju tisuće ljudi diljem svijeta.

EdXEdX je neprofi tna organizacija stvorena osni-vanjem partnerstva s Harvardom i MIT-om. EdX nudi masivne otvorene online tečajeve (eng. MOOC- Masive Open Online Courses) te interaktivne online radionice na područ-jima prava, društvenih znanosti, povijesti, inženjerstva, ekonomije, javnog zdravstva, računalstva te umjetne inteligencije (eng. Artifi cial Intelligence, AI). EdX također izdaje

i certifi kate za položeni tečaj.

ALISONALISON je pak globalna online zajednica po-svećena učenju na kojoj se mogu naći ra-zni materijali potrebni za učenje praktičnih vještina. ALISON nudi preko 500 tečajeva po čijem se završetku dobiva i certifi kat.

Open Yale Courses (OYC) Open Yale Courses (OYC) javnosti nudi niz besplatnih korisnih materijala te pregleda li-terature s odabranih Yale kolegija. Ponuđeni materijali pokrivaju cijelu paletu područja, od raznih društvenih do prirodnih znanosti.

MIT OpenCourseWare (OCW)OCW je web bazirana publikacija praktički svih sadržaja s MIT predavanja. Objavljeni sadržaji su dostupni svima, a održavanje pu-blikacija je stalna aktivnost MIT-a. Kako na-vodi Dick K.P. You, profesor na MIT-u, glavna ideja kompletnog projekta je bila objavljiva-ti sve njihove materijale online putem te ih tako učiniti široko dostupnim svima.

Bookboon.comBokkboon.com nastaje 2005. kao strateški iskorak izdavačke kuće Ventus kada ona po-staje prva izdavačka tvrtka na svijetu koja

se fokusira na donošenje potpuno besplatnih knjiga u online obliku. Ovo ni ne začuđuje s obzirom na njihovu dugu tradiciju podupi-ranja te izdavanja edukativnih knjiga za po-slovne profesionalce i studente.

Naravno, uz navedene tečajeve, mogu se naći još mnogi. Postojanje ovakvih proje-kata te online tečajeva, naravno, ne rješava pitanje svjetskog obrazovanja svih gdje se znanje čini univerzalnim dobrom. Nažalost, znatan dio populacije još nema pristup ova-kvim sadržajima, ali onaj tko ima zadobiva mogućnost uvida u nebrojena društvena i prirodna saznanja.

Iako se možda za određeni dio ovih tečajeva i programa pri završetku ne dobiva određe-ni certifi kat, njima se može priskrbiti nešto što bi, barem idejno, trebalo biti od mnogo veće važnosti - znanje te mogućnost spozna-je nečega. Konstantan intelektualan razvoj je važan, između ostalog, u procesu samo-ostvarenja osobe; a makar i površna infor-miranost o određenim temama u krajnjem ishodu može dovesti do boljeg razumijevanja konkretnih procesa te snalaženja u novim si-tuacijama. Jer ipak, znanje i jest moć.

Karla GLUČINA

Dolaskom Interneta kao novog medija otvara sekompletan jedan prostor dostupnosti znanja i informacija.

Postojanje ovakvih projekata te online tečajeva, naravno, ne rješava pitanje svjetskog obrazovanja svih gdje se znan-

je čini univerzalnim dobrom.

LOUNGE

Dragi čitatelji,razmišljajući na koji način pripremiti novo izdanje rubrike „Lounge“ slo-žili smo se oko epiteta raznovrsno i aktualno. Potrudili smo se stoga ot-kriti neotkrivene bisere Jadrana, a pronašli smo i zanimljivu činjenicu da Zagreb brojem shopping centara

premašuje europski prosjek. Iako je 3D printing još uvijek prilično neistra-ženo područje, prepoznali smo neke od društvenih implikacija.

Zašto je posjećenost kulturnih doga-đaja gotovo uvijek popraćena manjim brojkama i u čemu je problem? Kako „Živjeti jednostavnije“ i što je to „Psi-hologija burze“? Svima nam je pozna-to tko je bio malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce. Ivana Brlić-Mažuranić pravu pozor-nost književne publike skreće upravo djelom „Čudnovate zgode šegrta Hla-pića“. Društveno umrežavanje dobro je poznat koncept današnjice, a na koji način ličnost oblikuje ponašanje na društvenim mrežama objasnili su nam na Odjelu za psihologiju HKS. Da je pomoću NLP-a moguće pokre-

nuti pozitivnu promjenu, bilo vlastitu, u kompaniji ili pak društvu u cjelini, saznali smo na konferenciji. Trudeći se u svakom novom broju ostvariti što zanimljivije suradnje i za intervjue birati Vama zanimljive sugovornike, posjetili smo 2 redakcije. Za sve one koji trebaju elegantan vodič kroz lije-po, Büro 24/7 je, kako mu i ime kaže, otvoren 24 sata na dan 7 dana u tjed-nu. A ako ste se pak pitali tko se krije iza frekvencija 99.0 i 97.0 Mhz od-govor je Enter radio Zagreb. Na koji način ostaviti dobar dojam u svega par koraka tema je kolumne „Osobni razvoj“ . U nadi da će Vam se svidjeti izbor tema koje smo za Vas ovaj puta pripremili, srdačno Vas pozdravljam.

Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆurednica rubrike „Lounge“Urednica rubrike Fakultet

91/19 | 06/201446

ŠTO HRVATI JEDU?

Trend orijentalne hraneProšećete li ulicama Zagreba naići ćete na turske restorane, kineske kantine, raznoliku ponudu jela iz woka, japan-skih jela ili pak vijetnamsku kavu. Za-što su Hrvatima zanimljiva orijentalna jela i napitci?

U posljednje je vrijeme postalo sasvim uo-bičajeno naići na restorane koji nude hranu iz Japana, Indonezije, Kine, Indije, Afrike ili Turske. Mnogi su to objeručke prihvatili i često posjećuju takva mjesta, no jesmo li se zapitali zašto je tome tako? Osim mno-gobrojnih restorana, otvoren je i veliki broj prodavaonica u kojima se mogu kupiti začini, odjeća i drugi raznovrsni zanimljivi predmeti s Bliskog istoka te iz Azije.

Vrlo je vjerojatno jedan od uzroka popular-nost i utjecaj mnogobrojnih sapunica na go-tovo svim lokalnim televizijskim programima. Iako je već većina populacije zasićena istima,

moramo priznati da su putem njih mnogi Hr-vati naučili nešto više o jeziku, kulturi i obi-čajima u Turskoj, Indiji ili pak Španjolskoj.

Osim toga, bogatoj ponudi orijentalne hrane u Hrvatskoj svakako je pridonijelo i prošlogo-dišnje pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, čime su se horizonti svakako proširili. Ipak, usprkos bilateralnom sporazumu, velika su davanja i mnogobrojni propisi kojih se mora-ju pridržavati osobe koje u Hrvatskoj prodaju orijentalne začine ili nude takvu vrstu hrane. Mnogi od začina dostupnih na tržištu mogu poslužiti kao prirodni lijek, u kombinaciji s vodom, jogurtom ili medom, što pridonosi njihovoj popularnosti.

Iz predstavljenog se trenda može zaključi-ti da su Hrvati postali otvoreniji i spremniji isprobati novu hranu i namirnice netipične za naše podneblje i kulturu. Osim navedenoga, bitno je da Hrvatska kao turistička zemlja

u svojoj ponudi ima sastavnice kojima će iskazati gostoljubivost posjetiteljima iz ra-zličitih dijelova svijeta, kao i otvorenost na promjene. Razvoj trenda i proširenje ponu-de orijentalne hrane u Hrvatskoj vjerujemo neće izostati, stoga se pripremite za sve više turskih, grčkih, indijskih ili azijskih restorana u svom gradu.

Robertina KATIĆ

“NAJBOLJE OD NAJBOLJEG”

Büro 24/7Hrvatsku verziju renomiranog svjetskog portala Büro 24/7 osnovale su dvije mod-ne ikone i poduzetnice, Mirela Forić Srna i Iva Balaban. Kroz prepoznatljiv Büro 24/7 koncept provela nas je glavna ured-nica Ana Pavić te nam otkrila brojne za-nimljivosti.

Manager: Zamišljen kao jedinstvena digi-talna platforma, vodič kroz „najbolje od naj-boljeg”, Büro 24/7 osnovan je pod kreativnim vodstvom modne urednice Miroslave Dume s originalnim sjedištem u Moskvi. Kako je doš-lo do stvaranja hrvatske verzije, je li to bio klasičan poduzetnički plan? Možete li nam ukratko predstaviti osnovne karakteristike Buro 24/7 koncepta?Svima znana i omiljena ruska modna ikona Miroslava Duma inteligentno je odlučila isko-ristiti svoj velik medijski utjecaj i popularnost

te osnovati pravi lifestyle servis koji je nami-jenjen svima onima koji se žele informirati o kulturi, umjetnosti, modi, glazbi, fi lmu, sve-mu onom što čini lifestyle. Mirela Forić Srna, kao bliska prijateljica Miroslave Dume, od početka je prepoznala kvalitetu tog koncep-ta i u suradnji s Ivom Balaban poželjela ga prenijeti i na naše tržište, točnije našu regiju. Sigurno je da plan za daljnje razvijanje pro-jekta postoji. Kada razmišljamo o Büro 24/7 portalu ne gledamo lokalno, već smo konce-trirani na cijelu regiju. Uskoro ćemo pokre-nuti i neke druge verzije u regiji, ali o tome nešto kasnije kada se sve realizira i sjedne na svoje mjesto. Smatramo da je Büro 24/7 u samo godinu i pol dana postojanja na hr-vatskom tržištu doista napravio mnogo, kako sadržajno tako i vizualno kao medij koji je napravljen po najvišim svjetskim standardi-ma. Iznimno smo sretni da su oglašivači pre-poznali ovaj projekt kao partnera koji ih vje-rodostojno predstavlja i prati u aktivnostima.

Manager: Tko je sve dio tima Buro 24/7? Poznato je i da okupljate niz suradnika iz svjetskih metropola. Na koji način ostvaru-jete suradnje? Büro 24/7 tim je doista jedna velika globalna obitelj. Uz standardnu redakcijsku postavu u Zagrebu imamo suradnike diljem svijeta. Naš Grgo Zečić, renomirani modni urednik Hero i Interview magazinea s nama je od samih početaka i dosta je utjecao na kreativne vizi-je i razvoj portala sa svojim ekskluzivama te fantastičnim feljtonima koji su danas naš za-štitni znak. Tu su još Daria Darmaniyan, Tea Tomić, Victoria De La Fuente, Petar Trbović i brojni drugi. Suradnje nije teško ostvariti jer je Büro 24/7 prepoznat kao brand diljem svi-jeta te nam se mnogo ljudi javlja na dnevnoj bazi s upitima za suradnju.

Manager: Tijekom svog ste rada sudjelo-vali na brojnim modnim događanjima i ima-li priliku susresti značajna imena svjetske

modne scene. Možete li izdvojiti nešto što Vas se posebno dojmilo? Kada ste u prilici biti okruženi velikim ljudima svjetske modne scene shvatite koliko su pri-stupačni i topli ljudi. Blizak primjer je veliki Peter Lindbergh za kojeg smo u suradnji s agencijom Priredba organizirali brunch. Tako velik umjetnik, i još veći čovjek.

Manager: Kako izgleda uobičajen radni dan u Vašem uredu? Možete li nam ukratko opisati neku od dogodovština?Imamo standardno radno vrijeme od 9 do 17h, ali ako je u pitanju neki event ili je dan pun vijesti onda ne gledamo na vrijeme. U uredu je uvijek dinamično, dosta komunici-ramo, raspravljamo, nabacujemo ideje. Ne organiziramo klasične kolegije, već svoje ide-je direktno zapisujemo na veliku ploču koja nam je najveći post it koji možemo imati.

Manager: Majice i bočice za vodu s logom Buro 24/7 jako su tražene. Gdje se iste mogu nabaviti? Ovome bih pridodala i limitiranu kolekciju sunčanih naočala koja je nastala u suradnji Büro 24/7 portala i svjetski priznatog branda Sheriff & Cherry. Naočale se mogu kupiti na njihovoj službenoj stranici, u zagrebačkom Roba Storeu te ID Concept Storeu u Splitu. Naše majice i bočice možete naći u concept storeu Vešmašina na Opatovini, Nicholas Concept Storeu u Zagrebu i Beogradu, a majice se mogu kupiti i u Splitu u ID Concept Storeu.

Manager: Da iz redakcije Büro 24/7 ne bi-smo otišli bez korisnog savjeta, Vaša poruka studenticama Ekonomskog fakulteta?Jednostavno budite sretne.

Katarina BELIĆKatarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

Smatramo da je Büro24/7 u samo godinui pol dana postojanjana hrvatskom tržištu

doista napraviomnogo, kako sadržajno

tako i vizualno kao medijkoji je napravljen

po najvišim svjetskimstandardima.

Büro 24/7 tim je doista jedna velika globalna obitelj.Uz standardnu redakcijsku postavu u Zagrebu

imamo suradnike diljem svijeta.

LOUNGE

91/19 | 06/2014 47

LOUNGE

NEOTKRIVENI BISERI JADRANA

Najljepše plaže HrvatskeZbog razvedenosti obale i čistoće mora, koja je prema istraživanju Europske agencije za okoliš u 2013. godini iznosi-la 97,3 posto, hrvatske su plaže nerijetko pri samom vrhu ljestvica kada je riječ o najljepšim svjetskim plažama. Pješčane i šljunčane plaže, ali i stjenovite uvale s hridima i rtovima sastavni su dio svjetski prepoznatljive jadranske obale. U nastav-ku donosimo izbor još mnogima vjeruje-mo neotkrivenih plaža, koje turistima oduzimaju dah.

KamenjakPark prirode Kamenjak jedan je od najjužni-jih dijelova Istarskog poluotoka. Dobio je ime prema ravnim bijelim stijenama koje su ide-alne za sunčanje, no Kamenjak je, gledano iz ptičje perspektive, zapravo zeleni poluotok. Južni dio poluotoka raj je za surfere zbog ja-kih struja, a roniocima je zanimljiv zbog bo-gatog podmorja. Atraktivne su i špilje koje se nalaze ispod popularnih uvala Velike i Male Kolombarice. Idealno mjesto za opuštanje je safari bar koji, osim jedinstvenog izgle-da, nudi i bogatu gastronomsku ponudu. S njegove je terase moguće vidjeti svjetionik Porer čija se minijatura nalazi u austrijskom Minimundusu.

LubeniceNedaleko od mjesta Lubenice na Cresu skriva se plaža sv. Ivan. Mnogi ju smatraju najljepšom plažom Cresko-lošinjskog arhipe-laga. Do plaže se može doći spuštajući se niz strme staze iz mjesta Lubenice ili pak morskim putem. Upravo zbog svoje nepris-tupačnosti, idealna je za one koji vole miran odmor. Samo pravi avanturisti uživat će u bi-jeloj šljunčanoj plaži i moru smaragdne boje.

Upravo će netaknuta priroda i kristalno čisto more odvratiti pažnju od nedostatka turistič-ke ponude u blizini same plaže.

SakarunPlaža Sakarun smještena u istoimenoj uvali, na sjeverozapadnoj obali Dugog otoka, zani-mljiva je ljubiteljima sportova na vodi jer je dubina mora na 250 metara od obale tek ne-što viša od 3 metra. Posebnost plaže sitan je bijeli pijesak, dok je žalo šljunčano, a more tirkizno. Zbog navedenih se obilježja često naziva i hrvatski Hawaii. Neophodno je spo-menuti i da ju je u 2013. godini udruženje „Najljepše uvale na svijetu“ uvrstilo na popis 38 najljepših uvala svijeta iz čak 30 zemalja. Na plaži se nalaze i dva ugostiteljska objekta gdje se turisti mogu sakriti od ljetnih vrući-na. Nakon dnevnih aktivnosti, plaža postaje omiljeno noćno odredište mladih.

Viške plaže - Stiniva,Stončica i Vela SmokovaZbog svoje netaknute prirode, otok Vis uvr-šten je u deset najbolje očuvanih otoka Sre-dozemlja. Uvala Stiniva zaštićeni je rezervat prirode zbog svog geološkog značaja jer je vjerojatno nastala urušavanjem svoda špilje. Uvalu zatvaraju dvije strme kamene litice

između kojih se nalazi šljunčana plaža. Do same plaže ne može se doći automobilom, postoji kozji put kojim se spušta do uvale, kao i onaj morski, organiziranim izletima brodom. Za razliku od Stinive, Stončica je pješčana plaža okružena gustom mediteran-skom vegetacijom. Uvala je relativno plitka, stoga je idealna za sportska druženja. Vela Smokova idealna je pješčana plaža za za-ljubljenike u povijest. Na dubini od 2 metra, stotinjak metara od plaže, potopljeno je krilo aviona iz Drugog svjetskog rata.

Okolica Dubrovnika:Veliki Žali i ŠunjU neposrednoj blizini mjesta Brsečine, neda-leko od Dubrovnika, smještena je plaža Ve-liki Žali. Specifi čnost te šljunčane plaže velik je broj turističkih sadržaja poput lounge&-cocktail barova i mogućnosti iznajmljivanja rekvizita za vodene sportove. Cijene usluga nešto su niže nego u Dubrovniku, što sva-kako predstavlja prednost. Proteklih su se godina na plaži Veliki Žali odvijala razna kul-turna događanja u sklopu Le Petit Festival du Theatre, koji okuplja umjetnike iz cijelog svijeta. Plaža Šunj predivna je pješčana pla-ža smještena na južnoj strani otoka Lopu-da, najrazvijenijeg u skupini Elafi ta, bogatog arheološkim nalazištima starogrčkih, rimskih i slavenskih građevina. Zbog svoje plitkosti pogodna je za obitelji s malom djecom te po-pularna među Dubrovčanima koji je smatraju najboljim mjestom za picigin.

Katarina BELIĆ

Proteklih su se godina na plaži Veliki Žali odvijalarazna kulturna događanja u sklopu Le Petit Festivaldu Theatre, koji okuplja umjetnike iz cijelog svijeta.

91/19 | 06/201448

Zbog svoje netaknute prirode, otok Vis uvršten je udeset najbolje očuvanih otoka Sredozemlja.

LOUNGE

SHOPPING CENTRI

Hramovi suvremenog načina životaShopping centri postali su omiljena oku-pljališta svih generacija jer pružaju kom-binaciju kupovine i zabave. Modernost arhitekture i raznovrsnost sadržaja samo su neki od čimbenika koji privlače potro-šače da u shopping centru provedu što više vremena i potroše što više novca. Užurbani stil života i konzumerizam pro-mijenili su ljudsku svakodnevicu, a sho-pping centri postali su njezin neizbježan dio.

Moderne tvorniceDok su još do prije nekoliko desetaka godina tvornice bile te koje su ukazivale na druš-tveno – gospodarski razvoj, u današnje su suvremeno doba to trgovine, odnosno sho-pping centri. Nakon što je 1923. godine iz-građen Country Club Plaza u Kansas Cityu, prvi shopping centar potpuno zatvorenog tipa na rubu grada, u Sjevernoj je Americi uslijedio nagli porast njihovog broja. I dok je u Americi jačao proces suburbanizacije trgovine, razvoj trgovačkih centara u Euro-pi tekao je nešto sporije te se prvi shopping centri otvaraju 60-tih godina 20. stoljeća. Gradnja svakog novog shopping centra, po-sebno u tranzicijskim zemljama, pruža nadu u ekonomski napredak, predstavljajući korak bliže tržišnom gospodarstvu i zapadnim stan-dardima života. No, je li pretjerana težnja za Zapadom zaista dobra? Nije li upravo ona ta koja je svijet učinila globalnim selom, a kulturne običaje pojedinih naroda potisnula ispod općeprihvaćenih standarda Zapada?

Za i protivOsim što mogu poslužiti kao pokazatelji ur-banog rasta i razvoja, shopping centre krase mnoge prednosti kao što su planirani i za-okruženi asortiman, suradnja i podjela za-jedničkih troškova, osigurano parkiralište,

popularnost kupovine na jednom mjestu, privlačnost za obiteljske kupovine i sl. S dru-ge strane, okupljenost trgovina na jednom mjestu dovodi do konkurencije unutar sa-mog centra, postavljaju se različita ograniče-nja vezana uz asortiman, a prevelika koncen-tracija shopping centara na nekom području također se smatra nedostatkom.

Gdje je Hrvatska u odnosuna Europu?Klasifi kacija shopping centara u Hrvatskoj dugo nije postojala, a kada se počela razvi-jati, jedan od njezinih ciljeva bila je uspo-redivost s europskom. Takva klasifi kacija, a i sam razvoj modernijih shopping centara u Hrvatskoj započeo je prije desetak godina. Hrvatska i dalje nije dostigla europske raz-mjere, kako u broju, tako i u veličini shop-ping centara. Zanimljiva je pak činjenica da Zagreb, brojem shopping centara, premašu-

je europski prosjek.Tko najčešće posjećujeshopping centre?Nedvojbeno je da su popularnost i sve veća posjećenost shopping centara rastući trend, stoga je teško izdvojiti određenu dobnu sku-

pinu koja ih najčešće posjećuje. Međutim, ističe se obiteljska kupovina zbog različitih dodatnih sadržaja, poput igraonica i radio-nica za djecu. Shopping centri najposjećeniji su vikendima u poslijepodnevnim satima te u predblagdansko vrijeme. Zanimljiva je činje-nica da unatoč fi nancijskoj krizi popularnost

shopping centara ne opada. Hramovi suvremenog životaDobitna kombinacija kupnje i zabave, čiji su sadržaji raspoređeni u onoj mjeri koja zado-voljava potrebe i želje baš svakoga, uvlači potrošače u začarani krug trgovina, kafi ća, restorana i mnogih drugih sadržaja, iz kojeg se ne izlazi lako. Shopping centri osiguravaju sve što nam je potrebno na jednom mjestu, umanjujući na taj način mobilnost ljudi i su-žavajući prostore njihovog kretanja, poslje-dica čega je u manjoj ili većoj mjeri gubitak potrebe za odlaskom u prirodu, kafi će na otvorenom, trgovine izvan shopping centara, kina i sl. Osim već spomenutih sadržaja koji se mogu naći u gotovo svakom, oni najmo-derniji shopping centri redovito organiziraju različita događanja poput koncerata, huma-nitarnih akcija, nagradnih igara ili radionica za najmlađe. Ovakav užurbani stil života u ljudima pobuđuje konzumerizam i materijali-zam, stvarajući izvrnutu sliku čovjekovih že-lja i potreba, stoga se postavlja pitanje pred-stavlja li odlazak u shopping centre stvarnu potrebu ili samo naviku i stil života.

91/19 | 06/2014 49

Dobitna kombinacija kupnje i zabave, čiji su sadržaji raspoređeni u onoj mjeri koja zadovoljava potrebe iželje baš svakoga, uvlači potrošače u začarani krug

trgovina, kafi ća, restorana i mnogih drugih sadržaja,iz kojeg se ne izlazi lako.

Zanimljiva je činjenica da unatoč fi nancijskoj krizipopularnost shopping centara ne opada.

LOUNGE

USUSRET SVJETSKOM PRVENSTVU

Povijest svjetskog prvenstva u nogometuHrvatska ide u Brazil! Svi s nestrpljenjem očekuju događaj koji redovito okuplja mnoštvo gledatelja uz male ekrane na punih mjesec dana. No, ono što vjerojat-no mnogi ne znaju jest kako i kada je to ludilo oko Svjetskog nogometnog prven-stva započelo. Pročitajte ukratko zani-mljivosti iz povijesti svjetskog nogomet-nog prvenstva.

Pripreme su u tijeku. Brazil se priprema za doček, a mnoštvo reprezentacija iz cijelog svijeta za odlazak na Svjetsko prvenstvo u nogometu. Ono će se ove godine održati od 12. lipnja do 13. srpnja u Brazilu, koji je, na-kon davne 1950. godine, po drugi puta do-maćin Svjetskog prvenstvau nogometu. No, kako je sve počelo?

Samo natjecanje Svjetskog prvenstva nasta-lo je na inicijativu Federation International de Football Association, koja je 1914. godine priznala nogomet na Olimpijskim igrama. Na taj način preuzela je odgovornost za organi-ziranje istog turnira na iduće 3 Olimpijade, 1920., 1924. i 1928. godine. Prvo natjeca-nje Svjetskog prvenstva odigrano je prije 84 godine, odnosno davne 1930. godine, od 13 do 30. srpnja, u Montevideu u Urugva-ju, a domaćin je slavio prvo mjesto pobije-divši Argentinu rezultatom 4:2, i to ispred 93.000 gledatelja. FIFA se odlučila upravo za Urugvaj koji je tada slavio stogodišnjicu neovisnosti, a i urugvajska je reprezentacija osvojila turnir na Olimpijskim igrama u Am-sterdamu 2 godine ranije.

U završnom turniru natjecalo se 13 momčadi podijeljenih u 4 skupine,od čega 4 iz Euro-pe, Belgija, Francuska, Jugoslavija i Rumunj-ska,te 9 iz Južne i Sjeverne Amerike, Ar-gentina, Bolivija, Brazil, Čile, Meksiko, Peru,

Paragvaj, Urugvaj i SAD. Iz Europe nije bilo više momčadi jer su im udaljenost i troškovi puta predstavljali prepreku. Lucien Laurent prvi je postigao gol na tom Svjetskom prven-stvu u 19-toj minuti protiv Meksika te time ušao u anale povijesti nogometa. Jugoslavija

je došla do polufi nala. Zanimljivost sa samog fi nala odigranog 30. srpnja 1930. godine jest da se momčadi nisu uspjele dogovoriti oko lopte kojom će se igrati, stoga je FIFA morala intervenirati. Odlučeno je da se 1. poluvrije-me odigra s argentinskom loptom, a 2. polu-vrijeme s urugvajskom. Osim toga, gledatelji su od 8 h ujutro počeli pristizati na stadion, što je čak 6 h prije početka utakmice.

1950. godine dogodila se jedna neuobičaje-na situacija. Indija, koja je trebala biti u fi na-lu Svjetskog prvenstva u Brazilu predomislila se u zadnji čas zbog fi nancijskih poteškoća te iz razloga što im nije dozvoljeno da igraju bosonogi. Iste je godine jugoslavenski re-prezentativac Rajko Mitić trebao odigrati prvi udarac utakmice, ali nije mogao jer se zatr-

čao u željezni nosač u tunelu i izašao tek 20 minuta kasnije u zavojima, nakon što je nje-gova momčad već postigao jedan pogodak. Na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1990. godine u Italiji, Ujedinjeni Arapski Emirati nudili su Rolls Royce kao nagradu igračima momčadi koji postigne pogodak. Mnogo je zanimljivosti i nevjerojatnih priča vezanih uz Svjetska prvenstva u nogometu, no nemamo dovoljno prostora za sve ih nabrojati.

Stoga usmjerimo pažnju na ono što je nama trenutno zanimljivo, a to je predstojeće pr-venstvo. Ove godine u Brazilu sastat će se čak 32 momčadi iz cijelog svijeta. Bit će to najskuplje prvenstvo dosad tijekom kojeg će se po 1. puta koristiti najmodernija tehno-logija, poput tehnologije na gol-liniji (GLT) za pomoć sucima te dronova za osiguranje sigurnosti na tribinama. S nestrpljenjem očekujemo vidjeti kako će se Hrvatska repre-zentacija ove godine plasirati i hoće li napo-kon nadmašiti svoj najbolji rezultat iz 1998. godine sa Svjetskog prvenstva u Francuskoj, svima nam znano 3. mjesto. Na istome je prvenstvu naš Davor Šuker ponio titulu naj-boljeg strijelca prvenstva. Kandidata za istu ni za predstojeće ne nedostaje, dakle puno sreće dečki!

Robertina KATIĆ

91/19 | 06/201450

LOUNGE

INTERVJU: KATIJAN KNOK

Osvježenje u hrvatskom eteruU razgovoru s direktorom i glavnim ured-nikom radija Enter Zagreb, koji je zbog svog CHR formata i programskog sadrža-ja ponio titulu 1. radija za mlade u Hrvat-skoj, saznali smo detalje o samim počeci-ma i daljnjim planovima.

Manager: Gdje je započela Vaša karijera i kako se razvila ideja osnivanja još jednog radijskog programa u raznolikoj ponudi na medijskom tržištu? Tko sve stoji iza Enter radija? Karijeru sam započeo 2006. u sportskoj re-dakciji Media servisa. Prije nego što sam po-stao direktor na bivšem Zagrebačkom radiju i Totalnom FM-u, uređivao sam informativni program na Anteni Zagreb. Misao vodilja u pokretanju projekta kao što je Enter Zagreb, koju smo realizirali ove godine, bila je osmi-šljanje proizvoda drugačijeg od ostalih. Zato smo odlučili na hrvatsko tržište dovesti prvi current hit radio (CHR), koji se po fi lozofi -ji rada i programskom sadržaju razlikuje od konkurencije. Iza projekta Enter Zagreb stoji moja malenkost i ekipa mladih ljudi, biranih kako bi odgovarali sadržaju kojim se bavimo.

Manager: Enter radio Zagreb prvi je radio za mlade u Hrvatskoj, namijenjen populaciji između 15 i 29 godina. Kojom glazbom i te-mama nastojite privući slušatelje? Istraživanje koje se provelo u gradu Zagrebu pokazalo je da većina Zagrepčana u targetu

od 15 do 29 godina želi slušati klupsku glaz-bu (Rhythmic CHR format), odnosno ovaj format ima najveći tržišni potencijal, kada govorimo o marketshareu. Klupska glazba podrazumijeva glazbenike poput Rihanne, Aviciija, Davida Guette, Hardwella i ostale zvijezde svjetske glazbene scene. Tematski, Enter se razlikuje od ostalih radio postaja i po tome što se u programu ne bavi tema-ma s depresivnim prizvukom, već je u prvom planu ono što mlade i zanima, a to je zabavni sadržaj.

Manager: Tko čini tim voditelja?Najprije moram reći da sam izuzetno pono-san na tim ljudi s kojima radim jer su zaista sposobni, kreativni i predani onome što rade. Voditeljski tim predvodi provjerena kvaliteta - Ivan Vukušić. Uz njega, ističu se izuzetno perspektivni voditelji Enter jutra Bojan Gazi-bara i Alexandra Milinković. Maraton hitova svakog dana od 10.30 do 18 sati pod ured-ništvom je Ines Huskić i Ermina Preljevića, dok tjedan zatvaraju odlični Marko Otašević i Nina Slišković.

Manager: Vrlo je uočljiv zanimljiv, ali jed-nostavan stil. Smatrate li da je potrebno više takvih dinamičnih i nemonotonih programa?Program je zamišljen prije svega kao glazbe-no zabavni, što Enter u potpunosti izdvaja od

ostatka radijske scene u Hrvatskoj. Svojim smo pristupom programskoj shemi postali najtargetiraniji medij u državi, koji se isklju-čivo obraća mladima. Naše najjače oružje su kreativnost, polet i duh i svatko tko je slušao naš program to je i prepoznao.Svaki projekt koji predstavlja novost na tr-žištu je dobrodošao, pa nek’ slušatelji sami procjene što će slušati. U svakom slučaju, program poput Entera nedostajao je našem tržištu, po čemu smo predvodnici u Hrvat-skoj, ali i u regiji.

Manager: Slušanost Enter frekvencija 99.0 i 97.0 Mhz je u porastu, čemu svjedoči ra-stući broj „lajkova“ na društvenim mrežama. Možete li nam otkriti koji su Vaši daljnji ci-ljevi? Jesu li u planu neke nove emisije ili suradnje? Pred nama je još jako puno rada kako bi do-segli razinu na kojoj želimo biti. Glavni cilj nam je porast slušanosti na području Zagre-ba. Glazbeni stručnjaci predviđaju još rapid-niji rast interesa, što dokazuje rasprodani UltraMusic festival, zatim brdo posjećenih festivala na Zrću odnosno Unknown festival u Rovinju. Stoga smo za fanove pripremili niz iznenađenja. No, o tome više slušajte u na-šem programu.

Katarina GUČANIN–GAZIBARIĆKristina TRAMPUŠ

91/19 | 06/2014 51

Pred nama je još jakopuno rada kako bi dosegli razinu na kojoj želimo biti.

Naše najjače oružje su kreativnost, polet i duh isvatko tko je slušao naš program to je i prepoznao.

LOUNGE

OSOBINE LIČNOSTI I DRUŠTVENE MREŽE

Ponašanje na društvenim mrežamaSastavni, i možemo slobodno reći neza-obilazan, dio medija društvene mreže postale su upravo zbog raširenosti i uče-stalosti korištenja. Stoga se pred znan-stvenike neminovno postavlja pitanje u kakvom su odnosu osobine ličnosti i kori-štenje društvenih mreža, odnosno na koji način ličnost oblikuje i objašnjava pona-šanje na društvenim mrežama?

Popularnost društvenih mrežaDruštveno umrežavanje dobro je poznat kon-cept današnjice, kojemu svakim danom pri-stupa sve veći broj ljudi. Društvene se mreže u različitim medijima spominju kao načini oglašavanja, grupne dinamike, zabave i sl. te pružaju obilje informacija. Navedenom se pogodnosti napretka tehnologije pretežito služe mladi. Međutim, danas su društvene mreže sve prisutnije, kako u različitim do-menama života, tako i u svim dobnim sku-pinama. Primjerice, Facebook kao jedna od najpopularnijih društvenih mreža današnjice ujedno predstavlja novu formu društvenosti koja uvodi nove obrasce ponašanja.

Provedena su mnoga istraživanja s ciljem utvrđivanja određenih obrazaca u korištenju društvenih mreža. Dobivene spoznaje nisu jednoznačne, no rezultati dosljedno ukazuju na presudnu ulogu osobina ličnosti.

SavjesnostKao i u brojnim drugim područjima uloga sa-vjesnosti u korištenju društvenih mreža iza-zvala je značajnu pažnju istraživača. Rezulta-

ti ukazuju na to da su ljudi s nižim rezultatom na ovoj dimenziji često besciljni, nepouzdani, lijeni, nemarni te skloniji provoditi više vre-mena na društvenim mrežama, dok savjesni-ji pojedinci bolje raspolažu vremenom. Ipak, zanimljiva je spoznaja da je praćenje statusa i obavijesti koje prijatelji postavljaju na druš-tvene mreže pozitivno povezano s većim ka-pacitetom radnog pamćenja. Pri tome valja spomenuti da je češće objavljivanje vlastitih statusa povezano s lošijim prosjekom ocjena.

EkstraverzijaPrema dosadašnjim spoznajama društvenim mrežama skloniji su introverti kojima je često teže opustiti se i prikazati svoje „stvarno ja“ u izravnim interakcijama s ljudima, stoga po-sežu za alternativnim oblicima društvenosti. Internet je za takve pojedince manje prijete-ća okolina gdje mogu ostvariti svoje potrebe za bliskošću i druženjem.

S druge strane, ekstraverti društveno usmje-rene online sadržaje u velikoj mjeri koriste kako bi održali velik broj socijalnih odnosa iz svakodnevnog života, ali i upoznali nove lju-de s kojima dijele interese. Međutim, postoje i dokazi o manjoj zastupljenosti ekstraverta na društvenim mrežama zbog njihove veće angažiranosti u stvarnom životu.

NarcizamOsobina ličnosti za koju se također vjeruje da oblikuje način korištenja društvenih mre-ža je narcisoidna ličnost. Narcisoidnu ličnost pojedinca karakterizira poremećaj pojma o sebi, potreba da ga drugi obožavaju te ne-

dostatak empatije. Razina narcizma osobe značajno je povezana s količinom interakci-ja i vremenom koje provodi na društvenim mrežama. Također, narcisoidnije osobe sklo-nije su većem broju interakcija na društve-nim mrežama, više svog vremena provode na istima te takav oblik komunikacije koriste s velikim brojem ljudi, stavljajući kvantitetu ispred kvalitete. Iako ličnost uvelike determi-nira korištenje društvenih mreža, a virtualno okruženje pruža prilike za manipuliranje po-dacima te omogućuje svojevrsno uljepšava-

nje načina na koji se predstavljamo drugima, većina korisnika ipak ne koristi te mogućno-sti. Mogli bismo zaključiti da se, iako uz odre-đene nedostatke društvenih mreža, osobe u virtualnom okruženju predstavljaju prilično iskreno i u skladu sa stvarnim ponašanjem.

Unatoč izrazitom zanimanju i brojnim dosa-dašnjim istraživanjima, nejednoznačni rezul-tati te sve veća uloga društvenih mreža u svakodnevnom životu postavljaju nove istra-živačke izazove koji će omogućiti čvršće spo-znaje o odnosu osobina ličnosti i društvenih mreža kao važnom aspektu današnjice.

Tajana HAŠPERGERMateja LUČIĆ

ODJEL ZA PSIHOLOGIJU

Prema dosadašnjim spoznajama društvenim mrežamaskloniji su introverti kojima je često teže opustiti se iprikazati svoje „stvarno ja“ u izravnim interakcijama

s ljudima, stoga posežu za alternativnimoblicima društvenosti.

Zanimljiva je činjenica da je praćenje statusa i obavijesti koji prijatelji postavljaju na društvene mreže pozitivno

povezano s kapacitetom radnog pamćenja.

91/19 | 06/201452

LOUNGE

ALATI ZA OSOBNI I KORPORATIVNI USPJEH

Neurolingvističko programiranjeNa koji način pokrenuti pozitivnu promje-nu u sebi, svojim kompanijama i u cije-lom društvu te ostvariti uspjeh o kojem maštamo? Stručnjaci i uspješni pojedin-ci, predstavnici businessa, sporta, um-jetnosti i znanosti, govorili su o svojim iskustvima i vlastitim strategijama koje su koristili stvarajući svoj i korporativni uspjeh na konferenciji održanoj u trav-nju. U dva zanimljiva i sadržajem bogata dana, sudionici konferencije upoznali su se s neurolingvističkim programiranjem pri čemu su imali priliku učiti o tome kako razmišljati i komunicirati ukoliko žele po-stići izvrsnost u određenom području ži-vota.

NLPNeurolingvističko programiranje ili NLP jest nov i u mnogočemu revolucionaran pristup ljudskim performansama. Neki ga zovu “umjetnost i znanost postizanja osobne izvr-snosti”, a u literaturi se spominje i kao “zna-nost o onome što uistinu djeluje”. Utemeljili su ga Richard Bandler i John Grinder ranih 70-ih godina u Californiji, SAD. Oni su krenuli od pitanja: “Što je to što čini razliku izme-đu uspješnog i neuspješnog komunikatora, uspješnog i neuspješnog menadžera, terape-uta, trgovca?” Nije ih toliko zanimala teorija, već konkretni rezultati koji se postižu u prak-si. Polazeći od navedenih pitanja Bandler i Grinder počeli su modelirati izvrsnost tada najučinkovitijih komunikatora. NLP se koristi u svim područjima ljudskoga djelovanja, u

politici, menadžmentu, marketingu, prodaji, pregovaranju, psihoterapiji, sportu, obrazo-vanju, a pridonosi osobnom rastu i razvoju.

Set alata i tehnika za izvrsnostPostupkom modeliranja, pod kojim se podra-zumijeva otkrivanje procesa koji se nalazi u osnovi neke vještine, moguće je “preslikati” vještinu u repertoar ponašanja svake osobe slijedeći proces “korak po korak”. Kreiran je tako set alata i tehnika koje svatko može upotrijebiti da bi postigao izvrsnost u različi-tim područjima života. Frank Pucelik, jedan od trojice osnivača neu-rolingvističkog programiranja, na konferenci-ji je intervjuirajući troje gostiju demonstrirao proces modeliranja te pokazao na koji način u kratkom vremenu, pažljivim promatranjem i postavljanjem pravih pitanja možemo na svjetlo dana izvući nesvjesne strategije izvr-snika i učiniti ih dostupne svima koji se u tim vještinama žele usavršiti.

Pa, evo što je otkrio: “Želite li biti vrhunski sportaš, lider ili autor, trebate si postavljati visoke ciljeve koje ćete vizualizirati kao nešto što je već ostvareno. Nakon toga, potrebno je trasirati sebi pod-ciljeve na putu do ostva-renja konačnog cilja. Biti uporan - kod pre-preka i nedaća pronaći inspiraciju i nadah-

nuće da krenete dalje (najčešće u samom zamišljanju cilja ili u prethodnim pozitivnim iskustvima). Nadalje, vrlo je važno pozitivno razmišljati (podsjećati se da to možete, prizi-vati u mislima prethodne uspjehe i zamišljati uspješno ostvarenje cilja) i učiti iz svega što se događa (svaki ‘neuspjeh’ shvatiti kao po-vratnu informaciju). Uz to, trebaju vam biti važni drugi ljudi, bilo da shvaćate da zajedno s njima možete lakše i kvalitetnije ostvariti ciljeve ili da vas inspiriraju kao netko zbog koga i radite to što radite. Naposljetku, svi su sugovornici odmah nakon ostvarenja svog cilja potaknuti zamisliti novi cilj, novo una-prjeđenje kojemu žele povesti sebe i druge.”

Izučavanje ljudske izvrsnosti„Postavljam vještine modeliranja kako bih poučavao ljude koji su dobri u obavljanju po-slova da pomognu drugima da budu jednako dobri ili barem približno dobri kao i oni koji ih uče. Nije bitno o čemu je riječ, to može biti matematika, psihologija ili nešto treće“, rekao je Frank Pucelik. Posebnim postupkom modeliranja izuzetnih pojedinaca kreiran je cijeli niz obrazaca. Svatko tko se želi posvetiti osobnom usavršavanju i postizanju izvrsnosti može izučavati ove obrasce i kroz disciplini-ranu primjenu usavršiti ih do majstorstva. Cilj primjene takvih NLP obrazaca, između ostaloga, jest kreiranje izbora u vlastitom životu. Konferencija je odisala pozitivnim idejama i razmjenom dobre prakse te brzog učenja vještina presudnih za potreban i že-ljeni osobni i društveni uspjeh.

Lidija MARKLJUŠAJ

91/19 | 06/2014 53

Neurolingvističko programiranje ili NLP

jest nov i u mnogočemu revolucionaran pristup

ljudskim performansama.

Postupkom modeliranja, pod kojim se podrazumijeva otkrivanje procesa koji se nalazi u osnovi neke vještine, moguće je “preslikati” vještinu u repertoar ponašanja

svake osobe slijedeći proces “korak po korak”.

LOUNGE

KOLIKO SMO KULTURNO OSVIJEŠTENI?

Kultura kao dio života Kulturu je kao prilično opširan pojam do-sta teško u potpunosti opisati. Gotovo je sve u našem okruženju dio kulture, od običaja i tradicije preko različitih pokre-ta, načina odijevanja, knjiga, predstava, fi lmova…

Kulturna osviještenost mladih Još su nas od djetinjstva učili biti u doticaju s kulturom, a u današnje su nam vrijeme, više no ikad, dostupne mnoge informacije o do-gađajima koji čine kulturnu scenu. U posljed-nje smo vrijeme svjedoci povećanja ponude i njene raznolikosti, no ironično je upravo to što je posjećenost kulturnih događaja gotovo uvijek popraćena manjim brojkama.

Uvjerljivo prvo mjesto drži…Često spominjan i kao sedma umjetnost, fi lm je defi nitivno oblik kulturne ponude kojem su mladi najviše privrženi. Videoteke su nekad prilično dobro radile, no pojavom Interneta taj slučaj se drastično promijenio. Danas je u vrlo kratkom vremenu fi lm besplatno do-stupan, što se u posljednje vrijeme uvelike odražava i na posjećenost kina. Kino ipak nije potpuno izgubilo svoju čar, tim više jer je danas prepuno pogodnosti koje nam pru-žaju gotovo pa savršen doživljaj fi lma, a za školarce i studente dostupni su popusti na kino ulaznice. Hollywoodski fi lmovi svakako su najpopularniji, a od žanrova se zapravo ne može izdvojiti najgledaniji. Nakon fi lma slijede knjige. Broj čitatelja knjiga gotovo je

dvostruko manji od broja gledatelja fi lmova, ali knjige svoje značenje neće izgubiti dok je svijeta. Većina je knjiga dostupna i preko Interneta, no u jednom su složni i mladi i stari - ništa ne može zamijeniti dobru staru knjigu u rukama. Kod mladih najzastupljeniji je žanr znanstvena-fantastika. Djevojke se češće okreću ljubavnim romanima, a mladići su skloniji kriminalističkim ili povijesnim ro-manima. Do zanimljivih činjenica dolazimo analizirajući posjećenost kazališta. Neki ga mladi uopće ne posjećuju, dok ga neki obo-žavaju i dobro su upućeni u ponudu dramske scene. Unatoč prosječnom broju mladih koji vole kazalište, rijetko će se na predstavi po-puniti sva sjedala. Mladi nemaju naviku po-sjećivati kazališta te u većini slučajeva svoj studentski popust iskoriste za posjet kinima. Muzeji su pak mjesta koja su od strane dje-ce u osnovnoškolskim danima bila posjeće-na s vrlo malo ili gotovo nimalo pažnje, a ni s mladima situacija nije puno bolja. Ono pozitivno je što su otvoreni muzeji s nešto suvremenijim pristupom kulturi, a „Noć mu-zeja“, događaj koji se održava svake godine u svim gradovima Hrvatske, noć u kojoj se besplatno može posjetiti sve muzeje tijekom večeri, može se pohvaliti izrazito velikim bro-

jem mladih posjetitelja. U čemu je problem? Kada se zapitamo koji su razlozi loših rezul-tata i kulturne neosviještenosti mladih u Re-publici Hrvatskoj nalažu se 3 razloga: nedo-statak vremena, fi nancijskih sredstava ili pak onaj najjednostavniji - nezainteresiranost za kulturu. Međutim, svatko od nas mogao bi izdvojiti dio slobodnog vremena koji bismo mogli utrošiti na posjet nekog kulturnog do-gađaja ili institucije. Ako pogledamo s fi nan-cijskog aspekta, većina kulturnih institucija ima određene pogodnosti koje nudi svojim posjetiteljima. No, u korak s „modernim“ vremenom i društvom ide činjenica da mladi očito više vole jednostavnije oblike opušta-nja i iskorištavanja slobodnog vremena, po-put izlazaka u klubove i višesatnih ispijanja kava u omiljenim kafi ćima.

Kako se barem malokulturno osvijestiti? Poraditi na sebi u smislu kulturne osviješte-nosti ne predstavlja veliki trud. Najvažnije za svakoga je biti zainteresiran i znatiželjan. Napredovat ćemo i odložimo li naša računala na neko vrijeme te češće čitamo, za početak knjige koje nam se čine zanimljive, a nakon toga i klasike svjetske te hrvatske književno-sti. Pišite i sami svoje priče, zapisujte svoje misli, pretplatite se na časopise. Iskoristite svoju ljubav prema fi lmovima, slušajte razli-čitu vrstu glazbe i iskoristite svaku priliku za putovanje. Kulturno se osvijestite, za bolju komunikaciju, bolju budućnost, bolji život.

Mia MUSULIN

Kulturno se osvijestite, za bolju komunikaciju, bolju

budućnost, bolji život.

No, u korak s „modernim“ vremenom i društvom ide činjenica da mladi očito više vole jednostavnije

oblike opuštanja i iskorištavanja slobodnog vremena, poput izlazaka u klubove i višesatnih ispijanja

kava u omiljenim kafi ćima.

91/19 | 06/201454

LOUNGE

IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ

U potrazi za Hlapićevom GitomČesto nazivana hrvatskim Andersenom, Ivana Brlić-Mažuranić istinski je virtuoz riječi. Zbog originalnosti i svježine koju je unosila u svoje radove danas ponosno stoji rame uz rame najpoznatijim velika-nima dječje književnosti.

Predodređena za nešto višeOd rođenja je Ivana Brlić-Mažuranić imala predispozicije stvoriti nešto novo i obilježiti književnost svojim djelima. Rođena je u Oguli-nu, 18. travnja 1874. godine, u obitelji koja je bila nositelj važnih događaja hrvatskog života. Djed Ivan Mažuranić, hrvatski ban, političar, pjesnik, utkao je u Ivanine priče domoljublje i moral, baka Aleksandra ljepotu i važnost hr-vatskog jezika, a kasnije je suprug Vatroslav Brlić u njene priče, zajedno sa djecom, dodao čistoću i naivnost. Upravo je udaja Ivani Brlić-Mažuranić dodije-lila nove uloge: majčinsku, obiteljsku, umjet-ničku. No, Ivana je uspješno spojila obitelj i karijeru, ona dva aspekta života koji su danas predmet mnogih rasprava.

Književnost u slobodnovrijeme, kasnije karijeraPisanje je Ivana zavoljela još u mladosti pišu-ći dnevnik, ostavljajući svoje misli na papiru.

Nakon udaje, koju su zagovarali njeni roditelji, počela je pisati pisma majci. Njen život, prožet novim ulogama, donio je i nove teme koje su ju zaokupljale, odgoj djece, jelovnici, moda, novčani problemi i sl. Posvećena dužnostima koje donosi brak i život, književnosti se bavila tek u slobodno vrijeme, onaj tisućiti dio vre-mena koji nije bio dovoljan za zatomiti želju za riječima. Prva tiskana izdanja nastala su iz čiste dužno-sti, to su bile priče i pjesme koje je pisala za svoje četvero djece, stoga se danas postavlja pitanje kakav bi bio njen opus da život nije do-nio obiteljske dužnosti te gdje bi bila granica njena stvaralaštva da je svoj književni nagon mogla u potpunosti pustiti na slobodu. U potrazi za Hlapićevom GitomPravu pozornost književne publike skreće 1913. godine romanom za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića. U toj napetoj priči siro-mašni šegrt Hlapić traži izgubljenu kćer svoga gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode.

Njenim najvećim postignućem kritičari sma-traju zbirku pripovijetki Priče iz davnina, objavljenu 1916. godine. Tim je djelom Ivana Brlić-Mažuranić zaslužila još jedan nadimak, hrvatski Tolkien, jer je djelo prožeto mitološ-kim mudrostima običnog svijeta koji su inspiri-rani drevnom, slavenskom mitologijom. No, nosila je Ivana veliki teret u sebi. Život u Brodu na Savi, danas Slavonski Brod, donio je čežnju za intelektualnim Zagrebom, donio je depresiju, donio je neku turobnost koja je gasila Ivanine književne nagone i čežnju za umjetnošću.

Nažalost, 1938. godine hrvatska književna fronta izgubila je još jedno veliko ime. Ivana Brlić-Mažuranić preminula je u Zagrebu, sama u svojoj čežnji. Književnica koja je osvojila brojna priznanja, nominirana dva puta za No-

belovu nagradu, nije imala više snage biti dio tadašnjeg doba gdje je život žene bio odre-đen društvenim i obiteljskim normama. Ivana je bila duh, imala je vatru stvaralaštva, oluju imaginacije i ljubav prema pisanoj riječi.

Tko je danas Ivana Brlić-Mažuranić? Na neki način ostala je enigma. Danas ju je nemogu-će pronaći, ali brojni drugi autori su krenuli u potragu za Gitom, našom Ivanom i pokušali otkriti dio njene osobnosti. Ono što možemo zaključiti, Gita je bila izgubljena u tadašnjem svijetu, jer, nije lako biti žena pisac. Ivana je imala snagu stvaralaštva i danas ta snaga, jednako kao i književnica koja ju je posjedo-vala, budi poštovanje. “Kad si sretan, i sun-ce za tobom žuri.“ A Ivana je bila najsretnija kada je pisala.

Nikolina BUJDO

91/19 | 06/2014 55

Od rođenja jeIvana Brlić-Mažuranićimala predispozicijestvoriti nešto novo i obilježiti književnost

svojim djelima.

Ivana je bila duh, imala je vatru stvaralaštva, olujuimaginacije i ljubav prema pisanoj riječi.

LOUNGE

3D PRINTING REVOLUCIJA

Društvene implikacijeKada su 3D printeri bili prvi puta pred-stavljeni, od njih je najveće koristi oče-kivala NASA za implementaciju ideja o printanju hrane u svemiru i izgradnji svemirskih postaja. Ipak, 3D printeri pro-našli su svoje mjesto i u svakodnevnoj upotrebi te se sve više koriste za različite komercijalne i nekomercijalne svrhe.

3D printeri hrane3D printeri hrane sve su popularniji oblik 3D printera. Trenutno cijene modela dostižu i visokih 50 tisuća kuna te su namijenjeni pr-venstveno slastičarima i restoranima koji ove printere mogu koristiti za maštovito obliko-vanje hrane koju bi bilo veoma teško tako oblikovati ručno. Ipak, pretpostavlja se da će brzi razvoj tehnologije omogućiti i puno jef-tinije 3D printere hrane za kućnu upotrebu. Utjecaj na proizvodnju i potrošačeVelika prednost 3D printera je mogućnost kastomizacije svakog proizvoda uz minimal-ne troškove i vrijeme potrebno za izradu takvog proizvoda. 3D printeri predstavljaju konkurentsku prednost za poduzeća koja po-

moću njih mogu kvalitetno odgovoriti na sve veće zahtjeve potrošača. Očekuje se da će razvojem tehnologije 3D printanja potrošači sve više zahtijevati unikatne proizvode. Bitno je naglasiti i mogućnost potrošača da sami

isprintaju određene proizvode u svom domu te na taj način smanje potražnju za različi-tim proizvodima, što uvelike može utjecati na zarade proizvođača. Kod distribucije proi-zvoda također se događaju velike promjene. Razvojem 3D printanja proizvodi se lokalno printaju i distribuiraju. Proizvođači više ne ovise o radnoj snazi koja pristaje raditi uz niske nadnice, već proizvode printaju lokalno uz minimalne troškove i vrijeme dostave do lokalnih potrošača. Budući da 3D printanje još uvijek ima mnogo mana i limitirano je na određene proizvode, tek rijetka poduze-ća koriste ovakav novi model distribucijskog lanca, no za očekivati je zaokret proizvođača u tom smjeru u nadolazećim godinama.

Revolucija u zdravstvuOd 3D printanja možda najveće koristi tre-nutno ima zdravstvo. 3D printanje ortoped-skih implantanata donijelo je veliki zaokret u brzini, kvaliteti i dostupnosti ortopedskih implantanata. U narednim se godinama oče-kuje veliki pad cijene implantanata, što će doprinijeti kvaliteti života osoba kojima su isti potrebni. Veliki napredak stvara se i u području 3D printanja organa. Proteklih su godina uspješno isprintani organi poput uha, jetre i bubrega, a u daljnjoj se budućnosti očekuje mogućnost printanja velike većine organa.

91/19 | 06/201456

3D printeri predstavljaju konkurentsku prednost za podu-zeća koja mogu pomoću njih kvalitetno odgovoriti na sve

veće zahtjeve potrošača za kastomizacijom proizvoda.

O činjenici da 3D printeri okupiraju umove mnogihinovatora i vizionara najbolje govori podatak o velikom

broju novih startupova inspiriranih 3D printerima.

LOUNGE

3D poduzetništvoO činjenici da 3D printeri okupiraju umove mnogih inovatora i vizionara najbolje govori podatak o velikom broju novih startupova in-spiriranih 3D printerima. Uz stvaranje novih inovativnih 3D printera koji printaju različite stvari, poduzetničke su ideje usmjerene i na same proizvode koji se na takav način mogu kreirati. 3D printeri otvaraju velike mogućno-sti i u socijalnom poduzetništvu pri rješava-nju određenih socijalnih pitanja. Primjerice, na 1 se 3D printer mogu spojiti različite oso-be te isprintati stvari koje su im potrebne, a lokalna zajednica može ustupiti materijale i nacrte za printanje. U zemljama trećeg svijeta 3D printeri mije-njaju sadašnjost i daju nadu lokalnom sta-novništvu. Omogućili su jedinstveni oblik suradnje bogatih i siromašnih zemalja, dizaj-neri i inženjeri iz bogatih zemalja rade nacrte i forme za printanje koje se onda koriste u printanju proizvoda u siromašnim zemljama. Proizvodi se koriste u poljoprivredi, izgradnji kuća, obrazovanju, itd. Novije studije pred-lažu upotrebu 3D printera u printanju kuća, odnosno dijelova za izgradnju montažnih kuća koje bi pružile krov nad glavom svim stanovnicima siromašnih zemalja.

Moda oblikovana 3D printerimaSvoje su mjesto 3D printeri pronašli i u modnoj industriji. Odjeća i obuća isprintana pomoću 3D printera još uvijek nije postala trend i tek je u eksperimentalnoj fazi, no pretpostavlja se da će u određenom trenutku u budućnosti odjeća i obuća isprintana po-moću 3D printera postati apsolutni hit.

Moderna umjetnostVeliko oduševljenje 3D printerima izrazili su i umjetnici koji ih koriste u svrhu printanja unikatnih kipova i skulptura te za printanje različitih 3D umjetničkih modela. Moderna umjetnost pojavom 3D printera doživjela je potpuni preobražaj te uvela nove inovativne metode u oblikovanje umjetničkih djela. Bu-dućnost moderne umjetnosti bit će obilježe-na 3D printerima, a vrijeme će pokazati do kuda seže kreativnost umjetnika.

Ono što je u ovom području svakako bitno istaknuti jesu velike mogućnosti 3D printera u području arhitekture, za printanje 3D ma-keta i modela građevina budućnosti.

Budućnost 3D printanjaZdravstvo, građevina, modna, automobilska i prehrambena industrija samo su neki od sek-tora koje će obilježiti 3D printeri. Njihova će upotreba zasigurno promijeniti društvo. 3D printeri donose brojne prednosti za poduze-ća, ali njihovom upotrebom u kućanstvima i brojne prijetnje za uspjeh poslovanja. Bitno je naglasiti da uz brojne prednosti, 3D prin-teri donose i brojne opasnosti. Iz opasnost se najviše ističe printanje oružja te korištenje printera u razne neetične svrhe, kao i upotre-

ba opasnih materijala za printanje. Također, očekuje se veliki gubitak radnih mjesta na kojima su trenutno zaposlene socijalno ugro-žene skupine, što može dovesti do nemira i širenja siromaštva.

Ipak, vrijeme će pokazati hoće li 3D printeri donijeti čovječanstvu više pozitivnih ili nega-tivnih stvari.

Andrej HANZIR

91/19 | 06/2014 57

Zdravstvo, građevina, modna, automobilska iprehrambena industrija samo su neki od sektora

koje će obilježiti 3D printeri.

U zemljama trećeg svijeta 3D printeri mijenjaju sadašnjost i daju nadu lokalnom stanovništvu.

LOUNGE

91/19 | 06/201458

IZ SVIJETA KNJIGE

Pročitajmo… Živjeti jednostavnije,,Ono što je lako, ispravno je. Započni ispravno i bit će lako. Nastavi lako i bit će ispravno. Ispravan put do lakoga pronaći ćeš ako zaboraviš ispravan put i ako za-boraviš da je lagan.’’ Dschuang-Tsu

“Živjeti jednostavnije” djelo je njemačkih autora Werner Tiki Küstenmachera i prof. dr. Lothar J. Seiwerta, a govori o umijeću uprav-ljanja životom i sposobnosti da sretni te is-punjeni iscrpite sav potencijal života. Djelo jasno poručuje da je pojednostavljenje pra-oblik jednostavnog postojanja. Metoda po-jednostavljenja može se prikazati piramidom podijeljenom na 7 stupnjeva. Na 1. su stup-nju dostupni savjeti kako uspješno izgraditi kvalitetno okruženje ili radno mjesto pomo-ću metode praznog stola te kako pobijediti zaboravnost. Za pojednostavljivanje fi nanci-ja autori navode 2. stupanj piramide. Daju savjete o izlasku iz ponora prezaduženosti te konačnom stvaranju vlastitog pogleda na bogatstvo. Glavna misao 3. stupnja piramide je organizacija vremena. Čovjek svakodnev-

no na raspolaganju ima 24 sata, a na nje-mu je koliko će ih kvalitetno iskoristiti. Kao najzanimljiviji dio tog stupnja autori navode upravo onaj koji govori o dosljednom ‘’ne’’. 4.

stupanj ističe da se često osvrćemo na svoje tijelo tek kad nešto nije u redu s njim, govori o važnosti tjelovježbe i donosi savjete o pra-vilnoj prehrani te načinu na koji je moguće ostvariti suživot tijela i duha. Pomoću savjeta s 5. stupnja poboljšajte odnos sa svojim bli-žnjima. To će vam omogućiti da vidite i ono što će biti kad vas više ne bude, oslobodite

se osjećaja ljutnje, prihvatite stvarnost takvu kakva jest. 6. stupanj ističe važnost dobrog odnosa s partnerom s kojim uvijek iznova morate razvijati svoj odnos, a važno je i zna-ti razdvojiti privatni od poslovnog života. Na najvišem, 7. stupnju dostupni su savjeti o pojednostavljenju samoga sebe, otkrivanju životnog cilja, razvijanju snage i rastereće-nju savjesti te se postavlja mali eneagram-ski test. Na kraju putovanja utvrdit ćete da u unutrašnjosti prostorije vlada potpuna jednostavnost, ali prostor nije prazan, već ispunjen vašom nezamjenjivom osobnošću. U njemu nećete sresti samo sebe, a kada izađete iz tog prostora doživjet ćete preo-brazbu. Sve se temelji na jednostavnom na-čelu: manje je više. Ne udvostručujte, nego prepolovite, ne gomilajte, nego raščistite, ne stvarajte napetost, nego se pobrinite za opu-šteno ozračje, ne ubrzavajte nego usporavaj-te i tako postupajte svaki dan.

Psihologija burze„Ono malo što znam o gospodarstvu i fi -nancijama nisam naučio na sveučilištima ili iz stručnih knjiga, nego u džungli.“ An-dré Kostolany

Glavna misao djela André Kostolanyja, profe-sionalca sa 70 godišnjim iskustvom na burzi, ljudska je dimenzija, čimbenik koji je često pokretač burzovnih kretanja. Autor nam na duhovit način približava tu činjenicu jer što je prije postanemo svjesni, bit ćemo uspješniji. Djelo se sastoji od predgovora, uvodnog pre-davanja, 12 predavanja i završnog kolokvija. Za autora je burza ne samo područje dje-lovanja, već objekt proučavanja. ‘’Psihlogija

burze’’ stoga nije udžbenik, već priča koja kaže ne poučavam, pripovijedam. U uvod-nom dijelu autor upoznaje samoga sebe te ističe važnost inspiracije i iskustva. Zatim svu pažnju posvećuje ljudskoj fascinaciji novcem, opisuje ljude kojima je novac poput vode, što je više piju, bivaju žedniji. Opisuje vrlo jasne primjere koji nas mogu naučiti kako ljudi razmišljaju i djeluju te na taj nam način pomoći u našem razmišljanju i djelovanju. U zadnja 3 poglavlja autor objašnjava što je to praznovjerje, fetišizam i ovisnost o igri te situaciju u kojoj nijedna burza na svijetu ne

sliči drugoj. Kostolany danas, u 85-toj godini života, za sebe kaže da je uspješno ostvario jedinu ambiciju koju je imao, postići mate-rijalnu i individualnu neovisnost. Kao čar starosti ističe poseban dar, vožnju u prvom razredu pariške podzemne željeznice od 9 do 17 sati s kartom za drugi razred, pogodnost dostupnu parižanima starijim od 80 godina.

Mia MUSULIN

Na kraju putovanja utvrdit ćete da u unutrašnjosti

prostorije vlada potpuna jednostavnost, ali

prostor nije prazan, već ispunjen vašom

nezamjenjivom osobnošću.

Za autora je burza ne samo područje djelovanja, već

objekt proučavanja.

LOUNGE

KOLUMNA OSOBNI RAZVOJ

Stvaranje dobrog dojma – halo efektPostavlja se pitanje zašto oni s većim spo-sobnostima u svom poslu ne postižu veći uspjeh. Jedan od razloga je nedostatak pozitivnog imidža, koji se gradi komuni-kacijom, a ona može predstavljati grani-cu između uspjeha i neuspjeha. Zato se osobe sve više orijentiraju na svoj izgled i vladanje komunikacijom, odnosno na stvaranje dobrog dojma koji se počinje oblikovati prvim susretom – fenomen halo efekta.

Važnost prvog dojmaNajmanje vrijeme za stvaranje logičke men-talne slike o osobi je samo tri sekunde nakon prvog susreta, dok kompletnu sliku o njoj stvaramo u sedam sekundi. Naravno, ta se slika daljnjom komunikacijom razvija.

Okolinu prvenstveno spoznajemo automat-ski, bez razmišljanja, a kasnije kontrolira-nim mišljenjem stvaramo cjelokupni dojam. Komunikacija koja prethodi istinskoj, ona neverbalna, upravo je početak stvaranja dojma. Takav način percipiranja i komunika-

cije ocjenjivačke je prirode, odnosno opre-djeljujemo se hoćemo li osobu doživjeti kao pozitivnu ili negativnu. Na temelju pojedinih osobina stječemo cjelokupni dojam o osobi.

Ako je osoba nasmijana, pridodajemo joj ostale pozitivne osobine poput simpatičnosti ili velikodušnosti. No, proces može biti i obr-nut. Generalno mišljenje možemo primijeniti i na pojedine osobine, primjerice nalaže se dojam da su lijepi, simpatični i komunikativ-ni ljudi uspješne i dobre osobe. Iako svatko od nas ima svoju osobnu jednadžbu kojom ocjenjuje osobe, fenomen „lijepo je dobro“ postao je globalni stereotip.

„Hvatači pažnje“Pojam „hvatača pažnje“ podrazumijeva ele-mente tj. osobine koje su istaknute i upe-čatljive u našem ponašanju. Pritom nega-tivne osobine nastojimo ukloniti ili prikriti, primjerice prenaglašenu gestikulaciju, dok pozitivne osobine ističemo. Pod njih možemo ubrojiti nastup, držanje, stav, odjeću, modne dodatke, makeup ili pak parfem. Pozitivne osobine potrebno je istaknuti na ispravan način da u poslovnoj sferi ne bismo ostav-ljali dojam da više vremena ulažemo u svoj izgled, nego u posao. Ukoliko je pak osoba izložena javnosti, ona ne ostavlja samo prvi dojam o sebi, već se isti na neki način poop-ćava s organizacijom u kojoj osoba djeluje.

Dobar dojam u par korakaU poslovnoj sferi najvažnije je ostaviti ozbi-ljan dojam. Prvobitno se potrebno osvrnuti na vladanje neverbalnom komunikacijom. Ono najuočljivije svakako je odjeća. Strogo formalni ili pak casual dress code? Klasično i jednostavno – recept koji je univerzalan i primjenjiv u svim situacijama. Rukovanje je oblik pozdrava kojim započinjemo i završa-

vamo razgovor. Trebali bismo voditi računa da je stisak ruke umjereno čvrst i odvažan. Preporučuje se nadasve uspravan položaj tijela, iz kojeg proizlaze zainteresiranost i energičnost. Tijekom razgovora sugovornika je važno gledati u oči jer izbjegavanje po-gleda simbolizira sramežljivost ili nekomuni-kativnost te poštovati formalnu udaljenost od 120 do 350 centimetara, koja predstavlja zonu poslovne komunikacije. Svakako treba izbjeći razgovorni stil kakvim se služimo u slobodnim situacijama te paziti na intenzitet i brzinu govora. Iako želimo ostaviti dojam ozbiljne osobe, umjereni smiješak može po-slati samo pozitivnu poruku.

Ukoliko se po prvi puta susrećemo s potenci-jalnim poslodavcima, važno je informirati se o specifi čnostima organizacije, načinu rada te o vodstvu. Ono što se u velikoj mjeri sma-tra nepoštivanjem je kašnjenje, stoga ga je svakako potrebno izbjegavati. Sve u svemu, komunikacija u poslovnoj sferi označava bi-tan dio poslovanja te je bitan čimbenik doj-ma o pojedincima i organizaciji.

Halo efekt pojava je shvaćena kao prva ocje-na i fundament za stvaranje cjelokupnog dojma. Nastojimo projicirati dobar osobni imidž kako bismo dobili pozitivan feedback. Potrebno je uskladiti svoj izgled i ponašanje sa situacijom. Odijelo ne čini čovjeka, no ša-lje poruku o njemu, kao što govor pokazuje koje su njegove kvalitete. Jer ipak, komuni-kacija i izgled naš su osobni marketing.

Kristina TRAMPUŠ

91/19 | 06/2014 59

Već u prvih sedamsekundi kontakta sosobom počinjemostvarati sliku o njoj.

Komunikacija koja prethodi istinskoj, ona neverbalna,

upravo je početakstvaranja dojma.