Kretanje brodova | Posade | Hilton Imperial Dubrovnik | Dubrovnik Airline

bulletinAtlant STUDENI 2008.

ISSN 1332-4594 broj: 22

DODJELA STATUE I PJESME

„DOBRO MORE“

Manager godinekap. Ante Jerković

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

Predsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing.; HRVOJE VOJKOVIĆ, dipl. iur. i GORAN ŽAGAR, ing.

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

kap. ANTE JERKOVIĆpredsjednik Uprave

kap. VLAHO LONZAčlan Uprave

za komercijalne poslove

kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ član Uprave

za rukovođenje brodovima

mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJAčlan Uprave

za financijske poslove

IVICA ŠURKOVIĆ, dipl. iur.član Uprave

za pravne poslove

Evo nas pred još jednim blagdanom sv. Nikole, vjekovnog zaštitnika mornara i putnika, kada, već po tra-diciji, izlazi „zimski“ broj ATLANT bulletina, našeg zajedničkog glasila koji je dosadašnjim izlaženjem i po-lučenim komentarima nedvojbeno postao prihvaćeno sredstvo našeg informiranja i komuniciranja s dioni-čarima, pomorcima i svima koji žele znati objektivno stanje u Atlantskoj plovidbi i sve što se događa u njoj i u vezi s njom.

Ovo su ujedno i dani pred završetak jedne poslovne godine pa je vrijeme da se, premda u najkraćim mogućim crtama, osvrnemo na godinu koja je na isteku i upozorimo na onu pred nama. To je u sadašnjem trenutku izuzetno nezahvalan posao jer se daje u uvjetima krajnje pomiješanih osje-ćaja. Naime, s jedne strane prisutan je ponos i neskriveno zadovoljstvo što završava jedna neusporedivo uspješna godina – bolje rečeno naju-spješnija godina od osnutka Atlant-ske plovidbe – a s druge strane oz-biljna zabrinutost zbog duboke krize na globalnom tržištu, koja se, začeta i razbuktana najprije na financij-skom tržištu, praktički preko noći

prelila i na pomorsko tržište, a nešto kasnije i na ostala tržišta gdje nitko nije i ne može ostati pošteđen.

Stoga su bilo kakve prognoze za iduću godinu (ili čak godine) gotovo nemoguće. Već je sada očito da je pred nama dugo vrijeme borbe za održanje i opstanak. Pred nama je vrijeme – ne straha, nego najvećeg mogućeg opreza, ne beznađa, nego čvrste vjere u svoje snage i moguć-nosti što smo do sada već dosta puta pokazali. Pred nama je vrijeme zbijanja redova i ponovnog dokazi-vanja da se samo radom i pameću te poštenim poslovnim pristupom tržištu, a ne špekulacijama i meše-tarenjem, može uspjeti. To je ujedno i vrijeme ozbiljne ljutnje na sve one koji nemaju takve stavove i koji su do svega ovoga i doveli. Ovo je doba srdžbe i zato što kriza nije izazvana slabostima i lošim rezultatima realne svjetske ekonomije, već, uglavnom, ljudskom pohlepom i nemoralom zbog čega će, nakon oporavka do kojeg neminovno morati doći, biti potrebno, uz pooštrenu kontrolu i regulativu, potpuno redefinirati ključne vrijednosti i obrasce pona-šanja te postaviti i održavati nove

etičke i moralne standarde u svim sferama društva.

No, vratimo se u naše svečarske dane i stvarnost. Dolazi nam Sv. Nikola, dan sveca čijoj su se pomoći kao stoljetnom zaštitniku utjecale i još se utječu generacije pomoraca, često nalazeći utjehu i spas u njego-vom svetom zagovoru. Time je ovaj sjedobradi starac zavrijedio da nje-gov dan bude i Dan pomoraca. Zato i ovom prigodom upućujem svim pomorcima, aktivnim i umirovlje-nim, kao i svim štovateljima mora, iskrene čestitke i najljepše želje, vje-rujući da će uz njegov sveti blago-slov i zagovor svi naši brodovi sretno broditi, a pomorci se sigurno vraćati rodnim obalama i svojim obiteljima.

Dan sv. Nikole ima za Dubrovnik još jedno posebno značenje. Zla kob, zločinačka mašta i čudovišne aspi-racije htjeli su da Dubrovnik, grad pomoraca, upravo na Sv. Nikolu najžešće i bestijalno napadnu agre-sori s istoka. No, legendarnom hra-brošću dubrovačkih i inih hrvatskih branitelja Grad je obranjen, nažalost uz velike ljudske i materijalne žrtve. Stoga se s pijetetom i poštovanjem

Poštovani dioničari, dragi pomorci, djelatnici i svi prijatelji Atlantske plovidbe!

2

sjetimo svih onih koji su za sveti cilj obrane domovine i Dubrovnika dali svoje živote, izražavajući im vječitu zahvalnost i slavu.

Pred nama su također i sveti dani Božića kada poklonimo obdaruje-mo svoje najbliže. Za tu prigodu Atlantska plovidba je sebi i svome Gradu poklonila najljepši mogući dar – novoizgrađeni brod, brod blizanac nedavno preuzetom „Zagrebu“, naj-veći brod u floti Atlantske plovidbe – m/b Miho Pracat! I u simbolici imena očituje se naše poštovanje prema mnogostoljetnoj dubrovačkoj pomorskoj tradiciji kao i čvrsta veza-nost Dubrovnika i Atlantske plovid-be kao oslonca i simbola gospodarske moći Grada.

U takvoj svečarskoj atmosferi svima – a posebno našim pomorcima koji nisu s nama i kojima će biti uskraćen užitak da slušaju oplemenjujući zvuk dubrovačkih zvona u svetoj božićnoj noći – želim blagoslovljen i veseo Božić te sretnu u uspješnu Novu 2009. godinu!

kap. ANTE JERKOVIĆ, predsjednik Uprave

kap. Ante Jerković na dodjeli nagrade Manager godine za 2008.

3

4

DODJELA STATUE I PJESME

Slijedom

dvadesetdvogodišnje

prakse, od 1985.

godine, a sukladno

odredbama Pravilnika

o ustanovljenju i

dodjeli javnih priznanja

Atlantske plovidbe d.d.

prigodom obilježavanja

njezina osnutka (15.

prosinca), dodijelit će

se našim pomorcima

i zaposlenicima u

Kopnenim službama

statua „Dobro more“

(rad sada već preminulog

akademskog kipara

Koste Angelli Radovanija)

s istoimenom pjesmom

dubrovačkog akademika

i književnika Luka

Paljetka, kao znak

posebnog priznanja za

30 godina predanog

i ustrajnog rada u

Atlantskoj plovidbi d.d.

„DOBRO MORE“KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA

4

Ovogodišnji su dobitnici:

Vlaho Andreuzzi, 2. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.10.1976. godine u svojstvu kadeta.14.11.1977. godine odlazi u Višu pomorsku školu i na odsluženje vojnog roka. Vraća se 01.04.1978. godine te plovi u svojstvu 3. časnika palube. 09.01.1979. godine je raskinuo radni odnos zbog nastavka školovanja. Vratio se 15.04.1980. godine te plovi u svojstvu 3. i 2. časnika palube. Trenutno iskrcan sa m/b Pelješac i koristi godišnji odmor.

Marinko Barčot, brodski mehaničar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 19.07.1978. godine u svojstvu brodskog mehaničara. 28.09.2008. godine iskrcan je s m/b Orsula i koristi godišnji odmor.

Milan Bokšić, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 05.06.1976. godine u svojstvu mladića palube. 21.08.1981. godine raskinut radni odnos. Vratio se 12.04.1982. godine te plovio u svojstvu mornara i kormilara. 04.12.2002.godine unaprijeđen u zvanje vođa palube. Ukrcan 22.10.2008. godine na m/b Zagreb.

Ante Burić, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 02.08.1978. godine u svojstvu 2. kuhar. Od 13.08.1979. godine radi kao glavni kuhar. Ukrcan 19.09.2008. godine na m/b Sveti Nikola I.

Jozo Crnogorac, brodski električar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 07.06.1978. godine u svojstvu čistača. Tijekom rada unaprijeđen u zvanje KV električar te brodskog električara. 21.08.2008. godine ukrcan na m/b Sveti Nikola I.

Ante Crnčević, konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 27.10.1978. godine u svojstvu mladića palube. Od 02.04.1979. godine radi na poslovima konobara. 23.10.2008. godine ukrcan na m/b Zagreb.

Pero Hađija, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 14.04.1977. godine u svojstvu mladića palube, mornara i kormilara. 31.07.1980. godine raskida radni odnos. Ponovno se vraća 22.03.1982. godine i plovi u svojstvu kormilara. 02.04.2005. godine unaprijeđen u zvanje vođa palube. 19.10.2008. godine iskrcan sa m/b Pelješac i koristi godišnji odmor.

Hrvoje Hure, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 10.08.1977. godine u svojstvu kadeta. 27.01.1979. godine raskinut radni odnos zbog odsluženja vojnog roka. Vratio se 20.03.1980. godine te plovio u svojstvu 3, 2. i 1. časnika palube a 18.09.2000. godine unaprijeđen u svojstvu zapovjednika. Ukrcan 23.09.2008. godine na m/b Orsula.

Ivo Kesovija, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.03.1976. godine u svojstvu mladića palube. 10.03.1977. godine raskinut radni odnos zbog odsluženja vojnog roka. Vratio se 06.06.1978. godine te plovio u svojstvu mornara i kormilara. 09.08.1996. godine unaprijeđen u zvanje vođa palube. Ukrcan 26.08.2008. godine na m/b Libertas.

Pavo Kraljević, upravitelj stroja V.O.P. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 07.06.1978. godine u svojstvu vježbenika stroja,3., 2. i 1. časnika stroja. 01.10.2006. godine unaprijeđen je na poslove upravitelja stroja do 3000 KW. Iskrcan sa m/b Šipan i koristi godišnji odmor.

5

DOBITNICI NOVČANIH JUBILARNIH NAGRADAPravilnikom o radu Atlantske plovidbe d.d. određeno je da radnici i pomorci dobivaju novčane nagrade za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada u Društvu.

„DOBRO MORE“KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA

5

10 godina1. Josip Cetinić 2. Rade Gvozden3. Živko Kljusurić4. Nikša Lončarić5. Nikola Mihajlović6. Nikola Napica7. Damir Obradović

15 godina1 Marko Cetinić2 Zdravko Galov3. Junuz Hadžović 4. Boris Hrtica.5. Ivica Jeljenić 6. Pero Kulaš7. Božidar Milić8. Stjepan Popović9. Slavko Šarić

20 godina1. Pero Bogdanović2. Gjusti Jerinić3. Zdravko Paić4. Luko Pavličević

25 godina1. Marko Belin2. Ivica Bušlje3. Ivan Čokljat4. Lujo Dabelić5. Ðurica Gustin6. Boris Lončarica7. Ivo Lopižić8. Vicko Puhjera9. Mato Radoje10.Drago Skočajić 11.Igor Stražičić12. Željana Vlašić13.Vlatko Veraja

30 godina1. Vlaho Andreuzzi2. Marinko Barčot 3. Ante Burić4. Milan Bokšić5. Jozo Crnogorac6. Ante Crnčević 7. Pero Hađija8. Hrvoje Hure9. Mladen Mileusnić10. Tonći Miloslavić11.Ivo Kesovija12. Pavo Kraljević13.Niko Matković14.Vladimir Pipus15.Darko Prvan16.Ante Rabušić17.Viktor Selecki18.Boško Šarić

35 godina1. Pavo Bašica2. Božo Delalija3. Baldo Dender4. Pero Gverović5. Ivo Matović6. Blago Milašević7. Petar Puhjera8. Marija Tošić 9. Ismo Zubović

40.godina1. Ante Jerković

Niko Matković, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 25.09.1978. godine u svojstvu mladića palube, mornara i kormilara. 13.08.2001. godine unaprijeđen u zvanje vođa palube. 15.09.2008. godine iskrcan sa m/b Koločep i koristi godišnji odmor.

Mladen Mileusnić, čuvar-vratar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 25.04.1977. godine u svojstvu čistača. 19.06.1978. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 30.08.1979. godine te plovi u svojstvu čistaća i mornara sve do ozljede na radu. Od 01.09.1992. godine obnaša poslove u Općem odjelu čuvar-vratar.

Tonći Miloslavić,voditelj službe dionica. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 05.09.1973. godine u svojstvu vježbenika palube. 30.11.1976. godine odlazi u Višu pomorku školu. Vraća se 26.12.1977. godine i plovi u svojstvu 3. i 2. časnika palube. 26.01.1979. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Od 31.10.1980. plovi u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube.Od 01.01.1996. godine radi u Općem odjelu kao voditelj službe dionica. Uz rad završio Menadžment u pomorstvu. Vladimir Pipus, brodski električar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 24.08.1978. godine u svojstvu brodskog električara. Ukrcan 21.10.2008. godine na m/b Zagreb.

Darko Prvan, 2. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 10.06.1977. u svojstvu kadeta. 12.11.1978. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 28.01.1980. godine te plovi u svojstvu 3. i 2. časnika palube. 05.07.2008. godine iskrcan sa m/b Mljet i koristi godišnji odmor.

Ante Rabušić, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 07.06.1978. godine u svojstvu mladića palube. 05.01.1980. godine raskinut radni odnos. Vraća se 09.06.1980. godine te plovi u svojstvu čistaća,mornara i 2. kuhara. 27.06.1993. godine unaprijeđen u zvanje glavni kuhar. Ukrcan 28.09.2008. godine na m/b Pelješac.

Viktor Selecki, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 10.07.1975. godine u svojstvu kadeta. 20.09.1976. godine odlazi u Višu pomorsku školu. Vraća se 17.01.1979. godine te plovi u svojstvu 3. i 2. časnika palube. 06.04.1981. godine raskinut radni odnos zbog odsluženja vojnog roka. Vratio se 01.04.1982. te plovio u svojstvu 2. i 1. časnika palube a od 18.08.2002. godine u svojstvu zapovjednika. Koristi godišnji odmor.

Boško Šarić, kormilar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 23.07.1978. godine u svojstvu mornara. Od 07.01.1980. godine radi na poslovima kormilara. 23.04.2008. godine iskrcan sa m/b Atlant Frauke i koristi godišnji odmor.

6

PROBLEMI KADROVAkap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ, dipl.ing., član Uprave za rukovođenje brodovima

KADROVI U POMORSTVU

U iskazu Uprave o politici Društva izričito je istaknut cilj održanja neovi-snog položaja Atlantske plovidbe d.d. na tržištima rasutih i teških tereta primjenom visokih normi kvalitetnog upravljanja (Quality Management) u kojima će aktivno sudjelovati svi za-posleni kako na brodovima tako i na kopnu uz stalno poboljšanje stručno-sti i efikasnosti.

Uspješna kadrovska politika u svim djelatnostima presudna je za uku-pne rezultate svake tvrtke pa tako i brodarske. Za kadrovsku politiku u hrvatskom brodarstvu, a posebno u Dubrovniku, mnoge su se okolnosti promijenile u zadnjih 15-ak godina: od poboljšanja standarda na kopnu, demografske stagnacije, novog susta-va odgoja i obrazovanja, relativizacije društvenih i ljudskih životnih ciljeva, pomanjkanja kulture rada kod dijela zaposlenika, utjecaja pritiska “malog mjesta” i sl.

Za današnje kvalitetno upravljanje brodovima potrebno je dostatno re-sursa za izbor i plaće odgovarajućih pomorskih kadrova, permanentna obuka na brodu i kopnu te redovita provjera. Poteškoće koje se javljaju u osiguranju kvalitetnog časničkog kadra Atlantske plovidbe slične su onima u svijetu iako cca 15.000 hrvatskih časnika plove na stranim brodovima, a samo oko 1.000 na bro-dovima hrvatskih brodara.

SVIJET

Za bolji uvid u problematiku kadrova u pomorstvu naznačit ćemo osnovne podatke. Početkom 2007. godine svjetska flota imala je milijardu dwt tona. Razvijene zemlje su od toga imale 66%, zemlje u razvoju 31%

i zemlje u tranziciji 3%. Prosječna starost brodova bila je otprilike 12 godina.U razmatranju stanja opskrbe kadro-vima za sljedeće razdoblje do 2012. godine važne su činjenice da ove godine (2008.) ima u svijetu 53.312 brodova te se povećanjem za nove narudžbe i smanjenjem za rezališta dolazi do broja od 62.550 brodova na koncu 2012. godine. Od toga je 9.140 bulkera.Procjenjuje se da u svjetskoj trgovač-koj floti 2008. godine plovi po prilici 500.000 časnika. Ovaj broj je veći za 24% u odnosu nas 1990. godinu od-nosno 7% u odnosu na 2005. godinu.Glavna područja iz kojih dolaze ča-snici (a izraženo u približnim postot-cima) jesu Daleki Istok 35%, zemlje Istočne Europe 20%, zemlje Zapadne Europe cca 15% i ostale zemlje 30%.Najviše časnika u 2008., dakako otprilike, dolazi iz sljedećih zemalja: Kina 52.000, Filipini 50.000, Ukra-jina 35.000, Turska 32.500, Indija 31.000, Južna Koreja 23.000, Rusija 23.000, Grčka 17.000, Hrvatska 16.000 itd. Najveće proporcionalno povećanje ča-snika od 1990. godine bilo je iz Istoč-ne Europe. Nakon dužeg razdoblja smanjenja časnika iz zemalja Zapadne Europe izgleda da ponovno dolazi do njihovog povećanja.

U 2005. godini nedostajalo je oko 10.000 časnika. Po procjenama refe-rentnih organizacija i/ili konzultant-skih tvrtki o manjku pomoraca za

razdoblje 2008. – 2012. godina utvr-đuje se i predviđa:

za 2008. godinu nedostatak oko 34.000 časnika;ukoliko se nastavi predviđeni rast svjetske flote u 2012. godini, trebat će oko 97.000 časnika;

Nedostatak časnika je temeljen na procjeni kako će svjetska trgovačka flota rasti 17% u broju brodova izme-đu 2008. i 2012. godine. Naravno, ako bude kašnjenja u isporuci brodova zbog sadašnjeg stanja na tržištu, onda će ova situacija biti nešto povoljnija.

U svijetu je nakon višegodišnje re-lativne stabilnosti situacija, zbog neposrednog manjka časnika, stvorila okolnosti za nove pregovore o ča-sničkim primanjima tako da su neki ostvarili i višekratna povećanja dohot-ka tijekom nešto više od godine dana.Naznačeni nedostatak časnika u svi-jetu sigurno će utjecati na sve veće zahtjeve da se poveća zarada.Osim zahtjeva za povećanje plaća poslodavci će biti prisiljeni nadopu-njavati ugovore o zaposlenju uvođe-njem dodatnih stimulacija (bonusi, plaćena stručna obuka i sl.) kao nači-na zadržavanja zaposlenika (pomorci i osoblje u Glavnom uredu koji su došli s brodova).Dodatni zaključci uz nedostatak kadrova za pomorstvo su i znakovi globalne recesije i problema krediti-ranja koji se širi. Tržišta kapitala su nepovjerljiva, kamate se smanjuju a zabrinutost, posebno za suhe i tekuće terete, raste.

Procjene potreba za časnicima u razdoblju 2008. – 2012.

Vrste brodovaNetto promjenabroja brodova

Dodatno potrebanbroj časnika

Brodovi za rasuti teret 2.400 26.000

Kontejner brodovi 1.600 16.000

Tankeri – kemikalije 880 10.000

Tankeri – nafta 750 8.000

Plinaši 180 2.000

Ostale vrste brodova 3.500 35.000

7

Svjetsko brodarstvo je doživjelo zna-čajne promjene u razvoju s tri glavne karakteristike:

Brodarstvo je postalo, u za-a) dnje 2-3 godine, lider u viso-ko tehnološkom prijevozu i svjesno je svoje odgovornosti u globanoj zaštiti okoliša.Novi veliki “igrači” u svjet-b) skom brodarstvu pomognuti investicijskim bankama, privučeni su mogućnostima velikih dobitaka (kao u go-dinama od 2005. do 2007.), ali nemaju iskustva za teška vremena, koja se vraćaju u brodarstvo i tražit će hladne glave i iskustvo, a ne paniku.Nedostatak ljudskih resursa: c) časnika, ali i stručnog osoblja u kopnenim službama broda-ra zbog rasta broja brodova.

U razmatranju stanja opskrbe kadro-vima za sljedeće razdoblje do 2012. godine važna je činjenica da ove godine (2008.) ima u svijetu 53.312 brodova. Doda li se tome povećanje za nove narudžbe, uz smanjenje za rezališta, dolazi se do 62.550 brodova na koncu 2012. godine.Postojeća flota za rasute terete u 2008. godine ima 6.738 brodova. U 2012. godini bit će 9.138 bulkera. Za ovo povećanje potrebno je dodatnih 26.160 časnika.

Dva se fenomena posebno ističu:zabrinjavajući nedostatak a) časnika još nije rezultirao du-žim zaustavljanjem brodova;do sada nezabilježen nivo b) povećanja plaća časnika.

Po anketi, koju su provele prominen-tne svjetske organizacije/tvtke utvr-đeni su razlozi za izbor pomoračkog zanimanja i ostanka u njemu:

Razlozi za izbor pomoračkog zanimanja

- želim karijeru na brodu 22%; - vi-djeti svijet 18%, - zbog novca 16%, - boljih plaća nego doma 16%, - obi-teljska tradicija 8%, - ostalo, drugi razlozi.

Najteži aspekti pomoračkog zanimanja:

- duga razdvojenost od obitelji i pri-jatelja 68%, - previše administrativ-nog rada 34%, - vrijeme provedeno daleko od djece 30%, - iscrpljenost 22%, - strah od mogućnosti da bude tretiran kao kriminalac 20%, - uvjeti života na brodu 18%, - poteškoće u kontaktiranju obitelji 17%, - kratak odmor na kraju 16%, - mali broj posade za potreban posao na brodu 15%, i sl.

Razlozi za ostanak u pomoračkom zanimanju:

- mogu zaraditi više nego na kopnu 28%, - visoki nivo zadovoljstva po-slom 18%, - želja za plovidbom kao zapovjednik/upravitelj prije odlaska na kraj 12%, - želja ostanka u za-nimanju do mirovine 11%, - ostalo 10%, - rad izvan zavičaja mi odgova-ra 6%, - štedim da bih počeo posao na kraju 6%, - imam veliku obitelj koja ovisi o meni 5%, - štedim za kupnju kuće prije odlaska na kopno 4%.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

U Atlantskoj plovidbi d.d. Uprava redovno raspravlja o mjerama za poboljšanje stanja na brodovima, posebno o statusu časnika i rukovo-

ditelja te u tom smislu donosi odluke za povećanja plaća, bonusa, unapre-đenja, standarda posada do, na pr., dodjele kredita uspješnijim mlađim i perspektivnim časnicima za rješavanje stambenog pitanja.

Tijekom protekle godine nastale su dodatne poteškoće u ekipiranju bro-dova flote časnicima/dočasnicima, posebno stroja, jer je Atlantsku plo-vidbu nenadano napustilo 9 upravite-lja, 11 prvih časnika stroja i veći broj električara/elektroničara. Kod upra-vitelja su glavni razlozi zaposlenje na kraju, a za 1. časnike stroja odlazak na bitno bolje plaće kod putničkih i specijalnih brodova.

Kako bi se ove poteškoće umanjile, poduzimane su razne aktivnosti: do-bava dijela kadrova preko hrvatskih management firmi, natječaji preko novina i Zavoda, osobni kontakti, molbe ukrcanim rukovoditeljima/ča-snicima za produljenje ugovora, mo-lbe za ukrcaj prije završetka odmora, traženje izuzeća u “Safe Maning” za pojedine brodove na kraće vremensko razdoblje, ukrcaj stranaca na naše brodove pod stranom zastavom i sl.Dobili smo i ponude od dvije reno-mirane svjetske mamagement firme za “Crew Management” na način da bi se sadašnji pomorci Atlantske plovidbe u buduće zapošljavali na brodovima Atlantske preko tih “Crew

Dio posade prilikom preuzimanja m/b Zagreb

8

Management” firmi s dopunom stran-cima za nedostajuća zanimanja. Mi smo, za sada, otklonili ove ponude s uvjerenjem kako ćemo zajedničkim svrsishodnim akcijama prevladati poteškoće.

U analizi uzroka koji utječu na sadaš-nje stanje razmatrane su i mogućno-sti unapređenja rada flote, posebno Kadrovskog odsjeka te članova SMC i posada brodova.Kao dio analize imali smo u ovom mjesecu i niz razgovora s našim zapo-vjednicima i upraviteljima na iskrcaju kako bismo se detaljnije upoznali sa situacijom i indicirali moguća pobolj-šanja. Također smo izvršili anketu među časnicima na svim brodovima o stanju i mogućnostima unapređenja kadrovske politike.

Osim elemenata koji su naznačeni kao najteži aspekti pomoračkog zani-manja među časnicima Društva ista-knute su i neke specifične trenutačne poteškoće koje nastaju zbog faktora koji se mogu prevladati uspješnijim akcijama iz Glavnog ureda i/ili broda, na pr.:

nedovoljna stručnost dijela posade posebno novoprimlje-nih strojara;

substandardna organizacija rada i disciplina na brodu kod pojedinih zapovjednika / upravitelja / SMC zbog čega standardni novoukrcani za-povjednici / upravitelji naila-ze na velike poteškoće i otpor posade;

nedovoljna obuka dijela no-voprimljenih članova posade;

povremeni nedostatak po-trebnog broja posade prema Standardu za brod;

bolja organizacija rada SMC;

nedovoljan ugled/autoritet nekih zapovjednika/upravi-telja;

pojedinačna (prikrivena) nekontrolirana konzumacija alkohola pa i od strane ruko-vodećih časnika;

neprimjeren odnos pojedinih članova posade prema rad-nim obvezama i Atlantskoj plovidbi bez sankcija na bro-du i/ili Glavnom uredu;

neinformiranost o novim propisima;

bolje planiranje ukrcaja/iskrcaja posebno rukovodećih kadrova slično kao na uspješ-nim stranim kompanijama;

primjerenija komunikacija s pomorcima oko planiranih smjena i ukrcaja;

neizvršena dana obećanja (na pr. isplata “bonusa” u roku od 10-tak dana, vrijeme smjene ili ukrcaja isl.);

uspješnija selekcija novih kadrova da se novoprimljeni pomorac ne iskrca prvom prilikom s potvrdom liječni-ka ili na svoj zahtjev;

uspješniji kontakti s časnici-ma, ali i ostalim zanimanjima tijekom odmora;

poteškoće u odnosima iz-medju članova posade zbog načina evidencije i isplate “Cargo Hours-a” i sl.

Da bismo osigurali uspješniji razvoj i planiranje potrebnih pomoračkih kadrova u Atlantskoj plovidbi, na-mjeravamo, s obzirom na predvidiva kretanja u svijetu pa i u Hrvatskoj, dodatno poduzeti neke mjere:

Dugoročno

Odabrati potreban broj (ot-prilike po 7) najprimjerenijih đaka Nautičkog i Brodostro-jarskog smjera u Pomorskim školama u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Šibeniku, Za-dru za buduće vježbenike na brodovima Atlantske plovid-be i dodijeliti im primjerenu financijsku i drugu pomoć za uspješno završavanje škole;

Odabrati do 3 najprimjere-nija đaka Elektrotehničkog smjera u Pomorskim/ Teh-ničkim školama u Hrvatskoj i dodijeliti im financijsku i drugu pomoć za uspješno završavanje škole;

Po završenoj Pomorskoj/Tehničkoj školi osigurati ukrcaj ovih vježbenika (cca 17 godišnje) na brodove Društva. Posebnim uputama i obukom osiguralo bi se primjereno mentorstvo od strane zapovjednika, odnosno članova SMC. Mentorstvom treba, po postojećim i/ili do-punjenim programima, ospo-sobiti vježbenike za buduće uspješne časnike/zapovjed-nike/ upravitelje/ inspektore Atlantske plovidbe. Vježbenici Atlantske imaju status časničkog pripravnika s pravom i obvezom kori-štenja blagovaonice i salona časnika. S vježbenicima Atlantske potpisao bi se ugovor o plo-vidbi na brodovima Atlant-ske po dobivanju zvanja ča-snika u trajanju od 2 godine.

Drugim završenim učenicima Pomorske ili Više pomorske škole koji žele na brodovima Atlantske plovidbe ostvariti plovidbeni staž vježbenika zbog polaganja stručnih is-pita nastojat će se omogućiti ukrcaj. Nažalost ne u statusu “vježbenika Atlantske” jer nije realno moguće osigu-rati im ukrcaj u časničkom zvanju zbog obveza prema časnicima Atlantske.

Vježbenicima Atlantske, koji su uspješno završili priprav-nički staž i imaju želju za višim časničkim zvanjima, davat će se potrebna potpo-ra kako bi uspješno položili ispite za prvo časničko zvanje i upis u Višu pomorsku školu u jednom od centara u Hr-vatskoj.

9

Tijekom studija na Višoj pomorskoj školi časnicima/studentima Atlantske davat će se potpora stipendijama i na druge načine s obzirom na brojnost obitelji, stambeni status i sl.

Po završenoj Višoj pomorskoj školi osigurati, po moguć-nosti, mentorstvo za prvo ili sljedeće časničko zvanje od ponajboljih zapovjednika i upravitelja.

Nastaviti nadoknadu za uplaćeno redovno zdravstve-no i mirovinsko osiguranje.

Osigurati časnicima poticaj za lojalnost Atlantskoj za razdo-blje od 5, 7½, 10 i sl. godina sa svotom koja bi trebala biti stimulativna za naplatu na-kon dogovorenog razdoblja.

Promicanjem u viša zvanja osigurati povoljne kredite za rješavanje stambenog statusa uspješnog časnika.

Pratiti primanja časnika slič-nih (po veličini i strukturi) svjetskih brodarskih kom-panija i osiguravati sličan materijalni status časnika Atlantske.

Osiguravati redovno stručno usavršavanje kroz obuku u Glavnom uredu i/ili u dru-gim centrima u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Promicati časnike u najviša zvanja po objektiviziranim kriterijima sposobnosti i re-zultata i principijelno otkla-njati pritiske nepotizma ili malog mjesta.

Održavati redovan socijalni kontakt s grupama časnika/članova SMC po zanimanju i/ili struci kroz sastanke, do-mjenke, proslave i sl.

Pomagati časnike Atlantske, koliko bude moguće i pri-mjereno, u rješavanju osob-nih poteškoća i/ili interesa.

Obavljati izbor stručnih kadrova za Glavni ured na poslovima upravljanja bro-dovima između uspješnih članova SMC.

Povremeno koristiti pomoć članova SMC tijekom iskr-caja za kratkoročne poslove (1-2 mjeseca) u Odjelu flote Glavnog ureda (na pr. uvo-đenje novih programa, poslo-va, evidencija, zamjena kod korištenja godišnjih odmora zaposlenika i sl.).

Permanentna obuka struč-nog kadra (DPA, Inspektora, šefova Odsjeka, Kadrovika broda, Menadžera kvalitete i dr.) u Glavnom uredu, Hr-vatskoj ili inozemstvu.

Stalno unapređenje sustava kvalitete i sigurnosti (ISM, ISO9001, ISO14001 itsl.) u Glavnom uredu i brodovima.

Tijekom ove godine

Na osnovi politike i ciljeva Društva, stanja i perspektivama razvoja bro-darstva i anketa provedenih na svim brodovima te sastanaka održanih u Glavnom uredu sa zapovjednicima i upraviteljima, određene su neposred-ne mjere:

predložiti nadležnim skla-a) panje ugovora sa članovima SMC u trajanju od 4 mjeseca (+/- 1 mjesec) te odmor na kraju u trajanju od 3 mjese-ca. Ovim se osigurava ukrcaj na brodovima više od 183 dana što je važno za plaćanje poreza pomorca, a pomaže i trenutačnom prevladavanju manjka dijela članova SMC;

predložiti uvodjenje poti-b) caja na lojalnost Atlantskoj (“Atlantska Loyalty Bonus” – ALB) za sve časnike Druš-tva s pravom naplate nakon 5,7½ , 10 godina ili odla-skom u redovnu mirovinu;

početi realizirati kreditiranje c) uspješnih časnika u rješava-nju stambenog pitanja;

obaviti potrebne izmjene u d) organizaciji Glavnog ureda za uspješniju operativnu po-dršku ekipiranja brodova te dopuniti/izmijeniti odgova-rajuće procedure značajne za razvoj kadrova.

Naš je cilj imati hrvatske posade na brodovima hrvatske zastave. Naža-lost, zbog trenutačnih nepovoljnih okolnosti, koje smo dijelom naznačili u ovom tekstu, bit ćemo prisiljeni neke brodove prebaciti na druge za-stave. Praktički na brodovima pod hrvatskom zastavom nije moguće imati na pr. 2. ili 3. časnika stroja ne-hrvatskog državljanstva. Povremeno ćemo morati uzimati dio ili veći dio posade preko renomiranih “Crewing” kompanija. U svakom slučaju želimo osigurati, ako ikako bude moguće, da članovi SMC budu Hrvati i višegodiš-nji časnici Atlantske plovidbe.U proteklom razdoblju bila su po-voljna vremena za obnovu flote što je vrlo uspješno i ostvareno. Sljedeće razdoblje bit će vjerojatno znatno nepovoljnije i tražit će baš od kadrova u pomorstvu – na brodovima i Glav-nom uredu – vrhunsku stručnost i odgovornost, organizaciju i timski rad za najekonomičnije sigurno upravlja-nje brodovima.

Atlantska plovidba d.d., uostalom kao i Dubrovnik, nije nažalost velika i utjecajna kao neki s kojima se po-vremeno olako uspoređujemo. Vjeru-jemo da je većina naših zapovjednika, upravitelja, časnika i pomoraca kao i zaposlenika Glavnog ureda svjesna ove naše specifične situacije te da teže istim ili sličnim ciljevima koje smo naznačili uvjereni u uspjeh.

10

IMENOVANJE I KRŠTENJE M/B ZAGREB I M/B MIHO PRACAT

18. lipnja o.g., u ranim jutarnjim satima po hrvatskom vremenu, u Narodnoj Republici Kini, u brodogradilištu JES obavljena je ceremonija krštenja i dodjele imena našim dvjema novogradnjama.

Oni koji su do sada redovito pratili tekstove u Bulletinu, znaju da se radi o brodovima „blizancima“, tipa panamax, od 80.300 tona nosivosti, s glavnim strojem WARTSILA. Od svih suvremenih tehničkih karakteristika koje će ovi brodovi imati, samo želimo istaknuti da je riječ o brodovima s dvostrukom oplatom (čime će se olakšati svakodnevni rad i redovito održavanje) te da su osposobljeni za plovidbu ledenim morem (tzv. Ice class). Budući da je njihova primopredaja već uslijedila, o ovim

brodovima bit će još zapisa u ovom Bulletinu.

Prva po redu novogradnja ponijela je ime m/b Zagreb, a kuma je ugledna gospodarstvenica iz Zagreba, gospođa

Jasna Ludviger. Druga je dobila ime m/b Miho Pracat. Kuma je bila gradonačelnica Grada Dubrovnika, prof. Dubravka Šuica. Ceremoniji krštenja oba broda nazočili su, pored kap. Ante Jerkovića, predsjednika Uprave Atlantske plovidbe, i najviši dužnosnici brodogradilišta JES kao i brojni uglednici iz javnog i kulturnog života grada i provincije Jingjuang. Pozdravne riječi i dobre želje našim novogradnjama uputili su kap. Jerković i rukovodstvo brodogradilišta, te kume brodova, zaželjevši brodovima i posadama mirnu i sretnu plovidbu svim morima svijeta. Odluka da se baš tada upriliči krštenje donesena je zbog toga što su oba broda bila u vrlo visokom stupnju dovršenosti i što su im tekli posljednji dani u brodogradilištu. Već za nekoliko dana očekivalo se isplovljenje m/b Zagreb na probnu vožnju po otvorenom moru.

Vijesti IZ DRUŠTVAIvica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva

11

PRODAN M/B MLJET

Nakon što je 19. lipnja 2008.g. sklopljen ugovor o prodaji, dana 3. srpnja 2008.g., u popodnevnim satima, u luci Kopar, liberijskim kupcima predan je m/b Mljet. Kupac je bila tvrtka Tramontana Maritime Inc., 80 Broad Street, Monrovia, Liberia.

Želimo podsjetiti da je m/b Mljet sagrađen za Atlantsku plovidbu u brodogradilištu Split te da je od 5. prosinca 1983.g. plovio u njezinoj floti. Dakle, nakon gotovo 25 godina plovidbe svim svjetskim morima, došlo je vrijeme za rastanak od ovoga broda. M/b Mljet ima sljedeće tehničke karakteristike: BRT 18257, NRT 9404, nosivost 29700 tona, duljinu 189,60 metara, širinu 22,80 metara i visinu od 15,20 metara. Pokreće ga glavni stroj MAN K5ZS od 8250 kW.

ODRŽANA REDOVITA GLAVNA SKUPŠTINA

Još u prethodnom broju Atlant Bulletina najavljeno je održavanje Glavne skupštine Atlantske plovidbe d.d. na dan 18. srpnja 2008.g. u 18,00 sati. U istom tom broju objavljen je i cjeloviti tekst Poziva za Glavnu skupštinu, kao i cjelokupan dnevni red i prijedlozi odluka.

Kako je i najavljeno, Glavna skupština održana je dana 18. srpnja, i tada su usvojene sve predložene odluke u prethodno objavljenom tekstu.

PORINUĆE M/B AP DRŽIĆ I POLAGANJE KOBILICE M/B AP SVETI VLAHO

Održana je još jedna svečanost – 30. srpnja 2008. u 10,20 sati po hrvatskom, odnosno u 15,20 sati po lokalnom vremenu, u vijetnamskom brodogradilištu Ha Long uspješno je porinuta još jedna novogradnja Atlantske plovidbe – m/b AP DRŽIĆ. Neposredno nakon porinuća, na isti je navoz postavljena kobilica naše sljedeće novogradnje – m/b AP SVETI VLAHO.

M/b AP DRŽIĆ je prvi od tri iste novogradnje Atlantske plovidbe d.d. koje se grade u tom brodogradilištu sa oznakom trupa HL05. Kao i iduća dva, imat će nosivost od 54.000 tona i dvostruku oplatu, pa će nakon dovršetka pripadati u red najsuvremenijih svjetskih brodova za prijevoz rasutih tereta.

Nakon svečanosti i prigodnih pozdravnih govora, porinuće je obavljeno u nazočnosti kap. Ante Jerkovića, predsjednika Uprave Atlantske plovidbe d.d., te kume m/b AP DRŽIĆ - prof. Slavice Stojan. Sukladno tradiciji, brod je blagoslovio katolički svećenik iz Vijetnama. Imenovanjem ovog broda u čast Marina Držića, Atlantska plovidba d.d. pridružila se proslavi 500. godišnjice našeg slavnog sugrađanina i ponovno se vratila tradiciji da jedan od njezinih brodova nosi ime velikog pisca. I odabir kume ovog broda – profesorice Slavice Stojan – u istom je duhu jer je ona veliki dio svojeg znanstvenog opusa posvetila upravo Marinu Držiću. Nakon porinuća nastavili su se radovi na dovršetku ovog broda. Primopredaja se očekuje najvjerojatnije krajem siječnja 2009.g. Kao što je već prethodno napisano, odmah nakon što se m/b AP DRŽIĆ otklizao sa navoza u rijeku (jer je brodogradilište na rijeci, a ne na moru), na isti je navoz položena kobilica naše sljedeće novogradnje pod oznakom trupa HL06, a nosit će ime svetog Vlaha. Neće proći mnogo vremena, da Društvo poslije prodaje starog Svetog Vlaha ponovno stekne brod nazvan po našem velikom parcu.

12

UGOVORENA GRADNJA PRVOG CAPESIZE BRODA ATLANTSKE PLOVIDBE D.D.

Dana 29. kolovoza 2008.g. dovršeni su pregovori i sklopljeni svi pravni poslovi otkupa jednog Ugovora o gradnji broda u brodogradilištu STX Shipyard Co. Ltd, u Koreji. Time je dogovorena gradnja broda tipa capesize za prijevoz rasutih tereta, a brod takve veličine Atlantska plovidba nije do sada nikada imala. Tehnički podatci ove novogradnje: - duljina preko svega - 292 metra; - duljina između okomica – 283 metra; - širina – 45 metara; - visina (do palube) – 24,8 metara; - nosivost – 180.912 metričkih tona; - volumen teretnog prostora – 199.000 kubičnih metara; - glavni stroj STX MAN B&W snage od 25.320 KS. Prema otkupljenom Ugovoru o gradnji, prvi konkretni radovi na izgradnji ovog broda (rezanje čelika) očekuju se krajem ožujka sljedeće godine, porinuće početkom studenog 2009., a primopredaja već krajem 2009. ili na samom početku 2010.g. Uvjereni smo da će se ovi rokovi održati s obzirom na naše iskustvo sa istim brodogradilištem u kojem smo lani preuzeli m/b Libertas i m/b Imperial čak 45 dana prije ugovorenog roka.

PRODAN M/B JADRAN

Dana 17. rujna 2008. g. u 09,38 UTC, u kineskoj luci Rizhao izvršena je primopredaja m/b Jadran novim kupcima “Saint Glory Shipping Company” iz Hong Konga.

M/b Jadran izgrađen je u brodogradilištu “3. maj” u Rijeci još davne 1982. godine. Poslije 26 godine službe opraštamo se od ovog broda i nastavljamo politiku značajnog pomlađivanje naše flote.

PRIMOPREDAJA M/B ZAGREB

Dana 26. rujna 2008.g., u Narodnoj Republici Kini, obavljena je primopredaja m/b Zagreb Atlantskoj plovidbi d.d.

Odmah nakon toga brod je upisan u Upisnik pomorskih trgovačkih brodova Lučke kapetanije Dubrovnik.

Već smo pisali kako je ove godine ovom brodu dodijeljeno ime, a o svemu, kao i tehničkim detaljima i prvim dojmovima posade bit će više govora u drugim prilozima ovog Bulletina.

Posebnim ugovorom s brodogradilištem JES, u kojem je m/b Zagreb izgrađen, dogovoreno je da će se m/b Zagreb zadržati u istom brodogradilištu još oko 30 dana, radi dovršetka ugovorenih dodatnih radova.

OTKUP M/B PELJEŠAC

Već smo ranije u nekoliko navrata izvještavali o transakciji koju je Atlantska plovidba d.d. sklopila u ljeto 2005.g. i kojom je tada prodala tri svoja starija broda stranom kupcu, s time da je te iste brodove odmah

13

po prodaji uzela u bareboat charter i cijelo vrijeme ih imala u floti zadržavajući pravo na njihov ponovni otkup po unaprijed dogovorenoj kupoprodajnoj cijeni.Nakon isteka bareboat chartera za m/b Konavle (na kraju veljače 2007.g.) i m/b Jadran (na kraju rujna 2007.g.) ti su brodovi otkupljeni od stranog vlasnika. U međuvremenu je m/b Jadran već i prodan o čemu se pisalo u ovim vijestima. Dana 30. rujna 2008.g., dovršen je otkup i posljednjeg od ta tri broda - m/b Pelješac - čime je cijela ova transakcija dovršena, “Pelješac” je ponovno, i formalno-pravno u vlasništvu Atlantske plovidbe.

JOŠ JEDNA PRIMOPREDAJA – OVAJ PUT M/B MIHO PRACAT

Nešto više od mjesec dana (26. rujna 2008.g.) od primopredaje m/b Zagreb, dana 29. listopada 2008.g. u 16,10 sati po lokalnom vremenu u Narodnoj Republici Kini (u 9,10 sati po hrvatskom vremenu) izvršena je primopredaja još jedne novogradnje, m/b Miho Pracat.

Odmah po primopredaji brod je zaveden u Upisnik pomorskih trgovačkih brodova Lučke kapetanije Dubrovnik. I u slučaju m/b Miho Pracat (kao za m/b Zagreb) posebnim je dogovorom između brodogradilišta i Atlantske plovidbe utvrđeno da će se brod zadržati u brodogradilištu još neko vrijeme kako bi se dovršili i svi dodatni radovi.

Ovo je bio još jedan korak dalje u obnovi i pomlađivanju naše flote. Već iz ove vijesti može se najbolje vidjeti oživotvorenje te ideje – prodani su vremešni „starci“ m/b Mljet i m/b Jadran (stari po 25 i više godina), a preuzete dvije suvremene novogradnje.

NAGRADE UČENICIMA

Baš ovih dana (dok pišemo ovaj tekst) organizira se dodjela nagrada učenicima srednje Pomorsko-tehničke škole u Dubrovniku, koje već tradicionalno dodjeljuje Atlantska plovidba najboljim učenicima svih razreda.

Odlukom zajedničkog Povjerenstva Atlantske plovidbe d.d. i Pomorske škole u Dubrovniku ove godine su novčane nagrade dobili sljedeći učenici:

1. budući pomorski nautičari:

Jure Veraja, Jurica Knego i Antun Staničić (I. razred);

Anel Hebib, Orlando Lončar i Mato Kukuljica (II. razred);

Sandro Dabelić, Josip Grbić-Krampus i Tonči Plenković (III. razred);

Frano Radaić, Ivo Radoš i Maroje Krmek (maturanti);

2. budući brodostrojarski tehničari:

Marijo Kapović, Matko Jakobušić i Domagoj Kaznačić (I. razred);

Tomislav Lakić, Oliver Sekulić i Nikša Mišić (II. razred);

Nikola Kitin, Josip Grzilo i Zoran Kitin (III. razred);

Ognjen Pendo, Andrija Muhoberac i Mario Majić (maturanti).

Nadamo se da će i ova nagrada doprinijeti da se što više završenih osmoškolaca odluči na upis u srednju pomorsku školu, tj. za stjecanje nautičkog znanja i pomoračkih vještina, kako bi se i dalje nastavila svijetla tradicija dubrovačkog pomorstva.

14

PAVO KRALJEVIĆupravitelj stroja

Razgovor

Rođen 4. veljače 1952.

Prvo ukrcanje kao asistent na m/b HERCEGOVINA 7. lipnja 1978.

III. časnik stroja na m/b MAVRO VETRANIĆ 1979.

II. časnik stroja na m/b GUNDULIĆ 1980.

I. časnik stroja na m/b JADRAN 1983.

I. časnik stroja na m/b MAVRO VETRANIĆ

Upravitelj stroja 1.10.2006. na m/b MOKOŠICA

Naše čestitke! Jedan ste od dobitnika priznanja Dobro more za 30 godina rada u Atlantskoj plovidbi.

Trideset godina stariji. Što mi to znači? Moram raditi. Navegat. Hraniti djecu, ženu. I tako trideset godina. Ono, sve malo po malo. Mislio sam i prestat. Ali kako ću? Žena ostala bez posla. Djeca u Zagrebu. Ne smijem prestat navegat. Moram zarađivat.

Tradicionalno, priznanje se dodjeljuje 15. prosinca prigodom Dana osnivanja Atlantske plovidbe, ove godine, ako je suditi prema vozarinama, u vremenu ponovo poslovno nesklonom brodarima.

Da, opet štednja rezervnih dijelova i ostaloga da se kriza izdrži. Vjerojatno godinu dana, dvije, ne znam koliko će bit. To je ono malo „stiskanje“ s potrošnim materijalom, dijelovima i tim stvarima, barem za mene. Neće se moći baš toliko trošiti na održavanje kao do sada dok je bilo solada. Ipak, vjerujem da kriza neće dugo trajati.

Dobro. Pomorcima je, ionako, svaka godina teška.

Sve teža i teža.

Posljednjih godina u sastavu Atlantske plovidbe više je novih brodova. Šest, a još se tri broda grade u Vijetnamu.

To znači jednostavnije održavanje brodova. Bolje poslovanje. Manje

Ima tu još brodova. Iza “Mokošice” na “Šipanu”. Bio sam i na “Jadranu”. Na brodu Vetranić i treći i drugi i prvi. Prije toga. Imam tri matrikule. Tko zna više.

15

su česte. Ipak, pretpostavljao sam da ćemo s Mokošicom navegavat Jadranom. Dolje do Sicilije, ali rijetko smo tu. U četiri mjeseca ugovora nisam uopće bio u Jadranu. Uglavnom po Mediteranu. Zimi nije dobro kada se ide preko Lyona. Isto je u Crnom moru. Ipak je to mali brod. Šezdeset sedam metara. Nevremena su česta i nije baš ugodno.

Prije dvije godine, dolaskom Mokošice, slavilo se i u Gruškoj luci. Poslije u hotelu Petka, ali Vas tamo nije bilo. Kada su se uzvanici s broda razišli, ostali ste i dalje na brodu?!

Jesam. Morao sam ostat zato što uvijek netko mora biti u stroju. Brod je brzo izašao iz škvera, na njemu vazda ima sitnih nedostataka i da mi svira bilo kakav alarm moram biti tu. Ne smijem napustit brod.

Znači, nije riječ ni o kakvoj lažnoj skromnosti, već o poslu.

Nije trebalo ništa ekstra raditi, ali strojar nikada ne smije napustiti brod.

U ovih trideset godina s kojim ste brodom, a i posadom, dosad najzadovoljniji?

Tko će se sjetit. Bilo je dosta dobrih posada. Naročito prije jer je ipak bila veća selekcija časnika i posada. Sjećam se “Jadrana”, koji je imao četrdeset članova posade. Više je ljudi

tražilo to zanimanje, a sada kada nitko neće na more, problem je jer dolaze loši kadrovi. Prije su ljudi, koji su navegavali, bili kvalitetniji, školovaniji i iskusniji. Sada – kada se osposobe na Atlantskoj, pođu na stranca. Inače, najzadovoljniji sam bio sa “Svetim Nikolom” kada je izašao iz brodogradilišta u Puli. U šest mjeseci, koliko sam bio na njemu, nije bilo nikakvih problema. Novi brod. Dosta dobro napravljen.

Uzori u poslu?

Bilo je dosta dobrih ljudi. Sposobnih upravitelja i prvih časnika. Problem je ako nekoga ne spomenem.

Odrasli ste uz more, blizu jedriličarskog kluba Orsan, koji ovih dana također slavi 75. obljetnicu djelovanja.

Rodio sam se kraj Orsana. Tamo dosta proveo. Išao sam s kadetima na državna prvenstva u jedrenju. Cijeli život vezan sam za jedrilice i barke. Zato sam se, možda, i odlučio za more.

Danas, obitelj u Mokošici, supruga Ivana; a kćeri, Paula i Marija, studentice u Zagrebu.

Paula – diplomski iz pedagogije i etnologije, prema Bolonji, a Marija je na trećoj godini građevine.

troškova za održavanje, nego na starim brodovima.

U usporedbi s drugim kompanijama Atlantska plovidba osjetno je pomladila flotu.

Kako ne. To je veliki napredak.

Neki dan pročitao sam u anketi Jutarnjeg lista, pod naslovom „Bitna je samo dobra plaća“, izjavu jednog pomorca iz Splita. Kaže: „Da mogu birati, odabrao bih dubrovačku Atlantsku plovidbu. Imaju odličan menadžment i izvanredni su investitori.“ Kako drugi pomorci ocjenjuju Atlantsku plovidbu?

Velika je razlika između nas koji smo stalno ovdje i onih koji tu povremeno „ulete“. Znam neke koji su me zamjenjivali. To je naše i tako se odnosimo prema brodu, a oni su došli samo odraditi ugovor i uzeti solde. Njih neke stvari ne interesiraju kao nas. Posebno za bolje održavanje.

A drugi pomorci? Kako vas ocjenjuju?

U zadnje vrijeme kao dobru kompaniju. Nešto slično kao što kaže taj pomorac iz Splita.

Mokošica je novi brod Obalne plovidbe.

Velike obalne plovidbe. Zato što ide do Casablance i gore do Portugala. Ovo je isto kao duga plovidba. Tu je vijađ deset dana. Kada idemo iz Casablance za Crno more to je deset dana navegacije. Isto kao veliki brodovi preko Atlantika.

Bili ste prvi upravitelj stroja na Mokošici. Kakvim se brod pokazao?

Dosta dobar. Međutim, za samo dva člana u stroju, koliko nas ima, puno je posla jer su svi uređaji kao na velikim brodovima. S tim da je tamo više ljudi. Ovdje je sve zbijeno. U malom. I dosta je vruće jer je brod napravljen na teško gorivo, a bio je predviđen za dizel. I onda su vrućine malo veće nego obično. Često tičemo porte. Kratke su distance, a dva su čovjeka. Manovre

16

Novogradnje Atlantske plovidbe

Marin Matana, dipl. ing., voditelj projekta gradnje brodova

V. Nastavak

Novogradnje u Kini

Slika 1: m/b ZAGREB isplovljava iz brodogradilišta na svoje prvo putovanje

Slika 2: m/b MIHO PRACAT na pokusnoj plovidbi

Budući da su svi detalji o novogradnjama u Kini već poznati, preostaje nam navesti kronologiju događanja od izlaska prethodnog Bulletina AP.

Novogradnja m/b ZAGREB, brod tipa Panamax, građena pod službenim nazivom brodogradilišta kao novogradnja JES05C-061, isplovio je 3.11.2008. na svoju prvu komercijalnu plovidbu s teretom od 67.200 MT ugljena iz luke Taboneo, Indonezija za luku Ploče.

Drugi brod iz iste serije, m/b MIHO PRACAT završio je pokusnu plovidbu, a sve korektivne radnje i završni radovi trebali bi biti okončani do 1.12.2008. Nakon završne opskrbe potrošnim materijalom, inventarom, gorivom i mazivom brod bi trebao isploviti iz brodogradilišta. Realno je očekivati da će to biti početkom prosinca 2008.

Sa istim brodogradilištem potpisan je ugovor o gradnji još četiri broda istog tipa. Isporuka tri broda očekuje se tijekom 2011. god., a četvrti bi trebao postati dio flote Atlantske plovidbe d.d. u prvom kvartalu 2012. godine.

17

Slika 3: Porinuće m/b AP DRŽIĆ

Slika 4: Postavljanje kobilice za novogradnju m/b AP SVETI VLAHO

Dana 30.7.2008 u brodogradilištu HaLong, Vijetnam porinut je prvi iz serije od tri ista broda za prijevoz rasutih tereta tipa Handymax nosivosti 53000 DWT. Tom prilikom upriličena je svečanost u brodogradilištu, a brod je imenom m/v AP DRŽIĆ krstila kuma, naša sugrađanka, gospođa dr.sc. Slavica Stojan zaželjevši brodu i njegovim pomorcima sretnu plovidbu i mirno more. Nakon porinuća brod je vezan uz opremnu obalu brodogradilišta gdje će se nastaviti sa završnim radovima i pripremama za pokusnu plovidbu (koja se očekuje u drugoj polovici prosinca). Primopredaja je najavljena za siječanj 2009. godine.

Nakon porinuća m/b AP DRŽIĆ na navoz je postavljena kobilica za gradnju drugog broda iz serije Diamond 53 koji se gradi pod oznakom brodogradilišta HL053-06, a u floti Atlantske plovidbe d.d. plovit će pod imenom m/b AP SVETI VLAHO. Porinuće ovog broda prema

trenutnoj dinamici gradnje, trebalo bi uslijediti tijekom siječnja 2009., a primopredaja u srpnju iste godine.

Kobilica za treći brod iz navedene serije, pod službenim nazivom brodogradilišta HL053-08, i budućim

imenom m/b AP BOŠKOVIĆ bit će postavljena isti dan neposredno nakon porinuća m/b AP SVETI VLAHO. Floti Atlantske plovidba d.d. trebao bi se pridružiti u prosincu 2009. godine.

Novogradnje u Vijetnamu

18

m/b Zagreb

kap Ivica Zupčić – Zapovjednik

19

Došao je eto i na mene red, nakon dugo vremena, da se javim s broda (novogradnje)

našeg Društva, s lijepim imenom našega glavnoga grada Zagreba. Da, kupio sam prošle godine manji stančić u Zagrebu. Da, i brod se tako zove. Tko zna, možda je upravo sudbina htjela da baš ja preuzmem ovu novogradnju. Naravno, šalim se i vjerujem da će ovo biti tako i shvaćeno. Kako god bilo da bilo, zato što sam za to izabran baš ja, hvala svima koji su sudjelovali u takvoj odluci i podržali je. Moram priznati da mi je od sveg srca drago što me kao zapovjednika dopala čast da za Društvo preuzmem ovaj brod i njime iz Kine isplovim na njegovo prvo putovanje preko Indonezije do Ploča. Jest da je novogradnja kineska (made in China) ali je novi brod, novi brod. (A što to danas po cijelome svijetu nije kinesko i made in China!)Glede moga boravka u Kini, dakako, bilo je mnogo događanja, lijepih i ne baš tako lijepih, ali to ćemo ostaviti za neku drugu priliku, jer bih pošao udugo, makar bi takvu „malu“ knjigu zapažanja zasigurno svatko rado pročitao.

Kina je zemlja puna iznenađenja. Nigdje vam se ništa slično ne može dogoditi kao s Kinezima. Možete s njima i među njima duže živjeti i raditi, a da vas ipak na kraju iznenade - nekad ugodno, a ponekad i neugodno.

m/b Zagreb

Poštovani i dragi čitatelji i čitateljice

ovog broja našeg Bulletina!

Najveći problem je jezik i sporazumijevanje. Ne možeš s njima ni na „mote“ jer ako pokažeš, digneš li dva prsta, dakle hoćeš, primjerice, dvije jabuke, on ti ih dade četiri. Kod njih dva nije dva, dva dignuta prsta njima su četiri. Hrana je drugi veliki problem. Hajde, pođi ti u restoran i naruči nešto za jelo. Nitko te ništa ne razumije, samo klimaju glavom i smješkaju se.Naš „site team manager“, dipl.ing. Nikola Cvjetković, već je dvije godine u Kini na nadzoru novogradnja „Zagreb“ i „Miho Pracat“. Svaka mu čast što je uspio toliko vremena živjeti i raditi u ovoj zemlji i s ovim ljudima i još na zadovoljstvo svih nas privesti kraju gradnju ovih brodova.

„Zagreb“ je inače brod tipa „panamax“ double-skin bulkcarrier (brod s dvostrukom oplatom) nosivosti/dwt od 79.898,7 mt, namijenjen za prijevoz rasutih tereta. Građen je u kineskom brodogradilistu „Jingsu Eastern Heavy Industry Co., ltd“ – „Jiangsu Eastern Shipyard“ Jingjiang, pod hull no. jes05c-061. Pogoni ga glavni stroj ymd wartsila 7rt-flex50-b od 11620 kw / 124 rpm. Duljina preko svega 228,99 m, širina 32,26 m, bruto tonaže 43717 rt, neto tonaže 26399 rt,

Max gaz na ljetnoj oznaci nadvođa 14,58 m. Prosječna je brzina u balastu oko 15,0 čvorova, pod teretom malo manja, oko 14,5 čvorova. Prosječna potrošnja je otprilike hfo/39,0 mt na dan. Ovo je za sada najveći i jedini

20

brod s takvim karakteristikama u floti našeg Društva.

Jedva smo dočekali dan konačnog odlaska iz brodogradilišta. Prvih dana nakon „useljenja“ na brodu je bila gužva, strka, ukrcavalo se gorivo, zaprimao potrošni i inventarski materijal, hrana, oprema brodske kantine i ostalo.

Svi se smjestili u svoje kabine, svatko nešto traži, svakome nešto nedostaje. Jedan traži šugamane, drugi pita gdje mu je sapun, treći ište lincule i kušin. Rekao bi moj prijatelj Mato Gjaja: „Aja patriote, kakva gužva!“ Govorio je on meni prije nego sam pošao u Kinu: „Ne ide se, patriote, nikad prvi na novogradnju, pričekaj jednu godinu dok sve to ne dođe na svoje, neka oni sve to srede i dovedu u red“. Možda bi i bilo bolje da sam ga poslušao. Ipak se svi ovi „problemi“ zaborave kada stignu lonci i teće, kada proradi kuhinja i naš brodski špaher. Glavi kuhar, Ante Poša, naravno, odmah je „pristavio“ juhu, onako po starinski (korčulanski), zamirisalo je po cijelom brodu. Tko će sad dočekat objed! Kad sam osjetio prelijepi miris zagorjele dvije polovice glavice luka na ploči špahera, sjetio sam se davnih

vremena i moje dobre, pokojne babe Sofe, kod koje bih već u sedam ura ujutro čuo identični miris zagorjeloga luka. Nisam ga, za reć pravo, ni doma odavno čuo. Danas svi imaju neke moderne kuhinje i špahere, a grijaće ploče su one staklene, keramičke. Ne daj, Bože, da se stavi luk na tu ploču. Tko bi je poslije očistio? A možda bi se i ploča rovinala, oštetila? Nakon tri mjeseca kineske hrane napokon sam dočekao pjat domaće juhe s pastom, lešo meso i salsu od pomadora. A kakvog li je teka tek bio okus freško ispečenog kruha. Pravi blagdan za moj, kineskom hranom izmučeni želudac.

Prvog dana studenog 2008. na blagdan Svih svetih – sve je bilo znakovito. Vrše se završne pripreme za odlazak; stižu agenti, vlasti, peljari; dolaze se s nama pozdraviti djelatnici brodogradilišta. Tu su i naši, koji nažalost ostaju u Kini, čekaju završetak radova i predaju „Miha Pracata“. Na krmi zastava Republike Hrvatske, na pramcu velika zastava Zagreba (poklon kume broda), na jarbolu krova kormilarnice zastava svetog Vlaha, zastava Društva i kineska državna zastava.

U mojoj kabini slika naše drage Gospe od Danača (poklon naših prijateljica časnih sestara Dančarki), na mostu velika slika Gospe od Kamenitih vrata (zaštitnice grada Zagreba, također poklon kume broda). Zar smo mogli izabrati bolji dan ili bolje okruženje za dugo očekivani odlazak iz Kine?

U 11,30 sati po lokalnom vremenu, otpušteni su svi konopi. Po uputama peljara i uz asistenciju dva tegljača „Zagreb“ odlazi iz Kine i kreće na svoje prvo putovanje. Brodskom sirenom pozdravljamo sve okupljene koji su nas došli ispratiti i zaželjeti nam svako dobro na odlasku. Nabavili smo i nekoliko velikih kutija za vatromet „made in china“, rasporedili ih po poklopcima skladišta i uz odobrenje i suglasnost peljara aktivirali u isto vrijeme. Grmilo je i pucalo na sve strane, a Kinezima drago, oni su „bolesni“ za vatrometom, po cijele dane iz nekog

Nikola Pavlina – upravitelj strojakap. Ivica Zupčić – zapovjednik

21

razloga po gradu lete i pucaju rokete. Navodno tako tjeraju zle duhove oko sebe. Naravno, mi ih nismo koristili u tu svrhu. Ma glavno da je oku i uhu bilo lijepo, a Kinezima drago. Nakon okreta na Žutoj rijeci i otpuštanja tegljača, zaplovili smo rijekom prema izlazu.

2. studenog 2008. oko 15,00 lokala iskrcali smo kineske peljare, riješili se i posljednjeg Kineza. „Zagreb“ je veselo i brzo zaplovio otvorenim i modrim (ali ne kao naš Jadran) morem. Valjda su i njemu dosadili Kinezi i dugi boravak na vezu u kineskoj Žutoj rijeci. Brzina je 16 čvorova, hoće „Zagreb“ da se što prije udalji od kineske obale i tisuća kineskih ribarskih brodica koje se stalno motaju oko njegove prove. Kratko je trajalo putovanje od Kine do Indonezije, ali po svemu što sam opazio u tom kratkom vremenu, „Zagreb“ bi mogao biti dobar brod, dobar „maritimo“. Jest da smo bili u light ballast kondiciji, da smo imali lijepo vrijeme i ne baš puno kontra kurenta, ali brzina od oko 16 čvorova i dnevna potrošnja goriva od oko 39mt/hfo, nisu zanemarivi.

Za brod je već ugovoren ukrcaj tereta ugljena na sidrištu Taboneo (otok Borneo, Indonezija), za iskrcajnu luku Ploče u Hrvatskoj. Ma ne samo da su Ploče luka u Hrvatskoj, nego su i u našoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U stvari - idemo doma. Svi sretni, prvo putovanje broda, a već će ući u naš Jadran, proći pored Grada, pozdraviti samostan Gospe

od Danača, pozdraviti i vidjeti naše najdraže. Neki će iz Ploča doma, ne tako daleko do Grada. Naime, po dolasku u Ploče upravitelju stroja, drugom časniku stroja i meni istječe ugovor. Odosmo mi na zasluženi godišnji odmor. Baš u pravo vrijeme, pred sam Božić, Novu godinu i ostale zimske blagdane i radosti. Prema sadašnjim procjenama „Zagreb“ bi u Ploče mogao stići oko 10. prosinca.

U prvu ukrcajnu luku, odnosno na sidrište Taboneo, stigli smo 9. studenog poslije podne. Agenti, vlasti i ostali dolaze na brod 10. studenog ujutro. I njima je zanimljivo i interesantno vidjeti kako novi brod iz brodogradilišta na svom prvom putovanju dolazi upravo u njihovu luku na ukrcaj svog prvog tereta. Naravno da su to iskoristili da bi s broda odnijeli što više „poklona“. Ukrcaj tereta ugljena započeo je tek 12. studenog rano ujutro. Završetak ukrcaja i odlazak sa sidrišta predviđen je za 18. studenog. Onda se plovi pomalo prema Suezu i prolazu kroz Sueski kanal na putu prema Pločama. Ipak su nas zabrinula sva ova silna izvješća o otmicama brodova kod obale Somalije, odnosno u Adenskom zaljevu, jer i mi tim putem moramo proći. Nema drugog, obilaznog puta do Sueza. Nadamo se da će taj dio puta bez problema proći.

Dok smo boravili na sidrištu Taboneo od lokalnih ribara i trgovaca (čije se mnogobrojne brodice po cijele dane motaju oko broda) kupujemo svakodnevno frešku i kvalitetnu ribu, gambore, škampe i olignje pa se naš kuhar, Ante Poša, Korčulanin, dao na posao i spravlja delicije kakovih odavno nismo jeli. Jedini je problem vino, ne ide nekako riba bez čaše pravog vina, a mi nažalost imamo samo male količine vina nabavljenog u Kini. Naravno i ono je „made in China“, loše, kineske kvalitete.

Iako do dolaska u Ploče treba proći još dosta vremena (zamalo mjesec dana), ipak smo svi mi skupa već barem u mislima negdje u Pločama ili oko Ploča ili u Gradu. U svakom slučaju tu smo negdje. Prave se planovi kako će Korčulani i Pelješčani reći svojima da na dolasku broda u Ploče donesu ribe, pršuta i ostale domaće specijalitete. Odlična je ova riba iz ovih mora oko Bornea, ali nema do naše ribe. Ima i Neretvana na brodu, sve je spremno da nam dođe i pravi neretvanski brodet od jegulje i još bijelo neretvansko vino. Ako Bog da, mogli bismo u Pločama provesti nekoliko lijepih i ugodnih dana unatoč svim redovitim i ostalim poslovima koje ćemo imati.

Onu na početku ove priče spomenutu knjigu o „Zgodama i nezgodama šegrta Hlapića“ (čitaj Djanka) u Kini, kako sam i obećao, ostavit ćemo za neki drugi put, za neku drugu priliku, a do tada vas sve skupa, u ime cijele posade ovog lijepog broda i u svoje osobno srdačno pozdravljam uz DOVIÐENJA U PLOČAMA.

22

Posebni projekti u Društvu kap. Antun Asić, šef Službe za posebne projekte

Hotel Lapad Kako smo najavili u prošlom

broju, hotel je nakon opsežnih radova otvoren i svoje prve goste primio je 14. lipnja. Zatvoren je 22. listopada 2008. do iduće sezone. Sezonski karakter rada hotela održat će se još iduće 2009. ljetne sezone, a onda bi se započelo s drugom fazom obnove. Time bi se hotel oplemenio dodatnim sadržajima potrebnim za cjelogodišnje poslovanje.

U ovogodišnjoj sezoni cilj u poslovanju hotela bio je opstati na turističkom tržištu, prilagoditi

se poslovanju u kategoriji s 4*, predstaviti gostima novo „ruho“ hotela i uhodati tehnologiju rada novim sustavima. Naime, izostankom hotela s turističkog tržišta za jednu ili dvije sezone trebalo bi ponovno steći povjerenje tržišta. To je spriječeno obnovom u dvije faze, a i zato što su sačuvane veze s tour operatorima i agencijama.

Poslovanje hotela s jednom zvjezdicom više, osim dodatnog komfora koji ta zvjezdica nudi, iziskuje i dodatne usluge, poput dužeg posluživanja i raznovrsnijeg doručka, svakodnevnih izmjena plahti

Period između izlaska posljednja dva broja Bulletina u Odjelu posebnih projekata obilježen je otvaranjem obnovljenog hotela Lapad, izradom dokumentacija glavnog projekta za Grand hotel Lopud i trafostanice Grand hotela Lopud te pripremom za gradnju poslovne zgrade i Marine Lapad.

23

Novi direktor

Željko Miletić rođen je u Dubrovniku 18.II.1975. Tu je završio srednju školu i Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu. Sad je pred završetkom poslijediplomskog studija financijskog menadžmenta na

Sveučilištu u Splitu. Početkom 2000. zaposlio se u Hotelima Croatia d.d., i radio sve do 2005., upoznavši se s cjelokupnim procesom rada u hotelu. Prošao je gotovo sva radna mjesta u ekonomskom sektoru. Od početka 2003. obnašao je mjesto voditelja kontrolinga i voditelja za investicije.2005. godine Željko Miletić prelazi u Jadranske luksuzne hotele kao direktor financija i kontrolinga grupacije. To je bio i na razini grupacije (hoteli Excelsior, Dubrovnik Palace, Bellevue, Bonavia, Kompas) 2005. i 2006. Početkom 2007. imenovan je direktorom za razvoj kompanije i za nove projekte, akvizicije i investicije u postojećim hotelima.S tog mjesta u Jadranskim luksuznim hotelima Željko Miletić dolazi na mjesto direktora Hotela Lapad d.d. i započinje s radom 3.XI.2008. godine.

Zaslužena mirovina mr.sc. Zdenka Lučića dosadašnjeg direktora Hotela Lapad d.d.

Gospodin Zdenko Lučić rođen je 1.V.1939.g. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Dubrovniku. Potom je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1964.g., a 1981. g. i magistrirao na istom fakultetu iz područja ekonomike turizma.

Od 1.II.1965.g. zaposlen je u Hotelskom poduzeću „Dubrovnik“ (kasnije Hotelsko-turističkom poduzeću „Dubrovnik“) kao analitičar–planer, šef plana i analize, šef ekonomske službe, pomoćnik direktora Razvojnog sektora. Od 1976. sve do 1991.g. direktor je Sektora za razvoj.Od 1.IV. do 30.VI. 1991. g. direktor je financijskog sektora u HTP „Cavtat“. Od 1.VII. 1991. sljedećih 5 godina direktor je HTM d.o.o., društva za hotelsko-turistički marketing. 8.XII. 1996. postaje direktorom Hotela Lapad d.d. sve do današnjih dana kada se sprema okončati bogato radno iskustvo i krenuti u zasluženu mirovinu.Paralelno s poslovnim obvezama, gospodin Zdenko Lučić obnaša i neke druge funkcije. Tako je od 1986 – 1990. g., kao član Izvršnog vijeća Općine Dubrovnik, zadužen za turizam.2001. g. predstavnik je poslodavaca hotelsko-ugostiteljske privrede Dalmacije u izradi Kolektivnog ugovora za područje ugostiteljstva Hrvatske.Predsjednik je Nadzornog odbora Turističke zajednice grada Dubrovnika dva mandata.Zahvaljujući mu, srdačno čestitamo gospodinu Zdenku Lučić na vrlo profesio-nalnom , uspješnom i ljudski korektno odrađenom radu u svim turbulentnim turističkim vremenima.Želimo mu svi dugo i puno uživanja života u dokolici.

i ručnika, usluživanja u sobi, dužeg rada u barovima i slično. Uprava i osoblje hotela ovo su vrlo uspješno obavili, o čemu najbolje svjedoči ocjena od 4,5 kojom su gosti ocijenili usluge hotela na jednom od najvažnijih internet portala ove namjene (www.tripadvisor.com).

Svoje zadovoljstvo smještajem, čistoćom, recepcijom i ostalim vrijednostima gosti su ocijenili u rasponu od 4,0 (za recepciju) do 4,9 (za smještaj), što vlasnicima hotela, Atlantskoj plovidbi i INGRI, najbolje potvrđuje ispravnost puta kojim su krenuli u obnovi hotela. To je i potvrda projektantima u Alfaplanu da su uspješno „pristupili“ gostu svojim projektima i dizajnom, kao i izvođačima INGRE i njenim kooperantima da su sve zamisli projektanta uspješno proveli. Najlošije, s ocjenom 3,4, ocijenjen je poslovni segment hotela koji nije odmah profunkcionirao početkom sezone. Ovaj dio hotelskog poslovanja u potpunosti će se realizirati u drugoj fazi obnove.

Uz poštivanje rokova otvaranja nezanemariv segment u obnovi bio je i ostanak u okvirima predviđenog proračuna izgradnje. Otvaranje hotela kasnilo je samo prihvatljivih 14 dana. Za to vrijeme uprava hotela vrlo je uspješno razmjestila goste s rezervacijom. Premašen je i predviđeni proračun od 12 mil. € za 7% – ali uz brojne dodatne radove poput ugradnje sprinkler sustava, izgradnje novih kamenih zidova oko kuće, video nadzora u hotelu, nabavke nove posteljine, posuđa i sličnih potrepština, koji sui se inače trebali uraditi u drugoj fazi.

Završetkom godine u hotelu Lapad doći će do smjene direktora. Dugogodišnji direktor mr. sc. Zdenko Lučić odlazi u mirovinu, a na njegovo mjesto dolazi Željko Miletić, dipl. oec. O njima nešto više možete saznati u uokvirenim tekstovima. Mi ćemo još napomenuti kako je nama iz brodarstva bilo ugodno, korisno i poučno raditi s dosadašnjim direktorom. Uvjereni smo da ćemo i s novim direktorom uspostaviti isto tako kvalitetan odnos.

Ostali projekti Završen je glavni projekt

za Grand hotel Lopud i sva dokumentacija predana Upravnom odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje. Potvrda za glavni projekt preduvjet je za obnovu hotela. Nakon što je turistička sezona na otoku Lopudu prošla, započelo se s uklanjanjem cijelog jugoistočnog krila hotela u skladu sa zahtjevima konzervatorskog odjela Dubrovnik. Naime, to krilo, sagrađeno početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nije zadržalo originalni konstrukcijski raster, kako je to izvorno bio zamislio arhitekt Dobrović, već je prilagođeno ondašnjem vremenu i potrebama. S obzirom da je hotel u međuvremenu proglašen kulturnim spomenikom, konzervatori su kod obnove hotela tražili u potpunosti poštivanje izvorne ideje arhitekta.

Projekt Marine Lapad niti nakon dodatnih nekoliko mjeseci nije se vidljivije pomaknuo s pozicije na kojem smo ga ostavili u prošlom broju. Nadamo se da će nova „Strategija razvoja nautičkog turizma RH“, obznanjena 15. listopada ove godine, pokrenuti iz začaranog kruga i projekt Marine Lapad. Strategija se temelji na takozvanom projektu 3 x 15, to jest na izgradnji dodatnih 15 tisuća vezova na najmanje 15 novih vrsnih lokacija uz ostvarivanje prihoda od 15 milijardi kuna od nautičkog turizma u 2018. godini. Danas RH raspolaže s 21.020 vezova u 94 razne vrste luka nautičkog turizma. Između tih 15 novih vrsnih lokacija uvrštena je i planirana Marina Dubrovnik – Gruž. Nadamo se kako ova razlika u toponimima Gruž (na državnom nivou) i Lapad (na nivou Generalnog urbanističkog plana) neće zbuniti mjerodavne da i nadalje u beskonačnost produžuju ovaj projekt.

Kad se idući put budemo osvrtali na posebne projekte, nešto više će se pisati o projektu izgradnje poslovno–stambeno–garažnog objekta Atlantske plovidbe na predjelu Polje od Gruža koji će, nadamo se, do onda biti oblikovan i imati barem lokacijsku dozvolu.

24

Kada je prije nešto više od 16 godina Atlantska plovidba osnovala putničku agenciju

za prodaju avio karata kao posebnu službu pod svojim krovom, započelo je jedno prekrasno putovanje koje traje još i danas. Na izmaku kalendarske 2008. godine Atlant putnička agencija uspješno završava 6. poslovnu godinu samostalnog rada.Unatrag nekoliko godina svjedoci smo pojave i uporabe Interneta u najširem opsegu ne samo kao nepresušnog izvora informacija već i kao izuzetno povoljnog kanala kupnje/prodaje svega što se može kupiti i prodati.Avio industrija je vrlo ozbiljno zauzela svoje mjesto na Internetu, povezavši sve sudionike: od zračnih luka, avio kompanija i putničkih agencija do putnika kao krajnjeg korisnika. Budući da je Internet omogućio dostupnost najrazličitijih proizvoda, a među njima i avio karata, na početku samostalnog rada u Atlantu se postavljalo pitanje koliko je uopće potrebna agencija specijalizirana za prodaju avio karata, Međutim, upravo u toj širokoj ponudi na tržištu, Atlant putnička agencija nastoji svojom kvalitetnom i profesionalnom uslugom zauzeti respektabilno mjesto ne samo u okruženju već i na cjelokupnom hrvatskom avio tržištu. Da bismo sačuvali takvu poziciju, nužno je ići u korak sa svim svakodnevnim promjenama, od redovne izobrazbe kadrova do ulaganja u informatičko-tehnička rješenja dostupna na tržištu. Jedan od ključnih faktora poslovanja jest članstvo Atlanta u IATA-i (International Air Transport Associoation – Međunarodnom udruženju zrakoplovnih kompanija) s visokom bankovnom garancijom i korištenje Amadeusa, globalnog rezervacijskog sustava. Amadeus nam omogućava pristup rasporedu letova za gotovo 800 svjetskih aviokompanija od kojih je

Prof. Stanka Divizić, direktorica

25

trenutno 508 dostupno za prodaju. Ovdje su uključeni i letovi 27 “low cost” aviokompanija, što predstavlja 33% ukupnog tržišta “low cost” prijevoznika. Pored avio ponude, Amadeus postaje svjetski lider i u tehološkim i distribucijskim rješenjima u industriji turizma – 115 najvećih hotelskih lanaca i nešto više od 30-ak rent-a-car kuća svoje najpovoljnije cijene nudi upravo preko Amadeusa. Prateći razvoj međunarodnog avio tržišta, od 1. lipnja ove godine i Hrvatska je 100% pokrivena elektronskim izdavanjem karata. Time je u potpunosti zamijenjen takozvani “paper ticket”. Elektronske karte su sa sobom donijele niz prednosti, primjerice uštedu troškova za izdavanje dokumenta jer putnik ne mora dolaziti u agenciju po kartu i nema straha od gubitka dokumenta budući da su svi podatci pohranjeni u rezervacijskom sustavu koji distribuira podatke u avio kompaniju i u zračne luke pa je plaćanje moguće obaviti internetom, virmanom, kreditnom karticom. Prilikom prijave za let, potrebno je i dostatno samo predočiti identifikacijsku ispravu sa slikom: osobnu iskaznicu, putovnicu ili čak samo vozačku dozvolu.Za pomorce, naše najbrojnije putnike, važno je da imaju pomorsku knjižicu, kao dokaz kako putuju na brod ili s broda jer time putnik stječe pravo da koristi prijevoz kao pomorac. Pomorci su izdvojena kategorija putnika u avio prijevozu; oni putuju po povoljnijim uvjetima i njihove su karte “one way” karte s povlasticom besplatnog prijevoza veće težine dozvoljene prtljage. U slučaju otkaza putovanja, pomorske karte najčešće se mogu refundirati u cijelosti ili uz minimalne penale, ili se mogu prenijeti na drugi datum po istom routingu. Cijene aviokarata za pomorce se ugovaraju posebnim ugovorima između avio kompanije i putničke agencije. Atlant Travel je do sada potpisala ugovore o korištenju “seaman tarifa” s gotovo

svim europskim i važnijim svjetskim aviokompanijama i na taj je način osigurala prijevoz posade na brodove Atlantske plovidbe do najudaljenije i najmanje zračne luke u svijetu.Za izradu pomorskih karata pored stručnog znanja i spretnosti u korištenju sustava vrlo važnu ulogu zauzima iskustvo u radu s brodarskom kućom. Često se susrećemo s potrebom izmjena putovanja, neposredno pred odlazak ili tijekom samoga puta, što iziskuje dodatni napor i odgovornost u pronalaženju najpovoljnijeg rješenja imajući u vidu i putnika i brodara. Posebnost putovanja pomoraca zahtijeva dostupnost 24 sata dnevno, kako bismo ih savjetovali što je najbolje učiniti u danom trenutku: eventualno izdati nove karte, uputiti ih čiji će ured kontaktirati u zračnoj luci; upoznati ih što mogu očekivati od predstavnika avio kompanija. Za slučaj gubitka prtljage, važno je da putnik čuva tzv. “tag” s kodiranim zapisom komada prtljage pod kojim je prijavljen na početku leta, te da odmah po dolasku u destinaciju prijavi izgubljenu prtljagu, traži nadoknadu za osnovne osobne stvari i

pri tome popuni zapisnik koji kasnije služi i njima i nama za praćenje prtljage elektronskim putem. Čim se prtljaga locira, šalje se za putnikom. Pored pomoraca i zaposlenika Atlantske plovidbe, Atlant putnička agencija servisira čitav niz većih i manjih tvrtki sa šireg područja, kao i veliki broj individualaca. Budući da postoji određena kategorija putnika koja pribjegava samostalnom organiziranju putovanja, pa i svih pratećih sadražaja za vrijeme putovanja, od smještaja, transfera, razgleda, izleta itd., u pripremi smo izrade on-line bookinga na našoj web stranici, koji bi trebao omogućiti našim klijentima on-line rezervaciju i kupnju proizvoda koje inače mogu dobiti u Atlant travelu. Prednost on-line bookinga jest u tome što će proizvod koji se nudi u Atlantu biti dostupan 24 sata na dan, kao još jedan doprinos proširenju ponude i kvalitete usluge Atlant putničke agencije. Do sljedećeg broja Bulletina nadamo se pripremiti i podijeliti s vama prva iskustva on-line bookinga, a do tada svim našim putnicima želimo ugodno putovanje ma gdje god putovali.

ATLANT TRAVEL

26

Početkom sezone 2008. mogli ste u Biltenu pročitati nešto o planovima i problemima Dubrovnik Airline-a u ovoj godini. Sada, na kraju sezone, vidljivo je da je ova godina dramatična i problematična i na globalnom nivou i da gotovo svaki poslovni subjekt to osjeća. Naše poslovanje je dodatno bilo opterećeno cijelim nizom nesretnih okolnosti na koje nismo imali utjecaja, a koji su nam uzrokovali znatne troškove i probleme.

U prošlom broju Biltena mogli ste pročitati da je u ovoj godini bila predviđena kupnja šestog zrakoplova. Početkom godine, svjetsko gospodarstvo i avioindustrija bili su u punom zamahu pa potraga za prihvatljivim i dovoljno kvalitetnim zrakoplovom nije bila jednostavna. Zimi 2007./08. dva pokušaja kupnje rezultirala su neuspjehom jer je odlaskom na samo mjesto u SAD, detaljniji pregled zrakoplova i dokumentacije otkrio da postoji

velika razlika između prije pokazanih podataka i stvarne situacije i da je avion neprihvatljiv. Pronađen je i treći zrakoplov. I sve je izgledalo dobro, pa se početkom svibnja krenulo na preuzimanje u Arizonu. Tada su počeli problemi. Na zrakoplov se prije preuzimanja trebao montirati i ispitati motor koji je nedostajao i još bio u radioni. Nažalost, nakon 15 dana čekanja i konačnog montiranja, pokazalo se da je motor neispravan. Kako prodavač nije mogao osigurati popravak ili dobiti zamjenski motor u prihvatljivom roku, odustali smo od kupovine.

Ta se odluka pokazala dobrom i s obzirom na svjetsku krizu koja je

Kap. Zeno Singer, direktor Dubrovnik Airline d.o.o.

Dubrovnik Airline

27

upravo tih dana počela pokazivati svoje zube. Kada smo odlazili u Arizonu, početkom svibnja, na cijelom svijetu smo našli samo jedan zrakoplov našeg tipa koji je bio kvalitetan i na prodaju. Petnaest dana poslije, samo American Airlines prizemljio je zbog krize 103 zrakoplova istog tipa.

Nekontrolirano divljanje cijena goriva glavni je uzrok velikih gubitaka aviokompanija diljem svijeta i serije bankrota nekoliko velikih europskih aviokompanija (Futura, Sterling, XL). Ove zime očekuje se propast još 20 do 30 manjih kompanija.

Dubrovnik Airline je taj udarac uspio spriječiti inzistiranjem na klauzuli ugovora s touroperatorima koja je omogućavala transparentno naplaćivanje dodatnih troškova stvorenih povećanjem cijene goriva. Većina ostalih kompanija imala je drugačiju, pojednostavljenu shemu naplate i bilo je velikih otpora kod touroperatora da pristanu na naš način, ali ga mi nismo željeli mijenjati. Kao posljedica toga, Dubrovnik Airline je dodatno naplatio (u prvih 9 mjeseci 2008.) gotovo 6 mil. EURA na ime povećanih troškova goriva. Da to nismo uspjeli naplatiti, sada bismo imali 6 mil. EURA gubitaka. Možete misliti koliki gubitak u takvom slučaju naprave kompanije s 20-30 zrakoplova.

Nažalost, neočekivani i nevjerojatni slijed tehničkih problema pratili su nas cijelu ovu godinu. U centru za održavanje u Francuskoj teško su nam oštetili jedan zrakoplov koji je tek nakon mjesec i pol ponovno poletio; kod slijetanja u Ljubljanu na motoru, koji je tek došao iz radione, nakon samo 400 sati rada raspao se ležaj na glavnoj osovini, a na drugom motoru su se od udarca oštetile kompresorske lopatice pa je zrakoplov ostao gotovo pola mjeseca u Parizu; pri polijetanju iz Madrida odvojio se jedan sloj gume

i oštetio dio krila i kotača; na kraju sezone u Dubrovniku čistačica je povukla krivu ručicu i odbacila dio repnog konusa i aktivirala tobogan za izlaženje u nuždi.

Uza sve te probleme i povećane troškove ipak smo uspjeli (gledajući rezultate za prvih devet mjeseci) ostvariti planirani broj sati i čak poslovati profitabilno. Sada je pred nama najteži period za svakog charterskog prijevoznika – zima. Prijašnjih godina, dugu zimu je lijepo zatvarala naša operacija prijevoza hodočasnika iz Afganistana u Jeddu što smo obavljali sa 3 zrakoplova i preko 50 ljudi. Ove godine se, zbog nekih čudnih odluka Ministarstva za Hajj Afganistana (koje je sada pod istragom), cijeli program je dodijeljen jednoj sumnjivoj i nepouzdanoj aviokompaniji, koja već sada kasni više od 10 dana s početkom prijevoza pa gotovo 30.000 ljudi čeka na letove prema Saudijskoj Arabiji. S obzirom na naš rad u protekle dvije godine i povjerenja u naše sposobnosti, mi smo pozvani u pomoć. Ako se svi pregovori uspješno završe, onda ćemo ipak i ove zime intenzivno letjeti u toplim krajevima.

I za preostale zrakoplove planirali smo ove zime dosta letova, u velikoj većini iz Zagreba, na linijama za Dubai i Kairo kao i na povezivanju Pule s Prištinom. Uz to će se letjeti uobičajena serija letova za domaće touroperatore u „follow me“ programima kao i određeni broj letova na važnije športske priredbe ili interesantne događaje.

Sezona 2009. uglavnom je već dogovorena i ne pokazuje smanjenje broja letova pa očekujemo da će ljetni program 2009. biti uglavnom isti kao i ove godine. S obzirom da zbog svjetske krize moramo planirati realno i oprezno, sljedeće godine nećemo povećavati flotu i ostat ćemo na dosadašnjih pet zrakoplova. Nadamo se da nas sljedeće godine neće pratiti slaba sreća kao u ovoj 2008. i da ćemo moći raspoložive kapacitete stvarno iskoristiti do maksimuma.

U svakom slučaju nama ne fali elana za borbu niti optimizma, pa ako je po onoj „pomozi si sam pa će ti i Bog pomoći“, nadamo se dobrim rezultatima.

28

Andreas Jersabeck, Glavni direktor hotela

Hilton Imperial DubrovnikHilton Imperial Dubrovnik

Gotovo u hipu još jedna sezona primiče se kraju što mi

daje priliku da vam prikažem dio ovogodišnjih zbivanja i izvijestim vas o poslovnim dostignućima.

Iako je Dubrovnik u posljednje vrijeme ostvario visoku popunjenost i porast prihoda po sobi, već je početkom 2008. postalo očito da ova godina neće biti dobra kao prijašnje. To je najavio i relativno usporen početak s prosječnom popunjenošću u siječnju i ožujku ne većom od 20% za Hilton Imperial, unatoč činjenici da hotel Excelsior i Bellevue nisu bili otvoreni.

Ipak smo ostvarili odlično ljeto i tako, unatoč umjerenom rastu prihoda, održali poziciju broj jedan na tržištu i najveći prihod po sobi između svih dubrovačkih hotela s 5 zvjezdica, ne samo u posezoni već i ljeti, kada hoteli uz more tradicionalno uvijek imaju bolji prinos.

Usprkos teškim tržišnim uvjetima, veliku pažnju ukazujemo našim gostima jer je zadovoljstvo gosta naš glavni prioritet. I ove godine, u skladu s našim sustavom za mjerenje zadovoljstva gostiju (Satisfaction and

Loyalty Tracking System), ponovno smo rangirani među 5 najbolje pozicioniranih Hilton hotela u Europi. Također bih želio istaknuti da Hilton Imperial ostaje na poziciji broj 1 na popularnoj web stranici namijenjenoj za putovanja Tripadvisor.com, na kojoj gosti u svojim komentarima hvale izvrsnu uslugu i gostoljubivost naših zaposlenika.

Na prestižnoj godišnjoj nagradi “Turistički cvijet, 12. kvaliteta” za Hrvatsku, održanoj u Opatiji Hilton Imperial Dubrovnik ponovno je osvojio drugo mjesto u kategoriji najboljih hotela s 5 zvjezdica na Jadranu.

S kulinarske strane, pak, želio bih istaknuti dolazak novog šefa kuhinje gosp. Gabriele Savinija koji će svojim bogatim iskustvom pridonijeti našem nastojanju da se postigne izvrsnost na području usluge hrane i pića.

S obzirom na veliku potražnju, nedavno smo ponovno uveli u naš program «Imperial popodne» nudeći širok izbor torti, kolača i savijača (štrudela) u našem «Lobby Baru», svakodnevno od 15 do 18 sati do

kraja ožujka, uz osiguranje slobodnog parkinga za stanovnike Grada.

Ulaganjem u manje projekte također želimo istaknuti našu orijentiranost na zadovoljstvo gosta. Stoga ćemo pristupiti proširenju postojećeg Spa centra sa četiri dodatne sobe za tretmane, što bi trebalo biti dovršeno početkom 2009. U planu je i izgradnja vanjskog prostora za relaksaciju na području postojeće terase koji bi trebao biti spreman za vrijeme sljedeće sezone.

S obzirom da nam se božićni blagdani ubrzo približavaju, želio bih vas obavijestiti o našoj tradicionalnoj večeri na Badnjak u našem restoranu «Porat». Silvestrovo će ove godine biti organizirano u Venecijanskom ozračju s mogućnošću osvajanja petodnevnog boravka u novootvorenom Hilton Molino Stucky u Veneciji, uključujući doručak i romantičnu tradicionalnu vožnju u gondoli.

Koristim ovu priliku zaželjeti Vama i vašim obiteljima blagoslovljene i sretne blagdane i uspješnu Novu godinu.

29

Nju donose hladne zračne struje od kopna, preko gorskih lanaca, ravno moru na obale. Danima se uokolo planinskih bila zrak hladio, a dolje, gle! iznad morske površine, već se uhvatio topli omah poput kožice na jesenskom voću. Često se iskusnom oku ribarskom potrebno tek okrenuti pa vidjeti kako se iznad Velebita, Ka-mešnice, Biokova i Orjena podigla bi-jela kapa. Istina, ona je tu po svakom vremenu, čuva tjeme stijene, ali isku-snom čovjeku neće pasti na pamet ljetni maestral zamijeniti orkanskom burom u cikloni! Zato se gledaju za-vjetrine, ona mjesta kamo se planina po najjačem orkanu može skutriti i zagrliti uz sebe orla, vuka i lisicu, pa ako se po njima valjaju oblačići, a padaju i trune se na vjetru, kapa im prekriva kose i glavice, treba okrenuti barku i svom se snagom zametnuti, zaveslati obali, u sigurno sklonište!Bura pretrčava zapreke i osvetnički se obrušava po moru, pada ukoso, štipa i krvoločno grize valove, razbija ih otvorenom šakom, kida im krijestu i usitnjava je u bijeli slani prah. Podiže zastor, maglenast, neproziran, koso položen pa se na trenutak primiri i opet zaleti, noseći pod nogama stije-nje i sitno kamenje niz obronke.Valovi bježe južno, koso se guše, obe-zglavljeni, kratki, s bezrukim torzom. Kopno moru pokazuje snagu kojom se osvećuje za ona vremena kad je čitavo, od podnožja do vrha, plivalo u vodi. Kad su ga podigli potresi i micanja, izdiglo se uvisoko, a more ostalo dolje, poput vodenog polja.Ni planinari ni čobani po buri neće u goru. Ribari će dobro zaštititi barku i uokolo nje, u mandrače, postaviti kamene vijence.

U gorskim dragama, tko bi ga znao zašto! bura divlja po lišinama i oblom kamenju. Senjska vrata, Vrulje i Klis! Tu se zbijaju strujnice i, da im podlo-ga nije kamenita, neprobojna, bolno bijela i oglodana, šibnule bi nizdolje, ugrizle obalu i potopile more! Cres i Krk, Rab i Pag. Što li raste na njihovim obalnim visinama? Tek sitna trava, nazubljeni negostoljubivi trn, osušeni iver. Ništa! Tu se bura svako malo jača bijelim zubom, brije kamen i niz njega glavačke ponire moru.Tamo od Tršćanskog zaljeva, od rta Salvadore do Trsta bura nahrupljuje kao kroz uska vrata pa se preko Kvar-nera i Kvarnerića morskom strujom ulijeva u Riječki zaljev, Velebitski ka-nal i Senjska vrata. Čisti Kaštelanski zaljev, uz Solin buči i otkopava rimske svodove, prijeti Vruljama niz čitavu njihovu dubinu, zloglasnu, ponornu gdje se sljubljene kuće pokrivaju ka-menom s biokovskih kosa jer bi ih, crvene i glatke, inače razbilo i u kuć-no se gnijezdo zavrtjelo poput otrov-nog, pakosnog stršljena!Dugi otok, Unije, Kornati i Mljet, zapadna istarska obala, Zadarski ka-nal miruju i u njima se bura kotrlja oslabljena, zapriječena snagom pla-ninskih masiva. Gdje izgubiš snagu, primiri uzde! Već je poznato: po burnom se vreme-nu ne možeš ogrijati, pogotovo zimi. Nema mjesta gdje neće prodrijeti hladnoćom, bijelim jezikom i suhim, zavidljivim kašljem! Onome koga u barci ili koči nađe nasred mora, nema spasa! Nosit će ga refulima, ali opreznim se ribarima, da se izjedna-če snage i vrijednosti, bura ne može sakriti niti se pametan čovjek s njom ide nadmetati!Ako je bura čista, klonut će treći dan. Ako je ciklona u njoj, pa se u narodu

Bura Tereza Buconić Gović, prof.

zna da je to mračna bura, donijet će nevremena, tmušu i kišu. S jugo-zapada dolaze oblaci, tlak je nizak, depresija siše morski zrak, na istočnoj se obali brda štitasto podižu, kidaju i lome zračne mase. Po kopnu se i moru vije mećava, hladnoća štipa, umrtv-ljava prste, modrilom zasjenči noseve i uši, a čovjek se putnik nasred puta drži zida, prelama u struku i pred sebe pruža ruke, ogoljen do kosti, prožet vjetrom koji se, bijel i zavijoren, osve-ćuje moru.Jadranska je obala po buri neravno-mjerno podijeljena. Na sjeveru bura, na sredini i još niže obični jugo. Dvije su granice – jedna do rta Ploče, druga u Kvarneru!Kažu da se ovaj vjetar, opasan i nez-godan putniku, daruje dalmatinskoj obali i da se iz njega uvijek rađa lijepo, prohladno i čisto vrijeme. Što je u zraku bolesno, bura ozdravi. Plijesan, stare novine, odbačene dronjke, rane baruština zacijeli poput stvrdnute kraste.Ako se prebaci iz marta, iz one tri oče-kivane s razmacima od desetak dana, uletjet će u travanj i pokršiti zametke plodova. Uđe li u svibanj, među rese maslina, u dlanove mladog lišća, neja-kog i tenerog, godina će donijeti siro-maštvo i oskudicu.Postavi li se pred njega jugo, oblačno, blago i mlakavo, usahnut će na mor-skoj obali i podvijena repa pobjeći uz gorsku stranu, gdje se u procijepima, u pukotinama kamena već rascvjetao runolist, a iz krpice snijega provrelo sitno mlako jezero.

30

NEPOZNATE POMORSKE STRANICE

OtkrivamO sudbine

dubrovačkih

parObrOda

ZOra i

Federiko Glavić

Marijan ŽUVIĆ

Spomene li se parobrod Federiko Glavić u sjećanje se odmah dozove jedan od najvećih brodova Dubrovačke plovidbe a.d. koji će

u veljači 1957. pod imenom “Beograd” ući u flotu tek utemeljene Atlantske plovidbe. Čvrst i pouzdan plovit će sve do 1970., ostavši jednim od posljednjih parobroda na Jadranu. I dok se toga “Federika Glavića” pamti, tek rijetki znaju da je to bio drugi dubrovački parobrod s imenom znamenitoga brodovlasnika s otoka Šipana! Tomu se, ipak, nije čuditi: prvi je “Federiko” pod stijegom svetoga Vlaha plovio tek – godinu dana!

U povijesti dubrovačkoga pomorstva travnju 1913. pripada posebno mjesto: upravo je tada Parobrodarsko udruženje “Unione” preuzelo u Hullu velebni parobrod “Federiko Glavić”. Dug 128 i širok 16,5 metara i s nosivošću od 9630 tona bio je to ne samo najveći dubrovački brod nego i jedan od većih teretnih parobroda u austro-ugarskoj trgovačkoj mornarici. Ipak, bio je to tek časak radosti! Već iduće 1914. taj će ponos pomorskoga Grada nestati sa svjetskih mora.

Priča o tome parobrodu jedna je od onih na koje je pisac ovih redaka naišao baveći se posljednjih godina izučavanjem građe za povijest dubrovačkoga parobrodarstva od 1880. do 1977. godine. Unatoč iznimnom značenju što ga je imao za pomorski Dubrovnik, prvi “Federiko Glavić” se u publicistici spominje vrlo šturo, rekli bismo tek usputno. Nadasve skromno u dubrovačkoj pomorskoj historiografiji spominje se i parobrod Zora, pa su stranice Atlant Bulletina pravo mjesto za njegov životopis.

Spomene li se “Federiko Glavić”, u sjećanje se odmah dozove jedan od najvećih brodova Dubrovačke plovidbe koji će u veljači 1957. pod imenom “Beograd” ući u flotu mlade Atlantske plovidbe. Potpuno je, pak, zaboravljen prvi brod toga imena, izgrađen 1913. u Hullu za Parobrodarsko udruženje “Unione”, najveći dubrovački parobrod toga doba, dug 128 i širok 16,5 metara, s nosivošću od 9630 tona

„Federiko Glavić“ dok je plovio kao britanski „Royal City“

31

MRTVI VEZ U BREMENUDotad najveći iskorak

dubrovačkoga parobrodarstva učinjen je 1912. kada je udruga “Unione” u brodogradilištu Earle”s Shipbuilding & Engineering Co. Ltd. u Hullu naručila “Federika”. Bit će to prvi parobrod veći od 5000 brutoregistarskih tona i nosivosti veće od 9000 tona upisan u Dubrovniku. Tvrtka Earle”s izradila je i parni stroj trostruke ekspanzije od 2400 konjskih snaga, koji je omogućavao najveću brzinu od 11 čvorova. Svečanost porinuća novogradnje 595 obavljena je 22. veljače 1913. godine, a nepuna dva mjeseca poslije “Federiko Glavić” je krenuo na prvu plovidbu.

U kolovozu 1914. početak Drugog svjetskog rata najveći dubrovački parobrod zatekao je na vezu u Bremenu. Svjesni da će njihov brod zaplijeniti prvi britanski ratni brod koji naiđe, vlasnici su ga odlučili raspremiti. I tako je “Federiko Glavić” ostao u Bremenu pune dvije godine, do ljeta 1916. kada ga je preuzela carska Njemačka. Dodijeljen je tvrtki Globus Reederei, a u lučkoj kapetaniji u Bremenu upisan je pod imenom “Gerfrid”. No, to u život broda nije unijelo nikakvu promjenu: i dalje je bio na istome mrtvome vezu. Tamo se zatekao i 1919. kad su Saveznici dijelili ratni plijen. Pripao je Britancima, a upravljanje parobrodom povjereno je uglednoj tvrtki C.T. Bowring & Co.

Početkom 1920. Gerfrid je “u paketu” s mnogim drugim zaplijenjenim njemačkim brodovima vlada u Londonu prodala britanskim brodovlasnicima. Još praktički novi parobrod kupila je stara i ugledna tvrtka Sir William Reardon Smith & Co. Ltd., te ga pod imenom “Royal City” upisala na svoju podružnicu St. Just Steamship Co.Ltd. s matičnom lukom u Bidefordu. Osam godina poslije nekadašnji će “Federiko Glavić” krenuti na jug. Kupili su ga Grci, braća Mazarakis iz mjesta

Argostoliona na otoku Kefaliniji. Dobio je ime “Anna Mazaraki” pod kojim će ploviti punih 14 godina. Jamačno bi brodio i koju godinu više da ga nisu pomeli vjetrovi rata.

ZLOGLASNI SABLE ISLANDU britanskim kronikama

Drugog svjetskog rata, točnije u popisima brodova koji su plovili u transatlantskim konvojima, ime parobroda Anna Mazaraki se često susreće. Na tim najpogibeljnijim rutama nekadašnji je “Federiko” imao sreće sve do kasnoga proljeća 1942. godine. Ali ni tada nije postao žrtvom njemačkih podmornica, što su haračile Atlantikom, nego sile oceana. Parobrod je krenuo iz Liverpoola 12. svibnja 1942. u sastavu konvoja ON 094, s devet tisuća tona velškoga ugljena ukrcanog u luci Swansea, a namijenjenog kanadskim kupcima u Sydneyu na Novoj Škotskoj, te u Montrealu.

“Anna Mazaraki” je izbjegla zamke Döenitzovih podmornica, ali ne i najveće groblje brodova na Atlantiku, zloglasni Sable Island. Taj je otok zapravo golemi pješčani sprud, dug čak 44 kilometra, a nalazi se usred oceana, 160 milja jugoistočno od Halifaxa. Izložen je stalnim olujama, a uz to je čak 125 dana godišnje pokriven maglom te nije čudo što kanadske kronike bilježe da je od 1583. do 1947. Sable Island progutao više od 350 brodova. Među njima se 24. svibnja 1942. našao i nekoć najveći dubrovački parobrod. U velikome nevremenu brod je bačen na pijesak Sable Islanda gdje je ostao još godinama prije nego su ga valovi posve smrvili.

Životopisu “Federika Glavića” umnogome nalikuje i priča o davno zaboravljenom parobrodu Zora. Nije to bio brod za ponos, no svakako jest zanimljiv. Za njegovu gradnju utemeljeno je u Dubrovniku Parobrodarsko društvo “Zora”, to mu je bio i jedini brod, a njegovim nestankom nestala je i tvrtka! “Zorin” jedinac naručen je 1900. u

“Federiko” je plovio godinu dana... brodogradilištu J. Priestman & Co. u

Southwicku, predgrađu Sunderlanda. Bio je to klasični britanski tramper toga doba, dug 100,9 i širok 14,3 metra, nosivosti 5200 tona, sa slabašnim stapnim parnim strojem od 1440 konjskih snaga i brzinom od jedva devet čvorova. Porinut je 28. kolovoza, a isporučen već sredinom rujna 1901. godine.

“ZORIN” KRAJ U GENOVIKad je počeo Prvi svjetski

rat “Zora” se, zajedno s dubrovačkim parobrodom Prazattus, nalazila na vezu u Antwerpenu. Belgijanci su brod zaplijenili sredinom kolovoza, a već u listopadu 1914. i Antwerpen i mnoštvo zaplijenjenih brodova padaju u ruke Nijemcima. U siječnju 1915. “Zora” je dodijeljena tvrtki Wilhelm Hemsoth A.G. iz Dortmunda. Dobila je njemačko ime “Margarethe Hemsoth” i upisana u Emdenu. No, kao i “Prazattus”, o kojemu smo već pisali u Atlant Bulletinu, sve do kraja rata ostao je u Antwerpenu. Neutralna Nizozemska nije, naime, dopuštala Nijemcima da zaplijenjene brodove rijekom Schelde izvedu na otvoreno more.

Tako su parobrod 1918. pod svoju upravu stavili Britanci, ali su mu 1919. vratili ime “Zora”. Iduće godine dodijeljen je na upravljanje tršćanskoj tvrtki Armamento “Oceanica” S.A. di navigazione, da bi ga 1924. preuzelo Brodarsko akcionarsko društvo “Oceania” iz Sušaka. Sve do 1927. parobrod se zvao Zora, a tada je prodan Grcima. Novi vlasnici, braća Hadjipateras iz Chiosa, nazvala su ga Leandros. Pet godina poslije nekadašnja će “Zora” dočekati kraj.

Lloyd’sova izvješća o nesrećama za 1932. bilježe da se “Leandros” ujutro 21. ožujka nasukao u Crnome moru, 15 milja od ulaza u Bospor, dok je s teretom ugljena plovio iz sovjetske luke Feodosia u Pirej. Odsukan je 7. travnja i otegljen u Grčku. Mjesecima je bio raspremljen u Pireju dok nije odlučeno da ga se ne isplati popravljati. Priča o “Zori” okončana je 21. studenoga 1932. kada je grčki parobrod predan rezalištu u Genovi.

32

mr. Anica Kisić, prof.

Francuski general Lauriston ušao je u Dubrovnik 26. svibnja 1806. i zauzeo

dubrovačke utvrde pod izgovorom da se njegovi vojnici moraju odmoriti na putu kopnom prema Boki kotorskoj jer morem krstare engleski i ruski brodovi. Tih je dana, da parafraziram Vojnovića, u «Alonse anfantu» na uzbuđujuću vijest pučanke: «Frančezi dohodu!» sredovječna dubrovačka vladika odgovorila: «Frančezi prohodu!», ali su događaji u stvarnosti bili mnogo ozbiljniji. Već u lipnju i srpnju 1806. Grad je doživio da ruska i crnogorska vojska zauzme Cavtat, pohara okolicu i bombardira Grad. Zapalili su staro brodogradilište na Kantafigu (sagrađeno 1525.), koje je doduše brzo obnovljeno, a brodovima su blokirali pristup s mora. Iako ih je francuska vojska konačno zaustavila, ruska se flota povukla iz Jadranskog i Sredozemnog mora tek nakon mira u Tilzitu (7. srpnja 1807). između Napoleona i ruskoga cara Aleksandra. Doduše, konačni kraj stare Republike zabilježen je tek 31. siječnja 1808. kad je Napoleonovom odredbom ukinuta Dubrovačka Republika i stavljena izravno pod francusku vlast u Dalmaciji. Tijekom toga razdoblja povijesni događaji odvijali su se za Dubrovnik pogubnom brzinom na političkom, društvenom i gospodarskom planu, što se odrazilo i na pomorsku djelatnost. Veliki ratovi između europskih sila tijekom 18. stoljeća za prestiž na kopnu i moru, uključujući i interese u američkom ratu za nezavisnost, unatoč bezbrojnim poteškoćama, donijeli su u drugoj polovici

stoljeća oporavak dubrovačkomu pomorskom poslovanju pod neutralnom zastavom. Država je podupirala pomorstvo upravno pravnim mjerama - izdavanjem Pravilnika o nacionalnoj plovidbi 1745., osnivanjem pomorskih osiguravajućih društava i ponovnim otvaranjem novih konzulata. Koristeći se ratnom konjunkturom, dubrovačka pomorska trgovina pod neutralnom zastavom ostvarila je velike dobiti poglavito u prijevozu žita iz Crnoga mora i Levanta u zapadni Mediteran i na prekomorska tržišta. Zadnjih petnaestak godina broj brodova u stalnom je porastu, pa posljednje dane svoje opstojnosti Republika dočekuje s respektabilnim brojem od oko 277 brodova pretežito srednje nosivosti. U posljednjim godinama prije pada Republike bilo je sve teže opstajati na moru pod neutralnom zastavom, poglavito kada je revolucionarna Francuska izazvala sve europske države protiv sebe. Sukobi u vrijeme Napoleonovih ratova doveli su na Jadran francuske i engleske brodove, uključujući i rusku flotu koja se već 1799. prvi put pojavila u Jadranu. Vijest o francuskoj okupaciji imala je razorni učinak na dubrovačko pomorstvo. Dubrovačka vlada izdala je 9. kolovoza 1806. obavijest svim konzulima, citiram «...izvolite zapovjediti svim nacionalnim brodovima koji se nalaze na području Vaše jurisdikcije, da otpuste svoje brodske posade ostavljajući na brodovima samo potrebnu stražu, i tako tu, gdje se nađu, raspremljeni čekaju daljnje naše odredbe, a ostavljamo vlasnicima slobodu da svoje brodove mogu prodati...». Među dubrovačkim kapetanima

u različitim lukama došlo je do zaprepaštenja i pomutnje. Brodovi su zadržani u lukama i bio je nemoguć prijelaz iz istočnog u zapadni Mediteran, no neki su se provukli mijenjanjem zastave. Brodovi koji su se zatekli na Levantu, većinom su raspremljeni, a teret im djelomično prodan, djelomično uskladišten. U Carigradu je bilo 40 dubrovačkih brodova od kojih su neki tu ostali vezani do kraja 1807., a neki veći trunuli su usidreni i do četiri godine. One koji su konačno pod turskom zastavom uspjeli doći do Malte, konfiscirali su Englezi. Neki su pak mitom uspjeli dobiti dozvolu i pod turskom zastavom ulazili su u Crno more i krcali žito, povremeno sve do 1812. godine.Na zapadnom Mediteranu najviše su Englezi hvatali dubrovačke brodove. U studenom 1807. u Livornu je bilo 25 dubrovačkih brodova, a Francuzi su ukinuli dubrovački konzulat kao i drugdje. U prosincu 1807. u Livornu je izbila prava pobuna jer se svih 25 dubrovačkih kapetana suprotstavilo nalogu komesara francuskog generalnog konzula da nacionalnu zastavu na brodovima zamjene italskom, očitujući tako svoje rodoljublje, a većina nije ispoštovala ni produljenje roka. Francuski konzul ukorio je jedanaestoricu kapetana što nisu uopće podigli italsku zastavu, a osmoricu što su je odmah nakon podizanja i spustili. Da skrši njihov otpor, 21-og kapetana dao je zatvoriti na 24 sata u tvrđavu, a talijanske zastave su silom podignute na jarbole dubrovačkih brodova.Nakon ukinuća Dubrovačke Republike uskoro je preostalo svega 49 brodova duge i srednje obalne plovidbe.

o posljednjim Godinama pomorstva dubrovačke republike

33

o posljednjim Godinama pomorstva dubrovačke republike

U zavjetnoj crkvi Gospe od Milosrđa u Dubrovniku sačuvane su 22 pomorske zavjetne slike pretežno iz druge polovine 18. i prvih godina 19. stoljeća, skromne izradbe u poznatoj zavjetnoj ikonografiji. Nekoliko originala ima i Pomorski muzej u Dubrovniku i o njima sam davno pisala u Atlantu. Prikazuju tadašnje tipove brodova, obično u oluji, a natpis na slici otkriva ime kapetana, godinu, često ime broda i destinaciju. Spominjem ih stoga jer je u Državnom arhivu u Dubrovniku većina ovih brodova registrirana u popisima brodova, oni plaćaju pristojbe i prijavljuju havarije Pomorskom uredu. Kapetani ovih brodova obnašali su razne službe pomorske naravi, pa su tako bili sudionici burnih zbivanja zadnjeg razdoblja pomorskog života Republike do 1808. Spomenut ću samo neka imena: Kap. Petar Laleta zavjetovao je 1762. crkvi sliku pulake «S. Vincenzo Ferreiro» s kojom je dugo sudjelovao u živom trgovačkom prometu dubrovačkih brodova s Livornom. Bavio se i pomorskim osiguranjem i surađivao s Pomorskim uredom u Dubrovniku. Kao uspješan poslovni čovjek nastanio se u Livornu. Kapetani Božo Šiša, Ivo Kasa, Tomo Mitrović i Ivo Galjuf, čije su zavjetne slike brodova sačuvane, također su bili uključeni u pomorskom trgovačkom poslovanju Dubrovačke Republike s lukom Livorno, a nekoliko zabilježenih nezgoda svjedoči o neprilikama koje su rusko-turski rat i ruska blokada Livorna prouzročile u prometu trgovačkih brodova s Livornom. Kap. Vlaho Antun Krilanović bio je 1806.-1807. dubrovački konzul u Solunu. (Na slici njegovog broda u

oluji blizu Malte zabilježena je 1798. godina.) Kap. Ivo Ivanković i kap. Stijepo Senkić, osim što su plovili, bili su 1805. i 1806. pomorski vještaci u Gružu za procjene šteta na brodovima. Obojici su sačuvane zanimljive zavjetne slike. Kap. Mato Guska s brigantinom «Il Nettuno» registriran je od 1802. do 1808. Sačuvana je slika tog broda u olujnoj noći. Na zavjetnoj slici brigantina «La Fenice» kap. Krista Milića vidi se da je brod teško oštećen u oluji. Imamo podatak da se 1803. nalazio na popravku u gruškom brodogradilištu. Kap Pasko Vilenik iz Gruža zapovijedao je s više brodova do 1804.Prijeko je potrebno spomenuti tri slike koje prikazuju aktualne sukobe francuskih i engleskih brodova u vrijeme engleske blokade na Jadranu i napade engleskih korsara. U zbirci Gospe od Milosrđa nalazi se slika na kojoj je, u većem zaljevu s manjim naseljem, prikazan napad dva jederenjaka i čamca s engleskom zastavom, na veću tartanu pod francuskim stijegom (vjerojatno je to dubrovački brod) s nadnevkom 12. lipnja 1808.Dvije slike na drvu naivnog pučkog izraza i bez natpisa iz fundusa Pomorskog muzeja prikazuju dva prizora istog događaja. Prema zastavama i odjeći prepoznajemo da se radi opet o napadu engleskog broda i dva čamca na francusku tartanu sa sretnim ishodom za francuski brod. Slika pak kap. Andra Berana iz Zatona, s natpisom bez godine i bez svetačkog lika, prikazuje njegov brigantin «Il Pastor fedele» s dubrovačkom zastavom napadnut od korsarskog šambeka. Kap. Beran registriran je kao zapovjednik ovog brigantina 1801.

Zanimljivo je zabilježiti da sam u različitim zavjetnim svetištima crkava na Malti registrirala 13 zavjetnih slika dubrovačkih brodova od 1750. do početka 19. stoljeća. Iako su pretežito bez natpisa, mogu se identificirati prema dubrovačkoj zastavi. Malta je bila neizbježna stanica gdje su se dubrovački, a i ostali brodovi, sklanjali od nevremena i opskrbljivali hranom i vodom, a tamo su se dobivale i korisne političke informacije. Dolaskom Francuza na Maltu 1798. dubrovački konzulat je bio privremeno zatvoren, ali je ponovno otvoren 1800. Na svega tri slike s Malte natpis spominje imena tri nama poznata kapetana. To su orebićki kapetan Vicko Baletin s pulakom «Salvatore del Mondo 1792., i Pelješčanin Antun Šimin koji je s brigantinom «La Clorinda», sagrađenim u Gružu, doživio nezgodu 1803. Na trećoj slici zapisano je samo ime kap. Josipa Nardellija iz Cavtata, poznatog nam kao supotpisnika predstavki u dubrovačkom konzulatu u Livornu u korist dubrovačkih pomoraca.Ove skromne slike nude drugu dimenziju percepcije o pomorcima i brodovima kao sudionicima povijesnih događanja, o čemu inače primarno crpimo podatke iz arhivskih izvora.Ni u teškim vremenima koja su potrajala, pomorska djelatnost u Dubrovniku nije stala. Obnovljeno je staro zapaljeno brodogradilište u Gružu. Osim popravaka, na škarima su se povremeno gradili manji brodovi, sve dok nisu svanuli bolji dani. Tek 1819. svečano je porinut u Gružu prvi veći jedrenjak «Bete» braće Senkića.

34

Tamara Gović, prof.

Ilija Crijević, latinski Aelius Lampridius Cerva, rodio se 1463. godine u Dubrovniku

u vlastelinskoj obitelji Crijevića. Nadimak Lampričin dobio je po ocu zvanom Lamprica.

Kao većina mladih vlastelina onog doba studij je završio u Italiji. Imao je sreću da ga put i interesi odvedu u Rim gdje se upoznaje sa značajnim nositeljima humanističkog kruga. Potaknut renesansnim zanosom i ljubavi prema umjetnosti, antici i stvaralaštvu, napisat će u mladim danima pjesme dostojne Katulova, Tibulova i Propercijeva poetskog žara. Ljubavne elegije posvećene djevojci Flaviji pribavile su mu, među ostalima, naslov pjesnika ovjenčanog lovor-vijencem i čast o kojoj će rado progovoriti i u poslanici ugarskom kralju Ladislavu.

Crijević je u Rimu ostao do 1490. godine. Bilo je to vrijeme renesanse, oduševljenja antikom, rimskom i grčkom zamalo zaboravljenom ostavštinom, koja će sad, kao novo proljeće, pomalo pupati iz jeseni srednjeg vijeka. To je bilo doba kad je Pomponije Let u rana jutra s upaljenim fenjerom, s turbanom na glavi i u crvenoj tunici silazio s Eskvilina, odjeven poput lika iz tragedije, da bi svojim studentima i pristašama humanističkog kruga udahnuo srž svoga životnog poziva: oživljavanje kazališne umjetnosti.

Tom je krugu pripadao i mladi Crijević pa je i on, kao i drugi članovi, sudjelovao u izvođenju rimskih tragedija i komedija. Pomponijevci

su izvodili tragedije Senekine (iako ove nisu bile pisane za izvođenje, nego za recitiranje) i komedije Plautove po cijelom Rimu - na otvorenim mjestima, po kurijama i palačama, pred svećenicima i vlastelom. Vjerojatno je po povratku u Dubrovnik Crijević prenio dio tog ozračja u ovaj grad i time dao izravan poticaj stvaralaštvu Marina Držića. O tome svjedoči podatak da je već 1525. godine Senat izdao zabranu grupi od šezdeset plemića, koji su se okupljali u kući Dživa Martinova Volčića i izvodili representationes comoediarum Plautinarum, odnosno predstave Plautovih komedija. Zabrana je bila ubrzo ukinuta pa su se predstave mogle i dalje neometano izvoditi.

Dubrovnik će Crijevića ponovo ugledati 1490. godine.Vjerojatno uskoro svija obiteljsko gnijezdo, a to će potvrditi zapis o jednom događaju 1491. godine. Tom je prilikom Ilija najpogrdnijim riječima izvrijeđao svoju punicu na javnom mjestu i zbog toga zaslužio zatvorsku kaznu. Oplakao je tamnovanje u podrumima Kneževa dvora u pjesmi Nunc ago Natalem - Sad slavim Božić, jadajući se prijatelju Marinu Gradiću. Uvjeti u tamnici su teški, ondje je neprestano noć, a mojim su očima uskraćena nebeska svjetlila... te sav tužni dom u mojoj tamnici stenje. Neopravdane su kazne koje trpi jer ... mnogima ni zločini ne škode životu /meni i sloboda jezika i pobožne riječi!

Iako se Crijević nadao da će jednom napustiti Dubrovnik i otići na dvor ugarskog kralja ili u Veneciju te ondje dobiti znamenitiju službu, takva mu

se prilika nikad nije ukazala. S tom je namjerom pisao poslanice ugarskom kralju Vladislavu, spominjući svoju pjesničku slavu i priznanja stečena u Rimu.

Spomenimo koje je sve dužnosti obavljao: godine 1494. postaje gradski odvjetnik, već sljedeće godine imenovan je za kaštelana tvrđave u Stonu. Taj posao nerado prihvaća (ondje piše Odu Dubrovniku u kojoj spominje kugu dvomorskog Stona). U stihovima ove latinske pjesme osjeća se njegova čežnja za rodnim gradom, Dubrovnikom, koji naziva izdankom Kvirićana. Dvije godine poslije postaje rektor dubrovačke gimnazije, a 1504. postavljen je za kaštelana tvrđave Sokol u Konavlima. Boravak na Sokolu vezan je za jednu njegovu ljubavnu pustolovinu koju će pjesnik doskora zaboraviti, ali koja će za mladu Konavoku uroditi neželjenim čedom i izgnanstvom iz Dubrovnika.

Kako je obudovio, 1510. godine zaređuje se i biva imenovan rektorom gimnazije, što će ostati sve do smrti 1520. godine. Sva je svoja djela Crijević napisao na latinskom jeziku. Štoviše, njegova odbojnost prema narodnom jeziku tako je velika da ga u jednoj pjesmi naziva stribiligo illurica - ilirska izopačenost, scythica lingua, illyrismus - skitski jezik, ilirizam. Podjednako su zastupljeni i poezija i proza. Prozni opus obuhvaća jednu raspravu o životu i djelu Vergilija, Lexicon /nedovršeno djelo/. Napisao je pogrebni govor održan u čast ugarskog kralja Matijaša Korvina te pogrebne govore u čast nekih poznatijih Dubrovčana.

ILIJA CRIJEVIĆ - PJESNIK DUBROVAČKOG KRAJOLIKA

35

ILIJA CRIJEVIĆ - PJESNIK DUBROVAČKOG KRAJOLIKA

Njegovo poetsko stvaralaštvo sadrži oko 240 pjesama - elegija, elegijskih poslanica, epigrama, oda i himni različitog sadržaja. Najznamenitije su ljubavne elegije posvećene Flaviji, djevojci snježnobijele puti. Erotska je crta nezaobilazna. Pjesnik žudi za mekoputnošću pahuljice, za bujnim dojkama koje mu nije dopušteno dotaknuti. No, ljepota je prolazna, sva su zemaljska dobra istrošiva i mladost treba iskoristiti, jer izbrazdat će se nježni obrazi borama i dok ti naboranu starost zrcalo predbacuje/plakat ćeš što ni jedan dan ne možeš vratiti.

Sve ima svoj početak i kraj, misli pjesnik i zato je njegova pouka: Stoga nemoj gubiti uzalud tolike hitre godine/ niti pače škrtariti, Flavijo, prolaznim dobrima. Nekad lijepa i stidljiva djevojka u pjesnikovim očima sve se više moralno mijenja i on joj spočitava izgubljeni sram. Kao da se gubi prva oduševljenost. Nastupa razočaranje zbog odbijene ljubavi, nevjere i pohlepe za novcem. Kao da ni samom pjesniku nije žao što će njegova nekadašnja ljubav gadno oboljeti i dobiti grozan čir na bradi. Sva je sreća što se elegije ne moraju čitati po redu - Flavija je sad ljepotica, umiljata lica i zlatne kose, sad starica opuštena i naborana lica s dvije-tri dlake na glavi, ovisno o tome počne li se od prve ili zadnje elegije.

Brojne su i pjesme u kojima Crijević opisuje razne dubrovačke krajolike: Rijeku dubrovačku, Lopud, Cavtat i Dubrovnik. Lopud opisuje u poslanici kardinalu Alexandru Farneseu. Otok pruža ugodan zaklon, dok bolestan

grad tuguje tražeći vodu/ i vodovod prazan optužuje zbog toga što je nema/ i drevne pretke optužuje narodna žeđ. Ide se po vodu po pješčanoj obali Šunja, a nalazi se pokatkad voda slatka, no malo izmiješana s gorčinom mora. Voćnjaci pružaju obilje voća, dani su topli te jesen smjenjuje proljeće. Po otoku se prostiru vinogradi, a plodniji su oni, izrasli iz pržine jer ta mjesta oplođuje Boraj, dok po svojem Bukaču južnjak plodi padine.

U ovim stihovima ima i prave opijenosti životom: Užitak je ovdje slušati srditu pučinu/i slatko motriti užas turobnoga mora/ što naizmjence sad gotovo dodiruje vrhunce visoka svoda/ a sad se opet strovaljuju obijesna kruništa pučine.

Crijevićevo pero zapamtilo je i Rijeku dubrovačku. Boravio je s prijateljem Marijanom Bunićem u jednom od mnogih dubrovačkih ljetnikovaca uz obalu Omble. Dirljivo je opisan tok rijeke koja ulazi u more, vraća se natrag, gubi vlastite tokove u dugoj stazi gdje se pretvara u polumorsku vodu, ali ipak ne može ni pića slatka oskrnaviti vodom morskom i tijek blagi tekućicom. Ombla nije duga kao Nil, ali uz to pak kad Nerej slatke vale presječe /ne trpimo nevrijeme i užasni jug/ vjetrova oslobođeni. Pjesnik je zamišljao i doživljavao Rijeku dubrovačku kao locus amoenus, gdje uvijek može zagrabiti svježinu vode što slatko žubori, gdje se kupaju božice i Triton, gdje i Mars može otpočinuti i otrti zagušljivi znoj/i u iscjeljivim vodama zaliječiti rane.

Daleko je pitoma rijeka od gole i krševite hridi u Konavlima gdje stoji

tvrđava Sokol. Ondje je Crijević proveo jednu godinu kao kaštelan, motreći na zaleđe Dubrovačke Republike. Njegovo oko vidi hrid užasnu, golemu i snažnu pogledu. Kamena je pustoš surova i ne dopušta ljudskoj ruci da ukroti oštre obronke i od njih napravi plodan komad zemlje. Međutim, pogled se promatračev omekšava jer nije sva zemlja krševita, marna ruka težaka upornim radom pripitomila je škrto polje gdje se sad prostiru njive a teženu zemlju široka pučina dotiče i štednog Bakha valovlje. Ovdje su vinogradi i obrađeni dio zemlje namijenjeni bogu Brigomoru (Bakhu), a s druge strane vlada Cerera hraneći gladna usta.

Vidi Crijević i ostatke nekadašnjeg Epidaura. Velike ruševine tek se tu i tamo kamenito izdižu među prekrasnim selima s obližnjim imanjima. Polja nisu neobrađena, a ni umorna od pluga, zaista nikakvi tabori ne ostadoše od starine/ iako tvrdimo da je postojala. Na mjestu nekoć drevnog grada sad su malene zgrade, nastanjene ratarima oporim.

Mogu li se Crijevićevi stihovi o Dubrovniku shvatiti kao proročanski? Pjesnik govori o budućoj slavi Grada. Od njegove smrti prošlo je pet stoljeća. Slavna su imena potekla iz kolijevke kamena, mora i sunčanih ulica: veliki su književnici i znanstvenici, pjesnici na hrvatskom i na latinskom jeziku pokazali svijetu kakvu im je lijepu sliku i sjećanje zauvijek utisnulo ovo mirno i blago podneblje, ma gdje se oni nalazili.

36

Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2008.g.

Članovi posada brodova AtlantskeSveti

Getaldić Konavle Zagreb Nikola I Koločep Oluja Petka PelješacZapovjednik Jakša Slavko Ivica Ivo Vicko Antun Fuad Robert

Zupčić Koncul Zupčić Bošković Svilokos Krilanović Ćimić MargetićI. časnik Marinko Roberto Joško Milivoj Roko Andrej Ante Ernestpalube Radić Stahor Dender Šipek Medi Ribičić Dujić Kakarigji

II. časnik Srđan Dubravko Mato Vicko Srđan Antonio Miho Mariopalube Preljević Buratović Kašikić Vojvodić Jurković Milošević Dadić Gardašanić

III. časnik Igor Cvijeto Ivan Narcis Ivica Darko Mario Pavaopalube Prebisalić Arbulić Stanić Ćimić Baričević Beusan Majkovica Dujićkadet ./. Zdravko Krešimir Ivo Stipe

./. Alujević Špero ./. ./. Radoš Aničić ./.kadet

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.vođa Đino Mato Milan Slobodan Ivan Nikša Pasko Joso

palube Marinović Dadić Bokšić Čače Banovac Gavrilica Matić Bukaricavođa Tihomir Damir Rade Rajko

palube ./. Bukvić ./. Obradović Gvozden ./. ./. Jurkovićkormilar Jozo Đuro Guriš Ivica Tonči Nikica Franko Dino Ivica Svetac

Ilić Vinko Bilić Bilić Blagajić Maslać Petković Čulić Ivko Kerokormilar Toni Ljudevit Antun Darijo Dario Ivica Mario Niko

Živković Gabrić Obadić Bjeliš Saulan Bjelopera Rakuljić Kapetanićkormilar Dragan Zoran Slavko Miroslav Mirko Šeman Zlatko Mario Kunac

Šuša Jurić Deša Škarić Neđo Beno ./. Nekić Nikola Vukićmornar Cvijeto Krunoslav Nikola Ivan Stipe Rene Marko Ivan

Šaravanja Ravlić Tomelić Prović Šango Načinović Tokić Grgićtesar

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.mornar - Branko Ante Mario

pom.konobar Marinović ./. ./. ./. Glavinić Jukić ./. ./.Upravitelj Dražen Nikola Nikola Đuro Geo Zvonko Nedjeljko Mato

stroja Damić Brčić Pavlina Capor Margaretić Miljan Kmetović GjajaI. časnik Goran Đuro Davor Slavomir Nikša Nikša Alen

stroja Milošević Viđen Popadić Nikolac Miloslavić ./. Karaman HadžovićII. časnik Zlatko Goran Krešimir Pavo Pero Dragan Adnan

stroja Vuleša Ćorić Marinović Žeravica Čokljat Kos Stovrag ./.III. časnik Jasmin Antonio Krešimir Marijan Damir Jasmin Andrijan Ivo

stroja Čustović Šegedin Jurišin Kardov Arslanagić Muratović Grubić Petkovićvježbenik Ivo Pero Tonči

stroja ./. ./. Cvitan Jeljenić ./. ./. Pecotić ./.vježbenik

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.vođa Dragutinstroja Jureško ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.mazač Davor Siniša Vane Elio

Čupić ./. Kovačić Spiroski ./. ./. ./. Barićvježbenik Maroelektrike ./. ./. ./. ./. ./. ./. Mage ./.brodski Nikša Ivica Jozo

električar Poluta Pavlović ./. Crnogorac ./. ./. ./. ./.elektroničar Vladimir Nikola Mile Zlatko Mario

./. ./. Pipus ./. Skurić Bilić Tončić Silićbrodski Zoran Enis Josip Mojaser Pero Igor Pero Karlo

mehaničar Škrgulja Kovač Marković Seidijevski Dedo Milić Bačić Hausvičkabrodski Mihajlo Slavko Joso Robert Mario

mehaničar ./. Lovrić ./. Antonić Živković Žuvela ./. Burmasbrodski Duško Niko

mehaničar ./. Nikolić ./. ./. ./. ./. ./. Baraćglavni Branislav Goran Ante Ante Želimir Jozo Nikša Antekuhar Bukvić Crnković Poša Burić Jurišić Matijević Rončević Rabušić

konobar Ivo Lujo Ante Vicko Ivo Marko MartinŽuvela Dabelić Crnčević Puhjera Konjuh Gleđ ./. Grujić

pomoćni Nikola Mario Andrijan Goran Igor Romano Miroslavkonobar Džono Rebo Menalo Mesarek ./. Balta Krajančić Žarković

Vinkomotorista ./. ./. ./. ./. ./. ./. Milošević ./.

36

37

plovidbe d.d. na dan 29. svibnja 2008.g.City of Miho Atlant Atlant

Orsula Dubrovnik Gundulić Imperial Libertas Pracat Frauke TrinaZapovjednik Hrvoje Lukša Ivo Ivo Blago Vinko Zapovjednik Juan Ivica

Hure Martinović Maždin Banović Milašević Lujak Knego ĐurašI. časnik Željko Darko Simon Vojko Pero Nikola I. časnik Stanko Nikitapalube Žuhović Đuraš Petrić Jovanović Brbora Zečević palube Radić Dragojević

II. časnik Ante Luka Marinko Ivica Maro II. časnik Ivan Peropalube Biočina Rešetina Tkalec Prpić Bošnjak ./. palube Družijanić Moretić

III. časnik Stanko Srećko Đani Aleksandar Adis III. časnik Branko Demirpalube Letica Glavor Buholov Kušić Nulaić ./. palube Kovačević Čerimagićkadet Maro Antonio Luka vođa Pero Ante

Nikolac Buotić Šore ./. ./. ./. palube Kralj Vujovićkadet kormilar Pasko Ljubo

./. ./. ./. ./. ./. ./. Kotlarić Matićvođa Nediljko Zoran Milan Dragan Ivo kormilar Pero Miho

palube Tudorović Roso Miletić Žilić Kesovija ./. Sentenčić Zedničekvođa Zdravko kormilar Goran Saša

palube ./. ./. Galov ./. ./. ./. Prkić Žorićkormilar Frano Tomislav Ivo Leon Branko kormilar Miroslav Nedo

Miletić Ćosić Butigan Glaviškić Borlak ./. Biondić Rastočićkormilar Pero Branko Ivan Dubravko Božo Upravitelj Nenad Josip

Butjer Pribisalić Mirošević Rilović Dušević ./. stroja Orlić Vlahušićkormilar Serđo Boris Berislav Valentin Ivan I. časnik Zoran Rade

Đivoje Seili Milovčić Klarin Šimunović jurić ./. stroja Milat Ljubibratićkormilar Antonio Aleksandar II čas. Str. Nikša

./. ./. Mršić Šulja ./. ./. ./. Franušićmornar Mile Leonardo Velimir Goran brodski Aleksandar Mišo

./. Jočić Križak Končar Nekić ./. mehaničar Popović Hendićmornar - Dejan brodski Gamir Luko

pom.konobar ./. ./. ./. ./. Krstinić ./. električar Sijamhodžić KotlarUpravitelj Nikola Marijan Hrvoje Srećko Boris Mario glavni Kristijan Luko

stroja Čorak Cvinar Mostahinić Čučuk Lončarica Soko kuhar Peti PavličevićI. časnik Saša Denis Ivica Pero Mateo konobar Jure Leo

stroja Kovačević Radetić ./. Romac Batinić Perović Radić FranićII. časnik Desimir Boris Nikša Nikša Mario ćistać Zoran

stroja Surjan Fočak Butigan Kaciga Martucci ./. Dragić ./.III. časnik Ekrem Mato Ivo Silvio Vladimir

stroja Sarić Vatović Crnjak Gojević Jurjanić ./.vježbenik Robert Igor Luka Atlant Atlant

stroja Dobrić ./. ./. Gjaja Šipić ./. Regine Svenjavježbenik Tomislav Zapovjednik Antun Mladen

stroja ./. ./. ./. ./. Pilaš ./. Rakigjija Spuževićvođa I. časnik Zvonimir Vlahostroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. palube Cetinić Rustanmazač Tomislav Upravitelj Miro Miho

./. Medak ./. ./. ./. ./. stroja Tomašević Begovićbrodski. Ivomotorista ./. Matović ./. ./. ./. ./.brodski Zlatko Hrvoje

električar ./. Raucher ./. ./. Prka ./. Mokošica Šipanelektroničar Stjepan Damir Krešimir Zapovjednik Mladen Đurica Gustin

./. ./. Silić Matulić ./. Kaciga Orlić Zdravko Sojanovićpripravnik časnik Drago Skočajić Petar

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. palube Boris Hrtica Kunićbrodski Ismo Junuz Zdravko Antun Darko kormilar Matko Husein

mehaničar Zubović Hadžović Topić Lobrović Dragojević ./. Maškarić Đuburbrodski Josip Ivo Ivanko kormilar Miho Božo

mehaničar Milić ./. Burmas Gugić ./. ./. Vlašić Musladinglavni Emilio Josip Petar Nediljko Lukša kormilar Željko Lukokuhar Stražičić Primorac Zvone Jović Radovac ./. Kuret Violić

konobar Frano Mario Ivo Igor Igor Upravitelj Velimir PavoBrajević Vučemilo Hrdalo Stražičić Čorkalo ./. stroja Šljepica Kraljević

pomoćni Zdravko Niko Marijan Davor Emil I. časnik Denis Renatokonobar Đonlić Kesovija Stipanov Nazor Mustać ./. stroja Kunica Radovčić

Marko glavni Niko Ivicačistać Brtan ./. ./. ./. ./. ./. kuhar Pavlina Jeljenić

plovidbe d.d. na dan 29. svibnja 2008.g.City of Miho Atlant Atlant

Orsula Dubrovnik Gundulić Imperial Libertas Pracat Frauke TrinaZapovjednik Hrvoje Lukša Ivo Ivo Blago Vinko Zapovjednik Juan Ivica

Hure Martinović Maždin Banović Milašević Lujak Knego ĐurašI. časnik Željko Darko Simon Vojko Pero Nikola I. časnik Stanko Nikitapalube Žuhović Đuraš Petrić Jovanović Brbora Zečević palube Radić Dragojević

II. časnik Ante Luka Marinko Ivica Maro II. časnik Ivan Peropalube Biočina Rešetina Tkalec Prpić Bošnjak ./. palube Družijanić Moretić

III. časnik Stanko Srećko Đani Aleksandar Adis III. časnik Branko Demirpalube Letica Glavor Buholov Kušić Nulaić ./. palube Kovačević Čerimagićkadet Maro Antonio Luka vođa Pero Ante

Nikolac Buotić Šore ./. ./. ./. palube Kralj Vujovićkadet kormilar Pasko Ljubo

./. ./. ./. ./. ./. ./. Kotlarić Matićvođa Nediljko Zoran Milan Dragan Ivo kormilar Pero Miho

palube Tudorović Roso Miletić Žilić Kesovija ./. Sentenčić Zedničekvođa Zdravko kormilar Goran Saša

palube ./. ./. Galov ./. ./. ./. Prkić Žorićkormilar Frano Tomislav Ivo Leon Branko kormilar Miroslav Nedo

Miletić Ćosić Butigan Glaviškić Borlak ./. Biondić Rastočićkormilar Pero Branko Ivan Dubravko Božo Upravitelj Nenad Josip

Butjer Pribisalić Mirošević Rilović Dušević ./. stroja Orlić Vlahušićkormilar Serđo Boris Berislav Valentin Ivan I. časnik Zoran Rade

Đivoje Seili Milovčić Klarin Šimunović jurić ./. stroja Milat Ljubibratićkormilar Antonio Aleksandar II čas. Str. Nikša

./. ./. Mršić Šulja ./. ./. ./. Franušićmornar Mile Leonardo Velimir Goran brodski Aleksandar Mišo

./. Jočić Križak Končar Nekić ./. mehaničar Popović Hendićmornar - Dejan brodski Gamir Luko

pom.konobar ./. ./. ./. ./. Krstinić ./. električar Sijamhodžić KotlarUpravitelj Nikola Marijan Hrvoje Srećko Boris Mario glavni Kristijan Luko

stroja Čorak Cvinar Mostahinić Čučuk Lončarica Soko kuhar Peti PavličevićI. časnik Saša Denis Ivica Pero Mateo konobar Jure Leo

stroja Kovačević Radetić ./. Romac Batinić Perović Radić FranićII. časnik Desimir Boris Nikša Nikša Mario ćistać Zoran

stroja Surjan Fočak Butigan Kaciga Martucci ./. Dragić ./.III. časnik Ekrem Mato Ivo Silvio Vladimir

stroja Sarić Vatović Crnjak Gojević Jurjanić ./.vježbenik Robert Igor Luka Atlant Atlant

stroja Dobrić ./. ./. Gjaja Šipić ./. Regine Svenjavježbenik Tomislav Zapovjednik Antun Mladen

stroja ./. ./. ./. ./. Pilaš ./. Rakigjija Spuževićvođa I. časnik Zvonimir Vlahostroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. palube Cetinić Rustanmazač Tomislav Upravitelj Miro Miho

./. Medak ./. ./. ./. ./. stroja Tomašević Begovićbrodski. Ivomotorista ./. Matović ./. ./. ./. ./.brodski Zlatko Hrvoje

električar ./. Raucher ./. ./. Prka ./. Mokošica Šipanelektroničar Stjepan Damir Krešimir Zapovjednik Mladen Đurica Gustin

./. ./. Silić Matulić ./. Kaciga Orlić Zdravko Sojanovićpripravnik časnik Drago Skočajić Petar

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. palube Boris Hrtica Kunićbrodski Ismo Junuz Zdravko Antun Darko kormilar Matko Husein

mehaničar Zubović Hadžović Topić Lobrović Dragojević ./. Maškarić Đuburbrodski Josip Ivo Ivanko kormilar Miho Božo

mehaničar Milić ./. Burmas Gugić ./. ./. Vlašić Musladinglavni Emilio Josip Petar Nediljko Lukša kormilar Željko Lukokuhar Stražičić Primorac Zvone Jović Radovac ./. Kuret Violić

konobar Frano Mario Ivo Igor Igor Upravitelj Velimir PavoBrajević Vučemilo Hrdalo Stražičić Čorkalo ./. stroja Šljepica Kraljević

pomoćni Zdravko Niko Marijan Davor Emil I. časnik Denis Renatokonobar Đonlić Kesovija Stipanov Nazor Mustać ./. stroja Kunica Radovčić

Marko glavni Niko Ivicačistać Brtan ./. ./. ./. ./. ./. kuhar Pavlina Jeljenić

3838

Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. Dubrovnik u periodu od 15. svibnja do 15. studenoga 2008. godine

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:

CITY OF DUBROVNIK – Jebel Ali, 02. 06., iskrcaj / Richards Bay, 21. 06., ukrcaj tereta ugljena / Jorf Lasfar, 12. 07., iskrcaj / Norfolk, 10. 08., ukrcaj tereta ugljena / Ganagavaram, 18. 09., iskrcaj / Bunbury, 18. 10., ukrcaj tereta alumine / Richards Bay, 05. 11., iskrcaj / ukrcaj tereta ugljena

JADRAN – Xingang, 31. 05, iskrcaj / Kalama, 20. 06., ukrcaj tereta kukuruza / Inchon, 11. 07., iskrcaj / Kunsan, 14. 07., iskrcaj / Bintant Island, 31. 07., ukrcaj tereta boksita / Qingdao, 15. 08., iskrcaj / Xingang, 22. 08., ukrcaj tereta metcoke / Gwangyang, 05. 09., iskrcaj / Rizhao, 15. 09., prodaja broda /

KOLOČEP – St. Croix, 25. 05., ukrcaj tereta petro koksa / Suape, 07. 06., iskrcaj / Capedelo, 09. 06. iskrcaj / Santos, 21. 06., ukrcaj tereta šećera / Bejaia, 12. 07., iskrcaj / Miss river, 08. 08., ukrcaj tereta scrapa / El Dekheila, 04. 09., iskrcaj / Novorossiysk, 22. 09., ukrcaja tereta pšenice / Bin Qasim, 03. 11., iskrcaj /

KONAVLE – Contstanza, 24. 05., iskrcaj / Nikolaev, 27. 05., iskrcaj / Miss river, 10. 07., ukrcaj tereta pšenice / Damietta, 04. 08., iskrcaj / El Dekheila, 14. 08., ukrcaj tereta soli / New York, 09. 09., iskrcaj / Newport News, 21. 09., ukrcaj tereta ugljena / Norfolk, 10. 10., ukrcaj tereta ugljena / Contstanza, 05. 11., iskrcaj /

GUNDULIĆ – Kang Hong, 06. 06., iskrcaj / Tarahan coal terminal, 18. 06., ukrcaj tereta ugljena / Navlakhi, 29. 06., iskrcaj / Mangalore, 08. 07., ukrcaj tereta željezne rudače / Luo Yuan, 01. 08., iskrcaj / Esperance, 26. 08., ukrcaj tereta pšenice / Shuaiba, 19. 09., iskrcaj / Shuwaik, 22. 09., iskrcaj / Sur, 27. 09., ukrcaj tereta urea / Vizag, 09. 10., iskrcaj / Kwinana, 28. 10., ukrcaj tereta ugljena /

GETALDIĆ –Yokohama, 17. 05., iskrcaj / Portland, 07. 06., ukrcaj tereta pšenice / Manila, 07. 07., iskrcaj / Iloilo, 11. 07., iskrcaj / Cebu, 20. 07., ukrcaj tereta cement clinker / Lome, 25. 08., iskrcaj / Rio de Janeiro, 11. 09., ukrcaj tereta cijevi / Cartagena, 03. 10., iskrcaj / Port Rhodes, 13. 10., ukrcaj tereta boksita / New Orleans, 19. 10., iskrcaj /

MLJET – Montreal, 28. 05., iskrcaj / Sorel, 11. 06., ukrcaj tereta titaniuma / Koper, 30. 06., iskrcaj / prodaja brioda /

ORSULA – Port Everglades, 02. 06., iskrcaj / Brunswick, 13. 06. ukrcaj tereta pšenice / Fortaleza, 29. 06., iskrcaj / Palua, 09. 07., ukrcaj željezne rudače / Miss river, 20. 07., iskrcaj / Darrow, 29. 07., ukrcaj tereta petrokoksa / Point Comfort, 02. 08., ukrcaj tereta alumine / Baie Comeau, 19. 08., iskrcaj / Point Confort, 31. 08., ukrcaj tereta alumine / Darrow, 11. 09., ukrcaj tereta alumine / Becancour, 26. 09., iskrcaj / Duluth, 05. 10., ukrcaj tereta pšenice / Progresso, 19. 10., iskrcaj / Point Confort, 28. 10., ukrcaj tereta alumine i petrokoksa / Baton Rouge, 02. 11., ukrcaj tereta petrokoksa / Becancour, 15. 11., iskrcaj /

OLUJA – Lanshan, 22. 05. iskrcaj / Portland, 11. 06., ukrcaj tereta pšenice / Sariaya, 08. 07., iskrcaj / Port Giles, 26. 07., ukrcaj tereta pšenice / Esperance, 04. 08., ukrcaj tereta pšenice / Shuaiba, 25. 08., iskrcaj / Shuwaik, 28. 08., iskrcaj / Mundra, 04. 09., ukrcaj tereta željeznih cijevi / Dammam, 12. 09., iskrcaj / Mina Saqr, 19. 09., ukrcaj tereta aggregate / Shuaiba, 24. 09., iskrcaj / Mina Saqr, 03. 10., ukrcaj tereta aggregate / Shuaiba, 07. 10., iskrcaj / Mina Saqr, 16. 10., ukrcaj tereta aggregate / Shuaiba, 24. 10., iskrcaj / Mormugao, 10. 11., ukrcaj tereta željezne rudače /

PELJEŠAC – Mobile, 22. 05., iskrcaj / Puerto Bolivar, 30. 05., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 11. 06., iskrcaj / Puerto Drummond / 25. 06., ukrcaj tereta ugljena / Savona, 18. 07., iskrcaj / Puerto Bolivar, 10. 08., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 16. 08., iskrcaj / Puerto Bolivar, 27. 08., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 16. 08., iskrcaj / Puerto Bolivar, 27. 08., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 09. 09., iskrcaj / Puerto Bolivar, 21. 09., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 27. 09., iskrcaj / Puerto Bolivar, 10. 10., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 16. 10., iskrcaj / Santa Marta, 05. 11., ukrcaj tereta ugljena /

PETKA – Davant, 26. 05., ukrcaj tereta ugljena / Immingham, 14. 06., iskrcaj / Riga, 19. 06., ukrcaj tereta ugljena / Portbury, 30. 06., iskrcaj / Newport News, 12. 07., ukrcaj tereta ugljena / Antwerpen, 26. 07., iskrcaj / Miss River, 15. 08., ukrcaj tereta ugljena / Immingham, 04. 09., iskrcaj / Puerto Bolivar, 22. 09., ukrcaj tereta ugljena / Swinoujscie, 10. 10., iskrcaj / Riga, 15. 10., ukrcaj tereta ugljena / Portbury, 24. 10., iskrcaj / Newport News, 07. 11., ukrcaj tereta ugljena /

SVETI NIKOLA I – Yokohama, 28. 05., iskrcaj / Shimizu, 04. 06., iskrcaj / Tagonoura, 0. 06., iskrcaj / Susaki, 10. 06., ukrcaj tereta limestone / Whyalla, 06. 07. iskrcaj / Port Latta, 11. 07., ukrcaj tereta željezne rudače / Port Kembla, 17. 07., iskrcaj / Port Latta, 02. 08., ukrcaj tereta željezne rudače / Port Kembla, 05. 08., iskrcaj / Whyalla, 13. 08., ukrcaj tereta željezne rudače / Xingang, 05. 09., iskrcaj / Huanghua, 11. 09., ukrcaj tereta ugljena / Tonda, 19. 09., iskrcaj / Portland, 11. 11., ukrcaj tereta pšenice / Chiba, 31. 10., iskrcaj / Nagoya, 06. 11., iskrcaj / Kobe, 11. 11., iskrcaj /

LIBERTAS – La Coruna, 29. 05., iskrcaj / Marin, 01. 06., iskrcaj / Port Kamsar, 13. 06., ukrcaj tereta boksita / Aughinish, 23. 06., iskrcaj / Ponta da Madeira, 07. 07., ukrcaj tereta pig iron / Miss River, 20. 07., iskrcaj / ukrcaj tereta ugljena / Jorf Lasfar, 25. 08., iskrcaj / Hansaport, 29. 09., iskrcaj / Murmansk, 06. 10., ukrcaj tereta ugljena / Gijon, 18. 10., iskrcaj / Nouadhibou, 10. 11., ukrcaj tereta željezne rudače /

IMPERIAL – Dalrymple Bay, 12. 06., ukrcaj tereta ugljena / Gijon, 21. 07., iskrcaj / Ponta Ubu, 06. 08., ukrcaj tereta željezne rudače / Beilun, 16. 09., iskrcaj / Balikpapan, 27. 09., ukrcaj tereta ugljena / Hoping, 25. 10., iskrcaj / Weipa, 07. 11., ukrcaj tereta boksita /

BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:

ATLANT FRAUKE – Singapore, 21. 05., ukrcaj / Rizhao, 31. 05., iskrcaj / Sattahip, 11. 06., ukrcaj / Singapore, 18. 06., iskrcaj / Melburne, 09. 07., iskrcaj / Eden, 12. 07., ukrcaj / Melburne, 22. 07., iskrcaj / Freementle, 24. 08., ukrcaj / Dampier, 30. 08., ukrcaj / Singapore, 04. 09., iskrcaj / Hong Kong, 10. 09., iskrcaj / Masan, 18. 09., ukrcaj / Shanghai, 21. 09., ukrcaj / Manila, 05. 10., iskrcaj / Singapore, 10. 10., / Surabaya, 17. 10., iskrcaj / Ciwadan, 21. 10., ukrcaj / Bintulu, 29. 10., iskrcaj / Masan, 06. 11., ukrcaj /

ATLANT TRINA - Antwerp, 15. 05., ukrcaj / Hamburg, 18. 05., ukrcaj / Bilbao, 25. 05., ukrcaj / Algier, 31. 05., iskrcaj / Barcelona, 03. 06., iskrcaj / Bari, 06. 06., iskrcaj / Trieste, 07. 06., ukrcaj / Tripoli, 12. 06., iskrcaj / Beirut, 13. 06., iskrcaj / Mumbai, 24. 06., ukrcaj / Abu Dhabi, 07. 07., iskrcaj / Jebel Ali, 08. 07. ukrcaj / Ras Laffan, 11. 07., iskrcaj / Jubail, 13. 07., iskrcaj / Sharjah, 15. 07., ukrcaj / Mumbai, 26. 07., iskrcaj / Kakinada, 05. 08., ukrcaj / Chennai, 07. 08., iskrcaj / Mongla, 19. 08., iskrcaj / Kakinada, 24.

08., ukrcaj / Visakhapatnam, 27. 08., ukrcaj / Coghin, 02. 09., iskrcaj / Mumbai, 05. 09., ukrcaj / Sohar, 11. 09., / Piraeus, 25. 09., iskrcaj / Derince, 01. 10., ukrcaj / Antwerp, 14. 10., iskrcaj / Moss, 02. 11., iskrcaj / Hamburg, 03. 11., ukrcaj / Kalundborg, 06. 11., ukrcaj / Rostock, 13. 11., ukrcaj / ATLANT REGINE – Surabaya, 03. 06., ukrcaj / Mumbai, 18. 06., iskrcaj / Port Kelang, 30. 06., iskrcaj / Haiphong, 06. 07., iskrcaj / Masan, 13. 07., iskrcaj / Yokohama, 17. 07., ukrcaj / Masan, 22. 07., ukrcaj / Shnaghai, 24. 07., ukrcaj / Merak, 06. 08., ukrcaj / Jebel Ali, 20. 08., iskrcaj / Jubail, 23. 08., iskrcaj / Shuaiba, 25. 08., iskrcaj / Doha, 28. 08., iskrcaj / Masan, 19. 09., ukrcaj / Manila, 01. 10., popravak / Adabiyah, 09. 11., iskrcaj / Jeddah, 13. 11., /

ATLANT SVENJA – Houston, 15. 05., ukrcaj / S, Nicolas, 26. 05., iskrcaj / Puerto Cabello, 28. 05., ukrcaj / Gurnao, 30. 05., ukrcaj–iskrcaj / Houston, 02. 06., ukrcaj – iskrcaj / Baranquilla, 18. 06., iskrcaj / Santa Marta, 19. 06., iskrcaj / Maracaibo, 21. 06., iskrcaj / Houston, 01. 07., ukrcaj / Baranquilla, 11. 07., iskrcaj / Santa Marta, 13. 07., iskrcaj / Houston, 22. 07., ukrcaj – iskrcaj / Baranquilla, 31. 07., iskrcaj / Puerto Cabello, 03. 08., iskrcaj / Guanta, 07. 08., iskrcaj / Point Lisas, 08. 08., iskrcaj / La Brea, 11. 08., iskrcaj-ukrcaj / Guanta, 09. 09., iskrcaj / Houston, 21. 08., ukrcaj-iskrcaj / Puerto Cabello, 03. 09., iskrcaj / Point Lisas, 07. 09., iskrcaj / Guanta, 09. 09., iskrcaj / Houston, 21. 09., ukrcaj / Santa Marta, 07. 10., iskrcaj / Maracaibo, 10. 10., iskrcaj / Gurnao, 16. 10., ukrcaj / Houston, 23. 10., ukrcaj / Cartagena, 05. 11., iskrcaj / Baranquilla, 06. 11., ukrcaj / Santa Marta, 08. 11., iskrcaj / Gurnao, 11. 11., ukrcaj / Marcaibo, 11. 11., iskrcaj

BRODOVI OBALNE PLOVIDBE:

MOKOŠICA - Izmit, 21. 05., iskrcaj / Eregli, 22. 05., ukrcaj / Setubal, 04. 06., iskrcaj / Huelva, 06. 06., ukrcaj / Izmir, 17. 06., iskrcaj / Thessaloniki, 19. 06., ukrcaj / Algeciras, 02. 07., iskrcaj / Kentira, 07. 07., ukrcaj / Porto Vesme, 11. 07., iskrcaj / Piombino, 14. 07., ukrcaj / Oran, 23. 07., iskrcaj / Villanueva, 25. 07., ukrcaj / La Spezia, 30. 07., iskrcaj / Piombino, 31. 07., ukrcaj / Sagunto, 04. 08., iskrcaj / Castellon, 05. 08., ukrcaj / Algiers, 13. 08., iskrcaj / Cartagena, 18. 08., ukrcaj / Casablanca, 23. 08., iskrcaj / Huelva, 25. 08., ukrcaj / Izmir, 04. 09., iskrcaj / Izmit, 09. 09., iskrcaj / Thessaloniki, 11. 09., ukrcaj / Trogir, 18. 09., iskrcaj / Rijeka, 19. 09., ukrcaj / Diliskelesi, 25. 09., iskrcaj / Thessaloniki, 27. 09., ukrcaj / Trogir, 07. 10., iskrcaj / Koper, 08. 10., ukrcaj / Bejaia, 14. 10., iskrcaj / Itea 20.10.2008., ukrcaj / Koper 24.10.2008., iskrcaj / Trieste 24.10.2008., ukrcaj / Skikda 03.11.2008., iskrcaj /

ŠIPAN – Skikda, 17. 05., iskrcaj / Milazzo, 21. 05., ukrcaj / Sousse, 24. 05., iskrcaj / Messina, 26. 05., ukrcaj / Casablanca, 03. 06., iskrcaj / Algecirias, 06. 06., ukrcaj / Constanza, 16. 6., iskrcaj / Yeisk, 23. 06., ukrcaj / Izmir, 03. 07., ukrcaj / Gulluk, 04. 07., ukrcaj / Ortona, 11. 07., iskrcaj / Koper, 22. 07., ukrcaj / Bejaia, 01. 08., iskrcaj / Castellon, 05. 08., ukrcaj / Algiers, 18. 08., iskrcaj / Gabes, 25. 08., ukrcaj / Tarragona, 01. 09., iskrcaj / Alicante, 04. 09., ukrcaj / Ghazaouet, 06. 09., iskrcaj / Fos, 15. 09., ukrcaj / Casablanca, 19. 09., iskrcaj / Piombino, 30. 09., ukrcaj / Stylis, 05. 10., iskrcaj / Bourgas, 09. 10., ukrcaj / Salerno, 16. 10., iskrcaj / Vibo Valenta, 17. 10., ukrcaj / Damietta, 28. 10., iskrcaj / Mersin, 31. 10., ukrcaj / Porto Vesme, 06. 11., iskrcaj / Rijeka, 11.11. ukrcaj /

3939

PRVA POSADA BRODA LAPAD – lipanj 1963. g.

Marunić Jakov, zapovjednik; Bogić Kolja, I. časnik palube; Matulović Ivo, II. časnik palube; Jurica Tonko, RTG; Brešan Andrija, upravitelj stroja; Sunara Marko, I. časnik stroja; Simić Antun, II. časnik stroja; Nadilo Nade, III. časnik stroja; Jurinović Josip, vođa palube; Masar Marko, kormilar; Beroš Ivan, kormilar; Radov Roje, kormilar; Kralj Nikola, kormilar; Knežević Andro, kormilar; Kovač Lazar, mornar; Nardelli Ivo, vođa stroja; Alujević Jerko, električar; Krelić Eduard, mehaničar: Malkić Antun, mazač; Peroš Boško, mazač; Katić Marko, čistač; Sjekavica Stijepo, I. kuhar; Martinov Josip, I. konobar; Kordić Stijepo, II. konobar; Ban Luko, mladić palube; Tomaš Nikola, mladić sobe; Bulum Antun, mladić kuhinje.

Sagrađen u Burntislandu UK, 1949. g.BRT 1.687NRT 766DWT 2.370Dužina preko svega: 87,48 mNajveća širina: 12,73 mVisina na sredini broda: 4,78Pogonski stroj: Polar Atlas od 868 kWNajveća brzina: 12,0 NMPreuzet u flotu od firme „Wood Lines“ iz Glasgowa dana 17. 06. 1963. g.Prodan u studenom 1968. g. „Mediteranskoj plovidbi“ Korčula

M/B LAPAD(ex Lockwood)

Ure

dn

ički

ko

leg

ij:

Mat

o Ba

jo, D

ubra

vko

Cot

a (g

lavn

i ure

dn

ik),

Dub

ravk

o Ka

min

ski,

Pero

Kul

aš, T

onći

Milo

slav

ić, I

vica

Šur

kovi

ć, E

do T

asla

man

i G

oran

Žag

ar,

Des

ign

: m

&m

Foto

gra

fije

: M

iho

skvr

ce i

Atla

ntsk

a pl

ovid

ba, L

ekto

r i k

orek

tor:

mr.

Tom

isla

v Ku

ljiš,

Tis

ak:

Tisk

ara

ALF

A-2,

Dub

rovn

ik, P

red

sjed

nik

Up

rave

: ka

p. A

nte

Jerk

ović

40

bulletinAtlant

Čestit Božić i sretna Nova godina2oo9.For the best rates, visit dubrovnik.hilton.com

Lapadska obala 37 , 20000 Dubrovnik, Croatiawww.hotel-lapad.hr

Dubrovnik Airline, LTDZračna luka Dubrovnik, 20117 Čilipitel: +385 20 773 700, fax: +385 20 773 780e-mail: dubrovnikairline@dubrovnikairline.cominfo@dubrovnikairline.comwww.dubrovnikairline.com

Obala Stjepana radića 26 - 20000 Dubrovnik - p.p. 40Telefon: +385 20 419 044, 419 045, 313 355, 313 366Telefax: +385 20 419 044 E-mail: atlantagent@du.t-com.hr

ATLANTAGENT d.o.o.DUBROVNIK

Nikole Tesle b.b. 20000 DUBROVNIKtel. +385 20 356 144, 356 145; fax: +385 20 356 150e-mail: atlant-travel@atlant.hr, www.atlant.hr

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.DubrovnikHrvatska - Croatia

ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.

www.atlant.hr