marija montessori

7/28/2019 Marija Montessori

1/14

JU UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK: PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA

KOLSKA GODINA: 2009/2010

MARIJA MONTESSORI

Seminarski rad iz historije

pedagogije

Tuzla,

01.01.2010 godine

Student:Maja Stjepi

Mentor:Prof.dr. Devdeta Ajanovi

___________________


2/14

SADRAJ

1.0 ivotopis Marije Montessori

2.0 Marija Montessori kao propager prava ena

3.0 Montessori kola-principi

4.o Znaaj Marije Montessori

5.0 Literatura


3/14

1.0 ivotopis Marije Montessori

Maria Montessoriroena je 31. 08. 1870.g. u Italiji u mjestu Chiaravalle (provincija

Ancone). Otac Alessandro Montessori potjecao je iz poznate poduzetnike obitelji iz

Bologne,a radio je kao financijski savjetnik. Majka, Renilde Stoppani, osam godina mlaa odsupruga, potjecala je iz kruga poznatih talijanskih intelektualaca, te je za svoje vrijeme bila

vrlo dobro obrazovana. Voljela je itati knjige, a to je za vrijeme u kojem je ivjela bilo

nevjerojatno sa obzirom da je tada bilo dovoljno znati potpisati vlastito ime. Ta ena bila je

izrazito patriotski nastrojena, odana svojim idealima o slobodi i ujedinjenju Italije.

Pred sam polazak u kolu, obitelj seli u Rim kako bi svome jedinom djetetu Mariji osigurali

bolje uvjete odgoja i obrazovanja te sa est godina upisujedravnu kolu. Roditelji su

pretpostavljali da e Maria htjeti upisati uiteljsku kolu to bi priliilo eni koja je u to

vrijeme htjela neto dalje naukovati, no na njihovo iznenaenje Maria sa etrnaest godina

pokazuje sve vie sklonost ka prirodnim predmetima i matematici, te upisuje kolu za

prirodne znanosti i tehniku, gdje nakon nekog vremena poinje pokazivati sklonost biologiji,

to u kasnijoj fazi rezultira interesom za studij medicine. Tehniku kolu zavrava 1886.g.

kada upisuje Regio Instituto Tecnico Leonardo da Vinci gdje se koluje do 1890.g., gdje

ui moderne jezike i prirodnu znanost. Od svih, matematika joj predstavlja najdrai predmet

u to vrijeme.

Prilikom upisa na studij medicine, Maria nailazi na brojne probleme, prvo je pokuala na

sveuilitu u Rimu i razgovarala sa Guidom Bacceliem, no razgovori nisu urodili plodom.

Potom je odluila upisati fiziku, matematiku i prirodne znanosti. Godine 1892.g. poloila je

ispite (sa ocjenom osam od maksimalno 10) te stekla diplomu Diploma di licenza koja joj

je otvorila vrata mogunosti studija medicine. Potom se pojavio novi problem, naravno Maria

je bila ena. No, uz ogromnu upornost (spominje se ak da joj je pomogao tadanji Papa Leo

XIII) u svome naumu i uspjeva, izazivajui ok u javnosti, te meu kolegama.

. Sa svojim ocem, u to vrijeme nije ni razgovarala, jer joj nije mogao oprostiti to se

posvetila medicini, no njena majka nastavila joj je davati svoju podrku te joj ponekad i

pomagala u uenju. Svoje teorije prezentirala je godine 1896. pred deseterolanom mukom

komisijom, iste impresionirala te zaslueno primila diplomu doktora medicine. Time je

postala prva ena u Italiji koja je diplomirala medicinu, i to ne da je samo diplomirala, ve je

i postigla impresivan rezultat. U to vrijeme, sve to je iznosilo preko 100 bodova smatralo se

brilijantnim. Njezin uspjeh iznosio je 105 bodova.


4/14

Ubrzo je izabrana predstavljati Italiju na dvije razliite konferencije ena. Prva se zbivala

1896.g. u Berlinu, a potonja 1900 u Londonu. U Prosincu 1896.g. bila je zamoljena zamijeniti

kirurkog pomonika, a 1897. pridruuje se osoblju Sveuilita u Rimu gdje poinje raditi

kao asistent volonter na psihijatrijskoj klinici. Poinje se baviti sa djecom kod koje su

primjeeni poremeaji u razvoju, a biva nadahnuta radovima francuskih lijenika J. M.

Itarda(1774.-1834.) i njegova sljedbenika i uenika E. Seguina(1812.-1880.) koji su sustavno

prouavali slaboumnu i nagluhu djecu i razvijali metode za pomo takvoj djeci. Njiohovim

djelima bila je toliko oduevljena da je ista prevela na talijanski jezik. Bit njihovih

promiljanja i promatranja kao svrhu je imala da djeca naue samostalno zadovoljavati neke

osnovne ivotnepotrebe, i to sa pretpostavkom sustavnog vjebanja i ponavljanja istih

postupaka dok ne postanu rutina.(Matijevi,2002)

Na rad Marie Motessori uvelike su utjecao je i Rousseau, Pestalozzi i Frobel, koji je ve

sredinom 19. stoljeaq otvorio prvi djeji vrti u kome je razvijao igrake i radne materijale,

iji su geometrijski oblici valjka, kocke i piramide razvijali djeju motoriku i osjetila

(Zaninovi,1985). Maria je ve tada smatrala da su hendikepirana djeca vie pedagoki nego

medicinski pproblem, teje 1899.g. na kongresu u Torinu izabrana za predavaa na seminaru

za izobrazbu uitelja koji rade s intelektualno hendikepiranom djecom, a postala je i lan

nacionalne lige za rad sa djecom u smetnjama u razvoju. 1900.g. izabrana je za direktora

instituta gdje se osposobljavaju uitelji za rad s djecom koja imaju smetnje u razvoju.

Prilikom dvogodinjeg rada u toj koli Maria je istraivala naine uenja i aktivnost djece uz

pomo razliitih materijala te je uz odgovarajue postupke djecu s intelektualnim smetnjama

u razvoju nauila prepoznavati i pisati slova. Kao idui korak Montessori se odluila

prouavati ovjekov razvoj kroz antropologiju, psihologiju i filozofiju odgoja.

Nakon roenja sina, ponovno se posveuje svome radu te 1907. g. u jednoj rimskoj etvrti

sudjeluje u projektu Casa dei Bambini, gdje u radnikom naselju zbog zaposlenosti oba

roditelja brigu o djeci izmeu dvije i est godina preuzimaju odgajateljice u jednoj od zgrada

iz toga kompleksa. Maria Montessori brine se o nabavci pribora za igru i uenje. To iskustvo

vrlo je vano za daljnji rad Marie jer uoava da su materijali i s njima povezani postupci koje

je prije primjenjivala u radu sa hendikepiranom djecom, ubrzali i uenje normalne djece.

.

.Po uzoru na prvu Casa dei Bambini, uskoro se poinju osnivati drugi vrtii u Rimu i

Milanu, a Maria Montessori 1909.g. objavljuje knjigu Il Metodo koja se prevodi nadvadesetak jezika, te se njezine metode rada sa djecom poinju primjenjivati i u Engleskoj,


5/14

Australiji i Americi. ak je u vlastitoj kui Maria poela vriti istraivanje nad dvjema

grupama u dobi od dvije do est godina primjenom materijala za koje je smatrala da bitno

utjeu na osjet i uvjebavanje motorike djece.(Matijevi,2002)

Navedena istraivanja navode M.Montessori da organizira prvi teaj za uitelje gdje izlaesvoje ideje, potom slijede brojni seminari, dopisivanja i putovanja. Godine 1913. orgaizira

prvi meunarodni teaj za uitelje u Rimu na kojem je sudjelovalo 87 sudionika iz cijeloga

svijeta. Ve idue godine objavljuje knjigu na engleskom jeziku Dr. Montessoris Own

Book, te je osnovano i drutvo koje je svima prualo pomo u radu. Njezini kasniji radovi

objavljeni su u knjigama:Djeja otkria(1964), Kreativno dijete(1972), Od djetinjstva

do mladenatva(1966).

Sa izvanbranim sinom Mariom, kojeg predstavlja svijetu kao suradnika i roaka, godine1929. osniva Association Montessori Internationale, udruenje koje se bavi meunaronom

razmjenom strunjaka, te osposobljavanjem uitelja. Poetkom graanskog rata u panjolskoj

seli se u Nizozemsku, gdje ve postoji interes za njezine metode, te usprkos poodmaakloj

dobi putuje 1939. u Indiju, gdje se nekoliko godina posveuje osposobljavanju uitelja sve do

1949.g. kada se vraa u Nizozemsku, da bi potom godinu dana kasnije opet otputovala nazad

u Pakistan i Indiju. Godine 1949.g. nominirana je za Nobelovu naradu za mir. Umire 6.

svibnja 1952.g. u Nordwijku pokraj Amsterdama.

1

1http://montessori.blogger.ba/arhiva/2008/03/06/1418386


6/14

2.0 Marija Montessori kao propager prava ena

1896. diplomirala. Iste godine u Berlinu odrala je predavanje na Kongresu ena i pokazala

da ima izniman dar za javni nastup. Novinari i opinstvo bili su opinjeni njezinim

samouvjerenim nastupom i tom su prilikom napisali: Njena je milina pobjedila sva pera

moemo rei i sva srca novinara. Tada se poela isticati kao ena koja se bori za prava ena,

da same odluuju o svojoj budunosti i da slijede sretan i pun ivot koji nije uvjetovan

udajom.2

2

http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_3.nsf/AllWebDocs/Sto_godina_metode_Montessori


7/14

3.0 Montessori kola-principi

Maria Montesorri je u djeijoj potrebi za kretanjem spoznala elementarnu potrebu i

miljenja je da se ona mora zadovoljiti. Djeca uglavnom nemaju dovoljno prilika da

zadovolje svoje potrebe za kretanjem. Ona pjeice idu u vrti, ako stanuju u blizini vrtia.

esto ih roditelji voze autom u vrti ili par djeca koriste javni promet,i onda u vrtiu ponovo

sjede. ak i slobodno vrijeme esto provode sjedei pored TV.

Moderni stanovi u velikim gradovima ne uzimaju u obzir potrebu djece za kretanjem.

Za Mariju Montessori odgoj je cjelina koja ima glavu (miljenje), srce (osjeaje) i ruke

(djelovanje).

Sloeni ljudski mehanizam sastoji se od tri dijela: mozga,osjetila i miia.

ovjek putem osjetila mora nauiti i uskladiti svoje pokrete preko mozga.

Pokreti oblikuju duh djeteta. Dakle,duh i aktivnost su povezani.

Marija Montessori u vezi s tim govori kako miii pamte.

Ako paljivo posmatramo djecu moemo vidjeti da se razum razvija preko kretanj,te da su

inteligencija i kretanje usko povezani. Duhovni razvoj omoguava da se kretanje izrazi i na

druge naine,preko drugih radnji.

ovjek ima veliki broj miia i miinih grupa. To mu omoguuje da izvodi pokrete.

Koordinacija tih miia ne postoji sama po sebi,ona se ostvaruje preko psihe. Miii koji se

kreu prenose informacije na mozak. To je ono uenje koje iza sebe ostavlja trag.

Rezultati uenja koje se odvija preko i pomou miia se ne zaboravljaju. Sve ono to

nauimo preko tijela ostaje. (...)

Kretanje je kod Marije Montessori prije svega pedagoko naelo koje potie aktivnost.

Ona pie : To je moj credo. Vjerujem da duhovni razvoj moe da uslijedi ako izmeu due

djeteta i vanjskog svijeta postoji dodirna toka.

ovjek se razvija tako to ostvaruje kontakte sa vanjskim svijetom i sve to stalno uvjebava.


8/14

Ta stvarnost koja ga okruuje moe biti materijalna ili duhovna,ali ju u djeijoj dobi stalno

mora pratiti kretanje. 3

3

Kako miidi pamte Marielle Seitz/Ursula Hallwachs,Montessori ili Walorf,Euca ,Zagreb,1997 go.;lanak preuzet iz

Iskrice,list za ogajatelja i roitelje,novembar-studeni,1998,broj 15/II


9/14

Marija Montessori upuuje na nekoliko vanih principa na koje bi odgajatelji u kolama

trebali da obraaju panju:

Svaki dio pribora ima svoje odreeno mjesto koje se samo u dogovoru s djecom moe po

potrebi preurediti. Sve to treba za jednu vjebu za mlau djecu je pripremljeno na jednom

podloku, u jednoj kutiji ili koarici, tako da se sve potrebno moe odjednom uzeti i odnijeti

na mjesto na kojem e se raditi. Tako nema traenja i interes za rad nije ometen. Pribor je

ist, potpun i nenaruen, odabran da bude to ljepi, odgovarajui i skladnih boja, mora dijete

poticati, voditi ga do usavravanja vjetine. U priboru mora biti sadrana mogunost

uoavanja pogreaka. Mogunost uoavanja pogreaka odgaja dijete bez direktnog uplitanja

odraslog, bez opomena na paljiv, samostalan i koncentriran rad.

Jedino pravilo u Montessori prostoru jeste: "Nakon bavljenja nekim priborom potrebno je

vratiti ga na isto mjesto na kojem se nalazio i dovesti ga u isto stanje u kakvom je zateen,

kako bi i idue dijete koje ga odabere moglo njime stei potrebne vjetine i znanja."

Prvi kriterij na temelju kojeg je Montessori pribor odabran za pojedinu vjebu je njegova

dostupnost djetetu - dijete ne ovisi o odrasloj osobi ako eli uzeti pribor za neku vjebu i

baviti se njime, ono ga samo moe dohvatiti, uzeti, nositi...

Drugi kriterij je poticanje djetetove aktivnosti -pribor potie dijete da s njime neto aktivno

radi, da koristi osjetila, ruke i misli.

Trei kriterij je primjerenost potrebama i sposobnostima djeteta, u smislu poticanja razvoja -

vjebe prate razvojne potrebe, od jednostavnih postaju sve sloenije, od konkretnih sve

apstraktnije i vode dijete vjetinama i znanju. Pribor omoguuje djetetu da "hvatanjem

shvati". Originalni Montessori pribor je plod znanstvenog opaanja i provjere, zadran je

samo onaj koji je potpuno zaokupljao djeju panju, koji je izazivao pojavu "Montessori

fenomena"potpune usmjerenosti panje.

etvrti kriterij je mogunost uoavanja pogreke u radu, jer je Maria Montessori oblikovala

pribor i vjebe tako da dijete moe samo uoiti svoje pogreke i biti samostalno u ispravljanju

svog rada.


10/14

Montessori pedagogija posebno razrauje pribor i vjebe za pojedina odgojna podruja :

za podruje vjebi praktinog ivota za podruje vjebi za poticanje osjetilnih sposobnosti za podruje vjebi za poticanje govora za podruje vjebi matematike.

Nadreeno naelo je "kozmiki odgoj"upuivanje djeteta na spoznaju sveukupne proetosti

i meuovisnosti svih pojavnosti, prirodnih zakona i svrhe postojanja ovjeka.

Montessori metoda razlikuje nekoliko faza osobite osjetljivosti u razvoju djeteta.

To su razdoblja razvoja u kojima dijete ima sposobnost usvajanja pojedinih vjetina kaonikada vie u kasnijem ivotu. Dijete vie puta iznova ponavlja neku aktivnost, ona ga posve

zaokuplja.

Osjetljivost za red - ne oznaava potrebu odraslih za urednou, nego potrebu djetetaza dosljednou i poznatim kako bi se moglo lake orijentirati. Dijete u dobi od prve

do tree godine ivota uznemiruju promjene, kao npr. preureenje sobe, preseljenje.

Dijete oekuje da e nai odreeni predmet tamo gdje ga je prethodno vidjelo.

Osjetljivost za jezik - dijete, sluajui ljudski govor od roenja do svoje este godineupija jezik bez ikakve izravne poduke, s osnovnim reeninim strukturama,

gramatikom i naglascima. Vano je razgovarati s djetetom kako bi usvajalo nove

rijei i obogaivalo jezik.

Osjetljivost za kretanje - dijete hoda, tri, kree se i tako usavrava svoje kretanje.Ako idemo njegovim ritmom (hodamo, trimo, stanemo), dijete moe hodati

kilometrima, a da ga odrasli uope ne mora nositi.

Osjetljivost za drutveno ponaanje - s dvije i pol godine dijete pokazuje veliki interesza drugu djecu, igra se s njima i postaje lan grupe.

Osjetljivost za male predmete - dijete u dobi izmeu prve i druge godine privlae sitnipredmeti. Uzima ih u ruke, promatra (moda stavi u usta) i tako upoznaje svijet.

Osjetljivost za razvoj osjetila - dijete e najbolje razviti osjetila ako istrauje okolinuivei s odraslima.


11/14

Mnoge ljude zbunjuje uloga igre u Montessori metodi, jer ona kae da djeca rade. Pod radom

se, zapravo, podrazumijeva djeja smislena i slobodno odabrana aktivnost koju odrasli

potuju i ne prekidaju, nego se odnose kao i prema radu odrasle osobe.

Maria Montessori je uoila da dijete, kad izgleda da je u najvioj razini svoje svjesnosti,pokazuje fenomen "usmjeravanja pozornosti". Taj fenomen se kod malenog djeteta javlja

uvijek povezan s nekim vanjskim predmetom i od posebne je vanosti. To gotovo

meditirajue, dugo stanje zaokupljenosti neim na temelju usmjeravanja pozornosti je "ljubav

prema predmetima" koja uvijek ini dijete osjetljivijim za stvarnost predmetnog svijeta. U

trenu usmjeravanja pozornosti javlja se normalizacija ponaanja, dijete biva osloboeno svih

poremeaja karaktera, kako je navodila Maria Montessori, postaje "novo" dijete.

Taj fenomen je od iznimne pedagoke vanosti i omoguuje da se cijeli pedagoki radusmjeri na dijete i njegovo samostalno djelovanje.

U Montessori metodi vrlo je vano poticanje samostalnosti. Kad su jednom Mariju

Montessori pitali to treba dozvoliti djetetu da ini samo, ona je rekla da mu treba dozvoliti

da ini samostalno sve ono to moe. Mi esto, u najboljoj namjeri, inimo umjesto djeteta i

tako sprjeavamo njegov razvoj. Trebamo mu dozvoliti da radi samo, i da na taj nain ui o

svijetu i izgrauje samopouzdanje.4

4http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=7&Tekst2ID=62&Show=2146


12/14

4.o Znaaj Marije Montessori

Maria Montessori razvila je misao da djecu ne treba siliti da ue, nasuprot tomu mislila je da

djeca ele uiti ako im ponudimo primjeren didaktiki materijal i izazove uenja.

Maria Montessori je bila uvjerena da djeca sama najbolje znaju kako uiti i upravo ta misao

da proces uenja zapoinje kod djeteta, a ne kod uitelja, postala je jedna od glavnih misli

vodilja pri pouavanju djece. Maria Montessori je i poslije uvijek naglaavala: Uenje je

prirodni proces, koji ljudska bia spontano izvode i ne ostvaruje se sluanjem rijei, ve

iskuenjima u ovjekovoj okolini

1913.Maria Montessori je organizirala i prvi meunarodni teaj za uitelje u Rimu.Te godine

prvi put je posjetila Sjedinjene Amerike Drave. Drala je predavanja u New Yorku,Washingtonu, Bostonu, Pittsburgu i Chicagu. Posjeenost tih predavanja bila je golema. U

prosincu 1913. u njezinu su ast organizirana razna primanja, a najzapaenije je bilo ono koje

su organizirali izumitelj Alexander Graham Bell i njegova supruga u prisutnosti izdavaa

McClures Magazinea i Margaret Wilson, keri predsjednika Woodrowa Wilsona. Ameriki

je predsjednik uz pomo zaklade Alexandera Bella organizirao Montessori razred u podrumu

Bijele kue koji je vodila njegova ki. asopis The Elementary School Journal prenio je u

listopadu 1914. vijest iz San Francisco Examinera koji je Mariju Montessori proglasio

najveom figurom na polju obrazovanja za djecu nakon Froebela.

Na europskom kontinentu stvari su se razvijale povoljnije nakon svretka Prvoga

svjetskog rata. Nakon to se jo tijekom rata preselila u Barcelonu, ondje je uz pomo

katalonske vlade 1917. otvorena prva Montessori osnovna kola u panjolskoj. Dvije godine

poslije poeo je teaj pedagogije Montessori u Londonu prema planu i programu koji je

postao standard za sve budue teajeve: pedeset sati predavanja, pedeset sati uenja iz

materijala Montessori te pedeset sati promatranja Montessori razreda. Osim u Londonu,

tijekom dvadesetih i tridesetih godina Maria Montessori je organizirala teajeve i u Milanu,

Amsterdamu i Rimu. Ti su teajevi bili iznimno posjeeni, a pohaali su ih pripadnici

obrazovno svjesne elite iz cijele Europe, poput Tatjane Tolstoj, keri velikoga ruskog pisca

Lava Nikolajevia Tolstoja. Nakon zavretka Prvoga svjetskog rata, tada jo nazvanog

ratom kojim su zavrili svi ratovi, ponovno je aktualizirano zanimanje za obrazovanje. Jo

neoporavljeni od oka to ga je prouzroio krvavi svjetski rat, ljudi su traili put u odgoju i

obrazovanju koji bi ih doveo do razumijevanja i tolerancije.


13/14

Potreba da se osnuje krovna udruga koja bi se brinula za sustavnu izobrazbu Montessori

uitelja konano je realizirana 1929. u Berlinu, osnutkom Meunarodne Montessori udruge

(Association Montessori Internationale, AMI). U Helsingru u Danskoj prethodno je bio

odran prvi Meunarodni Montessori kongres.

Kad je 1934. Italija planirala ekspanziju na afriki kontinent, faistiki je reim elio pobuditi

militaristiki duh u svim segmentima talijanskog drutva. Mussolinije od Marije Montessori

zahtijevao da u svojim kolama uvede noenje faistikih uniformi i faistiki pozdrav. No,

kad se Dottoressa tomu odluno usprotivila, Duce je naloio da se sve Montessori kole u

Italiji zatvore. Maria Montessori odluila je napustiti Italiju te se ponovno preselila u

panjolsku. Godine 1935, dvije godine nakon Hitlerova dolaska na vlast u Njemakoj,

sjedite Meunarodne Montessori udruge preseljeno je u Amsterdam, gdje se nalazi i danas.

Godinu dana poslije, kad je u panjolskoj izbio graanski rat koji je na vlast doveo generala

Franca, Maria Montessori je dola u Nizozemsku, u kojoj je tada ve postojalo 200

Montessori kola.

Drugi svjetski rat, koji je izbio 1939, zatekao je Mariju Montessori i njezina sina Marija u

Indiji. Majka i sin su godine koje slijede provodili organizirajui teajeve po Indiji. U Indiji

su tada objavljene i nove knjige The Child i Reconstruction in Education. Mario Montessori

postao je u tom razdoblju najvaniji pomonik svoje majke. Dvije godine nakon njihova

povratka u Nizozemsku, 1948. objavljene su knjige What You Should Know About Your

Child i The Discovery of the Child, a godinu dana poslije knjiga The Absorbed Mind. Maria

Montessori je tri puta bila predloena za Nobelovu nagradu za mir i to uzastopno 1949, 1950.

i 1951.

radimo.5

5

http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_3.nsf/AllWebDocs/Sto_godina_metode_Montessori


14/14

5.0 Literatura

http://montessori.blogger.ba/arhiva/2008/03/06/1418386 http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_3.nsf/AllWebDocs/Sto_godina_metode_

Montessori

Kako miii pamte Marielle Seitz/Ursula Hallwachs,Montessori ili Waldorf,Educa,Zagreb,1997 god.; lanak preuzet izIskrice,list za odgajatelja i roditelje,novembar-studeni,1998,broj 15/II

http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=7&Tekst2ID=62&Show=2146

marija montessori

Documents