marin buljeta

Godina I, broj 1, prosinac 2007. 1

TRUT(H)

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

TRUT(H)

prosinac 2007.

1.

Godina I, broj 1, prosinac 2007.

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

2

TRUT(H)

TRUT(H)Glasilo studenata Agronomskog

fakulteta Sveuilita u Mostaru

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNICIPetar PenavaLuka Popovi

SURADNICIMarko Pain , Branimir ego, Josip Bazina, Branimir Bagari, PFOS, Matea Pehar, Marko Jankovi, Martin Medak, Ivan Drmi, Stipe Vii, Karolina Agati, Mirko Jarak, Vinko Levarda, Marin Buljeta, ass. Mladen Zovko

LEKTORI I KOREKTORIPetar & Luka

KORICE ILUSTRIRALILuka & Petar

ADRESA UREDNITVAKralja Zvonimira 14(aki dom Dule Muibabi)88 000 MostarBosna i Hercegovina

IRO RAUNAgronomski fakultetUniCredit Zagrebaka bankaUz naznaku za studentski list338100220028256

[email protected]

TISAKFRAM doo Mostar

NAKLADNIKAgronomski fakultet Sveuilita u Mostaru

NAKLADA500 primjerakaList je prijavljen kod ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i porta HN pod brojemR-05-05-40-2165-93/07.

prosinac 2007.

SadrajRije, dvije urednik 3INTERVJU /s prof. dr. sc. Zrinkom Knezovi/: Pozitivne promjene su uvijek dobro dole i uvijek se moe uraditi vie (Petar Penava) 4-6ANKETA: Znamo to hoemo jer biti agronom status je u drutvu (Urednitvo) 7Otvoreno pismo (Nevenko Herceg) 8-9Znanjem u proizvodnju hrane (Branimir Bagari) 10-11Ekoloki prihvatljiva zatita bilja (Vinko Levarda) 12-13Gmo (Karolina Agati) 14-15Ljudska dnk bioloki internet (Marin Buljeta) 16-17Helicikultura (Josip Bazina) 18-20Posljednja veera (Branimir ego) 21-23Tko se boji vuka (Ivan Drmi) 24-25ovjeja ribica (Urednitvo) 26-27Upotreba difuznog svjetla u plastenikoj proizvodnji (Martin Medak) 28Bez nje nema prie (Stipe Vii) 29aa zdravlja 30-31DUPLERICA 32-33

Ah te lude agro zabaveAgronomijada 2007.Provedba bolonje u bih - okrugli stol bjelanicaIzbori 07

Remek djela prirode 34INTERVJU /s prof. Draganom Krvavcem/: Dooh, vidjeh, zapanjih se! (Luka Popovi) 35-37Ljetna praksa u inozemstvu (Matea pehar) 38-39Intelektualni egzodus (Petar penava) 40-41Zbogom ohari (Old cimer) 41-42Oi irom zatvorene (Buntovnica s razlogom) 43Mostarska orkestralna glazba 44-46Ova stranica je uplja 47Uzgoj riba u hidroakumulacijama (Luka popovi) 48-49Vitezovi apokalipse 50-53Svinjokolja u 120 koraka (Buak) 54-55Tablica vrijedi tisuu rijei 56Ars Pictura - Luka Popovi 57Mata (Mladen Zovko) 58Ars Poetica - Petar Penava, Mirna 59I, da ne ostane nedoreeno (Urednitvo) 60Upute autorima 61


TRUT(H)

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

PA KAU

Ja ivim u kruzima koji se ire, i njima sve vie obuhvatit udim. Ja moda i neu poluiti zadnji,

konani krug, no ja se trudim.

Rainer Maria Rilke

Kojom se lakoom iz dvije navedene premise izvodi zakljuak Studenti su lijeni. Ta je konkluzija doista i valjana, no, tko iole poznaje elemente logike znano mu je da ta znanstvena disciplina trpi i neisti-nite (lane, op.a.), a ipak valjane konkluzije. Logika bi valjda ovaj sud nazvala asertorikim so zmom.

U ovom proirenom silogizmu ocrtava se zapra-vo sva poratna studentska zbilja. No, je li se tko za-pitao jesu li studenti uistinu lijeni, da ne kaem jesu li trutovi lijeni? Da li se tko usudio zapitati tko to plasira takav (trenutno) uopeni i apsolutno gene-ralizirani stav, kome on odgovara, zato tako olako prolazi? Tko se to drznuo misliti za sve nas?! Diviti je se onima koji jesu, ali istini za volju oi javnosti takvih jo ne vidjee. Duboko isfrustrirani ovakvim sustavnim zatupljivanjem i hipnotizacijom najumni-je, pa shodno tome i najagilnije (jer znanje nije ni-kome bogomdano), kategorije drutva, odluili smo pokrenuti ovaj list.

Jo je stari Maslow spoznao vanost samoaktu-alizacije i stavivi ju daleko iznad ziolokih potre-ba, potreba za pripadnou i emotivnom vezanou, s pravom dao mjesto na vrhu svoje hijerarhije motiva. E, pa, mislimo da pritom nije smetnuo s uma ni stu-dente.

Ironino, ili usudili bi se rei, groteskno ime li-sta Trut nastalo je kao reakcija na sve ovo navedeno.

Su ks h takoer nije dodan sluajno; s jedne strane se aludira na nunost istine o pojmu dananjeg

studenta, a s druge strane je naputak za autore lana-ka u listu - istina i samo istina. Inae se zamalo zvao GAF (glasilo agronomskog fakulteta), ali je uredni-cima zazvualo pomalo pejorativno.

Drage nae itateljice i itatelji, mislimo da je doao trenutak da se prozre taj neutemeljeni postu-lat o studentskoj apatiji, vrijeme da se studentu vrati onaj izvorni atribut misaonog bia, pokretaa i vjei-tog prkosnika svim malformacijama drutva, svega onog to titi njegov intelektualni duh. Vrijeme je da student ponovo i zasvagda postane paradigma gene-ratora drutvenog razvoja. Vrijeme je da se otarasi prisilno utisnute stigme Tromo sapiens!

Neizrecivu zahvalnost dugujemo svim instituci-jama i pojedincima koji su pripomogli da TRUT(h) ugleda svjetlo dana, a posebno Federalnom ministar-stvu okolia i turizma na elu s ministrom prof. dr. sc. Nevenkom Hercegom.

Na kraju, znamo da ete pronai nebrojeno mno-go zamjerki (i mi ih ve vidimo). Onome tko radi bezbroj je mana, a onome tko ne radi samo je jedna.

Stoga pozivamo sve Vas, a prvenstveno studen-te, da se prikljuite malom jezgru sadanjeg uredni-tva da bi se oformio to jai tim koji bi i u iduim brojevima lista poluio to vie pozitivnih kritika.

Pozdrav do sljedeeg broja!

Petar PenavaLuka Popovi

Trut je lijenStudenti su kao trutovi

Studenti su lijeni

RIJE, DVIJE UREDNIK


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

4

TRUT(H) INTERVJU

Razgovarao: Petar Penava

Trut(h): Kako je ovo razgovor za prvi studentski list u povijesti naeg fakulteta, zamolit u Vas, pro-fesorice Knezovi da upoznate malo nae itateljima s naim i vaim fakultetom. Recite nam neto o na-stanku i radu ove institucije.

Knezovi: Agronomski fakultet u Mostaru je visokokolska ustanova u sastavu Sveuilita u Mo-staru. Od 1994. godine, kada je osnovan, kontinuirano provodi kolovanje kadrova za transfer modernih dostignua u poljoprivrednu praksu, te za daljnji znanst-veno istraivaki rad s ciljem pronalaska novih, boljih rjeenja za poljoprivrednu proizvodnju. Studenti pred-diplomskih studija do sada su pohaali samo opi smjer. Studiji su u trajanju od osam semestara. Po zavretku studija student stjee diplomu diplomiranog inenjera agronomije opeg smjera. 2005. godine prihvatili smo preustroj sveuilinih studija prema strukturi 3+2+3, tj.: preddiplomski studij u trajanju od tri godine,diplomski studij u trajanju od dvije godine i poslijediplomski (dok-torski) studij u trajanju od tri godine.

Razlog reformi preddiplomskog i diplomskog stu-dija na Agronomskom fakultetu i pokretanje preddi-plomskih i diplomskih studija prema 3+2 sustavu, su s jedne strane promjene u obrazovnom sustavu Europe, a s druge strane potreba za modernizacijom studija. Reforma je u potpunosti sukladna ciljevima Bolonjske deklaracije, te e omoguiti ukljuivanje Agronomskog fakulteta u europski prostor obrazovanja, odnosno Eu-ropu znanja.

Predloeni preddiplomski i diplomski studij izra-dili su, i na njemu e predavati profesori koji veliki dio svog vremena provode u eksperimentalnim i teoretskim istraivanjima najrazliitijih podruja poljoprivredne proizvodnje, biologije, genetike, ziologije itd. Ovakva povezanost istraivanja i nastave osigurava povezanost programa s najnovijim znanstvenim spoznajama, pri emu e studenti moi razviti svoja podruja interesa i u potpunosti iskoristiti svoje znanstvene potencijale.

Predloeni preddiplomski studij je po strukturi i nainu izvoenja usporediv s programima sveuilita Europske unije.

Agronomski fakultet u Mostaru od 1996. godine je lan TEMPUS projekta, tako da je predloeni preddi-plomski studij Agronomskog fakulteta raen je prema uzoru na studije ostalih lanova TEMPUS-a.

Koncepcija predloenih preddiplomskih studija je takva da omoguuje studentu na treoj godini studija odabir veeg broja izbornih modula koje on moe, u dogovoru s mentorom, birati s liste ponuenih modula Agronomskog fakulteta ili moe odabrati module dru-gih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili inozemstvu. Na osnovu odabira izbornih modula student kreira vlastiti obrazovni pro l ovisno o njegovim a nitetima i plani-ranom buduem zanimanju. Odabir modula drugih europskih sveuilita osigurava studentima mogunost stjecanja visokospecijaliziranih znanja iz pojedinog podruja, te znaajno podie samu kvalitetu studijskog programa.

Od akademske 2005./06. godine nastava se odrava i u novoizgraenoj zgradi na lokaciji Biskupa ule 10. Nastavak izgradnje zgrade, sredstvima Repub-like Hrvatske, otpoeo je u rujnu 2007. godine.

POZITIVNE PROMJENE SU UVIJEK DOBRO DOLE I UVIJEK SE MOE URADITI VIEIntervju s prof. dr. sc. Zrinkom Knezovi, prodekanicom za nastavu


TRUT(H)

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

Trut(h): Vi ste osobno na ovom fakultetu angai-rani u ulozi prodekanice za nastavu i studente. Kako se snalazite u toj ulozi i kako ocjenjujete rad stude-nata?

Knezovi: Prihvatila sam se funkcije prodekana za nastavu, pokuavam je provesti najbolje to znam. Potekoa ima, kao i pogreaka, ali uvijek imam na umu da smo mi nastavnici tu radi vas studenata i da ste vi pri-oritet. Na svaki poziv za bilo koji oblik suradnje studenti su se uvijek spremno odazvali.

Preporuka za rad studenata: Studenti premalo koriste konzultacije, moraju poboljati kvalitetu diplomskih radova (to ne ovisi samo o njima). Trebaju voditi rauna o tomu da na ispit ne izlaze nespremni te tako brzo dou do komisi-jskih ispita.

Trut(h): Stavite se malo u poziciju prosjenog studenta ovog fakulteta; kako bi vam tad izgledao ovaj fakultet, i da li bi ste, i to, pokuali promijeni-ti?

Knezovi: Pozorno sam proitala rezultate ovogo-dinje studentske ankete i mislim da su prijedlozi i za-htjevi studenata bili opravdani. Pozitivne promjene su uvijek dobro dole i uvijek se moe uraditi vie.

Trut(h): Zato na fakultet nema ni nakon toli-ko godina rada prijemni ispit, nije li to svojevrstan dvosjekli ma- s jedne strane najbolji promidbeni trik, a s druge strane dolaze nam studenti bez ele-mentarnih znanja iz relevantnih predmeta.

Knezovi: Nije tono da Fakultet ni nakon toliko godina nema prijemni ispit. Prijemni ispit je postojao u poetku rada Fakulteta. Procijenjeno je da je prema danoj situaciji u kojoj se Fakultet naao bolje rjeenje upis studenata prema ostvarenim ocjenama u srednjoj koli. Od ove akademske godine krenuo je s radom novi studij Prehrambene tehnologije. Upisano je dvadeset studenata, takoer bez prijemnog ispita. Prema ocjeni profesora koji predaju u prvom semestru, radi se o stu-dentima koji imaju dobro znanje, a olakotna okolnost je i manja grupa.

Trut(h): Pitanje terenske nastave - kada bi se po najoptimistinijim procjenama moglo na naem fakultetu oekivati uravnoteen odnos teoretske i praktine nastave?

Knezovi: U ljetnom semestru prole akademske godine imali smo 12 jednodnevnih terenskih odlazaka.

To je znaajna nancijska stavka za Fakultet, ma koliko to bilo nedostatno za nastavu. Studenti su obvezni odraditi ljetnu praksu kao uvjet za upis etvrte godine. Od ove godine Fakultet je na koritenje dobio zemljite u Rodou koje e osposobiti za praktinu nastavu, post-avljanje pokusa i provedbu razliitih projekata. To je ono to smo godinama ekali i to e biti veliki zadatak za sve nas.

Trut(h): Transparentnost ispitivanja- jeste li raz-motrili mogunost standardizacije ispitnog procesa (ispitne kartice s jednakim brojem pitanja za sve stu-dente, anonimni pismeni ispiti, javnost ispita)?

Knezovi: Javnost usmenog ispita je obvezna. Student ima pravo vidjeti svoj pismeni rad. Mislim da ta pravila studija znaju svi studenti. Ono to je manje poznato je da se nastavnik mora pridravati naina po-laganja ispita koji je odabrao kad je formulirao program svog kolegija. Dakle, ako je u upitniku za svoj modul naveo da je nain polaganja ispita pismeni, onda se toga mora i pridravati. Nain polaganja komisijskog ispita mora odgovarati nainu koji se inae provodi. Obeavam, da emo do poetka ispitnih rokova u ovoj akademskoj godini, za svaki modul navesti nastavni program i nain polaganja ispita te ga uiniti dostupnim za sve studente. Anonimni pismeni ispiti trae dodatna sredstva za mogue ifre, no nije neizvedivo. Prema na-putku za provedbu Bolonjskog procesa dio ocjene treba initi i aktivnost i zalaganje studenta tijekom nastave.


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

6

TRUT(H)

Trut(h): Komentar na implementaciju smjernica propisanih Bolonjskom deklaracijom. Je li to doista bolji sustav kolovanja ili nuno zlo koje smo zbog integracije u europsko globalno selo ili tzv. EHEA, prisiljeni prihvatiti?

Knezovi: O provedbi Bolonjskog procesa je jo prerano govoriti. Kao to je popularno rei to je proces, koji traje. Svakako da je dobro zamiljen, da je trebao osigurati ujednaenost studiranja, veu prohodnost studenata, detaljniji pristup i veu posveenost studen-tu. Nedostatak je to to su potpisnice startale nejedna-ko pripremljene. Kako e to izgledati na cilju, da li emo uope uspjeti ispuniti zahtjeve tek preostaje vidjeti. Bo-jim se produljenja vremena studiranja.

Trut(h): Koliko znate o nedavno prihvaenom Okvirnom zakonu o visokokolskom obrazovanju, to nam to nosi ovaj pravni akt? Kakve su bile reak-cije naeg dekanata i pravne slube na donoenje ovog zakona?

Knezovi: Nije bilo zahtjeva za izjanjavanjem tako da na dekanat nije dao slubeni dopis, no u principu podravamo stav Senata i Studentskog zbora.

Trut(h): Ima li smisla kolovati agronomski ka-dar uope ako imamo na umu da sindikat poljopri-vrednika svoja prava trai prosvjedujui pod atori-ma ispred zgrade Parlamenta ve 2,5 godine?

Knezovi: Prema Statistikom biltenu iz svibnja 2007. godine na birou za zapoljavanje je najmanje nezaposlenih agronoma. Imajui u vidu plemenitost i vanost ovog poziva te vjerujui u poboljanje trenutne politiko ekonomske situacije svako da vrijedi i ima smisla kolovanje agronoma. U znanje uvijek vrijedi ula-gati, a prave vrijednosti traju.

Trut(h): Studijski program Prehrambene tehno-logije odnedavna je zaivio u okviru naeg fakulte-ta. Odakle potreba za uvoenjem istog, i kolike su nam realne mogunosti u kadrovskom i infrastruk-turnom smislu za kvalitetno izvoenje nastave na ovom odjelu?

Knezovi: Odluka za uvoenje novog studija Preh-rambene tehnologije je donijeta nakon sagledavanja

potreba trita. Nastao je u suradnji sa fakultetom Preh-rambene tehnologije u Osijeku i Zagrebu. Studenti e moi nastaviti diplomski studij na spomenutim fakulteti-ma, jer za sada ne planiramo nastavak diplomskog studi-ja kod nas. Zavretak izgradnje nove zgrade je predvien za dvije godine. Do tada e se nastava po potrebi odvijati na Prirodoslovno-matematikom fakultetu u Mostaru i to za dio laboratorijskih vjebi. Kadrovski se oslanjamo prvenstveno na Sveuilite u Mostaru, a potom na Preh-rambeno tehnoloki fakultet u Osijeku i Zagrebu, uosta-lom kao i za opi smjer studija agronomije. Ne smijemo zaboraviti svekoliku znanstvenu, strunu i nancijsku pomo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Osijeku bez kojih ne bi ni bilo naeg fakulteta.

Trut(h): Kako ocijenjujete rad Podrunice SZ na-eg fakuteta i Zbora uope u postojeim uvjetima na Sveuiltu?

Knezovi: eljela bih da Podrunica naeg fakulte-ta bolje koordinira rad sa predstavnicima niih godina studija, jer mi se ini da nisu uvijek pravovremeno in-formirani. Ukoliko nisu dovoljno zainteresirani treba ih animirati. Nazoila sam sastanku kojeg je organizirao Studentski zbor povodom oitovanja o Okvirnom za-konu o visokokolskom obrazovanju. Razoarana sam nezainteresiranou i nedolaskom kolega prodekana i dekana. Rad Zbora je zadovoljavajui u postojeim uv-jetima.

Trut(h): Vae miljenje o pokretanju student-skog glasila naeg fakulteta?

Knezovi: Pozdravljam pokretanje studentskog glasila naeg fakulteta i pozivam sve studente da daju svoj doprinos i pomognu njegovoj a rmaciji . Ime lista je sluajnost!!!

Trut(h): Poruka za nae studente i sve itatelje lista TRUT(H).

Poruka: Do sada su nai studenti nakon zavretka studija nastavljali suradnju s fakultetom, osjeali ga svojom matinom kuom. Nadam se da e tako biti i sa buduim generacijama.


ZNAMO TO HOEMO JER BITI AGRONOM STATUS JE U DRUTVU

Kristijan: Volim cure seljanke...

Katarina: Oduvijek sam voljela cvjearstvo

Josipa: Htjela sam upisati diza-jn, ali ga nije bilo u Mostaru

Mirjana: Zavrila sam srednju poljoprivrednu i odluila na-

staviti tim putem

Urednitvo

Svake godine interes za studij agronomije se poveava i na na Agronomski fakultet upisuje se sve vie i vie studenata. Zanimalo nas je to je potaknulo ove mlade ljude da se odlue studirati upravo agronomiju. Anketa je provedena na 56 od ukupno 87 studenata 1. godine studija. Dobili smo jako zanimljive rezultate iz kojih zakljuujemo da nae zanimanje i dalje opstaje i da interesa za na studij nee pomanjkati.

Postavili smo pitanje : Zato ste upisali studij agronomije?, a ovo su bili ponueni odgovori: Nema prijemnog ispita Na drugim fakultetima su bila popunjena sva mjesta ivim na selu pa je to bio logian izbor Moja obitelj se inae bavi poljoprivredom Volim biljke i ivotinje Nema mnogo interesa za ovu struku pa nema straha od nezaposlenosti Studiranje je poprilino jeftino uo sam od studenata da je lagano za studirati Imam veliku mogunost zapoljavanja na raznim mjestima Budunost naeg gospodarstva je u poljoprivredi Biti agronom znai imati neki status u drutvu Oduvijek sam se jasno vidio/la u jednom od smjerova agronomije Ostalo

ANKETA

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

TRUT(H)


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

8

Da bismo neto postigli, moramo uiniti etiri koraka:

svrhovito planirati, pomno pripremati,pozitivno misliti i uporno izvravati.

(S. Butler)

Cijenjeno itateljstvo,

kao profesora i kolegu, iznimno me raduje injenica da je Agronomski fakultet Sveuilita u Mostaru, usudim se rei, odgojio, a ne samo obrazovao, generaciju za budunost bosanskohercegovake poljopri-vrede, ali i drutva u cjelini. Slobodan sam nadati se kako smo i mi, profesori, pomogli da ovi mladi ljudi naue svrhovito planirati, pomno pripremati i, nadasve, pozitivno misliti. Studentski list koji je pred Vama, dokaz je njihove upornosti u izvravanju i hrabrosti da svoj rad izloe strogom sudu znanstvene, strune i ine javnosti.

Svrhovito planiranje, pomno pripremanje i uporno izvravanje - postulati su za koje se u svom radu opredijelila i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Federacija Bosne i Hercegovine danas se nalazi pred operacionalizacijom nove i cjelovite strategije gospodarskog razvoja, utemeljene na trinim principima. Pojednostavljeno to znai da smo u procesu temeljitog usklaivanja razliitih interesa, poglavito na razini pojedinih gospodarskih djelatnosti.

Hrana ima strateko znaenje u gospodarstvu svake zemlje, pa tako i nae. Poznata je injenica kako je u Federaciji Bosne i Hercegovine, unato raspoloivim prirodnim resursima, dugorono prisutan ne-dostatak ponude prehrambenih proizvoda u odnosu na stvarne i mogue potrebe, na domaem i inoze-mnom tritu. Stoga raduje injenica da je u 2007. godini Federacija dobila Strategiju razvoja poljoprivre-de, ija je implementacija u praksi zadatak, upravo, mladih i kolovanih poljoprivrednih strunjaka. Svoje mjesto u Strategiji poljoprivrede nala je i ekoloka ili organska poljoprivreda koja, po de niciji Meuna-rodne federacije pokreta ekoloke poljoprivrede (IFOAM- International Federation of Organic Agriculture Movements), predstavlja proces kojim se razvija odrivi agro-ekosustav. Takvom je sustavu postojea plodnost tla - klju uspjene proizvodnje, a temelji se na prirodnim sposobnostima biljaka, ivotinja i kra-jobraza - s ciljem optimiziranja kvalitete u svim aspektima poljoprivrede i zatite okolia.

Ne samo zbog ekoloke poljoprivrede nego zbog podizanja ope kvalitete naeg ivljenja,

Strategija zatite okolia de nitivno je najvaniji planski dokument Federalnog ministarstva okolia i turizma, ali i Vlade u cjelini. Ona je jasan izraz naih nastojanja kako evidentno rastuu svijest o potrebi zatite okolia pretvoriti u jasan, cjelovit i dugoroan nain ostvarivanja odrivog razvoja koji nije na tetu okolia. Koncept odrivog razvoja mora postati dominantna odrednica strategije razvoja Bosne i Hercego-vine. irokoj javnosti manje poznata, ali ne i manje znaajna je Strategija bioloke raznolikosti Federalnog ministarstva okolia i turizma.

List

stu

dena

ta A

gron

omsk

og fa

kulte

ta S

veu

ilit

a u

Mos

taru

TRUT(H)


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

Prethodno navedeni strateki dokumenti, u svoj svojoj punini, ostvarit e se kroz Strategiju razvoja turizma koji predstavlja agregaciju svih gospodarskih i izvan gospodarskih djelatnosti, a ija je izrada u tijeku.

Strategijom razvoja turizma, turistiki proizvod Federacije Bosne i Hercegovine potrebno je repozici-onirati u odnosu na turistiki konkurentne zemlje, pri emu e odabir prepoznatljivoga turistikoga proi-zvoda, uz stvaranje turistikog identiteta imati i bitan utjecaj na restrukturiranje gospodarskih djelatnosti koje sudjeluju u tvorbi turistikog proizvoda. Poglavito e se to restrukturiranje osjetiti u poljoprivredi koja se mora prilagoditi zahtjevima, kakve postavlja turistiko trite koje je zasieno proizvodima stan-dardne kakvoe i standardnih jednolinih osobina te se sve vie orijentira na izvorne i tipine proizvode zatiene oznakom podrijetla. Naglasak treba staviti na proizvodnju tipinih, regionalnih proizvoda, koji u sebi objedinjuju speci nosti podneblja, kulturnog nasljea i tradicije jednog prostora te ine znaajan doprinos osebujnosti i prepoznatljivosti ponude na suvremenom turistikom tritu. Jednom rijeju, na cilj je kroz prepoznatljiv turistiki proizvod s jedne strane tititi prirodno i kulturno naslijee, a s druge strane omoguiti kontrolirano ostvarivanje svekolike gospodarske koristi.

Ako ne zna to ti je cilj, svi su ti putovi isti izrekao je S. Parell.

Opi konsenzus oko cilja postigli smo: gospodarski razvijena, ekoloki ouvana i ista Federacija Bo-sne i Hercegovine na zadovoljstvo svih graana. A da po pravom putu, putu napretka i europskih integra-cija, koraamo de nitivno koraamo.

Cijenjeno itateljstvo, ispunjen pozitivnim mislima, koristim priliku da u Vae i svoje ime estitam studentima Agronomskog

fakulteta Sveuilita u Mostaru na ovom iznimnom uspjehu izdavanju prvog broja studentskog lista TRUT(h).

U ime Federalnog ministarstva okolia i turizma i u svoje osobno ime, upuujem Vam iskrene estit-ke povodom nastupajuih blagdana sa samo jednom eljom: Neka nastupajua Nova 2008. donese mir, zdravlje i blagostanje u sve nae domove!

Ministar okolia i turizma dr. sc. Nevenko Herceg

List

stu

dena

ta A

gron

omsk

og fa

kulte

ta S

veu

ilit

a u

Mos

taru

TRUT(H)TRUT(H)

Godina I, broj 1, prosinac 2007.10

STUDENTSKI PROJEKTI

ZNANJEM U PROIZVODNJU HRANE

Branimir Bagari, PFOS

Za uvod, iskoristio bih ovaj odlomak i pozdra-vio sve studente Agronomskog fakulteta u Mostaru u ime studenata Poljoprivrednog fakulteta u Osije-ku, i zahvalio vam se na pruenoj suradnji, te prilici da se predstavimo vama, drage kolege. Drago mi je da i vi imate svoje studentsko glasilo u kojem ete moi iznijeti i prezentirati fakultetu svoja razmilja-nja, stavove, probleme, projekte i uspjehe. Nadam se da ete uspjeti odrati kontinuitet u svom radu i sauvati jedan od najveih simbola studentskog organiziranja. Suradnja studenata Agronomskog fakulteta u Mostaru i Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku ima svoju tradiciju i intenzivnija je zadnjih godina kada smo se susretali na Agronomijadi, gdje ste nam bili uvijek dragi i veseli gosti koji su se s nama veselili do rano u zoru. Isto tako bih naglasio nae meusobne posjete, kao studentskih predstav-nika koje smo odravali sve do danas jedanput go-dinje. Nadam se da emo i u budunosti suraivati kroz jo vie projekata te da emo se imati priliku i susretati ee... Studentske organizacije Poljopri-

vrednog fakulteta u Osijeku vam ele puno uspjeha i lijepih trenutaka u studiranju, te vas poziva da nas posjetite u Osijeku.

Za ovu priliku aljem vam report naeg pro-jekta, koji je obiljeio na rad u 2007. godini, ukrat-ko...

Projekt je nastao na poticaj i inicijativu prof.dr.sc. Roberta Zimmera redovitog profesora Poljo-privrednog fakulteta u Osijeku, sa Zavoda za me-hanizaciju, i Studentskih organizacija Poljoprivred-nog fakulteta u Osijeku. Plan projekta je animira-ti i aktivirati studente 4. godine i apsolvente u znanstveno-istraivaki rad, samostalan rad na terenu u struci, prikupljanje iskustva suradnjom i radom sa strunjacima u poljoprivredi... Inici-jativa je tim vie naglaena upravo zbog nedostatka strune prakse i samostalnog rada, te uope prak-tinog rada, izuzev u laboratoriju, i ukljuivanja studenata u znanstveno-istraivake projekte. Mi-slim da je najbitnije naglasiti kako je ovo student-ski projekt nastao u suradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku i ima punu potporu navedene institucije.

List

stu

dena

ta A

gron

omsk

og fa

kulte

ta S

veu

ilit

a u

Mos

taru

TRUT(H)TRUT(H)


TRUT(H)

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

Cilj i nadamo se rezultat projekta je dobiti mladog i sposobog strunjaka u poljoprivredi koji moe i zna se nositi sa problemima na terenu i u praksi, koristei vlastite ideje, steena znanja na fakultetu, koristei racionalno sve raspoloive resurse u cilju ostvarivanja uspjeha u proizvodnji. Osim toga kroz znanstveno istraivake metode rada biti e potpuno up-oznat sa svim njezinim segmentima pruajui mu priliku da se razvija i u budueg znanstve-nika u poljoprivredi.

Sam projekt vode 5 studenta (Branimir Baga-ri (agrotehnika), Mirko Kufner (kalkulacije i eko-nomika), Vladimir Zebec (fertilizacija i pedologija), Josip Beli (sjetva i sklop) i Uro Radakovi (otpori tla). Kao struno i savjetodavno tijelo postoji tim strunjaka i profesora naeg fakulteta (prof. dr. sc. Robert Zimmer, prof. dr. sc. Davor amota, prof. dr. sc. Jozo Kanisek, prof. dr .sc. Zdenko Lonari, dr. sc. Danijel Jug).

Projekt provodi Studentska organizacija Poljo-privrednog fakulteta u Osijeku (Studentski zbor, Fenix, Poljos i Libertas Dicendi), znanstveno istraivaki rad i nositelj projekta Poljoprivredni fakultet u Osijeku.

Znanstveno-istraivaki rad na projektu po-eo je poetkom rujna 2006. godine. Povrina za pokus dogovorena je u suradnji sa tvrtkom ito d.o.o. te je postavljena na lokaciji Radne jedinice Sele Antunovac u povrini od 4,2 ha. Znanstveno - istraivaki rad je podijeljen kao to sam opisao na agrotehniku, zatitu bilja, kalkulacije i ekonomiku,

organizaciju, fertilizaciju i pedologiju, sjetvu i sklop i otpore tla. Sve su to segmenti od kojih svaki prati po jedan student, postavljajui zajedniki pokus na 3 varijante obrade tla (konvencionalna, reducirana, no-till) i 3 razine gnojidbe duikom (prema analizi tla) minimalna, srednja, maksimalna.

Predmet istraivanja je optimalna tehnolo-gija proizvodnje ozime penice uzimajui strogo u obzir zatitu okolia i ekonominost proizvod-nje, isto tako uzimajui u obzir agroklimatske uvjete. Trajanje znanstvenoistraivakog rada je 11 mjeseci.

Cilj i, nadamo se, rezultat projekta je dobiti mladog i sposobog strunjaka u poljoprivredi koji se moe i zna nositi s problemima na terenu i u praksi, koristei vlastite ideje, steena znanja na fakultetu, koristei racionalno sve raspoloive resurse u cilju ostvarivanja uspjeha u proizvodnji. Osim toga kroz znanstveno-istraivake metode rada biti e potpu-no upoznat sa svim njezinim segmentima pruajui mu priliku da se razvija i u budueg znanstvenika u poljoprivredi. Projekt ima dugorone smjernice, te je teko predvidjeti njegov obujam i tijek, ali sudei prema interesnoj skupini i upitima koje primamo od strane studenata, realno je da e se on iriti i u drugim smjerovima osim ratarstva.

Znanstveno-istraivaki rad okonan je e-tvom pokusa u srpnju 2007. godine, a prezentacija samog pokusa obavljena je 29. svibnja 2007. godine jednodnevnim programom koji je obuhvatio pre-zentaciju obavljenih istraivanja na pokusu ozi-me penice u Vijenici Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, nakon ega je 50-ak gostiju zajedno sa organizatorima i predstavnicima medija obilo po-kus na IKP Sele Sudionici, inae ugledni stru-njaci i polja poljoprivrede, predstavnici Sveuilita, ita d.o.o. i upanije Osjeko-baranjske izrazili su iznimno zadovoljstvo uinjenim dotada, te ocije-nili ovaj pokus jednim od najveih makropokusa postavljenim na fakultetu, i jedinim pokusom ova-kvog obima od strane studenata u 47 godina posto-janja fakulteta. Rezultati etve i detaljnih rezultati analiza te sami zakljuci voditelja projekta biti e prezentirani kroz znanstvene skupove i znanstve-ne radove u 2008. godini a cjelokupan rad biti e iznesen prema autorima i podrujima istraivanja u njihovim diplomskim radovima.


TRENDOVI U POLJOPRIVREDI

EKOLOKI PRIHVATLJIVA ZATITA BILJA

Vinko Levarda

Za vrijeme II. Svjetskog rata naglo dolazi do razvoja kemije te odmah poslije rata u upotrebu dolaze insek-ticidi, razliiti fungicidi i translokacijski herbicidi. Sva ta sredstva odlikuju se visokom uinkovitou, brzim rezultatima te jednostavnom primjenom. Tako se ulau golema nancijska sredstva za daljnji razvoj tofarmaci-je. Zapoinje era kemije koja za petnaestak godina glad pretvara u obilje. Meutim, spoznaja i svijest zapadne Europe uoava niz negativnih pojava sredstava za zati-tu bilja koje su i uzrok postupnog uzmicanja ere kemije, tj. smanjuje se upotreba kemijskih sredstava. S obzirom na nain zatite bilja, poljoprivredna proizvodnja se ugrubo dijeli na tri osnovna sustava:

- konvencionalni troi mnogo sredstava za zatitu bilja pa je skupa i ekoloki nepovoljna

- integrirana proizvodnja dobiva se hrana i dru-gi proizvodi visoke kvalitete upotrebom prirodnih izvora i regulacijskih izvora

- ekoloka proizvodnja slina integriranoj proi-zvodnji ali je primjena kemijskih sredstava za zati-tu bilja strogo zabranjena

Ekoloki prihvatljive mjere zatite bilja su one mje-re koje uz strunu primjenu nisu opasne za ljude i kori-sne organizme, koje ne oneiuju (ili samo kratkotrajno oneiuju nikada ne zagauju) okoli, koje minimalno naruavaju ravnoteu organizama i to manje negativ-no djeluju na raznolikost vrsta u prirodi (biodiverzitet). Prema podrijetlu i nainu djelovanja, sredstva za zatitu bilja dijelimo na bioloka, biotehnika i kemijska; a pre-ma namjeni na zoocide, fungicide i herbicide. Kombi-niranjem svih raspoloivih mogunosti zatite bilja, uz zato potrebno vee struno znanje, postie se integrira-na zatita bilja koja koristi prvenstveno sve raspoloive nekemijske mjere, a u nudi i kemijske, radi sprjeavanja gospodarski znatnih teta, na nain kojim e najmanje tetiti korisnim organizmima ukljuujui i prirodne ne-prijatelje, te najmanje oneistiti okoli. Osnovna svrha dobre gospodarske strune prakse u zatiti bilja nije suz-bijanje tetoinja, nego zatita biljke od veih gospodar-skih teta. Idealan i ekoloki vrlo povoljan nain zatite bilja je uzgoj kulturnih biljaka otpornih na napad teto-inja. Otporni kultivari nastaju prirodnom selekcijom, a takav primjer je amerika vinova loza kojoj je korijen otporan na napad loksere. Primjer klasine selekcije iji su pancerni kultivari suncokreta otporni na moljca, gdje sloj tvrdih karbonata oko sjemenke prijei oteenje sjemena od gusjenica. U novije vrijeme otporni kultiva-ri biljaka nastaju preinaavanjem te umjetnim izaziva-njem otpornosti. Napredak biotehnologije omoguio je prenoenje gena izmeu pojedinih vrsta organizama i nastanak genetiki preinaenih biljaka, odnosno orga-nizama (GMO). Pravilna plodosmjena jedna je od osnov-nih mjera integrirane, ekoloki prihvatljive zatite bilja. Pridravanjem pravilne plodosmjene s veim razmaci-ma izmeu uzgoja iste kulture na istoj povrini, moe se toliko smanjiti pojava niza tetoinja da nije potrebna primjena drugih mjera zatite. Na taj nain proizvodnja postaje rentabilnija i ekoloki povoljnija. Pravilan plodo-red osnovna je mjera zatite od jaeg napada svih ne-matoda (penina nematoda, repina nematoda,). to

TRUT(H)

List

stu

dena

ta A

gron

omsk

og fa

kulte

ta S

veu

ilit

a u

Mos

taru

TRUT(H)

liinka boje ovice hrani se lisnim uima

Boja ovica (imago)


se tie agrotehnikih mjera, to su sjetva i sadnja zdravog i kvalitetnog sjemenskog i sadnog materijala, izbor ze-mljita, i nain sadnje, ispravna gnojidba, obrada i rezid-ba voaka i vinove loze, itd. Jedan od najnovijih naina mehaniziranog skupljanja i unitavanja tetnika je pneu-matsko suzbijanje, a provodi se negativnim (usisavanje) ili pozitivnim (otpuhivanje) tlakom zrakom, a tetnici se skupljaju u posebne spremnike. Spaljivanje slame i ku-kuruzovine jedna je od osnovnih mjera kojom se prijei irenje veine tetoinja itarica. Danas nalazimo i razna pomagala za mehaniko hvatanje tetnika, odnosno razliite klopke, kao i razliite mehanike prepreke. Fizi-kalne mjere suzbijanja koriste razliite agense, tropizme i reakcije tetnika na temperaturu, pa je tako mogua primjena visokih i niskih temperatura. Tako je primjerice toplina osnovni nain sterilizacije tla i supstrata u zati-enom prostoru. Vlanost, uz toplinu, presudno utjee na pojavu tetnika. Svjetlost privlai mnoge kukce, pri-mjerice leptire sovica, jabunog savijaa itd. pa postoje mnogi tipovi lovnih svjetiljki. Svjetlucave vrpce koriste se u vinogradima za odbijanje ptica. Boje, kao vizualni atraktanti i repelenti takoer imaju vanu ulogu. Tako npr. bijela boja privlai jabukinu osicu, uta boja privlai tetnike uljane repice, lisne ui i niz drugih. Neke boje odbijaju tetnike, pa tako bijela boja odbija lisne ui. U praksi sve se vie koriste raznobojne ploe premazane ljepilom. Zvuk se uglavnom koristi za rastjerivanje tet-nih ptica. Bioloko suzbijanje tetoinja provodi se na tri osnovna naina:

- konzervativan nain: ouvanje i/ili stvaranje povolj-nih uvjeta autohtonim prirodnim neprijateljima

- augmentativni nain: uzgoj, razmnoavanje i ispu-tanje autohtonih prirodnih neprijatelja

- klasini nain: unos prirodnih neprijatelja iz njihove postojbine.

Interesantno je da zapadnoeuropske drave, stro-go zatiuju proizvoae koji primjenjuju bioloke mje-re od nelojalne konkurencije te, uz to, nancijski potiu nabavku biopesticida (agensi biolokog suzbijanja). Skupina prirodnih pesticida moe biti toksikoloki vrlo nepovoljna(npr. strihnin, nikotin), a smatra se da je eko-toksikoloki prihvatljiva. Vaan biljni insekticid je nikotin koji se dobiva iz duhana. U biotehnike insekticide ubra-ja se veliki broj kemijskih spojeva koji ne ubijaju izravno tetnike (nemaju cidno djelovanje), nego ometaju zio-loke procese u njima ili njihovo ponaanje. U biotehni-ka sredstva ubrajaju se i neke semiokemikalije toksine za kukce koje prekidaju zioloke procese te se ubrajaju u bioloke insekticide. Atraktanti (insektilici) su kemijski spojevi ije pare podraavaju olfaktorne ili neke druge receptorne organe kukaca i uvjetuju njihovo pribliava-nje tom spoju. Repelenti su spojevi koji odbijaju tetnike od biljke i tako prijee tetu (dim, biljne tvari, katran, ulja itd.). Postoji vie od 300 djelatnih tvari kemijskih zoocida kao mineralna ulja, sumporna sredstva, akaricidi itd. No, kako se baziramo iskljuivo na nekemijska zatite nee-mo detaljnije ulaziti u ovu problematiku. Tretiranje sje-mena insekticidima ubraja se u ekoloki vrlo prihvatljive mjere zato to ovim nainom doe vrlo malo djelatne tvari na jedinicu povrine, a ta koliina deponirana je samo na sjeme te najveim dijelom ostaje u biljci. Pro-izvodi ekoloke proizvodnje moraju biti deklarirani te postiu mnogo vie cijene za 30 100 %. Komisija FAO/WHO Codex alimentarius prihvatila je meunarodne smjernice za proizvodnju, preradu, etiketiranje i marke-ting organski (ekoloki) proizvedene hrane, pri emu se naglaava da proizvodi genetski preinaenih organiza-ma ne mogu dobiti ovaj status.

Literatura: Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetni-ka Jasminka Igrc Bari i Milan Maceljski

korisna parazitka osica

paralizira nametnika

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

TRUT(H)


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

14

TRUT(H)

Karolina Agati

Od trenutka kad su se pojavili u javnosti GMO ili genet-ski modifi cira-ni organizmi, ne prestaju ispunjavati TV emisije, n o v i n s k e stupce i in-t e r n e t s k e s t r a n i c e . O njima se vode mnoge debate i pred-met su brojnih istraivanja. Ali i pored svega toga svijet, a i sami znan-stvenici, nisu sigurni da li GMO treba prihvatiti ili pak ne. Da bismo zauzeli svoje sta-jalite moramo krenuti od poetka tj. od toga to su zapravo genetski modifi cirani organizmi.

Defi nicija kae da su to organizmi u kojima je genetski materijal promijenjen na nain koji ne nastaje prirodnom oplodnjom i / ili prirodnom re-kombinacijom. Proces nastanka ovakvih organiza-ma naziva se transformacija, a novonastali organiz-mi transformanti. Genetski se mogu transformirati mikroorganizmi, biljke i ivotinje. Dakle, to znai da gen eljenog svojstva jedne jedinke prenosimo u genetsku strukturu druge jedinke i na taj nain joj poboljavamo svojstva. Zanimljivo je i to da jedin-

ke ne moraju pripadati istoj vrsti pa tako moemo uzeti gen iz ivotinje i prenijeti

ga u biljku. Poznato je,

dakle, da se vre i klasi-na krianja biljaka i ivot inja razliitih vrsta ta-koer radi pobolja-nja svoj-stava ali

na taj nain prenose se i

neeljeni geni, pa se oni kasnije

moraju otkloniti. I upravo je u tome pred-

nost GMO-a tj. prenoenje tono odreenih svojstava.

Meutim, izmeu gena moe postojati i interakcija, tj. jedan gen moe utjecati na izraa-vanje drugoga gena to moe dovesti do neelje-nih posljedica (trovanja, alergija i dr.). I vjerojatno upravo ta injenica izaziva nedoumice kod ljudi.

Najvei proizvoai genetski modifi ciranih biljaka u svijetu je SAD (66%), a iza njih slijedi Ar-gentina (23%), Kanada (6%) i Kina. Na ostale zemlje otpada oko 1 % obradivih povrina.

Prvi genetski modifi cirani organizam koji je patentiran 1980. godine bila je bakterija koja je razgraivala naftu. Nakon toga patentirano je jo

GMO TRI SLOVA - BEZBROJ

MILJENJA

PRIMJENJENA GENETIKA


TRUT(H)

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

mnogo genetski modifi ciranih organizama. Neki od zanimljivih su npr. bakterije pomou kojih se proizvodi inzulin. Istraivai su napravili kopiju DNA koja nosi gen za humani inzulin i prenijeli ga u bakteriju Escherichia coli. Kompanija Profi Gene iz Teksasa kreirala je kukuruz s ugraenim viru-snim genom a rezultat je cjepivo za hepatitis B.

U poljodjelstvu su posebno zanimljive biljne kulture koje u sebi sadre gen za otpornost na bo-lesti i tetnike (npr. kukce), ali i na herbicide. Time bi se smanjila uporaba pesticida i ouvao okoli. Veina ovih kultura je u fazi testiranja. Takoer su u fazi testiranja i kulture koje su otporne na niske temperature i zaslanjenost tla.

Najnoviji trend u farmaceutskoj industriji su jestive vakcine. Tako npr. imamo bananu koja sadr-i inaktivirane viruse koji izazivaju koleru, hepatitis ili dizenteriju, te genetski preinaenu rajicu koja sadri interferon.

GloFish je prva genetski preoblikovana riba koja je dostupna na tritu kao kuni ljubimac. Do-bivena je tako da se u ribu Zebra danio, koja ivi u vodama Indije, unio gen koralja za crvenu boju i gen ribe Jellyfi sh za zelenu boju. A ono to je intere-santno jest da riba GloFish svijetli.

Od genetski modifi ciranih biljaka danas se najvie proizvodi soje, zatim kukuruza, pamuka, eerne repe i duhana. Pa tako moemo konzumi-rati proizvode nastale od GM- sirovina a da to i ne

znamo. Proizvodi kao to su npr. salama i okolada sadre u sebi soju.

Najvei proizvoa soje u svijetu je SAD, a go-tovo sva soja u SAD-u je genetski modifi cirana. Ali te koliine nisu vee od 0,1 %.

Stoga, da zakljuimo: genetski modifi cirani or-ganizmi mogu biti korisni, ali i tetni. Korisni zato to bi mogli rijeiti mnoge probleme, posebno one koje mue poljoprivrednike, zatim u proizvodnji li-jekova, odnosno farmaceutskoj industriji i dr.

Internetske stranice su pune domiljatih ideja, pa tako ima ljudi koji vole kikiriki ali su alergini na njega i mole znanstvenike da proizvedu kikiri-ki koji ne izaziva alergiju. Ali genetski modifi cirani organizmi mogu biti i tetni, i biti upravo uzrokom raznih alergija, raznih trovanja itd. GMO pruaju velike mogunosti za rjeenje mnogih problema i stoga ih treba nastaviti istraivati.

Ljudska radoznalost nas je dovela do svega to imamo danas. Naravno da nekad i pogrijeimo, ali kako bismo u protivnom znali to je dobro a to ne...

GloFish (GMO zlatna ribica)

Najvei proizvoai GM- biljnih kultura


BIOLOKI INTERNET

LJUDSKA DNK BIOLOKI INTERNET Marin Buljeta

Ljudska DNK bioloki je internet, tvrde ruski znanstvenici, i superiornija u mnogim aspektima umjetnom internetu. Najnovija ruska znanstvena istraivanja direktno ili indirektno objanjavaju fe-nomene kao to su: vidovitost, intuicija, sluajevi spontanog iscjeljenja, afi rmacijske tehnike. Osim toga, sve vie je dokaza koji ukazuju na novi tip me-dicine u kojoj se na DNK moe utjecati i reprogra-mirati je rijeima i frekvencijama bez izrezivanja ili supstitucije pojedinih gena.

Svega 10% nae DNK koristi se za izgradnju proteina. I to je raspon koji je zanimljiv zapadnim znanstvenicima kojeg oni prouavaju i kategorizira-ju. Preostalih 90% smatraju otpadnom DNK (junk DNK). Znanstvenici koji su uvjereni da priroda nije bila glupa kad je stvarala DNK, pridruili su se lin-gvistima i genetiarima na pothvatu istraivanja tih 90% junk DNK. Njihova otkria su revolucionarna. Prema njima dananja DNK slui i kao datoteka

podataka u komunikaciji. DNK je super- provodnik (organski) koji moe raditi pri normalnoj tjelesnoj temperaturi, za razliku od umjetnih super- provod-nika koji zahtijevaju niske temperature za rad. Svi super- provodnici su u stanju pohranjivati svjetlost i informaciju. To dodatno objanjava kako DNK moe pohraniti informaciju.

Ruski lingvisti su otktrili da genetski kod, po-sebno u naizgled nepotrebnih 90% DNK, slijedi ista pravila kao i na ljudski jezik. Do tog su otkria do-li tako to su usporedili pravila sintakse (nain na koji se redaju rijei u reenicama), semantike (pro-uavanje znaenja u jezinim oblicima) i osnovna pravila gramatike. Otkrili su da baze nae DNK slijede gramatika pravila i da imaju svoja pravila slina onima u jeziku. Biofi ziar i molekularni bio-log, Pjotr Garjajev i njegovi kolege, istraivali su vi-bracijsko ponaanje DNK. Otkrili su slijedee. ivi kromosomi funkcioniraju poput solitoniko- holo-grafi kih raunala, koja koriste uroeno lasersko zraenje DNK (solitoni su poseban vid svjetlosnog

TRUT(H)

List

stu

dena

ta A

gron

omsk

og fa

kulte

ta S

veu

ilit

a u

Mos

taru

TRUT(H)


TRUT(H)

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

vala koji ne mijenja svoj oblik dok putuje). To znai da su rusi uspjeli modulirati odreene frekvencijske uzorke na lasrerskoj traci i iskoristili je da utjeu na frekvenciju DNK i tako na samu genetiku infor-maciju. Kako su osnovne strukture baznih parova DNK i one jezika iste strukture, nema potrebe za dekodiranjem DNK. ovjek se jednostavno poslu-i rijeima i reenicama ljudskog jezika. iva tvar DNK uvijek e reagirati na laserske zrake koje su modulirane jezikom pa ak i na radijske valove ako se pritom koriste odgovarajue frekvencije. Time se konano i znanstveno objanjava zato afi rmacija, autogeni trening i sl. imaju tako snaan uinak na ljude i njihova tijela.

Ovo predstavlja nevjerojatnu revoluciju koja bi mogla promijeniti svijet. A sve to primjenom vibracije i jezika umjesto zastarjele tehnike izrezivanja gena. Taj eksperiment na beskrajnu mo valne genetike koja oito ima vie utjecaja na formiranje organizama nego biokemijski procesi baznih sekvenci. Pojedinac mora raditi na unutarnjim procesima i svojoj zrelosti kako bi uspostavio svjesnu komunikaciju s DNK.

Ruski znanstvenici rade na metodi koja je ne-ovisna o tim faktorima, a uvijek e biti uinkovita, pod uvjetom da osoba koristi odgovarajue fre-kvencije. No, to ovjek ima vie razvijenu svijest, manje je potrebe da se koristi pomonim sredstvi-ma. Suvremeni ovjek poznaje tu pojavu samo na primitivnijoj razini kao intuiciju. Ali i mi takoer moemo ovladati procesom. Evo samo jedan pri-mjer iz prirode: kada se mravlja matica/ kraljica prostorno odvoji od svoje kolonije, gradnja koloni-je se i dalje mahnito nastavlja. No, ako se matica ubije sva gradnja u koloniji prestaje. Oito je da matica alje graevinske nacrte putem grupne svi-jesti lanovima svoje kolonije ak i kad je daleko od nje. Ruski su znanstvenici isto tako otkrili da naa DNK moe izazvati poremeaj uzorka u vakuumu, te tako proizvoditi magnetizirane crvotoine. Cr-votoine su mikroskopski ekvivalenti tzv. Einstein- Rosen mostova u blizini crnih rupa (ostatci izgorje-lih zvijezda).

To su tunelske veze izmeu potpuno razliitih podruja svemira kroz koje se moe prenositi in-formacija izvan vremena i prostora.

DNK privlai te komadie informacije i preno-si u nau svijest (ono to se naziva um ili emocija mrea DNK.

Taj proces hiperkomunikacije telepatija/znanje je najuinkovitiji u oputenom stanju. Stres, brige ili hiperaktivni intelekt sprijeavaju uspjenu hipe-traktivnu komunikaciju tako da je informacija koja se nastoji primiti potpuno iskrivljena i beskorisna.

Zamislite kada bi ovjeanstvo pomou hiper-komunikacije razvilo grupnu svijest. Da li bi bilo problema oko zatite okolia? Oskudijevanja ener-gijom? Kako u beskonanom obilju moete biti u oskudici? (Samo ako u oskudicu vjerujete!) Jer kada bi ovjeanstvo poelo koristiti svoje mentalne moi, udrueno u unifi ciranu civilizaciju, moglo bi imati kontrolu nad energijom svog rodnog planeta kao prirodne posljedice svog razvoja. Smijeno je kako su se genetiari i lingvisti dali u takav troak i napor da bi otkrili samo dijeli onoga to to se da primiti intuitivno. Ne kaem to zato da omalovaim to to su objelodanili jer su njihova otkria potvrda ove teme o kojoj govorim, a objavljivanje podataka u afi rmiranim znanstvenim glasilima je veliki i zna-ajni napredak. Ali to istodobno pokazuje da se ne morate kolovati za znanstvenika da biste razumjeli te stvari i pojave.

Beskrajno znanje je svima na raspolaganju, samo ako to odluimo jer smo to znanje mi sami. Sve to je potrebno je da imamo vie povjerenja u sebe a ne u sustav.

ZANIMLJIVOSTI O DNKKada bi se sva naa DNK isplela u jednu

tanku nit, bilo bi je dovoljno da se protegne od planeta Zemlje do Mjeseca i natrag, ne jednom ili dva put, nego opet i opet. Sve skupa, prema jednom proraunu, u nama bi moglo biti smota-no ak oko 20 milijuna kilometara DNK.

Ispostavilo se da je preko 60 % ljudskih gena zapravo isto kao u vone muice (Drosop-hila sp.). Najmanje njih 90 % na nekoj je razini srodno s onima u mieva.


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

18

TRUT(H) NA RUBU AGRONOMIJE

HELICIKULTURAUZGOJ PUEVA

Josip Bazina

Ono to me potaknulo na pisanje ovoga lan-ka je to to je helicikultura nepoznanica naim stu-dentima budui da ne postoji kolegij helicikulture na naem fakultetu. Razlozi zbog kojih bi se trebali bolje upoznati s ovom oblasti su: velika potranja irom Europe za ovom vrstom

proizvoda, dakle osigurano trite, kao i mo-gunosti dobre zarade

mala poetna ulaganja za bavljenje ovim po-slom te male povrine produktivnog ili neobra-enog zemljita potrebne za podizanje same farme pueva

lako skupljanje, prevoenje i prerada pueva malo predznanje i lakoa svladavanja procesa

uzgoja pueva u kratkom roku brzo vraanje uloenih sredstava i visoki posto-

tak sigurnosti ovog posla.

Pored toga meso pueva povoljno djeluje na probavne organe, njegova sluz djeluje izrazito bak-tericidno. Meso pueva ne sadri kolesterol, ima dobar aminokiselinski sastav. Potronja njihovog mesa poveala se dvadeset puta u zadnjih 5-6 go-dina, posebno u zapadnoj Europi, Americi, Austra-liji i Japanu.

Razlozi zbog kojih se netko od nas buduih diplomiranih agronoma moe odluiti za uzgoj pueva su: puarstvo je pro tabilna stalna ili do-punska djelatnost, ne zahtijeva svakodnevni rad i

sezonskog je karaktera, ulaganja su razmjerno mala obzirom da je dobit viestruka, trite na koje se plasiraju proizvodi je osigurano.

Vrste pueva koje se mogu uzgajati

Kod nas su najee dvije vrste: areni, mali sivi pu, smei hrapavac (Helix aspersa) koji se najvie uzgaja u podrujima dokle dopire medi-teranska klima. Kuica odraslog pua ima pet kra-ljeaka, promjera 45 mm. Potjee sa sredozemnih obala i gornjih obala Francuske i panjolske. ivot-ni vijek je 2-5 godina. Ova vrsta pua vrlo je otporna na razliite klimatske uvjete, pa se tako moe nai u prirodi u priobalju i na kontinentu. Za uzgoj se uglavnom preporuuje ova vrsta pua uzgoj je laki i gubici su vrlo mali.

Helix aspersa

HELICIKULTURAHELICIKULTURA


TRUT(H)

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

Druga vrsta je Vinogradarski pu (Helix poma-tia). Udomaen je u velikom dijelu Europe, uglav-nom u kontinentalnim krajevima, planinama do 2000 m nadmorske visine, umama, panjacima, kotlinama, vrtovima i vinogradima. Hrani se ra-znovrsnim biljkama. Nije dobrodoao u poljopri-vrednim nasadima jer moe nanijeti prilinu tetu uzgajanim kulturama. Njihov uzgoj nije teak, no neotporniji su od smeeg hrapavca.

Helix pomatia

Kako zapoeti posao?

Najprije osigurati zemljite, minimalne povrine 2 000 m2. Svaka vea povrina dolazi u obzir i ovisi o -nancijskim mogunostima budueg farmera. Nagib zemljita moe biti samo onaj koji trpi strojnu obra-du. Za farmersku proizvodnju pueva dobra su ona zemljita koja su koritena za poljoprivrednu proi-zvodnju penice, kukuruza, suncokreta, povra i dr. Ne mogu se koristiti zemljita koja su movarna, na-plavna ili zabarena jer bi voda koja se dugo zadra-va uguila pueve. Prilikom odabira zemljita treba voditi rauna o mogunosti navodnjavanja. Slijede-i kortak je nabava matinog jata od otkupljivaa. Trei korak je najsloeniji, i ide ovako: izbor mjesta u blizini kue s kvalitetnim tlom, bez pesticida i indu-strije u kojem puevi mogu ivjeti i rasti, priprema tla, sadnja odgovarajueg bilja za prehranu i zaklon pueva, osigurati materijal za podizanje puarnika i konano izgradnja zatitnih ograda za zatitu od bjeanja i nametnika.

Farme, uzgoj, proces

Uzgoj moe biti intezivan, poluintezivan i ek-stenzivan. Kao to smo rekli prvi korak kao to smo rekli je odabrati zemljite i uraditi analizu zemljita. Zatim uradimo pripremu terena za sadnju biljaka iz porodice kupusnjaa, salate, uljane repice ili sunco-kreta. Zatim je potrebno ograditi prostor pocina-nim tablama lima kako bi sprijeio ulazak kukaca i glodavaca. Potom se prave unutranji redovi iroki 3-4 m i dugaki 40 - 50 m koji se ograuju mreom.

Kada vegetacija dosegne 1015 cm unosi se matino leglo, a na metar kvadratni idu 22 pua. U rujnu se mali puevi odvajaju od matinog legla, do kraja studenog vre se pripreme za zimovanje: cijeli se prostor pokriva PVC folijom. Puevi zimu provo-de zaahureni u kuicama ukopani u tlu. Proizvodni ciklus traje 18 mjeseci, koliko je vremena potrebno puu narasti za konzumnu veliinu.

Nakon podizanja farme sljedeih su godina ulaganja neznatna, treba samo zasijati povrinu povrtlarskim kulturama za hranu i zaklon pueva.

Uzgoj moe biti u zatvorenom prostoru (sta-klenik, plastenik) ili na otvorenom.

Uzgajanje pueva u zatvorenom prostoru za-htijeva velike poetne investicije.

Puevi i njihovo okruenje zahtijevaju stalnu pozornost i prisutnost ovjeka. Uzgoj pueva u za-tvorenom omoguuje uzgajivaima proizvodnju tijekom cijele godine.

Kod uzgoja na otvorenom koliina radne sna-ge i materijala je na minimumu i zato postoje eko-nomske prednosti u usporedbi s ostalim tipovima uzgoja.

Otvoreni tip farme


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

20

TRUT(H)

Bolesti i tetoine

Normalna higijena moe sprijeiti irenje bole-sti a takoer unaprijediti zdravlje i stopu rasta pu-eva. Na primjer: nepojedenu hranu odnositi svaki dan kako bi se sprijeilo njezino kvarenje. Dodatak glista u tlo doprinosi odravanju tla istim za uzgoj pueva.

Pozornost treba obratiti na grabeljivice kao to su: takori, mievi, krtice, tvorovi, lasice, ptice, abe i krastae, guteri i hodajue insekte (npr. neke bube i vrste zrikavaca).

Gustoa populacije

Takoer bitan faktor za uspjenost proizvod-nje. Prostor za uzgoj ne smije sadravati vie od 60 - 80 pueva normalne veliine po etvornom metru ili oko 40 u sluaju velikog H. pomatia, ili jedan ki-logram po etvornom metru to odgovara veliini pueva. Ako ih elite rasploditi, najbolji rezultati se postiu s ne vie od osam pueva po etvornom metru.

Kupusnjae (izvor ishrane puevima)

Ubiranje prvih pueva

Kad u puarniku zamijetimo veliki broj malih puia, vrijeme je za prvu berbu (u mjesecu lipnju). Stare pueve skupimo i oistimo. Od njih dobijemo

oko 1,5 kg mesa. Tako malim puevima ostaje vie prostora, manje jedu i prirast zelene mase povra u uzgajalitu im osigurava izobilje hrane, te mladi brzo odrastaju.

Situacija u Bosni i Hercegovini

Prema istraivanju USAID LAMP-a za uzgoj pu-eva u BiH postoje prednosti i nedostatci.

Prednosti: izuzetno dobri uvjeti okolia za sku-pljanje divljih pueva i uzgoj pueva, dobri mikro-klimatski uvjeti da se dobije dobara kvaliteta mesa i teina, postojanje preraivakih kapaciteta i nukle-us farmi koje se bave uzgojem pueva, blizina izvor-nog trita, mala ulaganja u poetnu proizvodnju i u kapacitete prerade za veliki pro t i 100% orijenti-rana proizvodnja ka izvozu.

Nedostatci se oituju u nedovoljnoj informi-ranosti skupljaa i uzgajivaa, odbojnosti prema novoj tehnologiji i metodama proizvodnje, neor-ganiziranom skupljanju i dostavi. Veliki problem su smanjene izvozne cijene zbog neodgovarajueg certi kata u izvoznoj dokumentaciji ali i to to nad-leni veterinarski organi u BiH ne mogu izdati izvo-znu dozvolu za trite EU.

Prijetnje

Nedovoljno poznavanje problematike vezane za uzgoj pueva od strane lokalnih veterinarskih institucija. Nemogue je izvoziti zaleeno meso pueva bez posrednika odnosno stranih izvoznih kompanija, to znatno smanjuje izvozne cijene.

Uzgajivai i preraivai pueva u BiH imaju po-uzdano trite za svoje proizvode, jer 100% prodaje predstavlja izvoz u zemlje EU. Trenutano ukupna potranja potencijalnih kupaca premauje kapaci-tet proizvodnje.

Budui da ivimo u sredini u kojoj je teko pro-nai posao, moda sve ovo napisano nekoga po-takne na edukaciju i pokretanje proizvodnje, bilo da je rije o glavnoj ili dopunskoj djelatnosti. Veliki izvor informacija o helicikulturi moe se pronai u strunoj literaturi i na internetu.


TRUT(H)

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

Otrovne i smrtno otrovne gljive

POSLJEDNJA VEERA

Branimir ego

Svake godine sve je vei broj trovanja nekom od otrovnih ili smrtno otrovnih gljiva. Slasne veere neri-jetko zavravaju tragino pa su tako poznati sluajevi pogibelji cijelih obitelji konzumacijom jela spravljenog od koje zloglasne gljive. Sve se to dogaa zbog vjeite ljudske znatielje u kombinaciji s ubojitom nestruno-u. Kako ne bi dolazilo do ovakvih nemilih dogaaja, valjalo bi se potkovati literaturom i ogromnom dozom opreza, i ne dozvoliti da trbuh razmilja umjesto glave.

Sve se vrste viih gljiva okvirno dijele na:1. LJEKOVITE,2. UVJETNO JESTIVE3. JESTIVE i4. OTROVNE.

Ovdje emo rei neto o posljednjoj skupini i poku-ati istai vanost znanja u izbjegavanju neeljenih situ-acija. Svakako najotrovnija skupina gljiva pripada rodu Amanita (pupavke). Tek pri kraju 18. stoljea zapoinju prva istraivanja koja se odnose na smrtonosnu zelenu pupavku (Amanita phalloides). U asopisu Kraljevskog medicinskog drutva u Parizu objavljeni su 1785. go-dine rezultati praktinih istraivanja na psima parikog lijenika Pauleta. Prvi znaci trovanja javljali su se vie sati nakon zavrene probave u probavnim organima ivoti-nja. Paulet je dokazao da je otrovnost zelene pupavke stalna i da se otrov nije mogao razoriti tada poznatim metodama detoksikacije..

Amanita caesarea (PUPAVKA CARSKA)

Klobuk: promjera 20 cm, mesnat, najprije kuglasto proviri iz rastrgane ovojnice, zatim rairen. Naranasto crvene boje, kratkog ali jasno izbrazdanog ruba (u sta-rijih primjeraka).

Koica klobuka sjajna, malo mazasta, moe se guli-ti, glatka, tek ponekad s ponekim ostatkom ovojnice.

Listii: zlatno ute boje, gusti, iroki s meulisti-ima.

Struak: neto krai od promjera klobuka, mesnat, pun, spuvasto ispunjen, dolje podebljan pri dnu s krpa-stim bijelim ostatkom ovojnice (obojak). ute je boje, s viseim izbrazdanim prstenom.

Meso: njeno, bijelo, pod koicom klobuka uto, bez mirisa.

Treba biti na oprezu jer ju nestrune osobe lako

zamjenjuju s ogoljenom (Amanita muscaria), iji je klo-buk promjera do 20 cm, crvene ili naranasto crvene boje i kod koje su listii bijeli, ili slabo ukasti. Struak

Glavna obiljeja klobuarki roda Amanita


je razmjeran ili dulji od promjera klobuka, valjkast, pun, kasnije upalj, pri dnu odebljao i s bradaviastim ostat-kom ovojnice. Na struku vidljiv bijeli i opnasti visei ostatak zastora u obliku prstena. No, ta gljiva raste u vi-sokim planinskim podrujima gdje je u mikorizi s jelom, smrekom i brezom. Ova se gljiva veoma rijetko susree u toplim podrujima, dok se pupavka carska (Amanita caesarea) nalazi uglavnom u mikorizi s hrastovima i ke-stenima te raste u toplijim podrujima. To je jedna od najukusnijih gljiva.

Amanita rubescens (PUPAVKA CRVENKASTA)

Klobuk: promjera do 15 cm, polukuglast, zatim ra-iren i mesnat. Crvenkasto-sivkaste-smekaste boje, kod starih primjeraka crveno pjegav, posut bijelim, sivim ili utim bradaviastim ostacima ovojnice. Koica klobuka je sjajna i malo mazasta, moe se lako olupiti. Boja varira; iako crvenkasta, odsjaj uvijek prevladava.

Listii: gusti, iroki i bijeli, od dodira poprimaju cr-veni ton.

Struak: razmjeran, ili dulji od promjera klobuka, valjkast i ispunjen. Na kraju upalj, bijel, kasnije ruiast, crvenkast do zagasito crven. Pri dnu ima gomoljasto za-debljanje s jednim do dva reda bradaviastih ostataka.

Meso: njeno, bijelo, prelomljeno lagano postaje crvenkasto, naroito u struku bez mirisa.

Kemijska reakcija: meso u dodiru s fenolom po-staje vinsko crveno , a s fenoanilinom crvenkasto.

Vrlo ju je lako zamijeniti s Amanita pantherina, na-roito mlade primjerke, jer mladi primjerci iskazuju vrlo malo crvenila ili nimalo, dok kod starih primjeraka kad se olupi koica klobuka, pojavljuje se lagano crvenilo. No, ako to izostaje, velika je vjerojatnost da se radi o Ama-nita pantherina pupavka panterska. Iako je u sirovom stanju i ova otrovna, ovo je vrlo ukusna gljiva.

Amanita pantherina ( PUPAVKA PANTERASTA)

Klobuk: do 12 cm promjera, dosta mesnat, poluku-glast, zatim rairen i smee obojen s brojnim iljasto uz-dignutim bijelim krpicama, odnosno ostacima ovojnice. Rub izbrazdan. Koica klobuka sjajna, mazasta.

Listii: bijeli, gusti, nejednako dugaki i iroki, blizu struka sueni, na dodir zaobljeni.

Struak: duine 15, a irine 1 1,5 cm, bijel, ispu-njen pa zatim upalj, prema gore utanjen, a dolje ode-bljao i na njemu vidljivi prstenasti ostaci ovojnice.

Meso: bijelo, vlano, rastresito. Miris tek kod sta-rih primjeraka odbojan. Dolazi u mikorizi s hrastovima, bukvama i etinjaama. Rairena je svugdje, kako u planinskim, tako i u nizinskim podrujima. Gljiva je vrlo otrovna do smrtno otrovna. Najvaniji otrovi zastupljeni u ovoj gljivi su: ibotenska kiselina, muscimol, muscarin i neke psihoaktivne supstance.

Kemijske reakcije: meso se u dodiru s fenolom oboji vinsko crveno, sa sumpornom kiselinom tamno smee, dok s kalijevom luinom meso postane uto naranasto. Prvi simptomi nakon konzumacije poi-nju djelovati od petnaest minuta pa do dva sata. Osobe otrovane ovom gljivom imaju simptome uznemirenosti te smetnje, halucinacije, nemir, poremeaj sluha, stanje pijanosti, ljutine i greva u trbuhu.

SMRTNO OTROVNE GLJIVE

Amanita phalloides (PUPAVKA ZELENA)

Klobuk: promjera do 15 cm, polujajolik, a zatim rairen. Pri suhom vremenu sjajan, pri vlanom mazast. Boje klobuka variraju od maslinasto zelene (najee) preko ukasto zelenkaste do ute, smekaste, ili ak bjelkaste. Obojenost esto nije jednolika po cijelom klo-buku, ali su oita radijalno urasla vlakanca. Rub klobuka nije izbrazdan.

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

TRUT(H)


Listii: slobodni, zarubljeni, sasvim bijeli ili sa sla-bim zelenkastim tonom, gusti i nejednako dugi.

Struak: razmjeran ili neto krai od promjera klo-buka, vitak, valjkast, prema gore ui, najprije pun, zatim upalj, bjelkast, svilenkasto zmijoloko proaran, pri dnu izrazito gomoljasto zadebljanje. Dno struka skriveno je u postojei trajni bijeli obojak. Pod klobukom se nalazi koiasto bijeli visei prsten.

Meso: poneto vlaknasto, bijelo, pod koicom klo-buka poprima ukasto zelenkasti ton, iako bez mirisa u starijih primjeraka primjetan je neugodan miris. Ovo je jedna od najotrovnijih gljiva na svijetu. Otrov ovih gljiva djeluje tek nakon 8 40 sati.

Zelena pupavka ima deset toksinih tvari koje se mogu razvrstati u dvije skupine:

- otrove brzog djelovanja, a nazvani su faloidni (poznati su faloidi, falacidin i falasin).

- Otrovi polaganog djelovanja koji su mnogo otrovniji od prethodnih, a to su: amanitini (to su: alfa-, beta-, gama-, delta-, i ipsilon- amanitin).

Kemijske reakcije: meso i listii na sumpornu ki-selinu reagiraju ljubiasto. Njihovi toksini iskljuivo dje-luju na jetra i bubrege. Otrovana osoba, naalost, dozna kada otrovi ve ponu djelovati to esto dovodi do smrti u gotovo 90 % sluajeva.

Nestrune osobe esto pogrijee zamjenom pu-pavke zelene s preslicom blijedorubnom (Amanita fulva). Ova gljiva raste u mikorizi najee s hrastovi-ma i bukvama. U vrlo otrovne gljive spadaju pupavka smrdljiva (Amanita virosa) i bijela pupavka (Amanita verna), koju dosta puta takoer zamjenjuju s peurkom livadnom (Agricus campestris) koje su u mladosti dosta sline.

Samo jedan klobuk zelene pupavke dovoljan je da ubije ovjeka tekog 120 kg.

STANJE U BiH

BiH je bogata raznim vrstama gljiva pa tako i otrov-nima i esto dolazi do zamjene jestivih za otrovne.

Otrovni ampinjon (Agricus xanthoderma), kojeg ljudi esto mijenjaju s jestivim, vrlo je slian livadnom (Agricus campestris). Karakterizira ga jaki miris po kar-bolu i tinti, dno struka mu pouti, a po svim drugim osobinama slian je livadnom. Ima i jestivih ampinjo-na kojima dno struka pouti, ali su oni krupniji i imaju karakteristian miris po bademu i anisu. Takav primjer je Agricus macrosporus velika spora, promjera 25 i vie cm, dok otrovni samo do dvanaest.

Od vrganja najea su trovanja zamjenom za lu-daru ili vraji vrganj (Boletus satanus), ija je karakteri-stika promjer klobuka 20 cm i da mu meso na zraku na uzdunom presjeku lagano poplavi. esto se mijenja s vrstom vrgnjem krasnim (Boletus speciosus), koji tako-er ima plavkastu nijansu u presjeku. Trovanje drugim vrstama vrganja je rjee , jedino vrlo nestrune osobe zamjene jestivi vrganj s ludarom (Boletus edulis), i s cr-nim vrgnjem (Boletus aereus). Ipak, najea trovanja u BiH su iz roda Ramaria. Jestivu blijedu kapicu (Ramaria mairei) zamjenjuje se s crvenovkom (Ramaria botrytis). utu kapicu (Ramaria ava) esto se mijenja s troboj-nom kapicom (Ramaria formosa).

Zelenu pupavku nerijetko se mijenja s krasnicom raspucanom (Russula virescens) zbog klobuka koji nema prstena karakteristinog za pupavku, a i struak mu je neto deblji.

Lisiarka uta (Catharellos cibarios) esto se mijenja sa zavodnicom otrovnom (Omphalotus olearius), glji-vom koja raste na panjevima hrastova, karakteristine crveno naranaste boje. Ova gljiva moe rasti i na pa-nju masline, ali je tada ute boje. Otrovanja se oituju kroz teke munine i proljev. Posljedice su blae ako ovu gljivu konzumiramo uz vino. S druge strane, lisiarka je ljekovita gljiva. Lijek je za jaanje imunosnog sustava i pojavu nonog sljepila.

Da bi izbjegli navedene neeljene posljedice, savje-tujem vam da izbjegavate sluiti se slikama gljiva kao kljuem za raspoznavanje otrovnosti jer fotogra je ne moraju, a nekad i ne mogu, vjerno preslikavati morfo-logiju neke gljive. Stoga, uz stalan oprez, uza se imajte strunu osobu koja vam moe spasiti ivot. Nadam se da vam je ovaj tekst ukazao da su sve gljive jestive, al neke samo jedanput!

TRUT(H)TRUT(H)

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru


OVJEK I VUKTRUT(H)

List

stu

dena

ta A

gron

omsk

og fa

kulte

ta S

veu

ilit

a u

Mos

taru

TRUT(H)

TKO SE BOJI VUKA

Ivan Drmi

Vuk je de nitivno kontrover-zna ivotinjska vrsta o kojoj se do-sta pie u lovakom, ali i drugom obinom tisku, naalost, vrlo esto, neobjektivno i nestruno. Tako se nedovoljno upueni lov-ci, a osobito itatelji, naprosto dezinformiraju jer im se podasti-re lana slika vuka. Od pradavnih vremena tinja rivalstvo izmeu ovjeka i vuka. Vjerojatno jo od vremena kada je ovjek kao primitivan lovac poeo uzgajati domae ivotinje, kako bi lake priskrbio meso za preivljavanje. Vuk je i sam kao izraziti lovac ko-jemu je za preivljavanje potreb-no meso, posezao za istim divljim plijenom kao i ovjek- lovac, a uz to otimao ovjeku domae ivo-tinje. Sukob je bio neizbjean, a potrajao je do dananjih dana. Kao mudra ivotinja, vuk je uvi-dio nadmonost ovjeka koji je imao razum i sve bolje i bolje oruje. Plaio ga se i klonio, jer je ovjek bio njegov najvei neprija-


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

TRUT(H)

telj. Kroz tisue godina ivota na istom prostoru i stalnog sukoba, kod vuka se razvio uroeni strah od ovjeka i opreznost. Vuk nije ostao ovjeku duan osveuju-i mu se u svakoj prigodi. Osim divljih ivotinja, koje su im bile zajedniki plijen, nemilosrdno je klao stoku kad god mu se pruila prilika, a osobito ovjekove lju-bimce, vuje bliske roake pse.

Osveta ili instinkt

Da li zbog osvete ili krvo-lonog instinkta vuk je, kao niti jedna druga zvijer, ubijao mno-go vie ivotinja nego to mu je potrebno za prehranu. ovjeku je vuk bio (a moda i ostao) naj-omraenija ivotinja- simbol zla i krvolonosti. Kroz minula stolje-a, na krilima praznovjerja, ispre-dale su se bajke, mitovi i legende o vukovima i vukodlacima, sve do bake i Crvenkapice koje je pojeo strani vuk.

Vukom, ija ud se nije pro-mijenila, manipuliraju interesne skupine u zavisnosti od trenda i od trenutanih interesa. Za jedne je dobar, bezopasan i ugroen, dok je za druge strah i trepet za sva iva bia. Normalan, zdrav vuk u slobodnoj prirodi izbjegava

ovjeka i u pravilu ga ne napada, ali pod odreenim okolnostima vuk se ipak usuuje napasti, s tekim posljedicama i moguim smrtnim ishodom.

Savreni predator

Kad je rije o vuku, treba zna-ti i to da je to jedan od najsavr-enijih grabeljivaca na planetu. Sposoban je analizirati situaciju, donositi promjene, zakljuke i odluke, predviati dogaaje. To je zvijer s razvijenom psihom i zato se relativno lako prilagoava izmijenjenim uvjetima u prirodi. Od krupnih grabeljivaca samo vuk moe bitno utjecati na broj-nost divljih papkara. No, nijedna vrsta nije iezla krivnjom vuka, nije ak ni ugroena. Nasuprot tome, populacije divljih papka-ra pod djelovanjem vuka imaju manje ili vie pravilnu strukturu populacije, zdravije su i plodnije. Tamo gdje se vukovi jo uvijek intenzivno love nastaju novi pro-blemi. Ako se potamane, ekoloki areal vukova zauzimaju psi lutali-ce i njihovi krianci s vukovima (krajnje tetni ne samo za ivu prirodu). Oni aktivno gone divlje papkare i zeeve; ne boje se ljudi, a domae ivotinje napadaju ak i danju. Takvi su sluajevi zabilje-eni u Rusiji, ali i kod nas.

Najsigurniji u oporu

Vukovi se uglavnom kreu u oporu koji broji izmeu etiri i est jedinki, a zimi se zbog po-mladaka taj broj neto povea.

Mogu ivjeti due od deset godi-na, no to je prava rijetkost. Vukovi se slue znakovima meusobnog dozivanja i raspoznavanja. Koli-ko je vana povezanost jedinke s oporom, mladi vukovi trebaju vrlo brzo shvatiti i nauiti. Ako, recimo, vui odluta i zatekne se daleko od poznatog mjesta ili stvorova oko sebe, serijom zvu-nih signala (zavijanje, cviljenje,...) omoguit e oporu da ga pro-nae.

Vukovi govore repom i uima

Poloajem tijela vukovi izra-avaju svoje raspoloenje bez obzira jesu li u nevolji, napadaju li, ili se pripremaju za bijeg. Po poloaju vujih uiju, nainu na koji ih dri, od sluaja do slua-ja moe se prepoznati psihiko stanje vuka. Prema poloaju repa moe se zakljuiti to vuk misli. Kao i kod psa vuji je rep pravi radar koji veoma precizno zna odrediti njegovo psihiko stanje. Poloajem dijelova tijela vukovi izraavaju sve ono to je prijeko potrebno da se drutveni ivot vuje skupine odvija sa to manje sporova oko voe opora.

ovjek je vuku - VUK

Kako vuk ivi u mati ovje-ka, on ga se boji, ali je utvreno da vuk ne napada ljude nego ih, upravo suprotno, nastoji izbjei. Ne uspijemo li to nakaradno mi-ljenje o vuku promijeniti, vuk e nestati iz naih uma pa e ga budue generacije vidjeti samo na slikama.


OVJEJA RIBICA

O

VJE

JA R

IBIC

A

MA

LI Z

MA

J

Urednitvo

Slovenski turizam je okre-nut peinama i peinskoj fauni, koja je daleko bogatija ovdje u Hercegovini. Problem u BiH je u tome to se ta bogatstva ne pre-zentiraju na pravi nain, niti su zatiena prirodna stanita ovih rijetkih ivotinja, iji su jedini prirodni neprijatelji ljudi.

Rijei su ovo Engleza Briana Livarna, strunjaka za anorgan-sku kemiju i znanstvenog surad-nika Devon Karst Society. Ovako nas i nae bogatstvo vide stranci. A mi?

Mi to ne vidimo ili ne eli-mo vidjeti. Nama su jo uvijek ljepe slovenske peine i njihova fauna. A ove nae? Pa nae su, domae su i poznate su. A kako se samo varamo. Nismo ni svje-sni koliko smo bogati, a kako emo i biti kada ne znamo ni to imamo, a ini se da kada sazna-mo to imamo, mi ne znamo to s tim.

Tako smo prije godinu dana saznali da ovjeja ribica nije ekskluziva samo Slovenije, nego da je upravo na kr ideal-no podruje za njeno obitavanje. Bez sumnje, radilo se o njiho-vom vanom nalazitu, i ujedno podruju u kojem je prije 110 godina ovjeja ribica prvi put znanstveno zabiljeena na tlu BiH (umarska baa Studenci kod Ljubukog, listopad 1896.)

Planirali smo puno toga na-praviti, ali nam se ( kako to biva u ivotu) preprijeilo jedno ali.

A to ali je i nedostatak nov-ca, nedostatak domaeg kadra,

nedostatak razumijevanja, ne-dostatak

I dok mi muku muimo s raznoraznim nedostacima, o-vjeja ribica ivi u svom svijetu mraka i podzemlja. Iako nema oi, te ne vidi, odlino osjeti o-vjeka i njegove nepodoptine i zna da joj je samo on neprijatelj (bilo zagaivanjem ili pak izlo-vom radi kolekcioniranja).

Ova ivotinjica, ija se du-ljina kree oko dvadesetak centi-metara i za koju se pretpostavlja da je, bjeei od ljudi u mrane dubine podzemnih voda, izgu-bila pigment, danas u mnogim zemljama predstavlja rijetku turistiku atrakciju na nain da se njeno prikazivanje i te kako dobro unovilo.

ovjeja ribica ili Proteus anguinus je endemini vodoze-mac ije je pravo i najvjerodo-stojnije stanite hercegovaki kr. ivi je fosil. Spada u sku-pinu dadevnjaka, ali od njih se razlikuje po mnogo emu. Pot-puno je bijela. Budui da nema pigmenta, kada se bolje osvijetli nasluuju se i roskasti krvni su-dovi. Proteus die na tri naina i to preko krga koje se nalaze od-mah iza glave i vidljive su, zatim preko koe i preko plua. Neo-bina je i po drugim osobinama - moe regenerirati izgubljene udove. ovjeja ribica moe i-vjeti i do sto godina.

Na kraju izduenog tijela je rep s perajom za plivanje. Ima etiri noge pa se kree i po su-hom. Dobro se prilagoava pro-mjenjivim uvjetima.

Dokazano je da nekada i sama izae na povrinu da bi se

List

stu

dena

ta A

gron

omsk

og fa

kulte

ta S

veu

ilit

a u

Mos

taru

TRUT(H)TRUT(H)


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

nahranila nekim sitnim insekti-ma (moda, op. a.). Pokazalo se da je ovjeja ribica hipersenzi-bilna na brojne toksine tvari, i da ih detektira na velikoj udalje-nosti. Moda ribica iz podzemlja pobjegne, sklanjajui se pred agresorom kemijskog podrijetla?

Zanimljivo je da se na tri na-ina razmnoava - polaganjem jaja, raanjem ivih mladunaca ili putem larvi.

Naini razmnoavanja nisu do kraja razjanjeni, jer Proteus ivi u mikrokavernama do kojih ljudsko oko ne moe doprijeti, a i u laboratorijskim uvjetima je jako teko dokazati i do kraja rasvijetliti sve njene mogunosti

od regeneracije do razmnoava-nja. ak ni najjai svjetski labo-ratorij Mulitz koji se bavi ovom problematikom, a koji se nalazi u jednom podzemnom speleolo-kom objektu u Francuskoj, nema odgovore na ova pitanja.

I dobro je znati da i drugi nemaju odgovore na mnoga pi-tanja. Jest da su to znanstvena pitanja, ali to je s ovim naim svakidanjim pitanjima? Hoe-mo li se pomiriti s onim brojnim nedostacima ili Nali smo ovjeju ribicu, sada trebamo to SAUVATI i VALORIZIRATI. I moda samo imamo nedostatak volje? List s

tude

nata

Agr

onom

skog

faku

lteta

Sve

uili

ta

u M

osta

ru

TRUT(H)TRUT(H)

I dok mi muku muimo s raznoraznim nedostacima, ovjeja ribica ivi u svom svijetu mraka i podzemlja. Iako nema oi, te ne vidi, odlino osjeti ovjeka i nje-gove nepodoptine i zna da joj je samo on neprijatelj (bilo zagaivanjem ili pak izlovom radi kolekcionira-nja).


TRUT(H)

UPORABA DIFUZNOG SVJETLA

Upotreba difuznog svjetla u

plastenikoj proizvodnji

Martin Medak

U plastenikoj i staklenikoj proizvodnji sve vie je u upotre-bi stvaranje i koritenje difuzne svjetlosti. Tome pogoduje speci-jalno dizajnirana folija, tzv. Pa-tilite, koja omoguuje difuziju svjetlosti i sprjeava pojavu ope-kotina na biljkama.

Difuzija je proces rasipanja, a samim time i umnoavanja svje-tlosnih zraka koje na takav nain dopiru podjednako do svakog di-jela plastenika.

Prvi pomaci s difuznom svje-tlou su roeni u Nizozemskoj, s nasadom krastavaca. Pokazalo se

da se broj plodova kod krastavaca koji su tretirani difuznom svjetlo-u poveao za 7,8 %, dok je teina istih plodova poveana za 4,8 %. Isto tako se pokazalo da je materi-jal koji se koristio za difuziju uzro-kovao redukciju svjetlosti za 4 %, tako da bi prinosi bili puno vei da se izabrao pogodniji materijal.

Pametno djelovanje difu-znog svjetla je u tome to prodire dublje pod svod plastenika, tako da lie srednjeg kata dobiva vie svjetlosti, a samim time se pove-ava ukupni proces fotosinteze, to pak vodi poveavanju brojeva plodova.

Ispitivanje difuznog svjetla

se nije zaustavilo na povrtlarskoj proizvodnji ve se krenulo i na prouavanje djelovanje svjetla na cvjearsku proizvodnju. Pokusni kunii su bile krizanteme i fi kusi. Pokazalo se da je relativna brzina rasta bila znatno vea.

Meutim, pokazalo se da ma-terijal ne moe kompenzirati onih 4 % izgubljene svjetlosti kad se po-etkom jeseni dan skrati, tako da nije vie ekonomski isplativ.

Zakljuak je taj da, kao i sve ostalo, i disperzivni materijal ima svoje pozitivne i negativne stra-ne. Njegovo upotrebljavanje treba fi ksirati u proljee i ljeto kada ima vie direktnog sunca.

TRUT(H)

UPORABA DIFUZNOG SVJETLALi

st s

tude

nata

Agr

onom

skog

faku

lteta

Sve

uili

ta

u M

osta

ru


TRUT(H)MALA AGROENCIKLOPEDIJA

Bez nje

nema prieKAVA

Stipe Vii

Kava je topli napitak koji se priprema od prenih sjemenki. Obino se posluuje dok je topla, ali se moe posluiti i kao hladna. alica kave od 207 ml sadri 80 - 140 mg kofeina, ovisno od biljke od koje se pripremila kava i o nainu pripreme. Neki ljudi kavu piju kao crnu, dok je drugi piju sa eerom, mlijekom ili lagom.

Porijeklo

Naziv kava je nastalo od imena mjesta iz kojeg potjee kava Ku a u Etiopiji. Arapsko ime qahhua znai vino iz zrna. Porijeklo kave moe se pratiti ve od IX. stoljea u Etiopiji, otkud se kava proirila ka Egiptu i Jemenu. Do XV. stoljea kava je dospjela do Perzije, Egipta, Turske i sjeverne Afrike. U poetku kava nije bila dobro prihvaena. Godine 1511. bila je zabra-njena zbog svog stimulirajuega efekta na teolokom sudu u Meki. No, popularnost ovog pia dovela je do toga da je turski sultan Selim I. odobrio proizvodnju kave u Turskoj. Kava se proirila i do Europe gdje je postala popularno pie tijekom 17. stoljea. Nizozem-ci su bili prvi koji su pokrenuli veliki uvoz kave u Euro-pu. 1538. godine Leonhard Ranwolf, njemaki ziote-rapeut, kavu je opisao na slijedei nain:

Napitak je jako crn, koriten u borbi protiv mnogih bolesti, osobito onih to se tiu eluanih smetnji. Njezi-ni potroai kavu piju ujutro, u porculanskoj alici.

Kada je kava dola i do amerikih kolonija, nije bila tako dobro primljena kao u Europi jer su je kolo-nisti smatrali kao siromanu zamjenu za alkohol.

Bez Sjeme kavePostoje dva osnovna tipa kave: Co ea arabica i Co ea canophora (robusta).

Robusta, koja sadri 40-50 % vie kofeina, moe se uzgojiti u okoliu gdje arabica ne bi uspjela. Kada se usporedi s arabicom, robusta ima gorak okus. Osta-le vrste su Co ea liberica i Co ea esliaca.

Veina zrna kave potjee iz Amerike, istone Afri-ke i Azije.

Kava i drutvo

Kava sadri kofein koji djeluje kao stimulans. Zbog ovog razloga kavu se pije ujutro i naveer. Stu-denti koji jako kasno naveer imaju svoje sate treba-nja piju kavu kako bi sauvali koncentraciju. Nedavna istraivanja su pokazala kako kava sadri nepoznat sa-stojak koji stimulira proizvodnju adrenalina.

Rizici

Mnogi ljudi koji uivaju u ispijanju kave su jako nervozni ako sluajno pretjeruju s kofeinom. Takoer, moe prouzrokovati tjeskobu, osjetljivost i nesanicu. Kao i aj, kava uzrokuje oteenja na zubima. Protekla istraivanja koja je proveo Harvard Med su pokazala da kava djeluje na krvni tlak, odnosno na njegovo po-veanje.

ene u trudnoi ili menopauzi ne bi uope smje-le piti kavu jer se smatra da neki sastojci kave tete razvoju fetusa, a kod ena u menopauzi poveavaju rizik od osteoporoze.

Dobre strane ispijanja kave

Ipak, rezimirajmo:Konzumiranje kave smanjuje rizik obolijevanja o

Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Mnogi ljudi koji piju kavu imaju vei prosjek inteligencije. Kava takoer djeluje i kao vrlo snaan stimulans. Smanjuje rizik od sr-anog udara ali i takoer sadri vrlo jako vrijedne anti-oksidanse koji mogu pomoi pri dijetama.

List

stu

dena

ta A

gron

omsk

og fa

kulte

ta S

veu

ilit

a u

Mos

taru


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

30

TRUT(H) MALA AGROENCIKLOPEDIJA

AA ZDRAVLJAMlijeko

Mlijeko je sekret mlijene lijezde, dobiven traj-nom i neprekidnom munjom, jedne ili vie zdravih, pravilno njegovanih i hranjenih, muznih ivotinja, kojem nita nije dodano ni oduzeto.

Povijest mlijekaMlijeko je jedna od najstarijih namirnica na

svijetu. No, iako su se ivotinje iz porodice sisava-ca, koje su svoje mladunce hranile mlijekom, kroz razdoblje starijeg kamenog doba, pa i ranije, lovile zbog mesa i koe, povijest upotrebe mlijeka za pre-hranu ljudi zapoela je tek u mlae kameno doba. Vjerojatno ubrzo nakon to je poeo koristiti mli-jeko pretea dananjih domaih ivotinja, goveda, ovaca i koza, pukim je sluajem otkrio nain na koji se dobiva sir. U glinenoj posudi ostavio je mlijeko, koje se ukiselilo i postalo gue, da bi na kraju po-stalo sir. Mlijekom, ali i njegovim preraevinama, sladili su i svi antiki narodi. Grci su ve 2000 go-dina prije nove ere koristili mlijeko i sir ne samo za prehranu, ve i za pospjeivanje zdravlja, te nje-gu i ouvanje ljepote koe i kose. Prastara azijska ratnika plemena, uz mlijeko i sir, poznavala su i osvjeavajui napitak kefi r, te to je posebno za-nimljivo - mlijeko u prahu. Da bi ga dobili, vrhnje koje su obirali s mlijeka stavljali su u plitke posude i suili na suncu.

Uvjeti za novo razdoblje u povijesti mlije-ka stvoreni su kada je 1822. godine Louis Pasteur otkrio proces pasterizacije, koji je jako kvarljivom mlijeku osigurao trajnost i uinio ga pogodnim za industrijsku proizvodnju, nakon ega je mlijeko po-stalo dostupno svim drutvenim slojevima. Nakon

dugotrajne vladavine mlijeka u bocama, sljedei vaan dogaaj u povijesti mlijeka i njegove opskrbe zbio se u SAD- u 1915. godine. Te je godine dovit-ljivi vlasnik tvornice igraaka iz Ohia prijavio novi patent kartonsku kutiju za mlijeko Pure-Pak. Naj-slai mlijeni proizvod, mlijena okolada, roena je godine 1875. vicarskoj. U tu je svrhu proizvoa okolade Daniel Peter u svoju okoladu umijeao kondenzirano mlijeko proizvoaa Henrija Nes-tlea. Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g. (kravlje mlijeko s 3.25% m.m.)

Hranljive tvari Mjerna jedinica Koliina

Energetska vrijednost kcal / kJ 60 / 251Ukupno bjelanevina g 3,22Ukupno ugljikohidrata g 4,52Dijetalna vlakna g 0,00Ukupno masti g 3,25Kolesterol mg 10,00


TRUT(H)

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

Karakteristike mlijekaKvaliteta mlijeka ovisi o pasmini krave, dobi,

zdravlju i hranjenju ivotinje, o nainu munje i po-stupku s mlijekom nakon munje. Kvalitetno mlije-ko je ukaste boje, neprozirno, isto, ugodnog mi-risa, blagog i slatkastog okusa, dok je mlijeko loe kvalitete plavkasto, vodenasto, kiselkastog okusa, neugodnog mirisa po staji ili hrani ivotinje. Nakon dolaska u mljekaru, sirovo se mlijeko u posebnim ureajima pasterizira, tj. zagrijava na temperaturu od 85C u trajanju od 20 sekundi, ime se unitava-ju patogeni i uvjetno patogeni mikroorganizmi.

Ovje mlijeko bogatije je proteinima od krav-ljeg mlijeka. Kozje mlijeko je na glasu kao zdravo premda ne sadri folnu kiselinu, dok jedino kobilje mlijeko sadri vitamin C, pa se koristi ak i u ljeko-vite svrhe.

Kravlje mlijeko i fermentirani proizvodi, kao to je jogurt, sadre laktoferin, protein koji potie rast i aktivnost osteoblasta (kotanih stanica), a u isto vrijeme usporava razgradnju kostiju za 50-70%, smanjuje stvaranje osteoklasta (stanica odgovornih za razlaganje kostiju).

Mlijeko ublaava simptome PMS-a, pomae u sprjeavanju migrene i djeje pretilosti, a kod odra-slih pomae u gubitku teine, osobito u struku. Dokazano je da je mlijeko dobro za rast budui da utjee na faktor rasta poznat kao IGF-I, a u uspo-redbi s ostalom hranom bogatom bjelanevinama, to potvruje da nije rije o bjelanevinama, ve o neem drugom to stimulira faktor rasta, a trenu-tano se istrauje.

Sve do prije nekoliko tisua godina mlijeko nije bilo dio prehrane Europljana, utvreno je istraivanjem provedenim u Londonu. Analiza ljudskih ostataka iz neolita pokazala je da Euro-pljani u to vrijeme nisu mogli probaviti taj napitak. Kako bi probavio mlijeko, odrastao ovjek mora imati gen koji proizvodi enzim laktazu kako bi raz-bio laktozu, jedan od osnovnih eera koji mlijeko sadri. Bez tog enzima pijenje mlijeka neugodno je iskustvo, pa tako osobe bez tog enzima mogu imati osjeaj nadutosti, greve u elucu ili proljev. Danas vie od 90 posto Europljana ima ovaj gen.

Mlijeko je bez sumnje hranjiva i zdrava namir-nica, bez koje bi mnogima, a posebno gurmanima, ivot bio nezamisliv. Osim to se od mlijeka dobi-vaju razliite preraevine, meu kojima prednjae razne vrste sira (Francuzi poznaju oko 750 vrsta sira), vrhnja, maslaca i mlijenih napitaka, kefi ra, jogurta, kiselog mlijeka, bez mlijeka ne bi posto-jale ni tri najomiljenije namirnice: mlijeni sla-doled, okoladno mlijeko i mlijena okolada. .


List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

32

List s

tude

nata

Agro

nom

skog

faku

lteta

Sveu

ili

ta u

Most

aru

PROVEDBA BOLONJE U BiH

- OKRUGLI STOL BJELANICA

A G R O N O M I J A D A 2 0 0 7 .

AH, TE LUDE AGRO ZABAVE

TRUT(H)


List s

tude

nata

Agro

nom

marin buljeta

Documents