mark losoncz - hrcak.srce.hr

IzvorničlanakUDK165.62(045)doi:10.21464/fi37308Primljeno29.8.2017.

Mark LosonczUniverzitetuBeogradu,Institutzafilozofijuidruštvenuteoriju,KraljiceNatalije45,RS–11000Beograd

[email protected]

Fenomenologije prazne intencionalnosti

SažetakČlanak se bavi pojmom prazne intencionalnosti, imajući u vidu ne samo Husserlov opus nego i posthuserlovske – klasične i suvremene – fenomenologije. Posebna pažnja usmjerena je na tipologiju prazne intencionalnosti te se razlikuju četiri aspekta: 1. prazna reprezentacija; 2. prazni perceptivni horizonti; 3. prazna temporalizacija; 4. prazna svijest. Pokazuje se da je pojam prazne intencionalnosti relevantan ne samo za razumijevanje povijesti fenomenologije nego i za kontekst mnogih suvremenih filozofskih rasprava.

Ključne riječiEdmundHusserl,fenomenologija,intencionalnost,praznaintencionalnost,vrijeme,reprezentacija,horizonti

»Lapremièredémarched’unephilosophiedoitdoncêtrepourexpulserleschosesdelaconscience.«

JeanPaulSartre:L’Être et le Néant

Ovaj tekstbavi senovimputovima fenomenologijeudvostrukomsmislu: sjednestraneuvelikojmjeripozivasenaonaHusserlovadjelakojasurelativnonedavnoobjavljena(sposebnimosvrtomnaprilogeLogičkim istraživanjimaitekstovimaopasivnojsintezi),asdrugestrane,umnogimaspektimaoslanjase– poredsadavećklasičnihtumačenja–inasuvremeneinterpretatoreHusserlovefenomenologije(JocelynBenoist,JeanLucMarion,NicolasdeWarren,JamesBrough,MichelHenry,DanZahavi,JamesMensch,UllrichMelle,JohnDrummond,MarcRichir,AlexanderSchnell,TamásUllmann,LászlóTengelyi,ZoltánPopovicsitd.)kojinaovajilinaonajnačinpripisujuvažnuuloguproblemuprazneintencionalnosti.*OvarekonstrukcijazahtijevakakofilološkuopreznostkojaimauvidusloženedilemeivarijacijeupogleduovogproblemauHusserlovuopusu,takoitruddasenepojednostaveznačajnerazlikeizmeđuspomenutihinterpretatora.Pokušatćemoizbjećisvođenjeprazneintencionalnostisamonajedanodnjenihaspekata,naime,nasemantičkoreprezentativni,perceptivni ili temporalniaspekt.Štoviše,želimo tematizirati imogućapreplitanjaovihmomenata.Nažalost,skorosvakaoddosadašnjih interpretacijamožeseoptužitizazanemarivanjebaremjednogodovihmomenata.Valja naglasiti da je u pitanju izričito fenomenološki problem. Preciznije,Husserl se nastoji usredotočiti umjesto nametafizički koncept ništavila na

*Radjenastaousklopuprojekta»Etikaipolitike životne sredine: institucije, tehnike inorme pred izazovom promjena prirodnog

okruženja« (43007), koji financiraMinistarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvojaRepublikeSrbije.

https://doi.org/10.21464/fi37308

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(529–544)

M.Losoncz,Fenomenologijeprazneintencionalnosti530

fenomenološkiizazovkonceptapraznine.Čakikadakoristiizraz»ništavilo«,ontočiniufenomenološkomduhu.Shodnotome,govorinpr.otomedačaki»ništavilokaomračnunoć«trebatumačitikaosvojevrsnopozitivnoispunjenjeu imanentnojvremenitosti,odnosnootomedanitidubokospavanjebezsnaneoznačava»jednoništavilo«(ein Nichts),negosemožepredstavitijedinokaogranicajednogprocesa.1Također,Husserlističedanepercipiranastrana jedne kocke »nije jedno ništavilo« (nicht ein Nichts ist), nego se unjenomiskustvuaktiviraintencionalnoprazanhorizont(intentionaler Leerhorizont), tj. prazninakoju treba ispuniti (eine ausfüllende Leere).2Navestćemojošjedanprimjer:analizirajućinačinnakojiseukidaintuitivnadanostonogapredstavljenog,Husserlgovorionužnomprelazunapraznusvijestkojinipoštonijeprijelazna»čistoništavilo«(ein pures Nichts).3Ukupnouzevši,naosnovuovejasneterminološkedosljednostimožemozaključitidanijeriječo ništavilu kao čisto privativnom smislu ili kvazipozitivnomkontrapunktupojma bića, nego o značajnommomentu dinamike svijesti.Dakle, prazninuuovomkonceptualnomokvirunetrebarazumjetikaostabilninihil,kaofiksiranientitet,negokaoprocesualnifaktor.Husserlanalizirapraznuintencionalnostuokviruširegproblemadavanja,kaoantipodispunjenja.RaspravljajućisDominiqueomJanicaudom,JeanLucMarionspravomjeustvrdioda,izfenomenološkeperspektivegledano,nismrtniništavilo(kaoiskustvonedostatkanekogkonkretnogbića,kao izvor strepnje)nepodrazumijevajupotpuninedostatakdavanja.Tvrdećida»davanjeisključujenegaciju«,4MarionseprvenstvenopozivanaHusserloveuvideotomedaseinesmisao,odnosnopraznareprezentacijamožepojavitijedinoukontekstunekogdavanja–ineintuitivnodavanjejednajevrstadavanjakaoparadoksalnodavanjenedanog.HusserlovutjecajvidiseinaMarionovojtvrdnjipremakojojdavanjepraznine predstavlja frustriranost afekcije, neispunjenost želje. Imamo li uvidučinjenicudajehuserlovskishvaćenaintencionalnostčestoopisanakaoteleološkideterminirana,ovoodređenjenećenasiznenaditi.Uovomradupokušatćemo–djelomičnonatraguHusserloviheksplicitnihsugestija–rekonstruiratičetiridimenzijekonceptaprazneintencionalnosti,akojesu1.praznareprezentacija;2.prazanperceptivnihorizont;3.temporalnadinamikapražnjenja;4.praznosamodavanjesvijesti.Većsadamožemonagovijestitidanijedanodovihaspekatanepodrazumijevapukuprivacijuilidavanjesvedenonaminimum,negoupravosuprotno,svakiodnjihnosisasobomizvjestankreativnivišak.Bezobziranatoradiliseofiktivnompredmetupoputjednoroga,onevidljivimkoprezentificiranimhorizontimaopažanja,osadržajimadalekihretencijaiprocesimazaboravailioprimordijalnojotvorenostipremamogućimsadržajima,nijeriječorezultatimanegiranjadavanja,negooproduktivnimaspektimasvijesti.Ponovomožemotvrditidaprazninaufenomenološkomsmislunijeni »jednoništavilo«ninedavanje. Ipak,može se reći da se tematizacijomovogproblemanalazimonagranicamafenomenologije:fenomenalnostjezahvaćenakrozonoafenomenalno,mehanizmikonstitucijeopisanisupomoćuonoga »kreativnodestitutivnog«. Nesumnjivo, intencionalni predmeti i daljepredstavljajunitvodiljufenomenološkeanalize,alipritomsetežiknultojrazinipojavljivanja(Nullerscheinung),5onomeštosenepojavljuje(nicht »erscheinen«,apparieren nicht).6Smatramodabismopomoćuoverekonstrukcijemogliizmijenitiisuvišerasprostranjenuidejupremakojojseglavnafenomenološkatezasastojiodintencionalističketvrdnjedajesvijestuvijeksvijestonečemu.Jednapažljivijaanalizamoglabipokazatidajeovajpristupograničenjerpolaziodmodela ispunjenosti (iprimata intuicije); trebalobigadopunitiuvidomutodaispunjenostnebibilamogućabezizvorneprazneintencionalnostitebisvijesttrebaloopisatikaosferupreplitanjaispunjenjaipražnjenja.Drugimrije



čima,svijestnikadanijesamousmjerenostsvijestiknečemutranscendentnomnegojeuvijekujednoiaktukidanjavaženjaintencionalnihpredmeta,svojevrsniepokhé.Nemožesedovoljnonaglasitidajeriječoprocesima–Husserlihneopisujesamokaopražnjenje(Entleerung),negoikaodeprezentaciju(Entgegenwärtigung)ilinaprostokaosuprotniprocesodispunjenja(Entfüllung).Radiseonezaustavljivojdinamiciibogatojpotencijalnostikaotranscendentalnomuvjetumogućnostisvakogiskustva.Praznaintencionalnostitekakojefunkcionalnifaktorkonkretnogpostajanja,onaje–daiskoristimoMerleauPontyjevizraz–operativnapraznina.7Uzgred,spomenutiMerleauPontygovoriojeotomedanegacijunetrebashvatitikaočistoništaviloiliponor,negokao»kretanjepremaistininečega«,8odnosno,raspravljajućisBergsonomiSartreom,ubilješkamaVidljivog i nevidljivogistaknuojeda»[n]epostojinichtiges Nichts(…).Neintuicijaništavilatrebabitiodbačenajerjeništavilouvijeknegdjedrugdje.Istinskorješenje:Offenheit [der] Umwelt, Horizonthaftigkeit[horizontnost]«.9Našainterpretacijaćeseizmeđuostalogrukovoditiupravoovimzaključcima.

1. Prazna reprezentacija

Problempraznereprezentacije(Leervorstellung)pojavljujesevećiuHusserlovimnajranijimdjelima,prvenstvenouokviruraspravesBrentanovimshvaćanjemmentalneinegzistencijeiTwardowskijevimučenjemosadržajuipredmetu.10Širikontekstovedebatetematizacijajepitanjanepostojećihobjekata

1

D–14/23.Citirano prema:Nicholas deWarren,»TheInnerNight:TowardsaPhenomenology of (Dreamless) Sleep«, u: DietherLohmar – IchiroYamaguchi (ur.),On Time – New Contributions to the Husserlian Phenomenology of Time, Springer, Dordrecht2010.,str.273–294,str.292.doi:https://doi.org/10.1007/9789048187669_14.

2

HuaXI,str.6.Vidi:EdmundHusserl,Analysen zur passiven Synthesis. Aus Vorlesungs- und Forschungsmanuskripten, 1918–1926,MartinusNijhoff,DenHaag1966.

3

HuaXX/1, str. 145.Vidi: EdmundHusserl,Logische Untersuchungen. Ergänzungsband.Erster Teil. Entwürfe zur Umarbeitung der VI. Untersuchung und zur Vorrede für die Neuauflage der Logischen Untersuchungen (Sommer 1913),Kluwer,DenHaag2002.

4

JeanLucMarion,Étant donné. Essai d’une phénoménologie de la donation, PUF, Paris2013., str. 89–95. Za Janicaudovu kritiku uvezisdavanjemkao»praznomshemom«vidjeti:DominiqueJanicaud,Le tournant théologique de la phénoménologie française, Éditionsdel’Éclat,Combas1991.,str.50–51.

5

HuaXIII,str.54–55.Vidi:EdmundHusserl:Zur Phänomenologie der Intersubjektivität.Texte aus dem Nachlass. Erster Teil, 1905–1920,MartinusNijhoff,DenHaag1973.

6

HuaXX/1,str.240.

7

Otomevidjeti:AliaAlSaji,»TheTemporalityofLife:MerleauPonty,Bergson,andtheImmemorialPast«,TheSouthern Journal of Philosophy45(2),str.177–206,str.193.doi:https://doi.org/10.1111/j.20416962.2007.tb00048.x.Vidjetijoš:StanVanHooft,»MerleauPonty and the Problem of IntentionalExplanation«, Philosophy and Phenomenological Research40(1),str.33–52.doi:https://doi.org/10.2307/2107136. Zanimljivo jeda jeBenoist govorioooperativnompojmuegzistencije u kontekstu Husserlove fenomenologije.JocelynBenoist,Représentation sans objet,PUF,Paris2001.,str.212.

8

Citiranoprema:HughJ.Silverman(ur.),Philosophy and Non-Philosophy since Merleau-Ponty,NorthwesternUniversityPress,Evanston1988.,str.3.

9

MorisMerloPonti [MauriceMerlauPonty],Vidljivo i nevidljivo,Akademskaknjiga,NoviSad2012.,str.204.

10

Vidjetiprijesvega:HuaXXII,349–356.Vidi:EdmundHusserl:Aufsätze und Rezensionen(1890–1910), Martinus Nijhoff, Den Haag1980., str. 349–356.Oodnosu izmeđuHusserla i Twardowskog vidjeti: Jan Sebestik,»Twardowski entre Bolzano et Husserl: lathéoriedelareprésentation«,Cahiers de phi

https://doi.org/10.1007/978-90-481-8766-9_14

https://doi.org/10.1111/j.2041-6962.2007.tb00048.x

https://doi.org/10.2307/2107136



tijekom19.stoljećaipočetkom20.stoljećakodBolzana,Meinonga,Fregeaidrugih.NašanamjeranijepovijesnofilološkirekonstruiratiHusserlovodnospremateorijamaspomenutihmislilacanitipokazatikakoseonkolebaoizmeđurealističkogiidealističkog(iliintencionalističkog)shvaćanjapredmetnosti,negoželimokrozproblemskipristupanalizirationošto je relevantno izperspektiveopćijegproblemaprazneintencionalnosti.IztogaspektanaročitonamjevažnoštoHusserlpripisujeposebanstatusiskazimaonepostojećimpredmetima,npr.iskazimaonemogućimbićima(impossibilia)poputokruglogkvadrata,fiktivnimpredmetima(ficta)poputZeusaitd.Ustvari,Husserltvrdidasečakinajapsurdnijiiskaziodnosenanekakvukvazireferencijalnupredmetnost(HusserlkoristiizrazSachverhalt iAssumption).Neradiseopukoj»imaginacijionemogućem«,negoointuitivnonedostatnimpredmetimakojisudiskurzivnogkaraktera.Husserljeinzistiraonatomedasuifiktivnipredmeti–makarusferiintencija–realniobjektitenatomedajepredmetnibitakunivoknogkaraktera.11Ukupnouzevši,premanjemu,predmetipraznihreprezentacijanisunižegranga,štoviše,uusmjerenostinanjihnajjasnijesepokazuje koliko je intencionalnost otvorena i fleksibilna. Ipak, Husserl jepravio razliku izmeđupojedinihvrstapraznihpredodžbi.Tako je,npr.,naglašavaodaseuintendiranjunemogućihpredmetaotjelovljujejednamodalnarazlika,svojevrsnalogičkadistorzija.Nemogućipredmetpoputokruglogkvadrata (dakle, u čijem slučajunema ispunjenog smisla) nije nepotpunogkarakteranaistinačinnakojijeneodređenanpr.predodžbalavauopćekojaseitekakomožekonkretiziratikaoviđenikorelat,ilinpr.upotrebavlastitogimenabezpoznavanjareferenta(ukojemujeslučajujasnodajemogućispunjensmisao).Imamoliuviduoveprimjedbe,možemotvrditidanipoštonijeriječomarginalnomproblemu.KaoštoBenoistsugerira:»…odnajvećegznačajazastrukturureprezentacijeuopće(itojeonoštoćemonazvatiintencionalnošću)jestdapostojeineintuitivnereprezentacije(…).Intencionalnostsesastojiupravouovomraskorakuizmeđuintuitivnereprezentacijeisimboličkereprezentacije,odnosnoiznjegacrpisvojautentičnismisao.«12

MožeserećidazaHusserlanepostojeći,tj.podefinicijineintuitivnipredmetipredstavljajusamoekstremnuverzijujedneuobičajenenapetosti–intencionalnostjestneprestanoklizanjesvijestiizmeđumogućnostiilinemogućnostineposrednogviđenja i jezikaunajširemsmislu.Stoga,nakrajukrajeva,konceptpraznereprezentacijenetičesesamojedneposebnevrstepredodžbinegovažizasvakureprezentaciju.Uovimpojmovnimkoordinatama,ispunjenje se određuje kao konkretizujuće i normirajuće postajanjerelacionalnom izvornonerelacionalne ili pseudorelacionalneprazne intencionalnosti.Važnojeistaknutidasesamabogatapotencijalnostnipoštoneiscrpljujekrozprimjenjivanje na žive (leibhaft) reference – ona i dalje »stoji na raspolaganju«,onakao»čisto i jednostavnoznačenje ‘u sebi’,danonezavisnoodsvake intuicije koja semože vezati za njega (…), nemože se ispuniti«.13Naizgledparadoksalno,upravočistoprazankarakterčiniovuizvornudimenziju intencionalnosti bogatom i produktivnom, a garancija za njenu fleksibilnostupravojeneopterećenostkonkretnimintuitivnimsadržajima(zatoseopisujekao»nultagranicazora«,Nullgrenze der Anschauungen).14Praznajepredodžba»neodređenoprethodnoupućivanje«(unbestimmte Vordeutung),15onaiunajboljemslučajumožebitisamonezavršenatendencijakispunjenosti.Ili,drugačijeformulirano:onajemaksimumapstrakcije,čistamogućnostusmjerenostikojaprethodi svakojkonkretizaciji i svemukonkretnom.Ovapredmetnost,apstrahiranaodnoematskogsmisla,jestprazan»nosilacsmisla«(Sinnesträger),»prazanX«(leeres X),lišenonogaodređenog»kako«(Wie),16»lišenstvari«(sachfremd).17



UprilozimazaVILogičko istraživanje(naosnovukojihjeEdithSteinplaniralasastavititekstpodnaslovomPrazna modifikacija),Husserljeutvrdiodaizmeđuonogapraznogionogapunog(intuitivnog)trebapravitisućinskudistinkciju.18Ustvari,HusserlseovdjenadovezujenakonceptualnipotezkojisepojavljujevećiuILogičkom istraživanju,auokvirukojegjerazlikovaointencionalnostspraznimznačenjemiintencionalnostsintuitivnoispunjenimznačenjem; ipak, u prilozima zaVILogičko istraživanje teorija prazne intencionalnostiseradikaliziraiznatnoobogaćuje.Izmeđuostalog,zaključujesedabezpraznesvijestiverbalnihznakovaintencionalnaorijentacijapremaintuitivnomdavanjunebiimalasmisla.19Ovaanalizanosisasobomizvjesnutipologiju praznine: dok se za intendiranje još neispunjenih značenja tvrdidapredstavljavisokodeterminiranupraznuintencionalnost,sugerirasedaječistasferapraznihznakovaautonomnaijošpotpunoneodređena.SlažemosesMelleom,premakojemujeHusserlsvevišebiosklontomudapojamprazneintencionalnosti(praznemodifikacije)odvojiododređenogsmislapojmaosadašnjenja (prezentifikacije, Vergegenwärtigung),20 naime, osadašnjenjakaopukereprodukcije,tejesvevišegovoriooprincipijelnojrazliciizmeđuonogapraznogionogaintuitivnog.Toznačidapraznuintencionalnostnetrebaopisatipomoćutermina»manje«(ili»više«),negojetrebaokarakteriziratikaosamostalnudimenzijupotencijalnosti,kaoireduktibilnimodus.Drugimriječima,praznaintencionalnostnesmijesesvestinavarijacijunaintuitivnoispunjenuintencionalnost–praznamodifikacijanijemutna,nejasnaverzijaživedanostiilinjenaoslabljenoponovljenareprodukcija(uovomkontekstuHusserlkoristiizraz»reprodukcija«isključivopodznacimanavoda),negojemodifikacijausebi.UpitanjujediferencijalnapojmovnostkojajenadjeluiuHusserlovimdrugimanalizama(npr.orazliciizmeđuiskustvaprautiskairetencionalnostikojasenemožesvestinanjega),akojapodrazumijevainzistiranjenasućinskimrazlikama,sonustranupukihrazlikaustupnju.Shodnotome,naglašavasedapraznamodifikacijanijepoputodrazauogledalu(Spiegelung),odnosnoda»onopraznoionomutno(bezobziranatokolikojemutno)uvijekostajuprincipijelnorazličiti«tedapraznapredodžbanije»stupnjevitorazgrađenzor«(graduell herabgestimmte Anschauung).21Nadalje,Hu

losophie ancienne et du langage1(1994),str.61–85.RobinD.Rollinger,Husserl’s Position in the School of Brentano,Springer,Dordrecht1999.,str.139–153.J.Benoist,Représentation sans objet,str.173–217.

11

Usp.HuaV, str. 11.Vidi: EdmundHusserl,Ideen zur einer reinen Phänomenologie und phänomenologischen Philosophie. Zweites Buch: Phänomenologische Untersuchungen zur Konstitution,MartinusNijhoff,DenHaag1952.

12

J. Benoist, Représentation sans objet, str.184–185.

13

Ibid.,str.217.

14

HuaXX/1,str.145–146.

15

EdmundHusserl,Erfahrung und Urteil,FelixMeinerVerlag,Hamburg1999.,str.106.

16

HuaIII,str.316–321.EdmundHusserl, Ideen zu einer reinen Phänomenlogie und phänomenlogischen Philosophie.Erstes Buch: Allgemeine Einführung in die reine Phänomenologie,MartinusNijhoff,DenHaag1950.

17

HuaXX/1,str.91.

18

Ibid.,str.106,143.

19

Ibid.,str.86.

20

UllrichMelle, »La représentation vide danslaréécritureparHusserldelaVIeRecherche logique«, u: Jocelyn Benoist, JeanFrançoisCourtine (ur.),La représentation vide, PUF,Paris2003.,str.253–264,str.260.

21

HuaXX/1,str.144.



sserlinzistiranatomedajenekorelativnapraznareprezentacijasamostalnakakouodnosunaopažaje,takoiuodnosunareproduktivnosjećanjeiimaginaciju.Jednostavnorečeno,ukolikobisepraznareprezentacijarazlikovalaodspomenutihregistarasamoustupnju,utolikobisesvakapraznareprezentacijamoglapretvoritiuodgovarajućuintuiciju–aHusserlpolaziupravoodtogadapostojeiradikalneverzijepraznihobjektivacija(ovdjeseprvenstvenomislinabesmisao,nalogičkiproturječangovor)zakojesemožerećidaihjeizapriornihrazloganemogućeispuniti.UprilozimaVILogičkom istraživanjupojavljujesečakikritikanaračunranijeupotrebljenogizraza»pražnjenje«(Entleerung)jersezbognjegastvarautisakdajepraznareprezentacijarezultatkontinuirane transformacijenečeg intuitivnodanog.22Praznapredodžbanijereproduktivnogkaraktera,aliionomereproduciranom»odgovara«jednavrstaprazne reprodukcije.Primjera radi, intuitivne imaginarnepredodžbe ineispunjenepraznepredodžbeuvezisimaginacijomfunkcionirajurukupodruku.Također,mogućejesjećanjenaprazneobjektivacije–niutomslučajusamepraznereprezentacijenisureproduktivnirezultati,aliseipakmožerećidasuiterabilne,dakledasumogućeprazneobjektivacijedrugog,trećeg,četvrtogstupnja.Husserl tvrdidapravaprazna reprezentacijanemožebitiaktualnareprodukcija,negoječistapotencijalnost(inačebismoimalibeskonačan regres: prazna predodžba kao reproduktivni rezultat bi imalahalo ijezgru,au tomslučajubi ihalo trebalopredstavitikaoneštošto imasvojhaloijezgruitakoubeskonačnost).Husserlponekadnaprostoizjednačavaovedvijestvari:»onopraznojepotencijalnost«(das Leere ist Potentialität).23NjegovoshvaćanjevaljainterpretiratiizperspektiveDeleuzeoveteorijevirtualnostiiAgambenovakoncepta(im)potencijalnosti:24huserlovskishvaćenaprazninatakođerpodrazumijevačistuneaktualnusferukojajekoegzistentnasaktualnošćuiprincipijelnosenerazlikujeseodnjeustupnju,negouprirodi(drugim riječima, nemaju istumateriju ni istu kvalitetu).25Ovajmoment ikodHusserlanosisasobomuvidpremakojemujeprevođenjeonogaprafenomenalnopraznogna jezikaktualne fenomenalnostimoguće samoputemosiromašenja, dakle svođenjembogatihmogućnosti na konkretne korelate.Nadalje,zanimljivojedapraznapotencijalnost,premaHusserlu,nijestatičnogkaraktera,negoiusebipredstavljaireduktibilnurazliku,zatimimaunutrašnjudinamičnuiterabilnostilateralneveze(ovosemožeusporeditisDeleuzeovimkonceptomdiferentijacije),odnosnopredstavlja transcendentalniuvjetmogućnostiaktualnihrazlikaupogledustvaranjasmisla.Valjaistaknutijoš jednu bitnu paralelu sDeleuzeovom iAgambenovom teorijom, naime,dahuserlovskikonceptualiziranapraznapotencijalnost,upravomsmisluteriječi,jestimanentnogkarakteratejelišenatranscendentnihkorelata,izvanapostavljenihciljeva(»ateleološka«je,sonustranumogućnostiinstrumentalizacije).Nakraju,nebitrebalozanemaritinisubverzivniaspekt:sobziromnatodajepraznapredodžbačistapotencijalnost,rezultatnjenekonkretizacijemožebitiikreativnakontraaktualizacija,ukontrastusonimštojevećdano,unjegovomkontestiranju.Je li jeadekvatnogovoritiopraznojreprezentacijiakoustvarinijeriječoreprezentaciji, dakle ponavljanju neke prezencije ili prezentacije, nego oapsenciji?Ovdje nam je od koristiRichirova interpretacija prema kojoj jereprezentacijapraznauslučajukadasenemožeodlučitištojeoznačeno,alise,upravozbog toga,nemoženaprosto reći»dasene reprezentiraništa«.Analizirajućisimboličkuinstituciju,Richirtvrdi»dajeriječLeervorstellungprimarna fantazija u kojoj je ‘reprezentabilnost’ (représentabilité) na krajukrajeva ‘nereprezentabilnost’ (irreprésentabilité)«.26 Spomenuta neodlučivostnaraziničistepotencijalnostijestodlaganjeoznačenog(uslučajupre



dodžbikojeseniukojemusmislunemoguispunitiječakupitanjuvječitoodlaganje),alionajeujednoiotvorenostpremamogućimkonkretizacijama(Husserlkoristiizrazleere Vorstellbarkeit).27Možeserećidajepraznareprezentacijasvojevrsnanapetaigraizmeđumogućegprisustvaiodsustva28itimepredstavljaizvorsvakesimbolizacije,odnosnouvijekimanekuulogu,makarminimalnu,uslučajusvakog–»plutajućeg«–znaka.29Bezovepraznine,beznjeneprimordijalneotvorenostiniotvaranjekomunikacijenebiimalosmisla.IRichirtvrdidapraznaintencionalnostnijepukinedostatakispunjenja,negoje uvjetmogućnosti svake prezencije, prezentacije i reprezentacije (jednakonkretiziranareprezentacijanebisemoglaodnositinaonoreprezentiranobezunaprijeddanepraznineizmeđunjih).Ustvari,načinnakojipredstavljanje(vor-stellen)upućujenapreddanostmnogovišeodgovaramehanizmuprazneintencionalnosti,negoizraz»reprezentacija«.Riječjeočistomdavanjusamogznačenjakojesvojimhipotetičkimkarakterom,svojomizvornomposredovanošćuineadekvacijom»osporavabitak«,sprovodinjegovepokhé.Kaoštosmovećnagovijestili,toneznačidaseradiopukojnegaciji–praznapredodžbamnogojeviše»dvostrukaafirmacija(…)kojaistovremenoafirmiraibitakinebitakreprezentacije«,30onaje»reprezentacijareprezentacije,(…)metadiskursoreprezentaciji«kojisvakureprezentacijumožepretvoritiumoguću reprezentacijuopredmetukaopredmetu.31Drugim riječima, nepostojisamoaktualizacijapraznepredodžbe,negojemogućiobrnutproces,naime,neutralizacijakonkretnihpredodžbi,njihovopretvaranjeukontrapredodžbe(Gegenvorstellung)ilipasivnepredodžbe(passive Vorstellung).32Utomsmislu,možeserećidapraznaintencionalnostnosisasobomdvostrukisistemselekcije:omogućavaaktualizacijunekihpredodžbi,odnosnodoprinosionemogućavanjuaktualnostinekihdrugih.Nemožesedovoljnonaglasitidaprelazizjednesfereudrugu(izpraznineuispunjenostiobrnuto)nijestup

22

Ibid., str. 146; usp.HuaXIX, str. 608–614.Vidi: Edmund Husserl, Logische Untersuchungen. Zweiter Teil. Untersuchungen zur Phänomenologie und Theorie der Erkenntnis,MartinusNijhoff,DenHaag1984.

23

HuaXI.94.

24

ZakritičkukomparacijuDeleuzeovaiAgambenova shvaćanja vidjeti: Mark Losoncz,»Machtundindifferente(Im)PotenzinAgambensPhilosophie«,u:ŽeljkoRadinkovićidr.(ur.), Politiken des Lebens. Technik, Moral und Recht als institutionelle Gestalten der menschlichen Lebensform, Institutzafilozofiju i društvenu teoriju, Beograd 2015., str.55–79,str.69–73.

25

HuaXX/1,str.252–253.

26

Marc Richir,Phénoménologie en esquisses. Nouvelles fondations,Millon,Grenoble1992.,str.171,270.

27

HuaXXXIII,str.332.Vidi:EdmundHusserl,Phantasie, Bildbewusstsein, Erinnerung.Zur

Phänomenologie der anschaulichen Vergegenwärtigungen. Texte aus dem Nachlass (1898–1925), Martinus Nijhoff, Den Haag1973.

28

Usp.stvrdnjomdeWarena:»Objektiiskustvaintendiranisunaprazannačin;onisuprisutniusvomodsustvu.«Vidi:NicolasdeWarren,Husserl and the Promise of Time: Subjectivity in Transcendental Phenomenology.Cambridge University Press, New York 2009., str.190.

29

Marc Richir, Phénoménologie et institution symbolique,Millon,Grenoble1988.,str.29.

30

Zoltán Popovics, A prezentifikáció fenomenológiája,L’Harmattan,Budapest2014.,str.129.

31

J. Benoist, Représentation sans objet, str.30–36.

32

HuaXI,str.75–76.



njevitproces.S jednestrane,uprocesuseprenošenja(translacije)sućinskimijenjakvalitetapredodžbe,daklemijenjasenačindavanja(razinaapstrakcije/konkretnosti),asdrugestrane,uprocesuokretanja(rotacije)mijenjaseimaterija,daklesadržajirelevantnostdavanja.StoganasjeSartrespravomupozoravaodabibilopogrešnoakobismopraznuintencijuzamislilikaounaprijedspremljenrezervoarkojijezapravoindiferentanprematomejeliispunjen ilinije.33Praznu intencionalnostne trebashvatitikaofiksiranientitet,negokaofleksibilnodavanje,»plastičnu«dinamiku–inačejenebitrebaloopisati kao čistu potencijalnost koja omogućava stvaranje smisla.Ukolikobismopraznuintencijudefiniralikaorezervoarsnepromjenjivimokvirima,utolikobismojeodredilipolazećiodonogaštoonanije–odispunjenosti.OvabiinterpretacijamoglabitirelevantnaiukonteksturaspravaotomejeliHusserlsmatraodaseiskustvomožeodvojitiodizvanjskihpredmeta(možebitiobjectlessilinon-objectifying)ilijezastupaoeksternalističku(object-dependent),relacionalističkuteoriju.34IzperspektivekonceptaprazneintencionalnostičinisedatedvijeopcijepojednostavljujuHusserlovoshvaćanjeiskustva.Naime,Husserlnepoimapraznuintencionalnostinternalistički,daklekaounutrašnjifaktorsvijestikojinasodvajaodsvijeta,negokaootvorenostpremasvijetu, reprezentabilnost.Nadalje, konceptprazne intencionalnosti sugeriradanepostojesamoaktualnedanosti–konkretnismisaokonstituiraseidestituirausloženimprocesimaaktualizacijeineutralizacije.Determiniranostsmislaodstrane»okoline«nebibilamogućabezprimordijalneindeterminiranosti.Moglobiserećidasestvarnoiskustvoneodvijani»unutra«ni»izvana«,nego»između«,u samomprijelazu sprazne intencionalnosti na ispunjenu intencionalnost.Upitanjujeproceskojisenemožeokončati,otvorenadinamikaizmeđupotpunoprazneintencijeiuvijeksamodjelomičnogispunjenja.

»Mogućnostdeterminiranostipripadasućiniindeterminiraneintencije.Tamogućnostdeterminiranosti imapotpunudeterminacijukaosvojidealnilimit.Međutim,determiniranaintencijazapravojeuvijekunekojmjeriindeterminiranaiuvijekmožebitideterminiranauvećojmjeri.(…)[S]tvarjeonoidentičnoumnogostrukostiprisustvaiodsustva.«35

NebitrebalozanemaritičinjenicudaoviuvidikodHusserlaimajuiznačajneepistemološkeimplikacije:verifikacija(ili,izdrugogaspekta,poklapanje,Deckung),odnosnorazočarenjesumogućizahvaljujućirazmakuizmeđuprazne i ispunjene (»evidentirane«) intencije.Valjadodatida jeprostapraznareprezentacija ujedno shvaćena i kao osnova fundiranih (npr. aksioloških)praznihreprezentacija.

2. Prazni horizonti percepcije

Husserlponekadnuditipologijupraznihintencijaukojimaseporedpraznihpredodžbispominjuipraznihorizonti(Leerhorizont)iprazneekstrapolacije(leereHinausdeutungen).36NadjelujeosnovniuvidHusserloveteorijeopažanja:svakoprostornovremenskoopažanjeujednojeiinadekvacijatejenjegovaprezentiranajezgraokruženaneispunjenim,najčešćepasivnoproizvedenimintencijamakojegačine»kompletnim«.Primjeraradi,iakonijemogućopažajniaktuokvirukojegbihmogaovidjetisvestrane,svakidetaljjednekuće,paralelnostimopažajnimaktomimaihipotetičkih,neizvjesnihodnosapremaonomeštonijeneposrednodano.Nužnopostojiintencionalnostkojasemožeopisatikaoprazno»mnijenjeviše«(Mehrmeinung)upogleduskrivenihhorizonatapredmeta.Izaovuprimarnukvazifantaziju(ilikvaziasocijaciju)oviškuuodnosunaperceptivnedanostivažidasenemožeodreditikaoizvedena,reproduciranadanost–koprezentificirana(mitvergegenwärtigt),koeg



zistentna je s intuitivnimsadržajima.Valjanaglasitida, za razlikuodčisteprazne,indeterminiranepredodožbe,prazanperceptivnihorizontnijemogućbezoslanjanjanakonkretnidoživljaj.Iprazanperceptivnihorizontmožeseodreditikaouvjetmogućnostiikao»prisustvoodsustva«iliti»odsustvoprisustva«(ili,kakoHusserlkaže,kaonichtoriginäre Gegenwärtigung),37aliseonuvijekmožeispunitimakardjelomično(utolikojeausfüllende Leere),38bezradikalnihteškoćauprevođenju(kakouslučajukvaliteta,takoipogledumaterije).Ukolikoćuimatiprilikuvidjetiionustranukućekojunisammogaoopazitiupočetnom»jednostranom« iskustvu,alikoju sampretpostavljao ipredskicirao,ondatajnoviaspektnezahtijevaprijelazsčistepotencijalnostinaaktualnost.Ovihorizontinisunevidljivi,negoneviđeni.Podrazumijevajuuglavnom implicitno konstituirane, ali konkretno anticipiranemogućnosti,»jednuodređenuneodređenost«(eine bestimmte Unbestimmtheit).39Riječjeo»koaktualnim«ikorelativnim,mutnimhorizontimakojinainherentannačinpostojevećupočetnomiskustvu;stoganijeslučajnoštoseuprilozimaVILogičkom istraživanjusugeriradasenjihovmutnikaraktermožeopisatikaostupnjevit,izmeđuidealnihlimita0i1,odnosnokaokontinuiranaposredovanostizmeđunultetočkeipunedanosti–radiseo»mješovitimnijansama«(Mischungsnuancen), aneoprincipijelnimrazlikama.40Husserl zaključujedasvakoopažajnodavanjepredmetanosisasobomjedanhalokojinadilazi(uzgred, time se analiza opažanja približava opisu iskustva slike i fantazije).Ukupnouzevši,tvrdisedapraznihorizonti,preciznije,njihoveprostornekoordinate i vremenske faze predstavljaju unutrašnji, ali ipak ireduktibilnifaktoropažanja,uvijekvećdanumodifikacijuusebitemodifikacijusamogzora.PremaHusserlu,svakojeopažanjeotvorenasinteza,»kompleks‘punih’ipraznihintencionalnihkomponenata«(ein Komplex von »vollen« und leeren intentionalen Komponenten).41Dakle,svijestjeuovomkontekstushvaćenakaoiskustvoozajedničkidanom,kaoco-conscientia,Mitbewusstsein.Sadržajiovedimenzijenerazlikujusesućinskiodaktualnihdanosti,alijesamaovadimenzija–transcendentalnogledano–ipakposebannačinintencionalnostikojisenesmijetumačitisenzualističkiilipomoćupozivanjananačinedavanjapoputimaginacijeisjećanja.

33

JeanPaul Sartre, L’être et le Néant, Gallimard,Paris1973.,str.61.

34

O tim raspravama vidjeti: Steven Crowell,Normativity and Phenomenology in Husserl and Heidegger, Cambridge UniversityPress,Cambridge2013.;JohnJ.Drummond,Husserlian Intentionality and Non-foundational Realism. Noema and Object,Kluwer,Boston1990.;ArthurDavidSmith,»HusserlandExternalism«,Synthese160(3/2006),str.313–333,doi:https://doi.org/10.1007/s1122900690824;DavidWoodruffSmith,Husserl,Routledge, Abingdon 2009.; Dan Zahavi,Husserl’s Phenomenology, Stanford University Press, Stanford 2003.; DavidWoodruffSmith,RonaldMcIntyre,Husserl and Intentionality. A Study of Mind, Meaning and Language,D.Reidel,Dordrecht1982.,str.41.

35

JohnDrummond,»TheStructureofIntentionality«,u:RudolfBernet,DonnWelton,Gina

Zavota (ur.), Edmund Husserl. Critical Assessments of Leading Philosophers. Vol. III. The Nexus of Phenomena: Intentionality, Perception and Temporality,Routledge,London,NewYork2005.,str.31–64,str.46.

36

Vidjetinpr.HuaXX/1,str.141,249.

37

Ibid.,str.243.

38

HuaXI,str.6.

39

Ibid.,str.6.

40

HuaXX/1,str.142.

41

HuaX, str.242.EdmundHusserl,Zur Phänomenologie des inneren Zeitbewusstesens (1893–1917),MartinusNijhoff,DenHaag1966.

https://doi.org/10.1007/s11229-006-9082-4



Nakraju,valjaspomenutidasurazličitifenomenolozinaglašavalikakoteorijapraznihperceptivnihhorizonatamožeimatirealističkeimplikacije.Naime,načinnakojiseuokvirunjeanalizirajuintencionalnedanostikojesuvezanezaopažanje,alikojeseipaknalazeizvandjelokrugaaktualnesvijestiunajužemsmislu,upućujenaonoštojedoistaeksteriorno,transcendentno,realno,»usvijetu«.KakoBenoistpiše,»nedostatku‘realnog’objektaodgovaraonoštojeizvanjskoguodnosunasvijest«.42Ili,riječimaSartreakojijegovoriooništenjuperceptivnepozadineiodsutnihpredmeta:

»…praveobjektivirajuće intencijepraznesu intencije,dakleonekojeciljajunabeskonačantotalitetserija fenomena,sonustranusadašnjeg i subjektivnogpojavljivanja. (…)[N]jihovoodsustvoosiguravanjihovobjektivnibitak.Objekt(…)jeonoštosekrije.«43

Sličan zaključakmože se naći i kodMellea (»zaHusserla više ne postoji‘samoprezentacija’uopažanjutekomponentakojanebiupućivalasonustranusebe,odnosnokojanebizahtijevaladodatnoispunjenje«)44iTengelyija(»idejahorizontaomogućujeobjasnitiodsvijestinezavisnustvarnostsvijeta«).45Prematome,fenomenologijeprazneintencionalnostiifenomenološkirealizamneisključujusemeđusobno.46Naravno,sličnoteorijipraznereprezentacije,iteorijapraznihperceptivnihhorizonataimavažneepistemološkeposljedice.Dovoljnojepodsjetitisetogadausmjerenostkekspliciranjuneviđenihhorizonatamožerezultiratikakopozitivnimispunjenjem,takoiiznevjeravanjemočekivanja,falsifikacijom.Ustvari,praznihorizontiiispunjenjesućinskisupovezani;»tamogdjenemahorizonataipraznihintencija,nemaniispunjenja«,47odnosnosvakiekspliciranihorizontotvaranovehorizonte,jednoosjenčanjepredmetaslijedizadrugim.Niovajprojektpunnapetostinemožesedovršiti–mogućjesamobeskonačanradnaparcijalnojoptimalizacijiisistematizacijiispunjenjakrozsvanovijaiskustva.48

3. Prazna temporalizacija

Pitanjevremenitostipojavilosevećiukontekstuproblemapraznihperceptivnihhorizonata.Naime,načinnakojisvijestanticipiranovevremenskefazeopažanjapredmetapodrazumijevakonkretneprotencijekojetežekispunjenju.Međutim,timenipoštonismoiscrpilimehanizmepraznetemporalizacijejeronenadilazedanostivremenskihpredmeta.Uopćenogovoreći,ispunjenjenebibilomogućebezodgovarajućegprocesapražnjenja(Entleerung)ideprezentacije (Entgegenwärtigung)49– svijestbi inačepravila»grudu snijegasamasobom«,daklebilabilinearnoobogaćivanjesadržaja,bezprekida,otvaranjaalternativnihmogućnostiidijagonalnompovratkuprošlosti.50Odnosno,izdrugeperspektivegledano,bezoslobađajućeselekcijebeskonačnoproduženaživasadašnjostpredstavljalabinepodnošljivomnoštvoakumuliranihsadržaja.Dakle,tijeksvijestisloženajesintezaprisustvatematiziranogi odsustva netematiziranog.Retencionalna svijestmože ukinuti, stupnjevitoiliodjednom,neposrednudanostsadržaja(dakle,deobjektivira,sprovodiepokhé)ilišitiihafektivnogznačaja(doksuprazneprotencijeusmjerenenaispunjenje,retencijajekontrapunktispunjenju).Možeserećidaretencionalnemodifikacijedanostiuvijekvećtežeknultojtočkiorijentacije(Nullpunkt der Orientation),potpunojindiferencijaciji,udaljenimhorizontima,dalekimsedimentiranimretencijama,»dubokomsnuunutrašnjenoći«.Pražnjenje jezapravojedankontraprocesukojemse»ništaaktualnonedogađa«51–onojepretvaranjepredmetaupotencijalnost.Predmetitonuuprazninu.Uskladustim,Husserltvrdidasuvremenskipredmetinakonnapuštanjaaktualnostisvijestidanikao»praznasvijest«(leeres Bewusststein).52



Međutim,bilobipogrešnoakobismopraznusvijestrazumjelisamokaoukidanjeusmjerenostinavremenskepredmete.ImamoliuviduHusserloveBernau manuskripte idrugetekstovekojisunastalinakontihrukopisa,možemotvrditidanijeriječsamooprazninikaorezultatuempirijskogprocesapražnjenja,odnosnoozaboravunekog transcendentnogobjekta,nego ioprazninikaokarakteristiciimanentnihipreimanentnih(prefenomenalnih,apsolutnih)dimenzijasvijesti.Sjednestrane,toznačida»danovremenskopolje,kojejeuvijekispunjeno,okruženojepraznimvremenskimhorizontomkojipripadasućinivremenskesvijestikaopotencijalnostipraznogkomponentasvesti«.53Nije slučajno što deWarrengovori o »dvostrukomznačajuprazne svijestinekogpredmeta isvijestikoja jesvijest ispražnjenaodsebeili ispražnjenasvijestosebi«.54Nisuupitanjurealni,negointencionalnisadržaji.Ovovišenijenivoempirijskog,negoizvornogzaborava–nijedimenzijakonkretnih,negotranscendentalnihmogućnosti(kaoVermöglichung der Möglichkeit).Upogleduvremenitosti,metaforetijekaistrujanjaprihvatljivesujedinoakosenezanemarujedasvakarijekaimariječnokoritokojemožebitiiprazno(ikojene trebazamislitikaounaprijedspremljenprazanrezervoar,negokaodinamičnuvertikalnost).Nakraju,najdublja,apsolutnasferapraznetemporalizacijenijeništadrugodoprimordijalniuvjetmogućnostisvegatemporalnog,čistapraznasvijestopraznimmehanizmimasvijesti,»svijestosvijesti«

42

J.Benoist,Représentation sans objet,str.89.

43

J.P.Sartre,L’être et le Néant,str.27.

44

U. Melle, »La représentation vide dans laréécriture par Husserl de la VIe Recherche logique«,str.258.

45

LasloTengelji [LászlóTengelyi], »Husserlovpojamhorizonta«,u:RalfElm(ur.),Horizonti pojma horizont. Hermeneutičke, fenomenološke i interkulturalne studije, Akademska knjiga,NoviSad2009.,str.150–177,str.171.

46

Dakle, smatramo da – usprkos kritici Husserlova shvaćanjapraznih intencijauBitku i ništavilu–Sartreovuteorijuprazneintencionalnosti ne treba suprotstaviti HusserlovojkaoštotočiniPeipeiPang.Vidi:PeipeiPang,»Sartre’sConceptofIntentionality«,The 3rd BESETO Conference of Philosophy, Session 8,str.221–227.Dostupnona:http://utcp.c.utokyo.ac.jp/events/pdf/026_Pang_Peipei_3rd_BESETO.pdf(pristupljeno29.7.2017.).Husserlovateorijaomogućavarazličitatumačenja,paizmeđuostalogirealističkuinterpretaciju.

47

HuaXI,str.67.

48

O tome u kontekstu praznih intencija:N. deWarren,Husserl and the Promise of Time,str.283–284;UllmannTamás,A láthatatlan forma. Sematizmus és intencionalitás,MagyarTudományos Akadémia (doktorska disertacija).Dostupno na: http://reald.mtak.hu/741/37/

Doktori%20m%C5%B1.pdf, str. 214–215(pristupljeno 29. 7. 2017.); L. Tengelji [L.Tengelyi],»Husserlovpojamhorizonta«,str.164–170.

49

Riječjeopojmukoji je imaoključnuuloguufenomenologijiEugenaFinka.Vidi:EugenFink,»VergegenwärtigungundBild«,u:Studien zur Phänomenologie 1930–1939,MartinusNijhoff,DenHaag1966.,str.1–78.

50

Usp.saSartreovomanalizomotomeda»neantizacija nije moguća bez rascjepa izmeđupsihičkeprošlosti isadašnjosti«.J.P.Sartre,L’être et le Néant,str.62.

51

HuaXI,str.72.

52

Hua XXXIII, str. 67. Edmund Husserl,Die ‘Bernauer Manuskripte’ über das Zeitbewußtsein (1917/18),Kluwer,Dordrecht2001.

53

Ibid.,str.71.

54

N. deWarren,Husserl and the Promise of Time, str. 190. O tom problemu vidjeti jošZahavijevu kritiku Barryja Daintona: DanZahavi, »La perception de la durée présupposetelleounonladuréedelaperception?HusserletDaintonsurletemps«,u:JocelynBenoist(ur.),La conscience du temps. Autour des Leçons sur le temps de Husserl,LibrairiePhilosophiqueJ.Vrin,Paris2008., str.187–212,str.196–197.



kaosamopojavljivanjekojesâmonijeobjektiskustva.KakoJamesBroughpiše,»[n]emasadržajananivouapsolutnesvijesti«.55Ukupnouzevši,praznaretencionalnostkonstituira seu tri dimenzije: kao empirijskopražnjenje izsferekojajeuvijekispunjena(iučijemslučajujebesmislenogovoritio»praznojsadašnjosti«ili»praznomvremenu«),56kaoimanentanprocespražnjenjaikaopraznaapsolutnasvijest.Naravno,nebi trebalozanemaritipozitivnustranuonogaštojerečeno:pražnjenjenijeafirmativnogkarakterasamoutomsmisluštoomogućavausmjerenostnanovijesadržaje,negoiutomsmisluštomnogiod retencionalnih sadržaja stojena raspolaganjukaopotencijalnostikojesemogu»probuditi«–mogućejeiispunjenjepraznihuspomena.Prazna temporalizacija podrazumijeva kompleksnemodifikacije modifikacija,tj.sistempreplitanjapraznihretencijâiprotencijâ(prazneretencijepraznihprotencijâ,prazneprotencijeretencijâitd.),kaoisistemnjihovogpreplitanjasispunjenimretencijamaiprotencijama.SimptomatičnojedajeMichelHenrykritičkitvrdiokakohuserlovskishvaćentijeksvijestipredstavlja»neprestaniskokudvaponoraništavila«.57Nesumnjivo,Husserl,zarazlikuodHenryja,nesmatradasamoafektivnoispunjeno»sada«imaprioritetuodnosunamehanizmepraznetemporalizacije.NašaanalizapraznetemporalizacijenebibilavjernaHusserluutolikoukolikobismoizostavilikonceptosadašnjenja(prezentifikacije,Vergegenwärtigung). Pritom ne bi trebalo zanemariti dvosmislenost ovog pojma, naime,onoznačenjekojesenemožerazlikovatiodreprezentacijekaoponavljanjanekogsadržaja,odnosnoonoznačenjekojesetičeizvorne,nesvodivedimenzije svijesti.Upotonjemsmislukonceptosadašnjenja ima različite funkcije.Izmeđuostalog,pomoćunjegaseopisujepreddanostpraprošlosti(kojaprethodionomeštoprolazi) iprimordijalnebudućnosti (kojaprethodikonkretnompredskiciranju), opažanje neprisutnih aspekata predmeta, iskustvoslikovitostikaofictuma(daklesonustranupukefizičkeslike),aprezentacijaznačenjariječi,samodanostvlastitogtijela,fantazijakaoneutralnasamomodifikacija), intersubjektivnost i simpatija premaDrugom. Imamo li u viduHusserlovumnogostruku fenomenologijuosadašnjenja,nećenas iznenaditištojekodnjegaovajkonceptveomačestopoistovjećenskonceptomprazneintencionalnosti.Kakoupogledudrugogsmislaosadašnjenja,takoislučajuprazneintencionalnostivrijedida

»…jeupitanjupotencijalnostkojasenikadanećemoćipretvoritiučistuaktualnosttekojaćeuvijekimpliciratiizvjesnoneispunjeno,nepredmetno,praznoiskustvo.Utomsmislu,možesegovoritiouvijekvećposredovanom,aliizvornomnačinuintencionalnosti.«58

Husserl više puta govori o tome da je osadašnjenje prazna predodžba,59 akoristi čak i izraz »prazno osadašnjenje« (Leervergegenwärtigung)60 ne bilinaglasiočvrstupovezanostovihproblema.Nadalje,govoriiopotrebidaseuvedenovipojampojavljivanjakojiupućujenafenomenalnostradikalnorazličitu od ispunjene aktualnosti (na to se odnosi »osadašnjena nulta točka pojavljivanja«, vergegenwärtigte Nullerscheinung).61 Ustvari, ne bismopretjerivalikadabismozaključilidaosadašnjenjenijeništadrugodojedanodpojavnihoblikaprazneintencionalnosti.Riječjeoadtemporalizujućemmehanizmu,koegzistentnojdimenzijiintencionalnostikojapredstavljasamostalnusferupojavljivanjaodsustvatedovodiupitanjeprivilegijeaktualnosti,neutraliziraju.Ovakoshvaćen,konceptprazneintencionalnostimožesedopunitinarazličitenačine.SamHusserlopisaojeasocijacijukaointendiranje»klasepraznihprezentacija«,62auvezisfantazijomiiskustvomslikovitostizaključiojedaseradiopraznimpredodžbamakoje»neoznačavajuništa«.63Također,oodnosupremaDrugomsugeriraojedajeupitanju»neispunjena



praznaintencija«(unerfüllte Leerintention).64Štosetičedrugihfenomenologa,primjeraradi,Levinasjegovoriooposebnojvremenitostitijela–»nultatočkareprezentacije«.65UBitku i ništavilu,Sartresmatradastrukturaslikepretpostavljaneantizaciju,66auTranscendenciji egatvrdi–uskladusasvojimomiljenimprimjerima–daPavaomožeimatisamo»praznekoncepte«oPetrovimpsihičkimstanjima.67NatraguHusserlovihtekstova,RichiriSchnellanaliziralisufantazijuislikovitostkaopraznesheme,nultetočkekojeuvijekvećnedostaju,odnosnokao»nepostojeće«(nichtseiend)ikao»svijestoništavnosti«(Nichtigkeitsbewusstein),»svijestonesadašnjem«(Nichtgegewärtigkeitsbewusstein).68PozivajućisenaKantaiHusserla,Benoistjekonceptualizirao»ja«kaopraznureprezentaciju.69Nasličannačin,deWarrenjedošaodozaključkadaiskustvoDrugogtrebashvatitikaopraznusvijestosadašnjenja.70Oviprimjeridovoljnisuzatodapokažemokolikosufenomenologijeprazneintencionalnostiiosadašnjenjamnogostrukeiplodne.

4. Prazna svijest

Svaki od spomenutih aspekata prazne intencionalnosti nosi sa sobom specifično operativno značenje egzistencije. Nekorelativne, prazne predodžbetičusenemogućih(ponužnostinepostojećih)ilinekonkretiziranihpredmeta,odnosnoodlaganjaoznačenog.Upraznimopažajnimhorizontimapokazujese sućinsko »prisustvo odsustva« ili »odsustvo prisustva«.Nadalje, u procesimapraznetemporalizacije,teumehanizmimaosadašnjenja,nadjeluje

55

Citirano prema: Barry Dainton, Stream of Consciousness: Unity and Continuity in Conscious Experience,Routledge,London,NewYork2000.,str.160.

56

Hua XXIV, str. 271. Edmund Husserl,Einleitung in die Logik und Erkenntnistheorie.Vorlesungen 1906/07,MartinusNijhoff,DenHaag1984.

57

MichelHenry,Incarnation,Seuil,Paris2000.,str.81.

58

MarkLošonc[MarkLosoncz],Pojam vremena u Bergsonovoj i Husserlovoj filozofiji,FilozofskifakultetUniverzitetauNovomSadu(doktorskadisertacija),str.256.Dostupnonahttp://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/8830(pristupljeno29.7.2017.).

59

HuaXXIII,str.210,347,303.

60

HuaXXIII,str.302.

61

HuaXIII,str.54–55.

62

HuaXI,str.76.

63

HuaXXIII,str.37.

64

HuaXIV, str. 4.EdmundHusserl,Zur Phänomenologie der Intersubjektivität. Texte aus dem Nachlass. Zweiter Teil. 1921–28,MartinusNijhoff,DenHaag1973.

65

Otomevidjeti:JeanFrançoisCourtine,»Lévinas lecteur des Leçons sur la conscience intime du temps«,u:J.Benoist(ur.),La conscience du temps,str.117–135,str.130.

66


67

JeanPaulSartre,La transcendance de l’ego,Libraire philosophique J.Vrin, Paris, 1966.,str.75.

68

Vidjeti: M. Richir, Phénoménologie en esquisses, str. 124, 285, 286. OdnosnoAlexanderSchnell:Temps et phénomène. La phénoménologie husserlienne du temps (1893–1918).OLMS,Hildesheim2004.,str.52–56.

69

JocelynBenoist,Autour de Husserl. L’ego et la raison,LibrairephilosophiqueJ.Vrin,Paris1994.,str.44–45.

70

N. deWarren,Husserl and the Promise of Time,str.247.



originarnodavanjeneprisustva.Naravno,oviaspektineprestanoseprepliću.Upitanjusuintencionalnimodusi,uključujućireferencijalnipseudoodnos,perceptivno »mnijenje više« i preddanost vremenskih dimenzija koji uvijekvećpretpostavljajusamodavanje,primordijalnuotvorenostpraznesvijesti(Leerbewusstsein) kao njihov transcendentalni uvjet mogućnosti. Skrenutipažnjunaovuizvornukarakteristikusvijestiznačidovoditiupitanjemodelsaturiranesvijestikojisepozivanapozitivnedanosti,kakonarazinionoga»mentalnog«,takoiupogledupredmetaiskustva,tesepozivanacontentful selfinadoživljaječvrstozaokruženihstvari.Zarazlikuodovogmodela,fenomenologijeprazneintencionalnostiopisujusvijestkaoprazanxkojisemožedeterminirati,kaočistupotencijalnost.Doduše,nijeriječopukomvakuumu,olebdećem,potpunotransparentnomnebitku,negoosloženojstrukturirajućojpraznini.71Ovaprazninapredkoordiniraiskustvo,konstitutiraidestituiraga,iakoseunjojsamojništakonkretnonegradi(»upraznojsvijestiništasenedogađa,onanesadržinikakvukonstitutivnugradnju«).72Husserlovmodelpraznesvijestipodsjećanaaristotelijanskoshvaćanjemogućeg intelektakojejesnažnouticalonamnogemislioce,izmeđuostalog,naAverroesa,Avicenu,TeodorikaiMeisteraEckharta.73Neulazećiudetaljeovepovijesnekomparacije,možeserećida,iakoHusserlvjerojatnonebimogaoprihvatitimetafizičkemomenteovogshvaćanja,mogaobisesložitismnogimodnjegovihimplikacija.Riječjeouvidimapremakojimaintelektmorabitipraznamogućnostnebilibiospremannasasvimheterogenesadržaje–njegoviaktiništavnisuprijespoznaje(actu nihil est antequam illa intelligat)iutojizvornoj,prostojotvorenostinemaničegzajedničkognisčim(simplex, impassibili et nulli nihil habet commune).Uzgred,kodspomenutiharistotelijanskih ilidjelomičnoaristotelijanskihmisliocakonceptpraznementalnepotencijalnostinosisasobomisvojevrsnuetikuodvajanja(denundare):intelektmorabitiništavnog,očišćenogkarakteradabinačelnomogaoraspolagatisvimbićima,odnosnodabimogaostavitiuzagradesveosimBoga.VratimoseHusserlu:premanjemu,praznaintencionalnostprefenomenalnojedavanjebezispunjeneprezencije.Iznjeneperspektivegledano,prezencijajeuvijekveći»praznapredručnost«(leeres Vorhandensein).74Svakopojavljivanjejei»praznopojavljivanje«(Leererscheinung).75Prisustvoseneutralizira.Kaoštoseuaritmeticinularazlikujeodsvakogdrugogbroja,aliustvaripredstavljanjihovuvjetkaopunopravnibroj,takoseizapraznuintencionalnostmožerećida,kaopunopravnaintencionalnost,jestpolaznatočkasvakogdavanja.Možemoprihvatiti Sartreovu sugestiju premakojoj »praznina jest prazninanečega«(le vide est vide de quelque chose)76jedinoakododajemo,inačeuskladuisazaključcimasamogSartrea,dajeuvjetmogućnostisvakeprazninepraznasvijest,onoštoHusserlnaziva»općanediferenciranapraznina«(allgemeine, unterschiedlose Leere).77Bezovogpotonjegnebismomogli govoriti ni oprerefleksivnomsamodavanju,izvornojslijepojmrljisamosvijesti.Međuinterpretatorimapostojinesuglasnostutometrebalipraznusvijestopisatikao teleološku.Dokneki,npr.deWarren iTengelyi,78misledauvijekvećimanekesvrhovitenapetostiizmeđuprazneiispunjenesvijestitejedneprivlačne sile, Benoist tvrdi, interpretirajućiHusserla, da postoje i »intencionalnostikojenisuintencije,(…)kojesulišenesvakedimenzije‘prizorajednesvrhe’«.79Smatramodasuovatumačenjasamonaizgledmeđusobnoproturječna:doistajeprimordijalnadimenzijapraznesvijestilišenakonkretnih svrha, aliona ipakpredstavljauvjet svake teleološkiorijentiranepredmetnosti.Tojedubljismisaotezeointencionalnomkarakterusvijesti:svakajesvijestonečemuderivatpraznesvijestitenemaničegštonebibilouvijekvećpredskicirano,preddanonaprazannačin(imarazličitihvarijacijanato



kod Husserla: immer schon konstituiert, schon gegeben, Vorgegebenheit).Predmetima prethodi predmetna svijest bez predmeta.Osnovno načelo fenomenologijâ prazne intencionalnosti glasi: nije sve aktualnost, nije svakapredmetnasvijestispunjena,nisusvestvaribezikakvihpoteškoćadostupnakonačnadata.Fenomenologijeprazneintencionalnostisuprotstavljajusepostvarivanju,pozitivističkompojednostavljenjuiskustvatakoštoističurazmakizmeđupotencijalneikonkretiziranepredodžbe,izmeđustvarîkaobeskonačnihskupovamogućihizgledaisvijetakaohorizontamogućihiskustava(kao»horizontahorizonata«, kao strukturehorizonta), odnosno izmeđuempirijskihvremenskihpredmeta, imanentnihakata/sadržajaičistepraznetemporalizacijeuapsolutnojsvijesti.Ono»mentalno«,vremenitostisvijettretirajusekaootvoreninačinidavanja.Riječjeoinfinitizacijinašegodnosapremaiskustvu,bezlošebeskonačnosti.Utomsegmentu,svijestsemožeodreditisličnosvijetu,kaoneiscrpnost,»upravo[kao]nemogućnostdaseiscrpesvemogućnosti«,80 kao izvor viška smisla. Iskustvo je bogatije od puke korelacije,kako»unutra«,takoi»izvana«.Nebismomogliobjasnitisamotranscendiranje (kaookretanjeprema realnosti i kao slobodu) i »intencionalnukontingenciju«81akobismosvijest,svijetivremenitostshvatiliisključivokaorezervoarispunjenih,sasvimdeterminiranihsadržaja.Nijeriječozatvorenimtotalitetima.Praznaintencionalnostneprestanoukidavaženjestvari.Ustvari,epokhéjetekuizvedenomsmislufenomenološkametoda,onajeprvenstvenokarakteristikasamesvijesti.Iskustvuotomedaneštomožebitidrugačije

71

Prema Menschu, pogrešno je tvrditi da jeHusserlovskishvaćenasvijestlišenasadržajaidapredstavljačistuintencionalnustrukturu.Menschsmatradautomslučajuredukcijanebimogladoćidoosnovnekonstitutivnerazine,negosamodopukepraznine,odnosnododajeda se huserlovski shvaćena svijest ne smijeizjednačiti sa sartrovski konceptualiziranomsasvimtransparentnomotvorenošću.Vidi:JamesMensch,»RetentionandtheSchema«,u:DietherLohmar, IchiroYamaguchi (ur.), On Time – New Contributions to the Husserlian Phenomenology of Time,Springer,Dordrecht2010., str. 156. S naše strane, mislimo dase rješenje pojavljuje već i u samom izrazu»čistaintencionalnastruktura«.Naime,strukture, iako su prazne, jesu konstitutivni mehanizmiinisuonoštoHusserlnaziva»pukoništavilo«.Nadalje,smatramodajeSartreovapozicijamnogoambivalentnija.Naime, iakojesklontomudaontologizirapraznuintencionalnostkao»apsolutninebitak«,kodnjegataj opis ima i čistu fenomenološku stranu ukojoj je prazna intencionalnost opisana kaoniz procesa neantizacija i négatités, daklenastrukturalannačinitosuprotstavljajućiseHusserlovimidealističkimtendencijama.

72

HuaXI,str.244.

73

Zarekonstrukcijuovepojmovnetradicijevidjeti:KurtFlasch,Meister Eckhart. Die Geburt der »Deutschen Mystik« aus dem Geist der arabischen Philosophie, Verlag C. H.Beck,München2006.

74

HuaXX/1,str.143.

75

HuaXI,str.347.

76


77

HuaXI,str.72.

78

N. deWarren,Husserl and the Promise of Time,str.191.Odnosno:L.Tengelji[L.Tengelyi], »Husserlov pojam horizonta«, str.161.

79

JocelynBenoist,»Surleconceptde‘remplissement’«, u: Jocelyn Benoist (ur.), Husserl,LesÉditions duCerf, Paris 2008., str. 195–223,str.206.

80

L.Tengelji [L.Tengelyi],»Husserlovpojamhorizonta«,str.174.

81

Ovdje se služimo izrazomMarkusaGabriela.Vidi:MarkusGabriel,Die Erkenntnis der Welt – Eine Einführung in die Erkenntnistheorie,KarlAberVerlag,FreiburgimBreisgau2012.,str.10.



uvijekvećprethodipračinjenicadaisâmoiskustvomožebitidrugačije(»svijestomogućnostiujednojeimogućnostsvijesti«).82Praznaintencionalnostnužnojesvijestkojaćedoći,onajeekstazaiuodnosunasebe.Pritomvaljanaglasitidapraznaintencionalnostposebinikadanećebitidostupna,negouvijeksamonaposredovannačin,krozkonkretiziraneprazneintencije(krozonozaštaHusserlkoristiizraze»konkretnapraznaosadašnjenja«ili»praznepredodžbekonkretnihstvari«).83Nesamoštonepostojiprazninekaoapsolutninihilnegonemanizanasdirektnopristupačnogtranscendentalnogpoljapraznine.Akobibilodrugačije,fenomenologijakaopažljivoizrađenametodanebibilapotrebna.Imamo li u vidu dalekosežne implikacije fenomenologije prazne intencionalnosti,nećenasiznenaditištojeHusserl,govorećio»nužnostipraznine«i »nužnosti prelaska na praznu svijest«, bio sklon zaključku da je praznamodifikacijaprisutnanasvimrazinamasvijesti,dajeupitanjuuniverzalnačinjenica.84Shodnotome,problemskigledano,smatramoda jeovajaspektfenomenologije ključnog značaja za mnoge suvremene rasprave, izmeđuostalog,za(pseudo)dilemuinternalističkeieksternalističketeorijeintencionalnosti,zapitanjefenomenološkogidealizmairealizma,zatimizaproblemnepostojećih predmeta. S druge strane, povijesno gledano, čini nam se darekonstrukcijaHusserlovakonceptaprazneintencionalnostimožebacitinovosvjetlonamnogeposthuserlovskepojmove,npr.naHeideggerovo»ništenje«i»skrivanje«,naSartreovu»neantizaciju«,naLevinasoviDerridaov»trag«,itd. Spomenimo najzad daHusserlov koncept prazne svijesti omogućava ibogatekomparacijesvedantskimibudističkimfilozofijama.Ukupnouzevši,čininamsedanisamafenomenologijaprazneintencionalnostinemožebitizaokružena,upravosuprotno,otvorenajepremanovimmogućnostima.

Mark Losoncz

Phenomenologies of Empty Intentionality

AbstractThis paper deals with the notion of empty intentionality, with special regard not only to Husserl’s works, but also to posthusserlian – classical and contemporary – phenomenologies. Attention is devoted to the typologies of empty intentionality. The author makes distinction between four aspects: 1. empty representation; 2. empty horizons of perception; 3. empty temporalization; 4. empty consciousness. It seems that the notion of empty intentionality is relevant for the understanding of the historical development of phenomenology, but also in the context of many contemporary philosophical debates.

Key wordsEdmundHusserl,phenomenology,intentionality,emptyintentionality,time,representation,horizons

82

N. deWarren,Husserl and the Promise of Time,str.191.

83

HuaXI,str.235,239.

84

HuaXX/1,str.97,249.

mark losoncz - hrcak.srce.hr

Documents