- ivot i djelo -

ivot Martina Luthera KingaU Sjedinjenim Amerikim Dravama uloeno je mnogo napora i borbe kako bi se Crnci izjednaili u pravima s bijelim stanovnitvom. Jedan od istaknutih voa crnakog otpora nenasiljem bio je baptistiki sveenik Martin Luther King. Rasizam je u ono vrijeme u Americi bio jako veliki problem. Jedinstvo izmeu bijelaca i crnaca bilo je nezamislivo.

Martin Luther King roen je 15. sijenja, 1929 godine u Atalanti, u dravi Georgiji. Ime je dobio po ocu, pa ga pravilno nazivamo Martin Luther King junior. Bio je jako bistar djeak, ve sa 5 godina je uio napamet odlomke iz Biblije. Sa 15 godina kree na koled. Pohaao je Morehouse koled u Atlanti, jednu od najboljih visokih kola za crnce u Sjedinjenim Dravama. Morehouse koledRodna kua Martina Luthera Kinga juniora

Godine 1948. kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogotovlja u sjemenite Crozer u saveznoj dravi Pennsylvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svome razredu, te je nastavio studij na Sveuilitu u Bostonu. U Bostonu upoznaje i svoju buduu suprugu - Corettu Scott. 18.lipnja.1953 godine, vjenao ih je Martinov otac, baptistiki sveenik.

Zajedno su imali etvero djece; Yolanda (prvo djete) Bunny, Dexter Scott, Martin III Obiteljske slike

Martinovo prvo mjesto sluenja bilo je u baptistikoj crkvi na aveniji Dexter u Montgomeriju u saveznoj dravi Alabami. U rujnu 1954. godine kada se uselio u upni dvor crkve na aveniji Dexter bilo mu je tek 25 godina. Uveer, 5. prosinca 1955. nakon govora odranog u crkvi na aveniji Dexter, a kao uvod u bojkot autobusa zbog sluaja Rose Parks Martin Luther King Junior postat e medijski poznat.

Rosa Louise McCauley Parks roena je 4. veljae 1913.Rosa Parks je postala poznata kada je 1. prosinca 1955. godine na zahtjev vozaa autobusa odbila ustupiti svoje mjesto bijelom putniku. Njeno uhienje i nakon toga suenje zbog graanskog neposluha rezultiralo je bojkotom autobusnog prometa u Montgomeriju, jednom od najveih i najuspjenijih masovnih pokreta protiv rasizma u povijesti, koje je Martina Luthera Kinga Juniora, jednog od organizatora bojkota, promoviralo u vou Pokreta za ljudska prava.

Dogodili su se brojni neredi i sukobi crnakog stanovnitva s policijom u istonim dravama, a ameriku javnost uzbudio je i sluaj Jamesa Merreditha koji je izbaen sa Sveuilita u dravi Mississippi zato to je bio Crnac. I tu je u otporu segregaciji amerike crnce vodio Martin Luther King. James Merredith

Od trenutka kada je postao poznat javnosti, na njegovu adresu stiu brojna prijetea pisma te anonimni telefonski pozivi u kojima mu prijete smru. Bacit e mu bombu u kuu, ali e njegova obitelj na sreu preivjeti. U svom bijesu rasisti e spaliti crkvu na aveniji Dexter. U sijenju 1957. osnovana je Konferencija junjakog kranskog vodstva (SCLC), a Martin Luther Junior proglaen je predsjednikom. Godinu dana kasnije (1958.) u New Yorku na promociji svoje knjige Korak prema slobodi jedna duevno oboljela srednjovjena crkinja zarila mu je no za otvaranje pisama u grudi.

Bio je jedan od voa Mara na Washington 1963., kada je izrekao svoj govor naslovljen "I Have A Dream". Slualo ga je 250.000 ljudi.Genijalni govornik, protivio se ratu u Vijetnamu. Osim toga, u svojoj knjizi iz 1964., "Zato ne moemo ekati", vl. King objanjava svoju ideju o davanju 50 miljardi dolara kroz 10 godina najugroenijim dijelovima crnake zajednice. Tijekom mareva koje je organizirao gaali su ga vrijeali, i mrzili, ali on je ustrajao.

U listopadu 1964. godine prima Nobelovu nagradu za mir. Martin Luther King, nakon dobitka Nobelove nagrade za mir.

Dana 4. travnja 1967. godine, tono godinu dana prije atentata kojim je uutkan, odrao je govor u New York Cityu gdje je napao politiku SAD-a u Viijetnamu, rekavi da su Amerikanci pobili oko milijun Vijetnamaca, veinom djece. To je drugi njegov govor po kojem ga pamte, a trei je onaj koji je odrao dan prije smrti. Okupljenim ljudima je u govoru pod naslovom "Bio sam na vrhu planine" objasnio da mu je Bog pokazao Obeanu zemlju, te da iako on moda u nju nee doi, da Crnci kao narod hoe.Na alost, njegove su se slutnje, ali i mnoge prijetnje obistinile. Ubijen je 4. travnja 1968. hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj dravi Tennessee. Kada je ubijen imao je 39 godina. Sprovodu Maritna Luthera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 300.000 ljudi koji su mu doli odati posljednju poast. Njegova ena, nije bila rtva atentata, i umrla je 2006 godine.

Sprovod Martina Luthera Kinga

Posljednji ispraaj Martina Luthera Kinga

Slike s groba Martina Luthera Kinga;Na nadgrobnoj ploi njegova groba stoje rijei crnake duhovne pjesme Napokon slobodan:Free at last, free at last, thank God almighty I'm free at last (Napokon slobodan, napokon slobodan, hvala ti moni Boe, napokon sam slobodan).

U prosincu 1999. okonana je graanska parnica u kojoj je obitelj King tuila Lloyda Jowersa koji je 1968. bio vlasnik restorana u zgradi odakle je pucano na Kinga. Sud je zakljuio da Martin Luther King Junior nije bio rtva samotnog ubojice Jamesa Earla Raya, kako se do sada tvrdilo nego rtva ire zavjere. Porota je odredila odtetu, ali samo simbolinih 100 amerikih dolara koliko je traila obitelj King od Jowersa. Naime, prije est godina Jowers je izjavio kako je on nabavio oruje i za atentat unajmio Raya, a sve to po nalogu jednog mafijakog efa iz New Orleansa. Odvjetnik Kingovih izjavio je da nije samo mafija stajala iza atentata, nego su mafiju unajmili neki moni ljudi iz vrha vlasti.O njegovoj vanosti za ameriko drutvo govori i podataka da je 1986. utemeljen praznik Dan Martina Luthera koji se slavi na njegov roendan 15. sijenja.

Danas se moe posjetiti memorijalni centar (muzej) posveen Martinu Lutheru Kingu.

Spomenik podignut u ast Martina Luthera Kinga.

Najpoznatiji govor Martina Luthera Kinga I have a dream

Izvorni tekst na engleskom s prijevodom (zavretak govora);Let us not wallow in the valley of despair, I say to you today, my friends.And so even though we face the difficulties of today and tomorrow, I still have a dream. It is a dream deeply rooted in the American dream. Danas vam kaem, prijatelji moji, unatoc potekoama dananjice i sutranjice, ja imam san. To je san koji je duboko ukorijenjen u amerikom snu.I have a dream that one day on the red hills of Georgia, the sons of former slaves and the sons of former slave owners will be able to sit down together at the table of brotherhood.Imam san da e jednoga dana na crvenim brdima Georgije sinovi prijanjih robova i sinovi prijanjih robovlasnika sjediti zajedno za istim bratskim stolom.

I have a dream that one day even the state of Mississippi, a state sweltering with the heat of injustice, sweltering with the heat of oppression, will be transformed into an oasis of freedom and justice.Imam san da e jednog dana i sama drava Mississippi, u kojoj vlada nepravda i koja s plamenom tlaenja ivi svojim punim biem, imam san da e se i ta drava jednog dana pretvoriti u oazu slobode i pravednosti. I have a dream that my four little children will one day live in a nation where they will not be judged by the color of their skin but by the content of their character. Imam san da e moje etvero djece jednoga dana ivjeti u drutvu u kojem se nitko prema njima nee ponaati ovako ili onako zbog boje njihove koe, nego da e ih se tretirati onako kako to oni svojim karaktreom zaslue.

And if America is to be a great nation, this must become true.Ako Amerika treba postati velika nacija, onda ovo mora biti istina.

Let freedom ring from the heightening Alleghenies of Pennsylvania. Neka odzvanja sloboda sa visokih Alleghiensa Pennsylvanije.Let freedom ring from the snow-capped Rockies of Colorado.Neka odzvanja sloboda sa snijegom prekrivenih Rockiesa Colorada.Let freedom ring from Stone Mountain of Georgia.Neka odzvanja sloboda sa Stone Mountaina u Georgiji. From every mountainside, let freedom ring.Sa svake planine, neka odzvanja sloboda.

And when this happens, when we allow freedom ring, when we let it ring from every village and every hamlet, from every state and every city, we will be able to speed up that day when all of God's children, black men and white men, Jews and Gentiles, Protestants and Catholics, will be able to join hands and sing in the words of the old Negro spiritual: Free at last! Free at last!Thank God Almighty, we are free at last!Kad joj dopustimo da doe, kad joj dopustimo da proe kroz svaki grad i gradi, tada emo ubrzati dolazak dana na kojem e sva djeca Boja - crni i bijeli ljudi, idovi i pogani, protestanti i katolici - jedni drugima pruiti ruke i moi pjevati stare crnake duhovne pjesme:

"Konano slobodan! Konano slobodan!

Hvala Bogu Svemoguem, mi smo konano slobodni!"

Izradio: Marko Grahovac VIII b