DR.MASAHARA TANIGUCHI MOĆ OZDRAVLJENJA POMOĆU DUHA U NAMA BIT,TEMELJNE ISTINE I USPJESI DUHOVNOG LIJEĆENJA

~ -UOĆ OZDRAVLJENJA ---------~-_._-------------------

POMOĆU DUHA ---------~------------,

U

NAIfA.

Bit, temeljne istine i uspjesi đuhovnog lije čenJe.

originalni naslov: II You can he al Yourselt "

ea engleskog preveo DS njemački:

Dr.Franz I.steinberg

" Dle Geist1ge Hellkraft" a u t or: in uns".

Dr.I!asahara Tanlguch1 Tokyo 1961.

Interna cionalno pravo izdanje 1961.god. /naklada/

ova knjiga prevedena na brvstsld jezikdavno,Joi prije rata

Prevodioc nepoznflt.

_.' ­

Uvod :

I.L'l1o

Sadržaj:

• • • • • • • . . . . . . .' . . • • • • • • • • str. l - Poglavlje I.- stupnjevi svijest.1-poJave izazvane

pomoću sugest:l.j e-lnd:Lv1đualne razlike u vidovitosti : • • • • • • • • • • • II 4

OtkI'ić e polSYij esti 1 snage u atl;)mima-Čet1r1 škole" li Princip duhovnog OZđr<lvlj:l.vanJa : • • • • • • • ." 6 ostali problemi đuhovne ztlflnosti : •••••••• II 7

II. poglavlJe: 8lJ

Utjecaj podsvijesti: •••••••••••• " 9 nI.poglavl~e: PrijemlJivost ZE! misaone valove - ••• " 12

snisao SUgestijE' : • • • • • • • • • •• " 12 SUgest.1vna moć okolitl~ - s\lgest.iv.. dJElovanje Ol'g-eni:>:. 13 utjeca~ sugesti~e Da fiziološka ZbivanJa - Religije

1 duhovno ozd:revljh'anj e : • • • • • • • •• " 14 svjesna i nesvjestla sugestija: •••••••••• II 15 ~hovno djelovanje POIlt)ĆU ćisanja - Principi ozdrav. pomoću polaganja ruke- Prilt'Jene !lD.saone terapije:. " 16

Usmjerivanje ozdr&v.misli na DUtarnJe organe: •••••• " 17 Iv.PoglavlJe - U1hovno ozdravljivanje: Il lB

OZdIllvlJivanje pomoću meditacije: •••••••• " 2J Meditacija o neposrednom zapažanju sinovstva Božjeg" ~

V.Poglevlje- Ist.ine o duhovnom oZQ,revlj1vanju : ••••• " 23 OdjeljivanJe bolesti od čo'"Jeka : ••••••••• " 24 Glavna stvar kod meditiranja : " 25

Vl.Poglavlje: Filozofske osnove apsoluuwg idealizma: ••• " 26 Dv1.1e vrste meditacije:Razlozi nei.zl~ečenj6 : • • • • • tl

Uzroci neuspjeha Isusovih učenika:

Kod meditacije o IstiDi,nestaju zla sama VlI.PoglavlJe: Ispravno moljenJe : • • •

SVaki govor j e mOJ.i tva : • • • • • vrD:.Pog.J.Svljes Besreće,koJe 8IIlO .i sami

" 'ZI •••••••• u 28 • • • • • • • • " 30

po sebi: •••• " 3l • • • • • • . •• II 32

• • • • • • • • tl SS l;;!l:rl.vill : ••• It ~

Bezlod. te!nJe ze unitt.eD,,1e111 8811lOg& sebe. II as X!l!n.jevanJe aamo:bS8be - :r-ekou1tost svestiD 41

IXoPoglavl.1e: SYlađavan.1e os.18lS e kr1V1lJe : • • • • •• It 4s X. _It. llUđJeDJe Iz BDa s eaU Fi' eba s. • •• It 4B

~zbJegavaj re zgovore o bole s -.;1: • • • • •• It 61 Jeden slučaJ 8POIIt8Jlog izlJečenja reka: •• It 62 L1~e~~e đJelonn.1a"đUhovnogliJečn1ka:. " 66 llBZUa1tost ll1.howog postupka : • • • • oo II u7 ~e~ođ8VJ esti koJ e ae :1l1(lOlJ. u h1pno zi II 9.8

n.pogJav.-SVlad8vtmje i upravlJim.1e svoJom podsvi~ešću II 60 1106 o2đravl.1 enja u n8llla : • • • • • • • • •• " ~2

I:sprdna mol1t.va 1 predmet meditaciJe: • •• " 65 XlI. _"- NoVi Il1h i medicinska terapiJa : • • • • •• " 66 n.D1o-x:tn.Poglsv.Pob~eđa nad. rakom i dro.g1h zloču~

. ., . otekliM:·........ II 76 x:rv.Poglav!Je: Filozof.ramat-raDJa Di l.1ečenje raka "82

Teorija o unut.arnjim stvaralačklm vibraciJama II 85 XV.PoglavlJe, ozdravlJenJe od. raka: • • • • • • • •• "S7

- • - na prsima: • • • • • • •• II 89 - " - na maternici : • • • • ., "90 _ II _ na plućima 1 đebell' cr1~ew·" 91

Spontano OZdravljenJe recidiv ea.na J.libl 92 IzlJečenje raka na Jetrima: • • ••• , ~ ~~

_ 11 _ na jJlostat1 : • • • • •• " II \I utemsu : • • • • • • •• 96

do 97.

- l ­

u v O D

Ovo djelo koje je napisao osnivač i upravitelj suvremenog duhovnog pokreta, Dr. MASAEARA TANIGUCHI, predstavljalo je senzaciju za Ja­pan, a i za engleske čitaoce, kada se pojavilo američko iZdanje ove knjige. Pisac u njoj na slijedeći način obrazlaže i dokazuje ovako formuli­ranu uzvišenu istinu: Svaki čovjek je Dijete BOŽje 1 kao takav, on je po svojoj sklonosti i po svojoj unutarnjoj biti savršen. Njegovo tijelo i vanjske okol­nosti njegovog života su vjeran odraz i vidljivi izraz njegovog nu­tarnjeg stava, prema tome on je refleks duha u sebi, tj. od duha rodjen. Na osnovu rečenog, čovjek može promijeniti spomenute okol­nosti pomoću duha u sebi, tj. ako izmijeni svoje mišljenje i svoj stav. Ozdravljenje pomoću duševnih snaga u sebi jeste posve priro­dan proces, koji moze svatko i u svakoj prilici postići.

Dr. Taniguchi, koga smatraju najaktivnijim, najznačajnijim i naj­utjecajnijim duhovnim vodjom Japana, osnovao je prije trideset go­dina suvremeni duhovni pokret""SEICHO-No-IE", osposobio i od tada izgradio brojni kadar ueitelja i onih koji prakticiraju duhovno OZdraVljenje. Njihovo uspješno djelovanje pridonijelo je tome da ovaj pokret danas broji u Japanu već nekoliko milijuna pripadnika a njihova se djela čitaju sa sve većim interesom po cijelom svijetu. Japanski naziv pokreta "SEICHo-No-IE" po svome smislu znači "uto­čište u Beskrajnom životu mudrosti i Punine" i tvrdi da čovjek koji sli~edi suvremenu nauku, koja naučava pravi život u duhu, ulazi u utocište mira, snage i Ljubavi i preporadja se. Bit ove nauke sastoji se u spoznaji da je Sinovstvo Božje jedna re­alnost, koja važi za svakog covjeka bez iznimke, i da je za svakog onog koji želi zdravlje, Savršenstvo i život pun pravog smisla, od bitne važnosti da postane sVjestan ove istine i da, prObudivši se, postane novi ČOVjek.

Ovdje se daje nova slika čovjeka, onakvog kakav je on uistinu, a ne onakvog kakav on izgleda da jeste. Ovdje se pokaZUje ČOVjeka kao go­spodara nad samim SObom i nad svojim tijelom, nad svojim životom i nad svojom sudbinom. Prema tome razumljivo je odušeVljenje pripadni­ka ovog pokreta, jer se njima pružaju mogućnosti uspješnog ozdrav­ljenja pomoću duhovno-religioznih Istina kršćanstva, budizma i osta­lih religija u svakodnevnom životu, tako da se nadmoć Duha nad tije­lom i životom neposredno manifestira i u najtežim situaeijama u životu. Prema ovoj suvremenoj duhovnoj nauci, onako kako ju je obraZložio, protumačio i živio Dr. Taniguchi, čim ČOVjek probije ograde svaki­dašnje svijesti i ~im spozna stvarnost svoga Sinovstva Božjeg i 6vejedinstva1 on postiže svoje nutarnje probunjenje i Prosvjetljenje.' On tada zapaza sebe usred struje BOŽjeg života. "Ako se čovjet potrudi da u svojoj nutrini postigne red, Svijetlo i Sjedinjenje, tada se njegov vanjski svijet, koji je odraz i sjenanjegovog nutarnjeg SVijeta, sredjuje sam po sebi. Tko spozna beskraj­ne snage koje drijemajU u svakom čovjeku i ako ih pravilno prim~jeni,

postaje sposoban da u svakoj situaciji, pa ma kako ona bila očaJna,

nadje OZdraVljenje i pomoć."

Ova knjiga pokazat će Ti put i način, kako da to postigneš.

- 2 ­

Težište pokreta "SEICH0-NO-IE" I kao i usporedno anglo-saksonskogpokreta "New Thaught" (Nova misao), te pokreta "Neu~;eist" (Noviduh) u zemljama gdje se govori njemačkim jezikom, lElži u ozdravlje­nju pomoću duha u sebi. Njegove osnove, metode i uspjehe izložio jeDr. Taniguchi u ovom djelu koje je mnoge ljude, koji su ga pročita­li i potpunoma shvatili, dovelo do neposrednog i spontanog ozdrav­ljenja i čvrstog zdravlja. Metode koje se ovdje navode, koje su potkrepljene brojnim živim pri ­mjerima oslobodjenja duše od otrova, a kao posljedi(~a toga i potpu­nog ozdravljenja tijela, vrlo su jednostavne i istolrremeno čudotvor­ne po svome djelovanju. U osnovi one nisu ništa drugo nego praktična

primjena Kristovih zapovijedi na Gori u kojima se traži da se čovjek,

prije nego što traži spasenje i oZdravljen~e od BOgll - izmiri sa svo­*j~~ bližr.;Lima, ds dodje u sklad sa svim bidms L tj. da-~e­~vne otica'. srdzou OgO~~lađ,--zavrst zam eravanJ8 i

mrzn 'u o s ra ' iz se e i da s u i svoju ~~a em Z HVAL ~I

.~R MA SVIMA I ZA S E. ~

Ovaj duševni preporod djeluje odmah, te obnavlja i OZdravljuje tijelo,kako je uVjerljivo dokazano mnogim primjerima u ovo;j knjizi. Kao što svijetlo kad se rasplamsa, odstranjuje tamu i borba protiv tame postaje nepotrebna, tako i liječenje tjelesnih simptoma bolesti postaje suvišno, kad se postigne nutarnji red, duhovni sklad i Jedin­stvo sa Božjom Biti, jer tada sve negativne pojave J1estaju same od sebe. Prosvijetljeni čovjek tada suvereno, pomoću duha u sebi ovla­dava materijalnim uvjetima svoga bića.

Ovo nutarnje prodiranje do Svijetla ili prosvijetljlanje, o kome go­vori Dr. Taniguohi I prirodna je posljedica čovjekovl~g prodora iz sVakidašnje SVijesti do svoje Više Svijesti, koja jie srodna Kozmi­čkoj svijesti. U čovjeku se zbiva ono što mi u Evropi nazivamo Realizacijom (Spo­znajom) samoga sebe i malo ima ljudi koji su spoznali mogućnosti i posljedice koje iz toga proizlazeT Glavni predstavnici re:"igijskih pokreta i duhovnri IlJletoda liječenja

na Istoku i Zapadu smatraju ovu knjigu mjerodavnim udžbenikom ozdrav­ljivanja pomoću duha, jer ona neposredno vodi čovjelta do spoznaje i ispravne primjene zakona koji upravljaju Životom. Englesko izdanje ovog djela sadrži brojne predgovore poznatih pisacai duhovnih učitelja iz cijelog svijeta, koje mi ne navodimo. Ovdjenavodimo samo najvažnije stavke iz dva predgovora.

Izdavač časopisa "Voice International" Joseph Busby, ubraja Dr. Tani­guchi-a medju rijetko nadarene ljude i govori o njeMU kao o ~ovjeku

koji se potpuno otvorio strujanjima Duha, Božanskom Svijetlu, 1 koji je postigao dar ozdravljivanja i sposobnost da rastjera tamu nezna­nja, sputanost i patnje kod onih koji se duhovno i ciuševno još nisu probudili , te da im pomogne da dodju do Spoznaje da su Djeca Božja! On piše: II OzdravI j en e i svetost mora u se ostvariti II !!~ttin~ 'pri~e*nego što se m~ ~). vo~az ti na )'Je u _i ~TI>tll ~e at -<1!r n ). ov uvor Je v:ecn nutarnJrcentar en~gil!L o'~hovno

~nJ~gov ~ans~oS.b8~ - --Bez kontakta sa ovim pravim Sebe čovjek ostaje čit~7om svojom poja­vom i utjelovljenjem stran Duhu, siromašan duhom i podvrgnut patnji.

Svojom svjesnom povezanošću sa Izvorom Bo~je Snage u sebi, čovjek

po~taje Budionikom ove milosti ozdravljenja, koja dopunjuje i zape­čacuje njegovo učvršćenje u Viši i pravi Zivot. Tako se čovjek pra­vom spoznajom i ispravnim stavom oslobadja robovanja svojoj prirodi,njenim strastima i željama, koje su sjeme budućih patnji.

- :3 ­

Sva vanjska sredstva medicine, kirurgije i fizikalne terapije samo su pomoćna sredstva Nutarnje oZdravljujuće Snage. Neka od njih dje­luju sporije, neka brže - sve zavisi od duhovnog stava bolesnika... I kozmički uzroci igrajU svoju ulogu, ali u svakom slučaju Božanska Snaga ozdravljenja može se čak i kod umiručeg čovjeka blagotvornoupotrijebiti za služenje. U sva vremena inl:arnirala su se napredna bića, sa ciljem da pomažu čovječanstvu koje trpi, a to su oZdravljivači, sveci i spasitelji,kao posrednici oZdravljujuće Praiskonske snage i Božanske mudrosti. Oni su dolazili da prosvjetljuju ljUde i da im pruže dar ozdravlje­nja ili spasonosnu riječ: OZDRAVI I Medju učiteljima duhovnog liječenja u našem 20. stoljeću, Dr. ~Iasa­

hara Taniguchi, osnivač pokreta "Seicho-No-Ie", koga osobno poznajem godinama i cijenim, zauzima posebno mjesto. Prastari u osnovi, a ipak uvijek novi putokaz u mogućnost duhovnogozdravljenja samog sebe, onakav kako ga on predaje, daje onome kojitraži istinu ključ do Više spoznaje i pristup do riznice jedne svete i spasonosne znanosti. Vodja pokreta "International New Thought" Dr. Robert H. Bitzer, kojije izdao niz knjiga o ispravnom načinu mišljenja, o životu i o duhov­nom ozdravljivanju, naglašava ono što je upravo naprijed rečeno i do­daje, da Dr. Taniguchi onome koji traži pokazuje lstinu i sve uslove koji su potrebni za ozdravljenje pomoću snage duha u nama, na jedno­stavan posve prirodan način, neposredan i uVjerljiv, tako da svakome postaje jasno, da su sve stvari moguće Božanskoj Snazi u nama i da svatko tko promijeni svoje dosadašnje mišljenje i osjećaje, može po­stati Njenim sudionikom i može da postigne sve ono što sa puno vjere u sebi razvija. Dr. Taniguchi može s pravom ukazati na činjenicu, da je u mnogim slučajevima za koje je medicina iZjavila da su beznadni i da je bo­lest neizlječiva, postignuto ozdravljenje u tako napadno kratkom vremenu da očevici ti~ zbivanja govore kao o čudesnom ozdr~vljenju.

On sam ne spominje čuda već ukazuje na zakone takvih ozdravljenja.Spoznaja i primjena tih zakona omogućuje s\-akome da se njima poslu­ži, za svoj vlastiti Blagoslov. U mnogim stvarima različita tradicionalna atmosfera Japana, koja se primjećuje u tim izvještajima o ozdravljenju, ostavljena je i u pre­vodu onako kako je prikazana tt originalu, kao i slični evropski slu­čajevi.

Ako se u ovoj knjizi nižu tolika ozdravljenja neizlječivih slučajeva

raka, koja čovjeka zapanju~ul nije to zato što je Dr. Taniguchi prviotkrio dublje psiho-dinamicke uzroke bolesti raka i time sa duhovne strane ukazao na nove puteve sprečavanja i iZlječenja raka. Onima koji misle da su takvi slučajevi izlječenja od raka ograničeni

samo na Japan, moram reći da i u Njemačkoj postoje duhovni ozdravi­telji, koji nisu ništa manje uspješni na evome polju. O tome ~ovore

mnogi izvještaji o ozdravljenju u suvremenom duhovnom mjesečn~ku

"Die Weisse Fahne" (Bijela zastava). Ovaj mjesečnik je jedini u Nje­mačkoj kroz koji Dr. Taniguchi govori tražiteljima Istine u Evropi. Usporedni uspjesi ozdravljenja u ovoj zemlji pomoću Duha dokazuju da na Istoku, kao i na Zapadu, postoje i djelujU isti zakoni života, koji, ako se pravilno primijene, ozdravljuju čovjeka. O~ nam uka­zUju kako veliku budućnost imaju duhovne metode OZdr~Vlj~vanja, ~~

se nadamo da će i kod nas liječnici i duhovni ozdrav~telji suradJ~­vati na ovom polju, na dobrobit svih onih koji pate. Mi se nadamo,

-� 3a ­

da će pojava ovog djela o duhovnoj metodi ozdravljivanja i kod nas steći mnoge prijatelje i mi želimo da ovo djelo pomogne sve većem

broju beznadnih i bolesnih ljudi da pODovno steknu svoju snagu i zdravlje pomoću spoznaje o sebi i da se oslobode zablude o svojoj slabosti, bolesti i nesavršenstvu te da ponovno steknu saznan~e o jedinoj realnosti, tj. o svome Jedinstvu sa Božanskom Svemogucnosti, o� svome savršenstvu i o svome zdravlju.

K.� O. Schmidt 2'2. .g( '38 '6 ,

,

- 4 ­

I D I O

T';;](ELJI I JoIETODE OZDRAVLJENJA POMOĆU DURA U SEBI

I. POGLAVLJE

stupnjevi svijesti

Vi§e pojave izazvane pome6u s~estije

Tokom sve,g razvil ja egzaktna nauka spoznala je Hnjer,icu,da su m01ekule i a­tomi djeljivi,premda se to danas mislilo druk!ije,ka-e i da se sastoje od ele­mentarnih d.ijelova.Proučavanjemzakena koji se evtj~ ispoljavaju otkrivamo pu­teve i nači•• ,kako da se poslu~imo njihevom energijo••

Isto t&ka ,tokom razvitka na§e znf.llosti e duhovnim sb,ivanjima koju mi II na6ta-vo­ku nazivame "DUHOVNOM ZN~IOŠĆU",do~lo Be jasne te spoznaje,da ono ~to mi naziva­me tuhe. ili evije§ću,nije ne~te ebi!ne,jedinstvene,već da se sastoji od raznih 6lojeva.Zbivanja i nedaće u ~vijetu pojava imadu u nji.. neke svoje uzroke.Mora­mo spomenuti da je napredak u ispitivanju hipnotizm& Uasne dokazao,da se čovje­čji duh sastoji iz bUdne,svijesne ,duhovne sfere,t.j.iz t.zv. budne svijesti i ~

iz raznih slojeva podsvijesti.Mne~ zagonetnih zbivanja proizlazi iz podsvijesti

Posto~e ivije grupe pojava ked hipnoze,koje se ispeljavaju u sferi poisvijosti i te.

Pojave izazv~e pomeOu sugestije

lod pIIjava ove vrste slijeti reakoija na sugestije iate u hipnozi.Ripnotizirana osoba se vlada pr... iati. sU&estijama.Ovtje iuh enoga koji se nalazi u stanju nesvjeBnestl (t.j. njegova psdSYijest) ne.a snage da slobeino oilučuje.Doti~

nl Be vlaCa prema edaplani. Bugestijama.U §kol.-. za IIzlravljlvarje duho. pekre­ta "Divine Soienoe"(jedneg egranka američkeg pokreta -JsYi .uh") i duh.vue &aa­neBti su mUljenja,da iull naievjellneg etoji u vezi aa Iezmi!kill Duhom.Spollenute ~kole smatraju ia se u finn IIlOle estvariU sve lIte se vo !ovječji duh uvriježi pute. nje~ve svijeBti.Po.oću potvrdjivanw. (atlraaci~a) mole čevjek ismijeniti BVOju sv.ibinu i svoju ekolinu.

Pojave koje stsje isnat enih iz~~ugestijell

lada hipnu;& deBUpe vU1 8tupuj,lcatka4a zapalue ta hipnotizirana ssoba ne re agira vih :11& B1I€B8tije hipnoUzera.U srasmjerne dubeke. transu prihvati t 6e hi­pnoUzirana seoba sugeBtiju,da je na pl'. svijeća banana.Ali ako trans postane du blji ,čeBte 1ge deg-alja da hipnet1&irani spozna da je banana r;apravo svijeća,i en ci će u takvo. slu3aju i potvrditi.U sluaaju je! dubljeg traDsa mole hipnotizor liBe bi nU. koje.1 vrh eksperi.enat preUeU tl da ede u drugu sobu i da pogleda kolik o je sati.H:Lpnotizirana eseba 6e mahati rUIC&IIa Icao da zaista ide u drugu BObu i reć i 6e h:lpneti zeru točno koliko je BaU.

U ovom s111čajv. .o!e se postaviti hip.tela da je duh,nesvjeBne u čovj~,jedne

Ba kozmičkom 8Vje§ću,take da pomoću meditaoi~e i Bjedinjenja na§eg Sebe sa sve­opći. Sebe postajeme sposobni ta ne§ts,negdje u Svemiru videvite sapasima.Ova hi potezu r;astup~ju mno~brojni hipnotizeri,eksperillentalni psih'lezi i naučenjaoi

ciuhovne znane.ti.

Individualne razlike u vid.viteBti

Ake nastavimo eve pokuse v14ima,da esoba u hipnezi mole da ka~s kolike je Bati na satu koji se nalazi u drugsj sobi,ali da ne mole tečne opisati stvari koje se nalaze u velikoj udaljenosti.Čak 1 kod poznatog američkog vidovnjaka Edgara

- 5 ­Cayoe-a nailazimo na posebne podatke o zVijezdama i planetima,premda je on,ne­ma sumnje,sa velikom točnošću bio u stanju da analizira nutarnje stanje boles­nika.Mnogi ljudi su u stanju,da vidovitim putem ustanove što se nalazi u obli­žnjoj sobi,ali im ne uspijeva da iz Tokia opi~u uredjaj neke sobe u Kinohi-u. Ima ljudi,koji vidovitim putem mogu opisati stanje nutarnjih organa i njihovu nu tarnju konstrukciju,a nieu u stanju da pročitaju koliko je sati na satu u obli­žnjoj eo~i.Drugi opet mogu Vidjeti što se nalasi u nekom koCem u vagonu vlaka, a ne uspijevaju u tome da vidovitim putem vido nutarnje organe čovjeka.

Brojna ispitivanja jasno BU dokazala,da kod vidovitosti postoje individualna i lične razlike.Pretpostavka,da se vidovitostjpostile sjcdinjenjem sa Kozmičkom

Sviješću postala je dvojbena.Ake bi ejedinjena sa Kezmičkom 5vije9ću zaista omo­gu6avala postizavanje vidovitosti,prostor bi prestao igrati n~ ka'~ ulogu.Stoga je bile potrebno da se naije drugi odgevor u pogledu izvora viu~vitosti.

Otkriće podsvjeeti i snage u atomima

Otkriće da podsvijest predstavlja indiViuualnost,koja se sastoji iz više slo­jeva jeste jedno vrlo važno otkriće na područjU duhovne znanosti.Na područjU

prirodnih znanosti ono se može uporediti sa otkrićem da se jezgra atoma,za koju ee do sata smatralo da se sastoji samo is pozitivnog dijela t.zv. pTQtona,u stva ri sastoji iz dijelova zvanih pozitroa,neutron i mezstron.Ali duhqvna znanost bi la je do pred kratko nepoznata u Japanu (kao i uostalom svijetu).Na medicinsko. fakultetu univerziteta u Tokiu nije bilo katedre za psihologiju.Predavanja o hi­pnotizmu nije bilo.Tek u najnovije vrijeme uvedena je duhovna znanost i psihoa­naliza u raznim unfverziteti",dok je psihosomatička medioina pobUdila interes naprednih meliioinara.

Otkr06e da u podsvijesti postoje razna stanja ili slojevi i da se ista ne može smatrati jedinstvenom,nije u naučnom SVijetu probudila posebnu pažnju.! ipak, ovo otkriće jo važnije oi otkrića o neutroniaa,koji su jedan od sast.yw1' dijelo va atomske jozgro.Priroda neutrona nije do sada još po~.ma razjašnjena,dok eo o prir"i poievijesti možo v06 mnogo kazati.

Tradicionalna metioina smatra aovjeka fiziakim bić ...Psihoso~atska meticiaa naprotiv sastupa mišljenjo,da ~ovjek ima i duhovnu i fiziaku prirodu i ia se one ne mogu dijeliti jedna od druco.Ona nastoji istra!iti u kojoj mjeri mQ!e 4uh pro uzročiti bolesti i \I. kojoj mjeri ih on mo!o lij.aiti.

ljetiri lIkdo

Koji ~ to slajevi podsvijestiT RaA na istraživanju istog počeo je od hipnotiz ma.Uglavnom postoje ~etiri lIkolo kojo eu so prihvatilo ovog zadatka i to.

I.Psihosomatika nastoji iZlije~iti ~ovjeka odstranjenjem tuševnih uzroka,koji iz aZivaju fizi~ke bolesti.Polazna točka njenog rada bila je razvitak psihoanali­ze oi Freuda "o Xemingora.

2.Škola autosugsstije polasi 04 Emila Couo-a i od njegeve teorije o sVjesnoj a~

tosU«Bstiji,koja se kasnije rasvila to duhovne .~;D~i.~_D~;j~ja ove lIkal; usmjerena BU Da to ia pom06u sapovijeti keje čovjek daje sam sebi i pomoću ko­ncentraoijs izmijeni misli koje eu usidrene u njscovoJ podsvijesti i da iste pretvoti u dobre misli,te ia na taj neaia rijoši svojo ljudske probleme.

3.Škola duhovnog ozdravljivanja proistekla je is pokrota "Jln 'l'hought"(Nova Xi­S&l) odnosno t.sv. "Christian Soienoe"(Xršćanske znanosti).Ona vjeruje u Svo­II.pDOSt Be!j\t,te je uvjerena ia so pelll06u čvrsto vjere u Beca moh posUći

osdravljonjo. 4.tetvrta lIkola,koja je nastala ia peihičkog proučavanja ne vjeruje u ozdravlje­

nje pom06u Bo!jeg zahvata.Prema njono~ gleiilltu ozdravljenje se posti!e pome­ĆU duhwya iz duhovnog svijeta.Ona sastupa mišljenjo da proroci i vidovite oso­be primaju saopćonja od duhova,a ovi da primaju iste pntem duhovnih valova ­Vibracija.

- 6 ­U glavnom Diže se istraživači na podru~ju podsvijesti polijeliti na Ive četiri

grup••Unutar svake grup. postoje jeli podjele ne podgrupe,pa čak i razlika. Ili&­lj.nju.Sv. eve grupe naeteje primijeniti svoju teerij. u ciljU ezdravljenja i Ila pobo1j§uje su"bin. i prilika ljuti.Nastoji ee putea prakU~ltih uspjeha ..... !tasati ispravueat svIJe teorije.

Princip "uhevneg .Hravljivanja

U eve.e WUve"u u peiheanelisu" i u "Psihepat.leliji svakitla§njec liveta" Preui navodi da pecrdke u caven u plsanju,kae i ..tale neprijatne stvari uvjetuje miaaoni živet u čevjekovej pe4evijeeti.Čovjek,keji pemeđu analize ....C .ebe i svjesne iuijeni sveje poisvj.sne mUljenje,_h .. ee bliječ(:'ed svojih bele... ti i popraviti pebolj§atsveju su4bin. i eveje prilike.

Ale. eu nedJl6e k.e eH ft pogreške u goveru,koje IlIOru lIovjeka činiti nesretnia, iza.vane ue1ije" kl.plele.a u podsvijesti,može se uspješno utjecati ne sudbinu če

vjelea tilllS ,da ee .tstrane takvi kempleksi i a.etnje.Pomoću psiheanalitičkec p... stupka posti.ava se t',da e.obnlst nekih ljudi pestaje vedrija i nestanu Btiln... eti klje ometaju i keje čevjeka unii!tavaju.

Xeteda a.tlsugeatije pe Ceue-. s&steji ee u tlme,da čevjek e.. elbi daje zapov ijeli,lcoj. 'bi inače "ebiv..... hipnotizera.Ce.e je uVjeren,u se pome6. BUgeeU­vueg djelovanja na podsvijeet,i te peMOĆ. pozitivnih ai.li postizava Izdravlje­nje od 'boleeti i peboljianjl pri11lca.

OB prepo~a IVU ep6u firmal•• "Is "ana u ian meni je SVI 'bolji i bolje,. sv.­kom pogledU'" On je siguran ,Ila se ne salila boleeU,ve6 Ht&v UVlt čevjeka pr.... bra.uje na dobrl,ako se u pe"svijest utiekuju ovakve mieli,.U SVOjiD kasnijia godinama atu je prepo~aU jedan liuhovniji način prenosa misli.Putnu j. Sje­tinjenim Državama ~erilce držeći preliavanja i pozivao j. re«iteljl da svejoj dj. ci ,čim zaspu,iz blizine šalju misaone sugestije onih svojstava koja ž.l. Itod nji h razviti.Na taj način oDi mogu uspješno utjecati na razvoj svoje djeca.

R.alistička američka publika nije se oduševila sa t.,u81ij." čega .e .aanji­lo povjer.nja u C.ue-a.

"N.ug.ist" (Duhovna Znanoet) ,"Christian Scieno."(Krš6aneka naulca),"Un1~"(Ie­dinetv.") i druge škole duhovnog ozdravljivanja vjeruju _ mogućnost duhovno« dje levanja Da daljinu i pri~jenjuju tu metodu kod ozdrsvljivanja pamoću duha.Oni t. naZivaju osdravljivanje čo~~a koji je dal.ko od Das.Postigli su u tome vidlji­ve rezultato i stavljajU i~ na raspolaganje publici radi prlb. i dokaza.U nji­hovim školama postoj. odjeli ili razreai za duhovn. oZdravljivanje.Oni nas uvje­ravaja ,da ji ,OZdravljivanje ods~tnih pome6u molitv. moguć.,to su objelodanili UVjerljiv. slučajeve OZdravljenja ~~O doka. BVojih tvrdnji.Teorijska objašnjenja uepjelih osdravljenja eu različita i to. ,

1.Prema ovoj t.lriji misli oZdravljivanja usmjeren. na jedInu osobu kre6u .1 kroz duhovni .ter,istl kal "tl se valovi SVjetla kreću krlZ eter svjetla.Ove mi­sli djeluju na pltsvij.at paci janata i tako dolazi diosdravljenja.

2.Prema drugoj teoriji Svemir je jedna duhovna cjelina.Ono ~to oZdravljivač ka o odašiljač meditira,.mj.sta se pretvara u odgovarajuće misli, odnosno u impuls ozdravljenja u podsvij••ti pacijenata.Posljedica toga jeste,da pacijent ozdravi.

3.Prema ovoj t.oriji Božja Prisutnost prihvata molitve vjernika t.j. oZdravlji vača i to Rovodi d, oZdravljivanja.

4.Prema ovoj teoriji evijet pojava,t.j.Clvaj koga registriraju naših pet čutila nije n1~ta trugl do li refleks duhovnog sVijeta,t.j. On j. realisacija id.ja.Ak. ozdravljivač uspije u sebi stvoriti at predodžbu,sliku pacijenta kao da j. ve6 potpuno zdrav,isti 6e zaista ozdraviti i izgledati onako kako si ga ozdravljiv&č vidi i potvrdjuje.tJkratko"lu!toV1!"_ tere.• ,ij" ne liječi pacijenta,ve6 ta terapija prisiljava bolest da nestane ,tim. što predodžbu o bolesti zamjenjuje pozitivnem

- 7 ­predodžbom da je pacijent zdrav.Preobra~,aj nastaje u duhu onoga koji D1'!di tira. Ovo se mišljenje približuje budietičkoDl stanovištu.

5.Postoji i mi1!ljenje,da duh čuvar ozdravljiv&ča ide do pacij~lDta i <la ga na tajanstveni način ozdravljuje.

I tako postoje razne metode duhovnog lij8Čenja.Ozdravljivač mc,že pri Ini jeniti razne metode,a da toga i nije svijestan.Mnogi članovi japansko~ sltvrem,mog du­hovnog pokreta "Seich~no-Ie" tvrde ,da BU ee mnogi ljudi izliječdli od d"J.gotraj­nih bolesti,kada BU .. U snu Vidjeli i kada eu čuli moje riječil"Tvoja te je be­lest ovog Časa napustila."Nije mogwSe stvarno dokazati,da li je moj duh ili pak duh čuvar dollael del pacijenta dok je elvaj spav&o,ili se pacijentc,va žel.!a da ga i zliječim pretvorUa u san kelji je sa sveje strane djelovao kao lIU€eeti,ja.

Slučaj naveden od strane X.LESTERAI U IlVCljej knjilli ilIn Searc}, of th,! Herea.fte r" (U potrazi za zagrobnim Živeto.) ReginaU Lester navodi slje,;:ećel

Kod jedne žene doHvio S&lll intereElUltan 1l1učaj.Ona je za vrijE,me rata za.uzi­mala. jedan važni položaj u ministarstvu inostranih poslova.Prilikom je,lne nesre­će u proljeće 1945.g. zadobila je jednu tešku povredu na kičmi.Ona nij,! štedila novaca ni Za najskuplje lječničke pregleie.lz rendgenskeg enimke, se vi,ljelo,da se njena hrptenjača jako iskrivila.Zena je trpila eld jakih belova,koji su prili­kom hodanja bili nepodnošljivi.Dijagnoza je pokazala da se mora podvr~luti te&­koj operaciji ,ili da mora odležati pola godine.On&. ee odlučila I,a ležanje i od­ležala je hst mjeeeci .Rezul tat je bio taj da uep6 e vHe nije mc,gla ho,lati. Bolelv i BU se pojačali i o.a se osjećala mnogo slabij..m.Poku~aj osteel1oerapijom nije dael nikakvog rezultata. Nakon toga jU je liječio jKaD ciuhovni ol,dravlj:Lvač ,ali su se njeni bolovi povećali-Koga god je konzultirala ,svatko je prGgla'l1G njen elučaj beznadnim.T&đa se ona opet elbratila svom liječniku i tral;ila da jelj ie­krenG kaže,*te će se dogoditi,ako njena bolest i nadalje napredt,je? Li.ječnik joj je saopeiel Ila se kod nje radi o akutnelm spinalnom meningitiR i da će Ile parali­za proširiti na oijeli erganizam.

Kad je čula ovu vijest Jo sjetila je neku vrst olakšanja.Sada si je mogla stv_ riti pravu Bliku o "'j_ etanju.Aleel ostane na ž1votu,bit 6e Da teretu svojim prijateljima. i Bebi samoj.Zato se edluč1la 11& rjdenje,koje 6e je elslo1)oditi me­žda da nekelDl padne Da teret.Pisac pri tome primjećuje da ona nije posj'ldelvala nikakvih medijalnih sposobnosti i nikad nije prieustvevala nikakvoj sp:lritistič­koj seanBi.

Kat je Bljedeće nClĆi ispružila ruku da uzme Bredstvo za spavanje,imala je do­jam da netko stelji iza kreveta i da joj je tekaol "Odsada bit 6e ti bolje"IKad je čula ove riječi,osjetila je olakšanje i edustala je od D&lIIjere da uzme preko­mjernu dezu sredetava Ba epavanje.Weka tajaDktvena·~ djelovala. je tako ,da je sam zaspala.Kad ee ujutro probudila mislila je da je sanjala i šapnula jel"Kako bi bilo lijepe da ee SaD obistini"ITada je začula isti elasl"Ti ne sanjaš. tebi 6 6e zaieta biti bolje.Podji u uliou Ruseell br.42 i pitaj za osobu koju nazivajU "Tekućem vedom".Ona je sasvim jasne čula ovoj glas.Uspjela je da se iigne i da s se taksijem odveze uRussellovu ul.42.Ona nije nikad ranije čula za ovu uliou. Tamo je živio jecian duhovni ozdravljivač.On joj je izjavio ,da je njegov duh ču­var jedan poglavica američkih Indijanaca,koji je živiel prije pet tisuća godina, čija je sada. zadaća da spašava bi6a,kelja žive u duhovnom i fizičkom SVijetu.

Ozdravljiv&č joj je smjesta opisa. kako je nastala njena bolest.On je položio svoje ruke na onaj dio njenelg tijela,koji bio podesan za duhevno liječenje.Po­slije sedam dana liječenja ona je mogla hedati bez štapa i nije vi'e osjeća.la

belleve.Djelovanje liječenja nije bile prelazne naravi.eetiri godine kasnije (ra­čunajući od Lesterelvor iZVještaja) žena je bila petpuno zdrava i radila je u štabu White-Eall.

Ostali problemi duhovne znanosti

Duhovna nauka proučava slučajeve kao što je ovaj naprijed spomenuti,ali se elgra­ničuje na proučavanje podsvijesti.Analiza raznih kompleksa slična je analizi a­tomske jezgre kao dijeli6a pozitivnog elektriciteta,pri čemu ee ne iepituwe pelzi

- 8­tron,neutron i ~ez.troD.Čelije imaju BVOj čelijaki razum,dok nutarnji orgar,i i­maju takodjer evoj vlastiti ,organski razum.Razni slojevi svijesti su mnoge kompl iciraoije naravi no što su sastavni dijelovi &to~eke jezgre. Ima oZđravljivača,

koji telepatekim putem pozitivno djeluju na nutarnje or~ne,o~ivljuju ih i vra­čaju ih zdravlju.

Ako se ruke pol02i na bolesno mjesto tijela,djeluje 2ivotni magnetizam.Prana ili t.zv. Mitgen IODI zračenje.Strpljivo istraživanje i rasvjetljavanje slojeva svijesti jeste put kojim se dolazi do spoznaje o m06i duha. Iscrpno sam o tome go vorio u .ruti- knjigama.Molba kojU upucujem budućim učenjacima na područjU d~

hovne znanosti i psihosomatske medi,tae jeste,da se ne ograniče na pojmove,ve6 da nastoje ta dolju .0 iscrpnog saznanja o slojevima svijesti.Kod rada u tom emislu otkrivamo nove 8neg~,koje eu slične novim en~tijam&,koje čovječanstvo sti če danas pute. nuklearnog cije.,anja i spajanja. 2.'2.~. 'i?, 'il> ,

-o !II I... ~t..u.ĆII"E.'" Q.",~iZ.~ S V-. (: ~ \'01..L'-'" l,.t.I\-/l,.K.lt.t.tE -P-(L\I'LĐ()'E-­

II.- P O O L A V 1: 3 l!J

Ked izučavanja podsvijesti treba uzeti u obzir Freudova psihoanalitičku teori­ju.Psihoanaliza jo od Preudove epohe .0 danas .oživila i naprotke inasalovanja i opet stjecala neve spoznaje.Nje~va ijela na ovom po4ričju •• bitne su važno.. ti i svatko bi ih trobao upoznati,tko ee bavi 'uhovnom psihologijo.,odDosno psi­hoanalizOII.J1oijutim mnogiIIIa ni je poznata Hnjenica,da B1l odvaŽIla Freudeva otkri­ća Ila područja ispitivanja podsVijesti postala pristupačna tek Pl1telll hipnotičk­

ih istraživanja.Preud je otkrio da misli i osjećaji ...gu p:red.ira1;i iz podevije­sti u budnu svijest pacijeZlta.Ozdravljiv~mora uspavati budnu ln'ijest pawijenta pomoću hipnozl!,te potakDuti pacijenta pomoću ll1l€eetije,da otkrij., svoje 4uhvne boli.Freu4 je ustanovi. činjenicu da misli i o~jećaji koji se nalaze u podsvijes ti,izazivB.ju bolesti.Freud je bio prvi,koji je počeo ozdravljivati pOIlel!upsiho­analize.Ali bilo je ljudi k".ji Bil od.bili lia ih se hipnotizira.X tome su nado§­le razne neugodne okolnosti i razni ned.ostaoi.Toga radi Freud je malo zatim na­pustio hipnuu i pre~ao je na •.mlliziranje "nova.OtkriĆe podsvijesti u ČOVjeku

pomoću hipnoze postalo je pole.zml točka u pdhoanalisi i izdašno sredstvo za na­učno ispitivanje psihičkih pojav~,koje pruža dovoljno materijala za razvitak no­vih metoda.

U svojoj kujizi "Survival of the Soul" francud:i umjetnik Cornillier opisUje sveje pokušaje da prodre u duhovni svijet iza groba.On je počeo t:llle,da je jeba djevojku imenom !ieine ,koja "'l je služila kao m,tOll.el,pomoou kencelltracije na kri stal stavio 11. etanje hipnoze. Psihičke sposobnosti su Be pojavile prvi put i kod Edgara Cayc~·a,kad se po~

§alo .ll njega ustanju hipnoze d<lbiti obavještenja o utjecaju planIIta na čovječju suđ.binu.Pom06u hipnotičkih istraživanja ustanovilo se,da se sje6allje Ila zbivanje u bUbem stanju,na koje je ČOVjek potpuno zaberavie,nalat:i pehr&n~jeno u pođsvijo

sti.Pom~u hipnoze ,ka" i pomollćt uronj&va.nja u sebe msgu se ova sj'e6anja ••vesti na Pllvršinu.U mojoj knjizi "blaJ:l doee not Die"(Ćovjek ne umire) opieao sam,kako j je jedan ČOVjek uepio pr.buditi u sebi sjećanje na svoje rano djetinjstvo,zati. kako ga je majka nosila pod srcem,pa čak i sjećanje prije njegovog zač~a,dakls

sjećanje iz prošlog života.Ovime ne misli. rečida ee svaki čovjek u hipnozi ej~

ća svojih prošlih .ivota.Ovakvi primjeri vede do spoznaje,da se u ~aj.ubljoj pod sVje~i nalaze sjećanja iz prošlih života.

Onaj tko se u svojoj pođsvijesti znade povezati sa podsvijeŠĆu dNgog čovjeka

i ovo suu.nje iovesti u svoJu svijest n budnom etanju,posjeduje s:posobnosti da sazna ~je i pod k.ji.. okolnostima je dotični sproveo svoj živet.~n> sposobnost posjedevao je i Edgar Cayoe.

- 9 ­

_~~~!~~_~22~Y!~!!~~~

Ako su bolesti i du~evne ŠInetnJe zaista odraz misli i osjećaja

koji lu pot1Qlut1 u p~svijesti, tada Je posve negolično,đa ss sve ~to se nalau u podsvijesti obilJeŽUje kao ''GsJe<;s.JanJe " potisnuti osjećaJi od porođa ns OV8lllO." - . 0- .­

To se .1a811O vidi kod sluča.,1eva ItfoWJe". tJcolsld p~holozitkoJi

negiraJu rezu.ltate psihičld.h ispit1van.,1a tVrđe, da foll1.J. n..taJtt u­.UJed ut.,1ecaJa sredine i odnosa ].,judi medju soboBl, te k&ćl se \l pod­sv1Jest1 nag0lll11aJu strah, lIIr!n.1a i osJećaJ kr1vi<:G, kao i uvJereDJe, da nas netko mrzi. 001 tvrde,po~to uz~ci tOfa leh u podsv1Jest:l.,đa

su m:l.njeDJe pri budnom &tf,nJU svijesti kao oaJećaji izobličeni ne no:naalnl, prEll1da nam uzroci nisu pomat1 i da bi 1l1"0b1.1e" !pređodžbe

koje proganJaju čovjeka! nestale, ako ae pronađJu njihovi uzroci :l aJeo ih se odstr8nl. - ,

To Je to~o, eli etrah i 1I~n.1a prema drugims ne potjeću SIllllo od ovog života. Uzroci potječu djelomično i iz prOOlih !ivota i kao re2Ul· tet istih oni su naslagaD1 u podsvijesti čovjeka. Njihov ut.,1ec-.1 na ps1holoiko i fiziolo!ko stanJe čovjeka, kao i na tok nJegovog sadd­n.1eg !ivota Jasno se ispolJuJe, kada SPOZ08lllO 1 priznamo, .. ne8ItJ.SZIo lll1!lJenJe i osjećaJi utJeču na nd livot.

Ira<lalJe IllOremo akcepUrni i sJeć8tlJe iz našeg prebiv8!lo1a tt đuho;'

'VDOII svi.1et.u il2ll8dJU raZD1h ut.,1elovlJenJs !ivota Da zemlji takodjer ut.,18Ću DS nde aSđdnje ps1bolo~ke i fiziološke Uvotne okolnost!.

~~~_!~:~_~2~_~!~!_~!!2~~!_t

cayce navođ:1 slučaJ Jeđne dJeVP.1ke, koja Je tIpJela od klaust1'o;' tob1.1e 'G;j.etrll§no se bojala zatvorenih prostorija. U lađdnJelll Uvotu ta dJevoJka Di.1e Dikađ bila z&tvoreDa u to~c= uskom prostor.l b:; ~r.

U ....unlo Usprkos tome obuzimao .1u .1e !!t!'e"l ~ac kt<ko 1>10 i~l~ ~!'.u

kazalUt.e 8ye dok ne bi dobila 1I.1811to p,,~o.a i>iililO;;.~~Q2;Q. vYJ.~~.1e . poito-poto htJela izfIĆ:L :Lz trsn8,,1a akO J,; .isU 1>10 pun ::. ~ u;i.Je 130" c1a dobiti..,..to bUm :Luna. Kod izlMa .1ako .1u .1e owz1lllao .trah pređ j.se, ipilJaaa i ••al1II ust1ll prostor1.,1ama, da se ni.,1e ht,JeJ.a pr-.LbUUt1 t.akv1Jll Jljeet:1lla. P1'eIIa cayce-u, ova .1e đ,jevo.:fta u .1~

od proilib Uvota bIla l1ya aekopana kad Ile ulaz .1eđDe Jp:Ll.1e smUo :L utrpao :L&laz i ODa .e u to.1 lpil.1i \1iUiUa. 2~.S'i!.~

Sličan slu~e.1 đogođ1o .e u Japam u lIOjoJ nepo;;r~"Ir.nJ bli::t%l1.

-!~~~2!~!!:_2_gt!!N~!~!-I!L!. _ .. Dok 8IlIII Uvio u lf1k.8go bUza Oaake, ODdJe .1e p08to~ala JeđDa

obit.elJ ,ko~a se nala B1ranca., a stanovala je preJeo pata hraIIla ~r.unl

kB, nvt1Ata tamoinjeg mjeenoi Bohnstva. ll'.11boVo Wete 1'&1 bolovalo je od .ning1t:Laa lupale lIO!đEIDe OPile! tad .10.1 ~e bilo tri gođ1ne.Ima·

la je 'risola1 tellperatu:N, ali ~e ozdravila. P~~. o~ra"!.~~e_n,;la,p~~a.

'rili lU a. kod DJe epUept1čk1 napadaJi po u-.u.........g pu..... \.II.".VU\I • ........JIJ· čn1k ~0..1 ~e đavao sredstvo a, um:Lren,,1e đa zaustavi D8pađa~••lad su ti llapađaJl preatal1, dJevojčica ~e 1zzulI1ađa izgubila đar inora.Kad vi.. le ni.,1e _ila iovoriti, btkađa bi Dspućila usmce, llahala j. aa tri pr.ta DIl :Nka.,kao da hoće letJeti i davala .1e od .be Ilek! piakuta'V:I el... CL.1elo DJeDO b:L6. 8. iZIIJ8Dilo, te Je 1zeledala kao da .;1e opsJeo đm1ta. U zat.voreD1ll prostori~_a t.raUl. ~e da se ot.vore vrata i pro~

zor!,đok ~u ~e u tr...va~u BPopadao .trah, te .1e samo ht.,1ela biti bl1~

r:u. otvorenoi. U eria tim po~eđ1no.time ~a isprva Di.. imao poJma.ne.. ~eDO ld. Je: "1II811lO đ1~ete,ko~e :lila poteUoć e u govom.·~~~bj:1

4a II Be to kod ,,-,etate IIOh irJ.i~eč1tl.OđgovO~o':·~te ~ete lt Ile· loh govor! ,lIO!. ae lako uć~ini~J~1~b:4~~opo~~o sugest1~ e i bio n11" Bio sam uv~eren, da u e rl

- 10 ­

&llI1 spremau 4a pretLDlelll slučaJ. All t84 eu llI1 dovel1 c.'l1J ete IIdao BA ae u por.vtlla ueoč.ld.vlDO~ situaciji. Ee da ~. đ1Jete 1061 iOVQr11Ct YeS uopće DiJe lOvorilo. Sknelo ~. ua eft 8~e 1 atrtthQviw ~. iU8lllUo, tako aa .e uop6e Dije 1llOilo mislit1116 pr1~eZlU euee8t!.Je. čil: ~e Oo· lli đo vraUJu,po~ela ~. viuti i pob~8gl& ~ •• JačiII, kako ~. trČila. bio Je potpunollJ D8pnroden. 'l'r~alfl Je !etveroDo~te kao pa. ea 8p\1lt.~ Dom iJ,MVOIl. 'rako j. trčale uiz stube "WO do 1Ilatn1b vraW~l pob.1.... ela Je 'VCl 1 skočile Je ne o~ilđIl vJe~t.'1noll _j.me 1 upotreDua je pri t.CIlle 1 mke 1noae. Ir.v.ecalo Je, kao da .e llZJen1le. DJeDe U6Dost 1 da Ile pnw~rUa u i1votInJu.

BUe ie prhutllilB 1 gđ.J1 Hatsue Jraaao koJe ". keo 1 lIO"a hkla . pololUe bp t Dli vU", đJivoJačko~ Atoli 1 ko". Je IlV&koB daDe đolez1­la k IIW Del IkoloVliDJe ta BUvremetlO~ duhovnoJ Dsd 8eicbo-lfO-I•• ODa Je 1Ilala .posobnost. DUtam,1 sg glećlaJ;1a, 'te .1 e rekle, da vidi JXl.1tIU'Il.1a i:lu!UD8 zbivaz;1a OVi d~evojč1ce.

Iade je opet doUe đjevo~l\ie., iOspođJe Jr~fIO upravo Je vJežba. la u medi1ill elJi /Sh1u8okan/ .PI'emII ~ engJ lQan 11 t~ he •• 11& Ulaza II IlOJ vrt uprevo Dela:dla Jedn& biJela lisice, koja D1Je 1llOila ~1 bl1že.Tamo '\iakođ~er Je staJala .18dO& hu II tlOl\n.1 1& đob6 fokUgawe 1 'to blizu moJ- verande. Sta~ala ". po~to 1 ll1 ODB DiJe 1IIO&l.a dOđi bU­le.· na 881Il stao rUIIUl.1at1 o đjeteta 1 o viz:tJl &dJe IT.Otd~~o 8am na pOlll1sao, da ag. đahovi lIIlađe lene 1 11s1c. vJeroJatao ops.Jeđnul1 diJete. Dlh biJele l1sice koJi Je nB nUd 8tupllJta D1Je IIOgeo 4alJ. 0<1 ulaza u ~r đolt.1e đg.b lI1e&l leĐe U uhlll st.UPD.1u rezvitJte đ=ffi0 do veran<le, au m.1- IlOpO GalJe. Joli uviJek ll1 DiJe bilo J.eDOl • II pg.1ava 1I1~. Ice 'tO bto điJ.t. II .1.đno" rllll1Jo,1 lDkarJ:lac1J , •• tu neU. o dI1lm j.đĐe druge osobe, kO~& .;le 1z k&rlll1!1d.h rar.loa-a lloel. ops.1eđm1t.1 d1Jel.e. 'tko DiJe tltl\1Ć en ta psih1čk8 1straUV1Ii:I.1a, ne ovo Ć, IIII. bi'leđau čudnovato, ali pokusi •• lIeđ'11m1Jl 8 ISU đobzlll1, da ~e poswllla oprevđ8D& pretposUlvk8, đfl se đuhev.1 lJuđ1 " Bt.ađi.1Q De2t.l&ll.;ja IIIOiU povu.U .a đuhov1lla livot1IIJ a 1 ako se pJUll pr.U1ka, da IlOgu opsJeđWt1 1 čovJeka.

Ako usvoJ1IIO t'll'l'đu.1u, de Je đuh !1votil:lJi opsJeđmo diJetelaktĐ lllOŽellO ..nvatit1, -!iJK~Q ~e đ1JĐte 'trčalo četveroDoAke Db Atute. i kako Be JIlO&'lo ho maJmun uspeti tiS ograđ:1. TadO ćemo 1"aZWlljet1, ša~ lito su ta bi6a staJala na ulam u vrt, ođrlosno kod veranđe 1 meu 1iHadalJe.· _.. . - .. .. e:

. Dijete Je katkada bilo poavellla divlJe, ranJ8valo Je' samo'sebe" 1 bllo Je neobuzdano kao Uvotln.1a, aa sebe bi strgaJ.o :avoJ" 1 bilo Je posvema revnodušno što gubi 1<~. Bekao sam majci, da diJete ne Yodi iri ­še k mem,vllĆ Ilekasama đodj~ sl1Jeđ&ćeg laDa, da ćemo zazvflt.'1 đuhovs koji su izazvali pv'o bolesno stanJe kod doiet.eta 1 đ8 ćemo vJeroJatno doći do arži aluča~a._ ...' • f~ "

-- - . ~ ~ . #-. ~. ." ...

)\.- :fsliJeČ8nJe d:!šewog obolJenJa tako <la 4le

pruži pom:>' đuhu,koJl Je OPa.1eo ~ellD1ka. . - - . ,

11 kao 1I~~đeĆ.i dane došla Je maJka đJe~eta :1 110 smo Ju uvotriJebi­

'. zazvali.o đUha mlađe !ene, koga J. iđJa lfsgao v:I.~ele kođ . wra.ude. Je .8DI preuzeo ispitivanje 1 stavlJ&o 8lilllfp1t1J1n.;la preko me.di. J e, as tmalt1'Gl1oi' 1 spitivanJa i molio .am mađiJa iSe podstra koj i .lS e· đU­bov.1 dola zj U. JlcJ lB ! ena ta ds oi. bila v1doviti i g, đubokoJ međi tac1~ 1 mogla Je v1đJeU đuho". Poho S8TlI maJku stav.1o u 'trBUS, sazvao .alII đuh8 kop Je gđJ8 Nagao Y1d~ela u no.§IlJl iz doba 1'okup1l1l.Jleđi.1 ~e us.... koro dobio braz lica 1 đržan~. koji su o1%:overal1 dotičnoJ poJsd.•P1!'" 'tao .am Ju za nJeno iIIe,ali bgleđa đea!:n~ ~j~~gl~~~~X;~\;'::eP~~. novno pitan,1e,pokazala Je na fJVo~a ust altu 11116 ()Doto,:; issno ere­veri ti.U t.cm &low mo~a !ena je v;t.đJela u ZI'

'. .,',:t sle-dooll • re1:l~ E :\(, to,

-11­Ja su upitao međijo, da li je to njeno ime, ODa Je pokretom glave to potvrdila. Nastav:LO sam dobivati obavJuten.ja preko moje žene.ona Je čitala slova koja su se pred lljoJ poJavlJivala. Kad 8Il1O p~ lIe­diJa postavili pitanje, đa II su obavJll~tenJa točna, !etla Je ll!:rDo tO potvrđ1la ilawro. Tako BIllO samal1, da J e ova mlađa f ena u lS. stolJe­ĆU izvrUla s8moubi.1atvo vješanjem, ODa n1je mogla govorit.1, Jer,Jepojas Sil njene haljine pomOću koga 88 o~esUa stezao DJena &'1'10. Na pit~.,lito Ju Je nagnalo da !EYrei samoubiJstvo,odgovorila Je, đa se' nije mogla složiU aa svoj om svekrvom 1 zato se rastala od ll&1Ža l' htjela se vrat.1t.1 svojoj kući. Ali sUgavši do praga roditelJske kuće,eJe­'tUa se, kako su joj u svoje vrijeme rekli, ako .e nekad uda,da \';1.h . ne smiJe napustit::!. lIlU~a i vratit! ile kući. UlD.1ea'to,da pod 'takvim okol­noatima lXIje u kuću svojih rođ!. te1Jat ODa se rađije.:~~ua. Na moJe pit.atlJe, gdJe se ona si.\da nalazi, po~av110 se pred lIIOjoDI' !eoOlll jedno tamo-tmumo mje sto na kome se kretalo lllIIlO-tllllllO IIIDOgl:) golih h­na. Po~to je bila tmn!'l,moja tena DiJe mogla viđJeU,Atote žene tu ra­đe, ali je po svanu :b:gledalo, da su ne8retne i da vrše ne1đ teški po­sao. lleđJu njima se nalazila 1 jedna sa razba:ruAeoOlll koSOlllJ koja Je očaJni~ki pokušavala otvori U izlaz iz te JpilJe. '1'0 .1 e bil.o d1š 8\tDQ s10enJe gdje O'l'Joto. oo" \

o '1'0 lito je moja žena vidJela bilo nam Je dovoljno, da af! obja­sni opsjednutost djevojčice Ta! i nJeno klaustrofobiJe tJ.atrah°b~

zatvorenih prostorlja. D1h mlade lene je bio .atvoren u jednoj Il'aao­vitoJ jazbini, te je nastojao đa se odatl. oslobodi. M:1 81 lIIOželllO- za­misl1U, kako Je ta mlađa hDa tzpJela. Kada A Tai usklađUa aa &1~

IevniJII v1bl'acijama ove žene, sUom prll1ka ređJso ae u ~~ strah od" Z8worenih prostoriJa, od tr8lllV8,ja i autobu•• Po n8Šelll l.1enJ~ 'l'Jd niJe lIOgla govoriti, jor Je poslIje 1IIIrt:l hna 1 nađaJ.je 1mala ClsJe .. ~aJ đa Joj remen na kome 8e objesIla &tež. vrat i da ne JIIOh 8~ra go:'voriti. '1'0 Je ostalo u njenoJ pođsv1jut1. ­ o '. "

Tada sam doliao do Zaključka, đa .:J. &a 1Zl.1c1eč~e djevojaice Tai od klaustrofobije 1 n esposobnosU &l go~.;....i. p~r~rsb~, ;.ju aCi duh mlađe hne sa kojom .1. Ta! stajala u vezi oslobodi 04 t;amil i to 'tako, :k~ :o:"if:e,đa se PopD6 na viU stepen prosvJ6~eD.1ii.,~ii "'e_

,o 11 đaniJe to~, 4a GlDa ne 11018 COVori1;i, "er ODa u 8tvtlr1 De posJ~. vih liVoj. :nzičkD tiJelo, pNllla tolle, aellla ni vrat kogbi JIOIIIo _tezati remen. ' o _ o o o Oo o,

o 2/ đa ODa .apravo n1J. zatvOreDa u n""'o" ~lIlllD= preste:-J.,"'.r sl1 lJUtU dJeca BožJa, prema tome, Fijeh ne postoJi. ­

- četiri ill pet đc:aa nakon toga upravo Je pađala gođ1JnJlca

smrt:l gđ.1* (JDQ'tI>. 111 smo OCLuClil1, da ć.o nJen duh pođ1gwt.1 11. Jedno viie &1;8ĐJeo zamol1l1 llIIICI IIBJIal mal. Tu,da dGIDuefencS1č16 prema'obi .. čaJu .:i~r ~into. Tako smo oslobođ1l1 1 prođuhov1l1 duh idJ. ()aoto.ObJa llIIlO joj, da ona stoji liva pred nama, 4a ne poaJeđuJe v:Lie fiZičko t:lJelo i da le • nekom griJelm De lIO!. vU.- b1U i'O\'I:)1"a.''I'a­da l1li0 "'o j proči tali atihove 1& "P1'Ilj08-P81'llIII'I11;ahrađ~ a-Sltre" l' ts • A:n J.O]dtu"lllN-sam!lll1;. 1 au:ha S1\N" ;;,j.iz Dioll.j•• ~ealĆ-.r

4aDa MItalo JGl kod'1'a1 D.spo80'too8't1 CJa ,ovo1"1. Pm ~'ta poaliJ~

no&' oboJJe~a 04 men1ni1t.1.la lIgovor.Lla ~e r1,.1.č, II KItJ~Il.Kađ je sa­o't01II opa&1Ja Vlak, rek1B je razgov.1etllo: • te:rreb1 vlak dolazi ".lađa

"'e doilo vri.., lIIl8 za rua-k, Nkla ..,.: ' .. II01D malo 1 "'a .1uh•• "Prlj" w­p bi lamo pokaz1vaJa ua ~.1D ideRla ",. od s.be n.ki lI1ltt.aJu!--i , nake sađa ..,. lIOtLa POtpL1UOll8 razgovjetao aaol1ti 18 ..,.lo.~ ..,-. ~i .. DJen... .;a, koJa "'e Daatupua "'eđao dm po ollobođ.1en.1U dUha m. ~to.

0'10 le na moh 81II8t1'8ti sluča,jnolću, 1z toga 1I01'BIIO :~;';;jč~e~"

.~e đUha upl1Y1lalo Da abnorlllBlno đ1'tanJe ; :~f!eđ ~s1IdčkOg utJe­'r81.!ljene đ.1lewe ~~tl.1. kl0~' ':l~~ ~:·~l1.1'd po-.olJn1..,.g 8taDJa caja Iz .stra1nOg .y....\&, &pr , -'

nJenog duba. Slični sluč~ev1 pr1sll.1svaju čov.1eka đa dođje do zaklju­"f- '.- r' ,

-----------------------------

- 12 ­da p\;'daV~"Qa 81i:mna aov~eke udrž1 vih DO semo s~e5anje iz saliM. ~tli ž1"1l)~a 1 ea au u %ljoj p~en1 dož1vlJa.i1 1 ~1Ć~e 1 iz 1':'0­!l1h života. ","'. t. \L

..Hh..fiC!!!Y!_ Pr1Jelll1J:1vo8t sa 1I1811OD. valove -----~--~---------~---------~----

pr.1m:tJ.vna ps1holog;lJa daJ. poJIla II q.at1.1a" vrlo usko ba;" ~eDJ'. II Air. _alu 1IlO!e- .. poj. sugest1.1a pr1ll1J.D1t1 lWđa'llđJe .e P0ll06u boJe, zvukova, riJeči l tijela preno.e izvJesne lI1ali Ila la'UB pr1Jla0ca, a đa ovi top D:1m svIJe8tl1. ... . ..

9.lgesti,)3 le đet'1D1l'8 kBo ••rv1rsnje m.li raZUllll1• .Ako ll' Ila taJ načiD tllJll••u,gut1ju, ~8đ8 8. dolari đo lE8klJu~ka, đa ~. sviJet . pun 8UgĐ8t:1Ja. Ako a:1tamo oglas. u novinama i u :ruDim aaaopis1ma do.. b:1vamo sugest:1Ju, kao 4a 1raađelllO sv. mogu6. bolest:1, J er Blike o Zle.. koJ boleat1 unum. u POd8v.1..J9Il~ dJe11l.1e kao a.1em. pmve bolesti. !o.aJu. ao!ds De kll.1a ođmBh, illl &kO 8IllO nekad J&ko WIIOn:d. 111 .·Ila.. • '\;Up. a1llptolll1 opi.m u nov:1D&lIIa Jalo ....la t8lllpere1aU'a",ukoaen Y1"8t, slab:1 Jal§alJll i 111:1=0, 1i8đa takv1 ps1b1aJđ 1IIODIent1 -.u. pN!:1t:1 povo.. ]Jno tlo sa ev.utu.BlD. praDI bole.U... pod8v:1.1est1 8ug88t1.10II posa­doi.no aJ••• bole.U acne • ramti, đQk at D' pretwr.l. u praw boles't. SV1.1et n_ pravo manJe o mazi llUieat:1J. koja uU ka ostvareDJu za­m11~~i. ~p 81 !ovrk D1,,1e SVJes~Cl, koliko slikovito p1'1kai::l:..a-DJe .tiI. 11. ogllUl1ma u nortnlllll&,~. preko"raMo-11.1e&:11kA 1l alab1:1 . čim. 1..1u4' p~.a..1blll. sa bole.U. .. . ..

DD c1au88 .1oi u:1tko 11:1.1. D8swp:1o u obrmu od ov. opasno~:1, Ila 1'.e..1 način lI:1.l;1Jon:1 1.1uđ1 e. ub1JeJa II :1lIle slobode oel~:1v8llJa od b1U;' ~alne lII06i negativnih 8Jgellt:1,,1a. Kad Je .1ep811sk:1 pr1JeVOd mIIf1:la " L.1u: b8vn:1k Bđ.1 e Chatterlern proglal!ien nemoralnim, oCbah lIU ust.all broJni ~:1hvn:1i11 i :1&JslTll , đa "'e to "umJetnostn :1 da Je UB/Jelzloa\ tio dN itwnog živote. P:l.tan~e, đa II treba ođobrit1 ovakVu krlt:Utu ill Ile, morr. se razmatrati BI. stsnov1šte kakav sugestivn:1 utj eceJ bladu C'17akVa dJela 1\8 cjelicu. To lI1.1e učinJeno :1 tQ đokazu,Je,kol!ko je"ogrolllDO :1 !aloSZlO DeZllBnJ e o ~:1 :1 d'" elov8DJu sugestiJe putem riJeč:1.

Uogu6e Je, đa Je 8U'to%' knJ:1ge telio za Jeđn1m novim moralO!ll, da· b:1 drul!itvo đowo do boljeg razumJevanje probleca spolno€, !ivota. l!ožđa Je D8~flraV80 pružiti čIate umJetn:1čld izru iZvje_g sI'Ođst'17a if2lle­đJu DlUiJkarca :1 hne. Ne evald nač:1n ovakav opis Je Xlemorw.su, ako se opisujU poJedinost:1 :1 ako se putem lllCl4:1 upotreblj enih riJ eč:1 namJerno sugestivno pobu~uJe straet. . ,

&1gest:1.18 ima moć ko'" a si11 ~ovjeka nB oponašanJe đotičnib radnJi, U tom pogleđu tlIora se su~est:1ja smatrati nekom vrstolll brut&lnog nas:1­ljao FJ.dčko nas:1lje čovJek može predv:1đjet:1 :1 pripremti se 28 odbra­DU. &1geBt1je ae naprotiv ušuljllVEoJU u nah mšlJenJe,a da tega n:1Bl1lO ni svjesni 3. pris:1ljavaJu nas ds :1zm1mo 1đeJ e koJ e BU nam suger:l.re.­ne. zato ih morso ob:1lJel1t:1 kao naj opssniJ e nasilje.

SVe već:1 broJ omlađtnelđh zloč:1na mohlllO djelom:1čno pr:l.p:1sati ta­kv1m sugestijs1!ls.QIIlađ1na :1h pr:l.ma preko seksualn:1h :1 kr:1m.:1.nel1:J:1h fil ­mova, koJ:!. potiću gledaoca na oponailfIDJe. Jeđnim prin:Jerom !ello bib obJasn:1ti, kako sugestiJe sili čovJeka na đ.;!elovan.1e, a da čovjek: n:1Je toga ni svJestan. pretpostavimo, da :1spred svako' od nae stoj:1 hl:1ca čaja. Ako podignem moju lialla1 :1 stenem piti, već:l.ne prisutzl,ib će neho tice uzeti hlicu:1 piti će. SUgestiJaJe postigla sw~ cilJ. De raz­motrimo l'sihOloš1d. navedenu d:l.namiku. vi ste vidjeli, kako dižem šali~ eu i kako piJem,time Je u VfilDS nastala mssona s11ka,pri tom; vas .j\1mise.ona snaga koje sil:1 na fizičko djelovanje potekla :1 vi tl_ste mog

------------------------

------------------------------------

- 13 ­dIUkči~", već de učinite 0110 Š to se u veš BIll mišlj ellJu predočilo.

:rz tog Jasno proizlE:lzi, da se Ile 1"&đ:l. o Ileko.:l umJetll1čkoJ ili etičkoJ DtI~1"1 kod autora koji j, napisao spomeDUt1 roman. Kade atitor opisuje pre ub u svim poJeđiDos~im8 tako, ds se isti kao slika U1"ežu u pam~ellJ e č taoca, tad kod ovoga D&stbJU mB8QDe slllte zbivanJa. T1m~

ae otvaraju IIl1s8ODe snage koje imaju djelotvom1 iJDpuJ.s tako, đb ~o- . buđJuJe hlju za konkretnIm izvršenJem uh alika. Prema tQllle, be2 obzi­ra Da tzv.umjetlličku vriJeCbost, mora se zahtiJevati,da se vrii cen.­ra Dad roDU:!!.IIl., t1lJl1ovima i Dad televiziJskom e1:r8DU ~,:I. izazivajusugestivne msaone llDage, koJe ugrohv&Ju ređ i droštv JIlOr61, UO ito se to (Ienss događJa. 1:;,$.'0·.

&1f,lfist1W8 m0c5 okoline.

Khli i ielaja ne prebose se samO -POlllOĆU 1"1.1eči 1 đJels, \'&Ć

ae takodjer sugestivno preDose pom0c5u čit6ve atmosfere. liah vlastite misli 1 lđe.1e trajno utjeću na našu okolinu, bez obz1ra,đa li smo togasvjesni ili De. NeId ljudi vrše takav utjecaJ S8lllO ako dodju u D~U . bll.z1ml, t.ađa imamo dojam kao da Das Je oblio proljetlli aa~ak. N8'p%'O­tiv Dešt.o se u Dli\ma opire pri đođi:ru sa d:rug1.ll ljuđ:1ma. Neki izaz:l.vIJu u n8llla osjećaJ hl&'in0c5e, dok n_ Deki đaJu osJećaJ ušUte, a neki pak akr&.1Do~ s:1romdtve. Tako ljudi prenose na đruge svoJu atlllosfert1,lIl1sl1 1 raepolohllJe, Jer đJeluju BUgeet1vno. stBD.1e paciJente često .e po~

Borisva 111 pobolj~ava prema tome, tko ih posJećuJe.

J:ađa člEltlovi familiJe njeguJu bolesnika, već u aBlDOJ atmosfe~

1"1 pos...,ji sugestivna sklonost, da se boleat SlIlatra t.eškom, pr6lllđa ae takO neno ne spominje. To đolazi ESto, Ito su njegovatelj1 lično Za1n. t.eres:1rBD1 za zdravlje poca1jenta :I. p~i Ila briga zbog lIJega. stoga Ja diJelim D6rodno vJerovsIlJe, da Je bolJe povJeriti ~e~ teških 'bolesni· ka plečenoJ njezi, nego da ih lIJeguJu člcc\'-:l e~t·"·J-.

Kala djece SI.1 vrlo pr1.1emlJiva za lIlišljaI:ja :1 osJećs.;. okoline, All De esmo dJeca, već i odrasli nesv.1elltlo primaJu osJećaje <JXUiih :I. reagiraju ZI8 lIJih pozitivno ill negativno. 6""wi'a u JeđIloJ obitelji Č:I.­.11 .e čllilDOv1 lIIedjUsol:co ne pođDašaJu, ne lIIO!e biti bazmoni,;le. Kad ne.. tko dobiJe namJeštenJe unekOll pođtlzeeu, OD se uskoro pr11agođ1 QP6811l 1'88Polo!eJu, Jer osjećaJi poJed1Daca prema d~bIa ođređJuJu a:lt8\7U atJllOsferu.­

ll1gesti\'l:lO dJ elovanJe oIpnizac1Je.

:t oI'Kan1zaciJe imaJu svoJu lIPecif1čt1u atmosferu. U početku ae neld.sa l!1D:1 auđno,keđ viđe kako Ile pr1pađD1c1 IkoJ.e Se1cbi-!1o~e :ruku­Ju .a punO međJueobXlog poštovanJa. Bakon izvJesnog vremena atmosfera te oI'Kamzaci.1e tsko mocno đ,.1elu,.1e na lIJihJ . da 1 oni postaJu puni po.. it.ov~a. G.His8Do1"1 K1kucbilo iz Ohave-maCJU običavao Je uduti mo­'o l1Jekova,to Je slaba atrana.Kađa Je stupio u naAu školU za duhovne vJelbe isprva Je smatrao kao takvo nervno 'I. "~čnH~ ~ mi slio "e ot-""'! all ipak niJe to učinio.1l'akon S đana 8ViđJ8i.o 1IIl.1 ae !1vot u toj školi rezultat Je bio 1i6J,4a lile ođLuči~zllllati toliko l1Jekova,Jer mJe bil,pot:rebDo. . . Illel -.

J1Dgo Vakasugi b fhyeme bio Je velild. aJfholičar.hđ bi 8e na­pio bio Je D8pras:1t i razbiJao Je prozore i pok.učstw. U lkoli lt8 cl1­howo vJdb&n.1e mio Je 1Ileđitaci.1e "Shin.obll" i c.'IoAao Je dO zaklJu­čka, da ClIl ne 1IO!e međitirati••eđue neđJe1Je đok Je Joil pripađ80 te.. laJu popio Je čitavu fiNU v1s1d~a• .All iz Dekog naroč1tor razloga on niJe više pođ:l.vlJ80 keo priJe, već 811 kod liJep D88tup111 izlJevi osJe ć~nost1,Pop1'llĆene riJečima IldiVDO,~đell1o,sJ8DOl BJegovo &'talIJe pi-H

Janstvo dono Je do izr8!~a a:mo u ~aJ1~,k:~1o~d~~~:j:~o~ako

~e d1vnol. čLtIIV8 atmosfere na..e org........Z8C .,e , ć"~

OI ......... ~est ođ DUtII-~eg otpora i omogućila Dl da primi u sebe os-1e "'We poua;u,oI • ..., ,~.~.s&.

zehvf;lno!Jti. ­

-----------------------------------

- 14 -

UtJ eca.1 sugest1.j e na fi z:f.olo~ke zbivElIlJ 8 •

------------------_..-------------------­S1geat!Jaje priJenos misU ~ đalJ1w pomoću riJeči,lektiN !JJ:

čitave atmosfere. UtJecaJ Je v~i ili 1I~11'to aav1al od ~ov.1ek:•. lcoJ~ je prima. OVaJ upliv llIOže prodirati 1 u tJ eJ.es::t.e f'l.mkc1Je, bilo đ8 ~SIO dolazi od nae S8lII1h ili od drugih, upllv je :1sU. }fisJ,:1 koJe nam đol!'lze od drugih lJuđ1 tako~er utječu na naA., tdšlJen.1e.-. Potto Je lDOltUc 01VSD naAeg razuma 2. i8tovremenol ApovJedD1 centar za nalle :t1z:f.ološke 6~a-. ne, SV8 zbivanJe u IlIOZiU utje6u na organe ndeg Ujela. 1\1 leU o'bl'ulo" ~:~eč~ntC!h1je~~uSUgest1J~ moh doći đo,boles~, a,,~a~,~~

Ako si pređočimo, 48 ae pomoću malt 111 izražav!mJem 1zv'.18S:lih ideJa llIO~baZV8ti o~ovareJUći :t1zič1d postupci, postaJe nam Jasn~',~ llP.~i 1mađu~ Uf1~a ~. Mnogi l.1uđ1 bude ae u Jutro teen!) u ati sat au su a određ111.QYa namJera utisnula .. \1 POdsviJe8t POlllOĆU 8I1tosugeat1je,pr1Je no ho Je dot1čni zaspao. !iJelo spava i mi ne lIlOžemo pretpostsviti,đa nah sviJest u času nNeg but\1enja znade ko11lco "e sati, all podsviJest bđ1.1e đok tiJelO spava. S1i;er1rana ~s80 i nadalJe dJelt1.1e 118 pođsv1.1est, pobudJuJe nervni cenhr u 1llOzg'U 1 budi čovJeka iz arla. ­

Bel1gLJa i duhovno oZdr8vlJivl!lD,Je.-. --.\

Ustanovili Smo, da misli i os.1e6 aJi 1zaZ1-iaJu !zvje&tla zb1v&:tlJ1l u mozgu,a čel1je i organ! vriJe ~eJ.atnost, koJa' Je u .,.d.~.'1 moZ&OllI~· Prems naJnoviJim otkrićima psihosomatske med:1C1ne ps1hološk:l,'proceili'u mo zgu dJeluJu na MJ elove me log mozga T8lamus 1 hipotallmli.l.a i' na 12lu. čivanJe sluzi. K1'Qz 1iođolaz1 do promJene u kollč1irl.i k'vaUteti '1zlu­čivan,ja homona u ađrenalinsldm žlijezdama. IzlučivanJe ~m1OIl8 spome­nutih žliJezda regulira fiziološku funkciju organa čitavog 1;;1..18J.a.-,

Ako to shvatimo, postati će nam Jasno; da proces m1ŠJ..1enJs' pobu .. d.1uJe mozak i može pobuditi fiziološke dJelovenJe u bUo koJem dijelu

~tljela, što sa svoje strane može opet d,;jelovsti na oZdrevlJE'nJe Od bUo ,",koJe bolesti. Na to a temelose oz~av:I",L.~~ nas~i.. la čita elll kn ga vne Il e su.rremenim sv e ~JeISl~:::N11'" ~ voo ve rog re a. (]v ada 1 či eZ!!.ca, da su em1 8 e" dro respo o e pu o rom zdrav u. -~

- U đUhovno OZdravlJivanJe mogu se ubroJ i t1 sve OIle metode liječ.... nJe keje se pri tome ne služe materijalnim sredstvima, a i tu imađe vi .. še podre zreda. Uzrok nekth nesporamma :1 zapletaJa leU II tome, .što III se mogi latili oZdrevlJivanJe u ime religiJe, đak SU zapra....a primJ~i­vali Jednu od duhovnih metoda ozdravljivanJe. Re1,1gija :1 đulJDVllO ozdrav.. ljivailJe, OđnOSDO oZd;ravlJ1vanje pOlllOČU Ill1saonih snaga trebe, lUčiti.Ođav U ozdravlJu.1u6ih snaga Jb1osplritualn1h1 1& %Uku ne illoh se 8tDatrat1 . kao stvar religiJe, kao što to nije ni zračenje "X"zraka iz"C1"ookes'lyaku um komore. stvar religiJe sastoJi ae tl tome, đa čovjeka učini sposobnim»da SPO~8 pravi meso sv,oga Uvota. ona treba da llIJ, donese' spast1me, ~to će ga dovesti u veZU S8 Bogom, Kristom ili Budđhom. Na putu ka spa­senju ozdravlJenJe često nastupa kao uzgredna poJava. All u slučaJu, da do to~ ipak ne đodjetreligiozQD čovJek koJi vjeruJe postizava blaženstVc u svoJoJ vjeri, posliJe smrti. ., .. ,. . - ' .. ,

IJ.je č 8l:lJe bolesti putem sugestije 1 pomoću đubovnog oZdravlJivanJa je prema tome stvar psihologije,' 8 ne religiJe. Psihosomatska medicina Je grana duhovne znanosti,8 ne religije. Religio~e nauke đ,jeluju suge .. stivno POlilOĆU razvitka snaga misli, kojima ne,jsvljuju oZdrav.ljenje, Usli Jed toga može doći do ozđravlJenJa od bolest1, ali U takvim alučajevima Je teško povući granicu izmeđju religiJe li ps1holollkog 1zl1.1!tčenJ~, Baš zato su neki psiholozi akceptirall stanov1At8, da sl1 ozdravl,~ "ja 'mja su nastupila uslijed ]'eligiozn1b pouka rezuJ.tat suge5'uivnor'c.,.,'11" ;'>. ­

--------------------------------

- 15 -

SvJesna i nesvJesna sugestiJa •

lzl1Je~enJe od bolesti može nasmpiU uslijed nesvjesne sugestije.ili putem svjesnog nastojaD,ja,đa se dopusti da oZdravlju.juće t1isl1 djeo.luju tj.m:1ss.onim ili đuhovnim putem. Kod oZdravljiveD,ja pomoću polagao.. \ nja dlana ne, bolesno mJesto, sugestija tako đJe1ujet da pacijent ozd:r-a­vi. r to Je jedna vrsta terapije pomoću sugestije, ćak i otlđa kada oZđre,

vljivač polQ'ži dlan na bolesnika bez svJesne namJere da odašilje paciJen­tu "misli 02,drevlJen,ja",on mu posve nesvjesno odašilje m1saone struJe vjere u oZđI'E'lvljenJe, v86 i time,l:Ito u tom uvJerenJu on dtii l'Uke nad njime. r ovć\je se rad1 o duhovnom liJečenJu. Katkada oZdravljivač odaši­lje kroz dlsa svoju u Pranu" /životm1 snagu,životni ma,;'"1l.etiu7i!/,t&da Je onB sređstvQ za prenos OZdravljujućih m:1ali. Ovo Je jedna vrsta Pl'atIe­terapije.­

~~qg1._!~Y2_~...l!~~I1J.!...eQlB~1:!~2!,~~!

~_~~:!!Š!~_gJ~~!_:

U svoJoj knjizi. " lIyster;y of Life" /MisteriJa ~ivota/ pisao sam da boja" PI'ana" koja su iz čovjekove sure ovisi od njegovog osJGća"ia•. Može so "ĐĆ:l i tako, da se daljina valova "Prane" mijenja. Od toga oVi.. se uspje l3:l. psiho-magnetskog liječ~. Nekad su rezultati đob~, a neka.. da na. Mognće je čak,đa ponekad pac ent dobije I:Itet.ue vibl'acJ.Je.DakJ.e i ozdravljivanJe pomoću polaganja ru takodJer ovisi od duhovnih f'akto .. l'B. .. . ..

QZđrsvJ,Jivač može razgovarati sa bolesnikom istovremeno nm. slš't:l ­sugestije,mbli i PnDa-terapija prenose se preko podsvijesti. Rea.ltat te bi tS. u tCll:l.ko bglji u kolikO se bolesnik koncentrira na miaU liJeče­nJa i zdravlja. N~boJJi rezultati postizaVBju se, ako bolesnik Slidjel.u­~e u tome i ako dade potpuno povJerenJe OZdravljivaču. Prepoi'Q6a se,· da se pacijenta upozori, da odstrani iz sebe svaku SUIDD.1u ~ da .a potpunomprad8l10Mu pr1llla gđaslane 1111 m1a1i.­

_~~~!!y;.t!l.!.1!..2~!:!_'!_~!~_:.

Prema ShiDto-nBUcij

ceotar " Prane" nalazi se oko 7 do 8 centilDe­tara u dgnJem diJelU tri ela ispod pupka. Da bi se t8lllO povećala razlika ''Prane" prepoI'UĆa se, s eđenje u lllimo~ meditaciJi, dubOko disanJe i prel1~anJe snage u donJi dig t1jel.a, ponavljanJem kod svakog uZđis~a

Prana Ulazi i sakuplJa se u tCll1l diJeJu UJela. .. - . pomoću koncentraclJe misli na Pr8ml v. donJem đ1Jelu tijela,Adept

postizava sposol:nost da zaustavi ptice u nJihovom liJem i da i:mllmd mi.. hve 1z nJihovog skrovi~ta u ziđu. -,

:tod meditaciJe u stepem samađh1 stavlja S8 pojas Da donji dio U­Jela, da bi se tamo koncentrirala misBOl1a snaga. JaH pri t1sa1C U tom di­Jelu pove6ava opseg i snagu odaslane Prane i pojačava sposgbnost da se misli U 1IIeđ1tac1Ji ullIIlJere na izvJesnu daljinU l uodredjenom praven. značenJe Prane t.1.Uvot:1e energiJe dJeJ.u.1e na kratke distance i bez fi.. zičkog dođira. Kod primJene takve metode niJe potrebno da se položi ro­ka na bolesno mJesto paciJenta. All to niJe ono,l:Ito se podrazumJeva pod duhovnim liJečenJem. OVa metoda se temelJi na drugim pr1ncipima i kod toga DiJe potrebna prisut.uost paciJenta. ­

./.

---------------------------------

------------------------------------------------

- 16 ­

:D1howo liječenJe pomocu disanJa •

Ako se hoće uvježbati U oda!il.janju lII1ali P01llOĆU SI:laga U đonJel!l dijelu tijela, treba duboko udisati zrak: i ne.stojati US~eriti njegovpritisak Da donji dio tijela. Zetim treba u millU11l1B ČIO eg t1~ela i. zazvati .1eđnu vrlo finu psihičku-vibraciJu i usmJeriti sli Da ~nu koja vibrira. sa llUllo vježbe usp.,.ti će se staviti donj1 dio UJela u pa1h1~ku vibraciju. . -

Ako Je netko od tvoje familije bolestan, moli se,polo!1 tvoju :nlku Da bolesno m.1esto paciJenta, koDcentr1raJ tvoje misli uz moli tw na svoj donJi đio tijela, izazovi u n,,1elll1 psihičke vibracije i red. l

II Ti si Bo!J e diJete, ti si zdrav I "

Principi oZdravljiV'SDJ& pomoću polaganJa :ruke.

-_._-~ .... -.- ­

za.što se polažu roke na bolesne dijelove tijela? 1/ ćelije imaju svoju. ćelijskn 8vijes~1 ođnosno Ćel1iif ramm. ut 'to

. 1IIOž~ probJ.d1 t1 1 pobJ.d1ti ih Da aoJeloveD.1e ođa! an.1 em llI1sli zdravlJ e. za to upotreblJavamo PrIIm kao 8ređa't'1'O.. .. "

2/ bO Ito 6tl1~. 1Dl8Ju razam, tako i grupne 6611Je 1IieJU naJ" ~n.1. . rczUll1~ leto tako i !ivci 1IIla.1u 1M».3 II Uvčan1 Z'aZUlD. Il 1'lUta11:lJ1 4)r~ ~D1 1ma,,1u svoJu orgaDsku svije8t tako i !JjJezđe 1m~U 8V~JU lU... "ezđanU sviJest. Jie ovu sviJest utJeđu misli, koJe se 118 Zl,JU USll1Je... r. iz mozga. .... . ". . ". .. * .;

3/ Bolest Dij e zapravo fizičke prirode. Čovj akovo I1l1saono stanJe :lzra~ leva ae kao boleĐt u tijelu. Ti alo zdrElvlj e, kadA "svijestI. oc!DosIlO " razum" ~nog ~ela jele oz re utem .~O El. .'~-~~

Primjene misaone terapije • ----..----------------------

Primjena se vrši prema obprijed 11Qvedenim principima. Pl:'1Je no ~to ozdravlJivač odašl.1..1a mi(;li OZdravljenja, OD more De.1priJe iz svo~ Vlastitog lIlišlJenJa oastrstliti svala1 misao, da bolest uOpće po­sto~1. To Je potretilo :ur\;o, što misli koje priznaju, de bolest posto­Ji kao takva u koliko ih se ods.šilJe, salila prouZX'okUJu bolest.

OzdravlJivač utje5e na misaoni život pacijente, a De Da tije­lo~ U koliko ~ buđe pokušao da dJeluje na tijelo biti će m teško potvrditi, da tijelo nijebolesn.o, jer isto Je oČ!gleđno bolesno.

Treba imati na umu ovu točku, kada se prelazi na i&1ti dio. Ako upotrebljavamo Pranu kao'preDOsDO sredstvo, teda se obično primje­nJuje postupak: pEllazanje rub.

'*: 1/ Trebo pole6i pac1j euta, steviti IUku ne nj egovo čelo i 0­đa.š1ljati misli, đEl ne postoji bolest, već samo zdr6vlje.*2/ Treba staviti svoje IUke na hludac pacijenta 1 zepovJedatj raZUlllU ćelija, da ne postoji bolest, već samo zdrsvl.Je.*3/ Treba staviti svoja ruke nti bolesni dio t1J ela, bez obzira de li Je bolan, gnojan ili upalJen i stvoriti mseone valove-vibracije da .1e ovaJ dio tijela zdrav.

zašto se staVljaju :ruke lJa čelo i odašiljU misaoni velovi zdra Vl~a ? }lozak je centar svijesti, Illi moralllO sugerirati centru svi ..~eBtit

- 17 ­

ds bolest nE postoji :[ time stvoriti osnovu, Cis se ova mseo Ut!Sl:le u ćel1jsk1 razum tijela.

zašto treba uSmJeriti misli zđr6v.1ja Da želudac i' F1z.101oš1d. uzrok većeg dijele bolesti leži u neprarllooj izmjeni tvari. Ćel:!.jski

g:rupni razum želuca Je liJen i ne prerWjuJe hraDU dovolJno, kako bi to trebalo. Loše prcbevlj ena hrana stvara toksine, &ikle otrove. ĆeliJ­sk:!. razum crijeva takodjer ne rEid:[ savršeno i kod apsorbcije /Up1JaDjs/ ne pravi razlike izmedju tQksjina i hrane. Toksini pak smanJuju otpor­nost čitavog tijela protiv bolesti. zato stavlJ&IIlO :ruke ns !eludac ;f. opettoj amo sliJ eđEĆ e :rij eči :

.* . u Želučana s'rlJest p:rotudi se 1 vrši svoje dužnosti I 1'1 n1si do asda ispravno vršila svoju :f'uDkciju, bile si liJena, Od sada, bUdi pouzdana, vrši ozbiljno svoju dužnost, učini ieluđec jačim i zdravim t Ti ćeš potaknuti n.1egovo dJelovanJe, pripazi da on ~1tavom tijelu šalje braDU 1 da ozdravi tijelo. Želučana svijest, ti si se probudila J Ja polažem svoJe povjerenJe u tebel Ti. si marlJivel želUdac će ispraVDo izlučivati že1u~ani sok, criJen će opet ispravno raditi. Probava :I. op­&krba hrenom će se vršiti besprijekornoI .:ra ti zshnJJuJElIlJ. I

)\: To se izgovara oko 10 minuta, teda se može po~eti sa o~iljsnjelll

ozđravlJavsJućihmisli prema onom dijelU tijela na koJem paciJent 0­sJ eć a bolove.­

usmJerivanje ozđrsvlJujuć1h misli -----._---------------------------­

na nutaro.J e organe • ------------------_.

Nakon probudJenja " želučane svijest1 1l 111 raZUllla U želucu tre:' ba prowđ1ti svije st u crij evima 1 trEba J e potE.1alut1 Da snažn1J1 rM. Očito Je, da vellki dio bolesti nastaJe usliJed toga,!to criJeVlr &psor­biraJu toksine, koJi nestaju usliJed nedovolJne probave hrane. ..

Kad Je ~osobnost upijanJe hrane kod criJeva vrlo !iva; 8 proces iZlučivanJa niJe dovolJan, Ujelo može biti na izgled zdravo, elI kosa brie pos1,,1edi, krv se zglume \e nastaju skrivene lDOgu6nost1 &8 atroti·.1u bubrega 1 sa bolesti \Srca. Kad postoje ovakve prilike, vid1mo kako lJudi inače đob~ gređ,.1e 1 priviđno đobrog zdravlJa prEraDO um:i.ru. ]je·lagoa osti koJe 8t1 nastupile u vezi lIU sa smetn.1S111s u probavi.

prepo:ru~a se, đa se lJUdima koJi pate od probave ođaA1lJu iste misli ozdravlJenJe, kao i onime koji pete od zatvora.

!~, ko.1u 1zJ.učuJu Jetra đJeluJe kao protuotrov u criJevime. Da bi se criJeva oZdravila, naJpriJe morsmo potaknuti Jet:m na ispravanrad. Pošto kod normalnog čovjeke jetra đoste sporo rade, čovJek misll, da Je. flmkc1Ja Jetara ođ manJe va!nost1. Kod terapiJe pomoću polagaD.,1a ruku, polažeIDO dlan nil Jetre 1 odeU].Jamo sl1Jedsće misli l

JC • Jetre, probudite se iz sna I VrUte savJesno vašu d1žno8t I :tzluču.1t. u đO\'l)lJnoJ količini zdravu.!u6 1 nemoJte vih griJ eUti u svome radil"I . ' ~

ove riJeči treba opetovati oko 5 minuta, tada trEba usmJeriti sJ.1Jedeć. misli: .�

(~{4:' II Jetra, vi ste se sad probudile, Ja ti zahvalJujem što dobro� ,--vrUtesvoJu zadaću.- Ja vam zahvaljuj liii "I�

Teda US~.rilllO ozdravlJu.1uć e misli na criJeva. Polož;1m) naAu nU;U DB cr1J eva 1 ke! lIIIO: . . /'~_ "SVijesti u er1Jevilll8t ispun..1u.1 svoJu zed~u koju ti Je Bog na· redio l :tzlucuJ potrebnu ko11c1nu t~1ne, neopbođnu za probaw 1 Izbe~j otpatke 1 zaostatke kako trebe I Apsorbirej samo ono što je~

-------------------------------------------------------

- 17 ­

da bolest ne postoji i time stvoriti osnovu, da se ova misao ut1SDe u ~elijski razum tijela.

zašto treba us~eriti misli zdraVlja na želudac ? Fizio~oški

uzrok većeg đi~ela bolesti leži u nepravilnoj izm,jeni tvari. Će1:l.jski

grupni razum želuca je lijen i ne prerađ.juje hraDU dovoljno, kako bi to trebalo. Loše prcbevlj ena hrana stvara toksine, &ikle otrove. ćelij­sld razum criieva takodjer De rEiđi savršeno i kod apsorbcije /Upi~anja/

ne pravi razI ke izmedJu tQksj1na i hrane. Toksini pak smanJuju otpor­nost čitavog tijela protiv bolesti. Zato staVljamo ruke na hludac :I. opetuJ emo slij edeć e rij eči :* . "Želučana svijest prooodi se i vrši svoje dužnosti J Ti nisi do sada ispravno vršile. svoju :funkciju, bile. si liJena, Od sađa, bUdi pouzdana, vrši OZbiljno svoju dužnost, učini želudac jačim i zdravim l Ti ćeš potakDnti Djegovo djelovanje, pripazi da on čitavom tijelu hljehraDU i da ozdravi tijelo. želučana svijest, ti s1 se probudila l Ja polažem svoje povjerenJe u tebel Ti 131 marljivaJ želUdac će ispraVtiO izlučivati želučani sok, crijeva će opet ispraVtiO raditi. Probava i op­skrba hranom ć e se vršiti besprij akorno J Ja ti zahWljuj em. J

~ To se izgovara oko 10 miIlllta, tada se mole početi ss odašiljanJem ozdravlJavsJućih misli prema onom dijelU tijela na kojelll1 pacijent 0­sj eć a bolove.-

UsmJ erivanj e ozdravljujućih mi sli

na nutaItl.1e organe •

Nakon probudjenja " želučane svijesti" ili razuma u želucu tre:" ba proroditi svijest u crijevima i treba je potala:luti na snažniJi %"Bđ.

Očito je, da velIki dio bolesti nastaje uslijed toga,što cr1jew apsor­bira.1u toksine, koji nastaju uslijed nedovoljne probave hrane. .'

hd je sposobnost upijan.1e hrane kod crijevII vrlo !iva; a proces izlučivanJa niJe dovoljan, Ujelo 1I0že biti na izgled zdravo, all kosa brle posiJeM, krv se zguane ~e nastaJu skrivene lIIO~nosti za at%"ot1­~ bubrega i za bolesti srca. Kad postoje ovakve prilike, viđ1mo kako 1,,1udi inače dOb" građ,.1e i prividno dobrog Zdravlja prerano UIlI1:u. lie­lageđ osti koje aJU nastupile u vezi lIU 8a ametnjBIDa u probavi.

preporuča se, da 8e ljUdima koji pate od probave odašiljU iste misli ozdrevlJen.1e, kao i onime koji pate od zatvora.

!tIl5, koju izlu~u Jetra dJeluje kao protuotrov u eri~ev1ma. Da bi se crijeva OZdravila, najprije moremo potaknuti jet:ru na ispravan rad. Pošto kod n01'lll8lnog čovJeke. jetre dosta sporo rađe, čovjek misU, da Je. flmkcija Jetara od maDJe va!nosti. Kod terapije pomo~u polaganja ruku, polažemo dlan na jetra i odaUlJBIllO slijedeće misli s :A • Jetn, probudite S8 iz SDa I Vršite savjesno w!u d1žnost J

IzlučuJte u do~ljnoj količini zdrawžu6 i nemojte vih gri~e!iti u svome rađu II J .. ~

ove nječi treba opetovati oko 5 minuta, tada treba uSmJ eriti aJ.i~edeće misli: .

(~* • Jetra, vi ste se sad probudila, ja ti zahvaljuJem !to dobro '-.vrUtesvoju zadBĆU.- Ja vam zahvalJujemnJ

Teda usmJerimo ozdravlJuJuće misli na cr1jeva. Polož1m:l našu na erij eva i ke! ESIIO: . .

• SVijesti u crijevima ispun.1u.1 svoju zadEtu koju ti je !log na­redio J IzlucuJ potrebnu koli~1nu t~ine, neophodnU za probaw 1~ IZba~j otpatke i zaostatke kako treba J Apsorbiraj samo ono ~to Je

- 18 ­

hr&:lj i vo i izbacuj sve ono, š to J e tiJ elu n epotrelxlo "I ,. OVO treba opetovati nekoliko minuta, tada treb& tlas..aviti sa slijedećim misl jlllb:

Je: II SVijesti u crijevim,a, ti si se probudile iz sna. Ti 1z1uču.5ei~

dovoljno tekućine, koja je potrebna za probavu. Ti sađe ispr&wo uprav­l.j8Š probavOlIl, ~i apsorblrbŠ p1'ObevOlll sve što J e hranJivo, fl izb6CUj eš

ve otpatke i zaostatke i sve ono ho tijelo netreba. Ja ti zahvalJu­,m !:le tvOlll trudu. Ja ti zahvaljuJ,em" I

Ove mali treba slati oko 10 minuta i time zavZ'ŠavSDO terap1JIl. To Je jeđoost8w8 misaona terapija, koJu se može upotriJebiti kod raz:' nih bolesti, kod članova svoje po~d:l.ce. ' . '

i

Misao se prenosi i bez polaganja ruke, koja je SaDIQ p...!DOĆno sre:" dstvo, ali poče+,;ttic1 su skloni sumnji, ako nemaJu mBt.eriJalnog pomo6nogsredstva. ,- - , ', " , , L. •

Pacijent može takodjer imati osjećaJ, da takav postupak'niJe'do­volJa:l. •. Takvo tlegativno mišljenje mo~e nepovolJno utjecati na uspjeh.

, napred navedeno nije post,upak pokrete Seicho-No-Ie. U ovom 1lU- *' vremenom JSpl':II1skom duhovnom pokretu člano,,'"! či te,ju II latinu o Ž, i vo, lli u" j

/'l'I'Uth of Life! i ostale suvremene duhovne knjige o fiVOlAl, :lođu. na pre­, davan.1 a i po$~eć uju s&;; l.imke koj i u zd1žu , J!;&o i medit.ac1Je. 'o pođs'11j e­sti ao:., 'to .. učvršćuJe idBja, da smo svi đ,;jeca Bo~Ja i da De'možemo biti bolesni, a to ovisi o tome, u kolikoj smo mjerg.toga sv.1Jesni. tIpo­treba ove me'tOde za liječenje spada u područje duhovnog ozdrav!.Jivanja-J.i razlikuje se od napr-ljed opisane misaone terapiJe.· '. - " ""

Mi možElIlO i za ave os'\;.:,le organe tijela sastaVi ti odgovarajUće

misli,o kojima ćemo meditirati. Ako upotrebimo gomje riječi kao t'or­tI1.lli, neć emo pri tome pogriješi ti. ' . ' -, ~

1'reba imati samo na \li1lU, da oZdravljujUće misli moramo u~erl.'ti '* na svijest dotičnih organa, na nJihov razum ili duh, koji upravlJa nji-lhovim dlnkc1Jama, a ne mater-ljame organe. _ . _: __. .1\

. :illČi moreJu biti jasne i mažne, treba intenzivno miSlit!' na \ smisao eči, kad 1h čovjek opetuje. KonaČIlO, treba si stvoriti,' aSnu misaonu s ku dotičnog organa, kako savršeno vrši svoJu :fUnkcijU i 'tre--.l. ba opetovati zahvalu za savršen rad 1Bt.og. Treba biti čvrato \1vJere!i u "" ono ~to .e iZgovara, jer ako OZđrav~vač izgovara r!Ječi,a u SV~~J

nutrini 8l!mnJa, tada 3e sVijest u će SIla primiti f311nrn,jsJuđe mi • Tada neć e od misaone terapij e n š ta biti I - ­

U sllJeđe5em poglavlju govorimo O đuhovnom l1,JečeDJu. 1Jl, ... <t> ..... , .

IV. poglavlj e • ' Duhovno ozdraVlJivanJe -~-------------------------------------------_ !_!_!_!_~_~ 4_1__t_I__Q=!:~_2_~_q_~_~_~_~_!

. - ~ ~~. . .

- weekly unity od 4.Xt.1961.d:lniciJe sliJedeći člaoak. Navesti ćemo

ga u skrElĆ etlOlll obliku: • " , 1lledavno sam doživio slučaj cl.1hovnog Clzdravl.jenJa, koji je nastu­

pio skoro trElDUtačno. Vih godina bolovao salI1 na želudcu, moje stanJe se pogoršalo kađ gođ sam uzimao izvjestIU hranu. !t1sl1o sam, đe mi ta hrana ~kodi, potražio sam l1JeČDik4nu p01lt)Ć, 'ali 8 vrEllllenom ae moje .-.,e:- )pogo~alo. Im9.0 sam bolove. desne strane, noću nisam mogao spavati od bolova, a po danu sam se zbog nJih vrlo bij edno osJeć eo.Tako Je pisao Jedan bolesnik- čitajući nov.1.ne naišao sam na članak Ć) raku, oa1mptam:1me raka i rečeno Je,ako netko osjeti u sebi ođ ovih simptoma, treba odmah poći na pregled u laboratorij tJ.liJečnilal na pregled raka.

- 19 -

Teko ~e ČUO neki nutarnji glas,poDOVDO Je r ..Z!ilišljao o svome problemu: zar nisam toliko godina izučavao suvremenu dUhovnu naukU, zar ne bih trebao biti bolje pripremljen za moje sadašnJe stan~e ?

OD si Je prizvao u sje6aD.je sve one pobJede, ko~e su lJudi po~

stigli putem spoznaje l s t i n e. OD se sjetio sVlh izvještElJ6 o oZđra

vljenju od očito neizlječivih bolesti. " " .. Kflkve li lUdosti,đa se sada odrekDem l I>tinĐ l, koju sam đo sađa '

izučavao samo zato, što sam samao za ime ove strašne bolesti.' , Kadgod bi do sada obolio, pomagao si Je na taj način, što bi si

rekao: Bada imadem priliku da si dokažem veličinu Božje moći." Tako11

Je i sađa ođl.učio,da će sve prepustiti Bogu i da će mu ponovno PlUžiti priliku,da lII.l pomogne. Odlučio Je, da' sprovede ovu odluku,a da ništa o tome ne spomene sVoJo~ f'amilij i. PoboJ so se, da ć e se svi uzbudi ti 1 da će Zahtijevati, da se odmah preghda. '. .

OVo Je Jedan važan momenat ns koji moram upozoriti bolesn1li:sJNek:!. kažu,da su pozvali liječnika ne zahtJev porodice. Powuno' ~e :Ls~

pravno, da se konzultira liječnik koji će prepisati iap,ravno liJečenJe.

Ako bi liječnik u takvom položaju rekao svojoj porodici,da kod" nj ega postoJe simptomi raka, nastalo bi veliko uzbudJenJ e i 'poroiiica bi zahtijevala liječnički pregled, ako se ustanoviida pOl>toji udnJi ste­pen raka,to bi bio velik:!. Ilok i za paciJents,a _njegow poroC!icu.Takav mentalni ~ok bio bi .104 već. zapreka za tjelesno OZdravljenje pa­cijenta. ' .

Ako se porodici' nešto saopći, bolesnik indirektno u sebi želi'~

da u ~j pobudi os.1e6aj saučešća i da ga u krevetu nJeguJu.Ps1hoailali ­za pac 'anta vrlo često dokaZUje, da on ponekad želi da se b9lest raz~

Ja,da b zadovoljio svojoj intimnoj želJi., , . :­MedJut:la, čovjek o kome Je OVdje riječ vratio se svojim ~'1g8­

ma o suvremeno~ duhovnoj nauci i nastavio je svoj studij. Molio se ~~r~ ko i sa mnogo većom .predanOŠću, n.1egovi bolovi nisu se smanjili, napro­tiv još su se povećali. Jeo Je tareo malo,đa se njegova f'BIlliliJa pobOJa­la da će lII.l bi ti još gore s njegovim želudcem. on se sam katkada pitao, neće 11 možda umrlieti od gladi, ali Je n'edalje čitao svoje knjigeie čitao Je takodjer Bibliju. Čitao Je i znao Je,da negdJe moraJu blU riječi, koje će 1IIU donijeti POlllOČ i spas.

Jeane DOĆi naUao Je na ove rij eči: II 1'1 moraš spoznati Istinu, Istina će te oslobođ:1til" Pomislio Je,da zaista Ja moralll spoznati tu Istinu"I Ali, pitao se dalJ e, š to J e Istina ?" Upotrebio J e i ste riJe­či bo i Poncije Pilat, kad Je presluhvao Krista prije rooo godina ­Pilat nije dobio odgovor od trista - Da 11 će on dobiU odgovor na ovopitaDJe ? . ~ ... . - .

vratio se Bibliji i prelistavao Ju kao za razonodu, tađtl Je na:! šao na Genezu l, stih 27-31, koji glasi: Tako Je: i stvori Bog čovJaka

po obličju SVome, po obličjU Bo~Jem stvori _~at stvori ih IlIJŠko i ženSke stih 28: l blagoslovi ih Bog i reče im: RaOJ aJte se i množite se i isptnite zemlju i vladaJte s njome•••• l" . ­

. Kađa Je pročitao ove riječi, đošao Je đo naglog prosvJetlJenja. OdJedared Je spoznao, da Je čovjek savršeno stvoren ođ Boga i da mora da bude savršen i da živi u vJe~nCllD samenstw. on si Je predočiO čo­vJeka savršeno stvorenog na sliku i priliku Božju, kakav on i Jeste u svojoj biti i 1lUtrini. '

'I'ime mu Je đat i odgovor na pitanje: II ~to Je :tstina ?" on jeustanovio Istinu; da Je čovjek stvoren samen prema slici i ~rilicl

Božjoj i da Je ono ~to Je Bog stvorio savršeDO, uviJ.ek savršeno I . Kako li-;;;;-bio-;;!;ei;pom1šiIo-j;-r-obiijmii:e-ga-je-pomfznost,

smatrao Je ohološću svoj e misli će čovJek može bi ti nessvršen,pa čak i bolestan.CovJek Je stvoren na priliku Božju i od Boga Je progil šen"đo­brim"dakle savršenim.Oprosti mi Gospođe, Tvoj e djelo Je l>evršeno,Je Ti Zahvaljujem što si me stvorio savršenim." Tako se molio i suze su mu

-----------------------------------

----------------------------------------------------------

- 20 ­oblijevale lice.Tek što je završio molitvu, os~etio Je nejednom ntlstala \ je bol u nJegovom želudcu.Slijeđećih d8Ila mogao Je jesti sve,što ,. ž=ei:b želio i nije više osjećao tegobe u !eluđcu.

" Gospode oprosti mi, Tvoje stverSDJe je savršeno. Ja 1'1 z6hvalJu:' ,jem što si me stvorio savršenim. n .

Te lD1sli: Bože oprosti mi" i ja Ti od s~ srca moga Zlah'VEllj~mII

liječe sve bolesti. Prava p6niznost, ispovijed e čvrsta vjera i &pso­lutna zahvalnost čine kraJ svakoj neciači i liječ svaku bolestI

ozdravljivanJe pomoću međ1teciJe •

Kod nastojanje, da se bolesti kod drugih osoba liJeče međ:ttac1jolll ili kojOIJI drugom Jdsaonom foIlllOlll - najvažniji postulat Jeste, da nas na to upućuje ]Jubav. To naročito važi za ozdravljivanje koje nastupa Usl:f.-Jed dJelovan.1a Inhl> svetoga. . , '

za ovo Je neophođan đubold. osj~aj ]Jubavi, Jer PDO ~to m1 U1p:ra:' vo zovemo " Inhom svetim" su valovi ili v:lbrflciJe ljUbavi, koje Bei' iza.. Ulje. U bibliji stoji,da je ):sus suze ronio kad Je uskrsnuo Luara. ! ti trebaš da ~đe~ sposoban da ronU suze, bd vidiš bolove :l patnJe . drugih lJudi. !Jubav oje osjećaJ koja proizlazi iz oaJećaJa Jedlnst\'a sa đl"Ug1m lJuaima. - , ,

Potakm1t lJubavlju , čovJek pr1ma u vlastito sebe pst.1:lJe đrUgih bi.. ća. Pođ primanJem patnJe d:mgih ljudi u VlflStito sebe pođra:mm1 Jev8lJlO primaDJe patĐJe na isti način, kao tw se pere roblJe. B1blJe se mo!e ­opnati samo tako, da se 1z nJega izvadi ill priJll1 GO Ito treba isprat'.

Kod WečenJa pomoću misaone &nflie, naiom vlastitom 111811 n!lstoj1 .. mo kod pac;lJeDta pročistiti predodžbu o il.1eS'O'!Oj bolesti. Kod metođe Sh1nsokEin, samo se meditira. ld. si tu pre&ćUJftlllO, da se u tom slučajU vrii NJegow SVeta Volja i to ne putem nde &niElE:'e, ve5 pomoću Božje Moć:! Princip đuholmog oZdravljivanja jasno se 1zrahva u lsuso~m riječima: Ja sam oaa:be- ni.šta nEl mogu uCini U. Volja Oca 1IlOga koJi :e na Nebu,\'r­ši se kroz Mene." Kad Je lws probuaio Lezara :rekao Je: .. Oče,~a maID đa si me usliho 1.1a Ti zahvalj~em." sam:so bioJe 1zmite SVojevolje. laus Je naprosto potvrdio Bo~ju Volju f zahvalio J.l1 u IllO itv.l.. 1 zato mo~emo biti sigurni,. {la za đuhc.vno oZdriavljivan.,1e ne tnoramo ođe­~iljati moćne vlasti te misu. Pravi nutarnJi čovjek jeste zaista !djeteBožje i on Uvi II savršenom Zdravlju. Pošto ga se spozna kao takvog, mo. ramo na miratl, skladan način puni vJ e~ medi ti:rati o pravom čovoJ ekU u sebi,koJ1 je zdrav.

N~a zadaća sastoji se naprosto U tomer. cia međitiramo,a Bog II na~ ma će onda 1zvrUti svoju Volju. Drugim riJećlIae, mi moramo okrenuti električni 'šalter U nama i ušaltati struju. !'r:lrodn1 zakoni će se od­mah manifestirati čim struja prostruji kroz !il~e, žarulje će se upalitii ~iri ti ć e svjetlo. SVe doUe, dok imademo \i.k.J~učeno svj e..lo, ne trebElll mo se brinuti za njega.

Sh1naokan Je vih meditacija, nego li

terapeutska metoda.

Kod Sh1nsokan metode ozd::'8vlj1vanje ne,sl;llpa uBl1Jeđ uskladjel1Ja sa Božjim zahtJevom tj. "DoVodi svoje sebe II e:kJ.ad S8 cijelim svendroml tl

~ nema nepriJateljs'tva 1 ze nes ne poatoj e b'olesti, bacili ili rlrus1, mi meditirano o svijetu Istine u kojemu samo PClstoje zdravJ.je i Božja punina i mi se usk1ad;j~emo sa ovim svij etom s):J.ađa.

. B . je savršen i čitav Njegovo Btvar€~.e ~~ saVl:'Šeno'. lIla- k~~ikooBtojal~gboleati i boles:l1h klica, mi čvrstel lNrđl.lllO, (J: takva tle",~vr­

~ena stanja neOĐ~U pravog postojanje. Mi se duhov::.o kOi1ce:ltriralllO na

- a ­savršenu prirodu Božanskog svijeta. Tada praktički primjenjujemo obo,što pro1:z.~azi iz t.og našeg novog stava tJ.mi gledamo na sebe, na J.,judei na svijet sa JelJDog novog stanoviita. ui ne gledamo više ne bolest kElO na nešto što treba liJečiti, veS našim čvrstim mišlJeDJem i' vJero­Vto~eD potvrđJujemo činjenicu, đa boJ.est 1 ostale nedaće uopće ne p?:­s Je.

Bez obzira nb vsnj SC-J prividnost, .bez obzira na to, kako teško izgledala bolest ili infekcija, mi mediuramo o savršenoJ BožJoJ pri­rodi, o zbiJJi koJa leži iza svih sJena., " .

B'.Jddb.a Je u svoJem miđ1tiranju došao đo slijedeSe spoznaje,prosvjetl.ienJa: ,. . ," '" ..

II sva liva Wa 1 'tzv. JllaUV. etvarJ.l',sv1 oni se nalaze ba Putu. planine, riJeke, tr~va, zemlja, n1 su on:!. postigli stepen Buddhe•. ' . J m1 mom mo meditirati o Jetini, da su ava bićau"ht1ni BUđClhe,

~jk:Jo~~: stupanj Buddhe, od!loano, đa 811 svi lJ~dl Kristi ~. da..

Takva metođa ne predstavlJa te rapeutsId. zahvat m1saonog 1 psihi­čkog karaktera, to Je meditativna praksa, koJa nas 1ma dovesti do nepo­sredne sv1jest1 o tlElšem SLnovstw Bo~jem, o našam Buđstw, ođoosno ci .. Kr1stovstw. U međitiranju ne.stojimo dokuči ti praw bit sviju stvari i našeg sebe i da u tom saznanJu 1 spoznaji htine dođ"i emo do mira.-

MeditaciJa o neposrednom z~ažao,ju

----~-------------------------------~~2Y~~~_~~J~i_~ ..

Nazvao sam OVU maditac1Ju neposrednim zapažao,jeD Kri.stovstva odnoano Buddstva. . . . . '

svak:L čovjek u svojoj biti Jeste 1I0silac Bo~jeg Života i Bozan-' ske SV1Jesti,svald čovjek je Buđa, OđoOEll1o Krist 1 zato mora bitI' zdra" Q:l mora biti. pun radosti i mora osjećati sre6u raJa, on mora živJ'et.1 u tom obilJu Bož~em. . . . .. . _ - "

All niJe dovoJ.jno da razumski spozn8lllO činJenicu neposrednok 'za.~

palenja uahg S1novstva Bo~Jeg. Čovjek mora bi ti svjestan, da je to Jeil aina zbilJa koja postoji. - ._. . - - _.. " •

rt mor~ znati, da je nutarnji čovjek Bo~ansko Bi6 e i da l:IJ'egovo pravo Biće ~este ~na ZdravlJa, mladosti i sraSe. Na ovo SeUlOl'BmO _.' prUikom med1tac1 e koncentriratl. Mi ee moramo probuditi i đoći đo i$C; htine i oVaj svi et Jetine U sebi ostvar1ti. Mi sene borimo protiv bo J.est1, Vl:Ć IIIIlditiramo o savršanstw zb1lJ skog sviJeta U nama. . ..

zato kod Shinsokan metode ne gledamo na bollsti i na' nJene-uzroke )li ustanovJJujemo i tvrdimo, da bolesti kao takve ne postoJe I M1 se izdižemo iznao svih negativtl1h stan.1a i stvari. -. '.

stoga se u o'?;)rne takodjer govor.l. kao o m..tat:l.zičkom- OZdravljiva­nJu. ")leta" znači izdizanJe iznad svega Ato Je fiz:l.čk:o. !Ii se moramo izdići iznad svih vidljivih 1"enomEll1a. Ako bismo se najpr.l.je obraćali . bolest.:1ma i l:IJihovim uzrocima, mi bismo time prouzročili to, da bi naet stali novi simptomi i klice bolesti bi se samo jo~ više nzvile. zato moramo spr.l.~eči ti da takve predodžbe uđ.1u u našu svijest. . ,

Held lJUdi misle, da ,e Sh1nsokm metodll-' samo način, da se ono Ito želimo pređočimo, da bi se to ostvar.l.lo. SidhsokBD je međJutim ne­što mogo više. To je meditacija o savršenom zbiljskom svijetu, koji uvijek postoji. - - _.. ,

. !elJeti nešto,što Je manje od savršenstva, pošto veS iosjedujemc savršeni zbiljski svijet i savršeno zbilJsko sebe, značilo b t doći u protuslovlJe sa našim vlastitim stan~em i vjerom u :-O. Č~ se odstr:~e

pog:rerke pomoću meditacije, nast:.1p8 pravo stanje zbJ.lJe·tJ.Jstine,j

---------------------------------------------

- 22 ­I:Ii već posjeduJemo pravo sebe i previ svijet.

w1 dakle meditira:no na miretl i sređ.jeni način, koji isključuje mržnju poreške:1. nemimo rtlspoložen,je. Z&to možemo u jasnim obrisima projicIrat sliku savr6enog stanJa zbiljskog svijeta na ekran sviJeta, pojava. . .

Po našoj nutarnjoj Biti, mi smo savršena ~eca Božja, Kr1st:l.iođno­sno Buddhe koji žive u savršenom svijetu zbilja. rB bi se ova Ist1na i spoljila u svaldOOšnJ em živow., potrebno Je, ds pom05u međi taciJ e pre­uzmemo ow činJ etl1cu u svalđda.šnji !fivo t. Prema Budističkim SJtrams tj. svetim stihovi prosvijetlJeni Tathagata, koji postizava stupan.; Bucdhe u dalekoj prošlosti, praktič1d. nije ostvario i ispolJio ow Istinu sve dotle, dok nije spoznao, da je samen.Meditac1ja je način, đa se posti. gne ova.i stepen. . .

Ako netko ne posjedJ.Je sposobnost đa medi tira o Istini'l moZe to . ~netko drugi. za nJega ~initi. Mor8lllO ga mi pr1nUti u IIlŠU sV1jest i me-

i\. d1thati o tome l •oo j e i on u I stiDi savr6.an, pun mud rcsti i ssvrhnstvE*aa Je prosvijet.l.e')en ! da posjeđuJe začudne sposobnosti. '-\. D.1hovna znanost naziva ovo potvrđjivan.1e pravog čovjeka U med1ta­"ciji,mentslnom terapijom. SJvremeni američld duhovni učitelJ Ernest •

·'Holmes u svojoj knjizi "SCince of IUnd ll navodi jedan zgodan pri~er po­Lm06u kojeg on tUlDElH ow metodA. . .. .'\ Pre dpo stavimo , da jedan čovjek u New-Yorku telegrafira jednom duho· *vnom cZdravlJivaču u Los Angelesu, da va5 tjednima ne može"da spava,da4-ga moli, oo bi izliječio nJegovu nesanicu. Sto će učiniti ~ZđraV~i\"ač? "1\ otl zna, da čovjek u Hew-Yorku ne može spavat~, jer IIIU :fall DUta :l. mir -.l. otl je pun nemira i nJ~go,? đuh nastavl.1s rađitl i po noći. ozdrav inč \ počinJe time đa potvrdJUJe, da postojI mir za tog čoVjeka koJi se reci­

J.. mo zove Jom. OD neće kazati: II Johne,ti mora! biti mlran, ",već će kaza· '\ ti u sebi: Jom je pun mira l"1/ _-k OD IIIU ne ođa!ilJe misli ni sugestije, va5 OD tvrđi 1 odmah ostva­. ruje u svojoj vlastitoj svijesti Istinu o tom čovJekn tj.savr!enst\"o.

ozdravlJivač ozdravljuje samog Bebe, umj esto

,scijent •• -----------.-------­* OVo je op6eniti način kod ove metode, oZdravljivač se uzdiže do

~ Istine i u svojoj vlastitoj svijesti ostvaruje Istinu: John sađa mir­1/

A no spava, on se budi vedar i živi spokojno. strah, nemir, sumnja i ne­7. sigu:roost ne postoJe za nJega. on mirno leži u svome krevetu, u nJego­T voj nutrini vlada duboka ti~ina I II\ '\ a.

-X Dr.Holmes tvrdi, da poteškoće kod ljudi kojima želimo pomoć~ikpotpunoma nestaju, ako sami čvrsto vjerujemo, đa je dotični Zdrav 1 ea t je nJ egova nutrina ispunJena mirom i to iz razloga, lito po stoji samo "~ jedna SVijest u svemiru, premda mi mislimo, de Je naše individue1I:la

svijest kao i svijest ljudi. kojima !elimo pOlLoći, odiJelJena.­Zi\,~,\S~;"'

./.

---------------------------------------------------------------------------------

- 23 ­

V. Poglavlje.

:tstina o duhovnom ozdrevljivaoju, ghvni proble ID

duhovne znsnosti.

Ako ispustimo novčarku S8 krova seđmero-klstDice, ona ć e pasti dolje, a da .lu ne gurnemo a i da ne međitiramo o nj ,8nOl:l padu. To se zbiva na osnow fizikalnih zakon& o padanju t1j ela. K.ađa primj eoJuj emo :Zlikone duhovne znanosti u svrhu liječenje bolesti, :lmamo posle sa prirodnim :za­kopima zbivanJa, koji se mogu usporediti sa gornjim zakonom. -

Kao što se materij alna tij ela prilikom pa,ja ravnaJu po zakonima sile teŽ8l tako i kod misli postoji privleČDost prema onolIlU što je njima sli ­čno 1 one takodjer nastoje, da se spoje sa 010im ~to je njima slično.

J.::lsl1 takodJ er imsju snagu da odbijaju suprotne misli, da ih neutra­l1:ziraju i da ih učine nemoćnima. .

Da bismo -mogli izlij ečiti ČOvjeka pomoću lla~ e mi saone snage, lIIOra nam biti jasno, da je boJe st utjelOVljenje m:Lali.

Terapija po metodi cllhovne znanosti bila loi nemoguća, ako bolest ne bi stajala u vezi sa mislima i ako bi se samo radilo o :fi zičkom zbiV8Djl koje bi bilo potpunoma nezavisno od misli.

Neovisno tome, da li se bavimo duhovnom ZloanoMu ili pak metafizičkit

liječenjeml u svakom slučaju potrebno je ist,aknuti, da SU bolesti utje­loVljene mali, stoga se bolest mora izlučit:l odnosno, na bolest se mo­ra gledati kao na nešto, što je odijeljeno od čovJella.

Ne treba nikada reći o drugom čoVjeku: II OD je bolestan." SVe dotle dok teko mislimo, smatramo,da su bolest i čovjek IEl što što spada zeJed­no,kao da su jedna te ista stvar.

Čovjek je čovjek,8 ne bolest. Čovjek je Dtjete Božje i stoga mo:ramo tvrditi i potvrdjivati, da je on savršeno biće.

Čovjek - DL~ete Bož,1e - Zđrav:yel- ova tri faktora moramo stalno vi~

đjeU-mo-š-Eva..'iiii-CIiiJeiii:čiir~o!es~-je u naHm oč1m~ nešto posve odje­JJeno ođ čovjeka, ona može odletjeti kao što odlijeće balon od gume kc­me smo otk1DUll konopac. Balon od gume Je ti u zrak, jer ga je čovjek ..« punio pl1IXlm. Kad se konopac otkine, plin u balonu se ne moh više obna' lJati, on pomalo nestaje i balon se ne može više održati u zraku.

:tsta stvar je i sa bolestima. one postaju sve slebije i konačno po­svema nest8jul ako ih zbrišemo iz mišljenja ljudi i ako ne pridolaze

*nove slične IlI1.sl1, koje ih hrane. ::t '

:Naš stav prema pac1jen-m mora biti sl1jedeči: .~ Ti nisi bolest~~,T1

~1_~~e_ ~~~,,-~~~~~~,-!.~~!'.a!I II ,,-------:~-~~~-"- ~-~

~to su bolesti? Bolesti možemo usporediti sa oblecima. Vodena para se diže sa zemlje i zgušnjuje se u fonn:!. oblaka. Oblaci nam sprečavaju

vidik na m.j esec. . Tako isto i iz ljUdskog mišljenja dižu se pare i primaju oblik bole­

sti. To su oblaci - all kako god mjesec bio zastrt oblacima, to nema utjecaja na sam m.jesec. oblaci sačinjavaju koprenu, ali mJesec sam po sebi nije time pogodjen. OVo je Vječna :tstina l .

11 mJesečevoj sferi nema Vlage i tamo ne mogu nastati oblaci. Da bism odijelili čov.jekls od bO.l.esti, moramo mediti r.ati na slijedeći način:

n ~Č~vje.!t~~~~J~_B.~žje, I~toga j~rš~~~ramos:.p..Q..č~~~a i biti*~ i U bu~uvijek sav~ffl ~e 'fstina o čo ku 1 OVo J1jnJe~iJ

) pravo bile' i njeg6~prirodal :;:~riv}1e~ ieo~~~~~unpo~~janJ;

\ sko.Bolesne pojave su 1s~vljeno st...... e s va ( premda izgleda, da su reaLne.

-----------------------------------

- 24 ­Neovimo tomu, morb nam biti jasno, da same misli ne tjeraju bo­

lesti. ~edjutim, ako odijelima čovjek~ od bolesti, bolest kao takova mora nestati na OSIJOW prirodnih zakone, bo što i fizičko ti~elo peđa, ako ga SE spusti, jer bolest nije ništa drugo, do li utjelovl.::e."lo bole­sno mišlj eDj e • ­

,

Odjeljivanje bolesti od čovjeke.

Ne pokušavaj nikad slati misli koje prouzrokuju bolest, jer bi to bilo isto tbko, kao da priznaješ njeno postojeDje. Mi si moramo napro­tiv reči:

:*" on...i~J)i~~_B-o-žje"onj~z~drey"l Na taj način odjeljujemo čo­vjeka oaDolestJ.. ..

V~ takodjer ne smijemo nB bilo koji dio tijela gledati i reći ili misliti, da je tPj dio tijela bolestan, jer u svijetu koji je Bog stvo­rio - ne postoje bolesti I stoge bismo o bolesnom čovjeku morali tla isti nOičin meditirati kao i o slici Mjeseca bez oblaka, pe mekar de oblaci uistinu i pokrivaju nebo. Poučan primjer dela nam je gdJa Kataue Mori. • U Sbirahato novinama objelodanjeno je slijeđĐĆe: "

Kćerka gdje Mori bile je povjerena jednoj njegovateljici, kojoj . je to dijete nesretnim slučajem palo iz roku na t'llrđo tJ.o,te je pretr­pjelo potres mozga, aU se doskora ponovno oporavilo. ~rakon nekoliko godine pojavili BU se medjutim kod djeteta epileptičk:1 napadi. U tom razdoblJu promijennilo se je cijeldPiće tog djeteta i nastupile sU du­ševne smetnJe. R?đ:l.telji su bill či'tatelJi tog časopisa,te su U s'b..ldi­ju religioZl11h iRina već prilično daleko uZl1apredoval1. oni SU vjero­vali u Istinu, đa su ljudska bića ~eca Božja, a bolesti k60 takve sa­me po sebi uopće ne posto.1e. oni BU čitali ''Holy SJtra" /sveti sutra! 1 vježbali su Sbinsokan, all sa njihovim djetetom nije bivalo ništa bolje Teko se tQ otezalo oko 18 godina. Prilikom j ednog sastanka u Mount Ta­kog izvjest.11a je gdja Morili dne 25.VJ:l.1961.g.u jedDom boravištu U jedi dtloj diskusiji sa docentom novih duhovnih nauka i sa učenicim" o nesret· nom slučaju svoje kćerke. ona je ispričala, kako je dijei. €, i.spalo nje­govateljici iz ruku, te db su posljedice toga epileptičld nspsdi. '~ato je jeđan od docenata rekao:" To niJe istina, vEte dijete Je Dijete' Bo­lje i stoga onG- ne pati na epilepti ~ldm napadima, El niti j e đUlieVtlo pore mečeno, to III loši sni 1 Izbacite ip iz vaše svijE;sti I zar ne piše u

""t''Nectarian Shower ot: Holy IXlctrine": II sa pet 6ula t.i.j e~e viđi se samo eillleta zbilje." nQ..1a kć erkajE;'_gL: El"!"LBožj,e, 0~§..J e"'p_~ena,?eć ....QJl ,sa.""ll0.-S' s~gyoče~, ~te" :&k.§đjer Ž:l.v.L, J. s~~_1J" $taDJU ,savršencrgt.J.• "

Gđji W~ri se pričinilo kao da joj je mrena spala aa očiju. 'ona je naglo probudjena k Istini, koju BU joj u tol.-u ovih protekl1.h 18 go­đina propovjedal1,eli koja joj .)ido sE.da niJe ainula: \ .

" Jest,naša kćerbl je zaist.a savršene, ona Je dijete"Božje. t..1uđ aka bića koje je Bog stvorio zaista jasu i ost.sju savršena duhovna bIća. Neto nisam svratila pozornost i držala sam se samo vanJskih pojave, ko­je sam sa svojih pet ćula zamje:5ivala i u svom mišljen.1u uzimala sam to kao neš to zbilj sko. Odsj ev !!log kriVOg mišlj enj a padao Je nEl !!loju kć er i ja sam patila na uttišljaju, da bi nepostojeće stvari mo&le zaista po­stojati. IJaša kćerkE je bila a i sada je zaista potpuno zdrava. II T(l};o JE; gaja l,:ori probudjena Ist:i.ni - i čin se je to dogodilo,prestali su kod kć erke epileptički nepadi.

Pravi" Ja" moje kćerke bio je seda slobodan i odijeljen od un::i­Ujaja - čim je to postignuto, bolest nije imala ~še t;ikako,,:,e}:lo~i,baš poput gumenog balona iz kojeg je ispušten vodik-p11n. Kod liJeceDJe ~o­lesti sa Shinsokanom dujerno mi savršenos~i, istini mog~ć~osti d~ ~,dJi do izraže;ja i da se ispolji •. To,~ao što Je to bilo~ SJ.u~~i~ugg~~j:~~. dogEldj [,: se poput naš eg međit~ra!lJ a o apsolutno sav ~ enom

.1.

--------------------

-------------------------------------

-25­

Glavne atvar kod .edit1rllD.1a I.trana fil I

lod ll.1el!enJe Sb1naolainom 1I01"8IlIO biti sv.1ed t da Itvamo biće čo"t1_

ka nije 1IIBter:L.11l1Do. xe4 bi ~ovJelt bio IDBter.1.1elan t,J.lllater.1J-t dalo ' bi .. razum.1etl, de bi ai on povr"'..1eđ1o glew kad bi peo a .1eđn0f pov1­lenog mJesta. Ne vjerovati u to zabb Je tellkc!t Jer ae to V1đi dož1yJ.:ava .v~1I'l vla8tlt1Jl 0~1u1B. !:ađ .1e "'cent lloa,;)ut1m rekaol n 1Juđeka

'b16a BU eca Bo~.1a,n kod ~.1e !lori probudile ae ~omc.18 k :t.tbe,da . ~ovjek aa '\8 uije Dellto 1DIlteri.1e1rlo, aed .1e tek ot1a spomB1a atvarno atei\Je đuhowo rt~uu" a4rsvlja,u koJem DJena kćerka &Đ11t1i !iv1.o _trenut.ku POD111t J. OQEI l'U~elJlu crtu illlleđJU syoje kCe:rke 1 DJene bolesU,Ume Ito J. uota11ov1la,dEl kć.rita bo DIJete Božje 11e 1IlO!. b1U bolesua.

xi lIIO!e! alWl.t1 JoA nemam koliko P1'8đavan.1fl 1 čita t1 Jcr:lo11g. o novom đuhovnOlll !ivotut pa ipak ne ću nikada modi ozdravit1 nekog.drugog tE.ko đuiĐ, đokleggđ t1 ~ku.hve4 d8 to t1J&Lo koje .1- IDfi'ter1,JlI1­no 1111 boleanos aovJekal li.1eaU.

CI1SJ koJi međ1t1ra,1IIOftI .đ1t1raU preko unutamJeg đuhomog

bića dnJgog. Q:llllore kod toga III1sJJ.U na Boga u \Sovj.ku, ko.1i .. dot1­ČUOlll bolelću 1181118 veze. IJ,J6čeu.1e 4e ~oaetl onda, ako so t.oJ o.no'YU1 zbht.Jev po1i>uno OItwri. "L1Je~ti" Je kod takovog at!UlJa atvll1't nađo­ata t.an 1zrtl&. Q:l~' koji lIIeđiUre gleđa u toli momentu nEI aavrhni avi­et u ko em posto e BoS 88111 1 .avrieno lJudsko biće, koJe Je diJete Bo­

i.1e. Ra~og ~. t ,ito u zb1lJi ueJal dNg1 evijet uopće ne po.tOJi.. .

N e a t a tl • Je P a o l J • n t. Istr.681

fim. jeđen ~ovj.k po.taje pec1jentc& ? IllU10g teme ~e t.a.1 ,Ito kako 1 OD s8III,tako 1 ĐJegov1 Ueuov1 obitelJi i pr.t.1etfll.11 no.. II no­.10.1 av1je8t1 pređo4!bu o lIIOB.lć1m bole.tima, Jer liov~eka .-atrBju amrt,­ntIll te vanJskog čovjeke lIl1saono doveđe u vezu aa bole61t11ra, te sa toue­bo kao l'Osr.u1tat &vep tOS... -tre.1u bolelD1m. 8toBa 111 JIIO~ atvU'­Di čovJekov II Jali lI1880tlO ođvoj1ti od krJ.ve preOođžbe, da ~e čovJek bo­lestan t.,.1.đe .1e pacijent,. .

aJ.l1U11, da au po.1movi "6ov.1ek" i "bol.at" bU1 do .ađa "dJuao­bDo povemu1, too će paciJent 1n$gCllD 1IIhU .ada Đutat1,e 60V~ek .... opet vređ. u pnotno ate~e, 1lS1na llo!~elll.. .,

Ead bi lDed.1ut1m U obitelJ1 pacijeute poeto.1e1a' .wđ.1a, 1IIZ'!n.1a,.1ad 111 đrup 1llia1.l k9Je smetaju 111 uept1\'11l oaJil6-.1i, onda .1e potri­&10, de M u Gov.1eku 1 II "egOVGlll ob1t41;LJekolD JtJU8U n~priJ ••\"01'1. ~ .. dno haX1llOD1čko .~e, .1.1' takov11lllDUlai kA1i 81De~ 1 ~:rea~ po­1ld.il1.1~e Ila bUDu. AkO ob1ttl.1 nebl UvJtta U hamOn:f..1i. onda M C· poruaa pređloU-t1, de .. bol.1Id .. pot1'\l41 dil .tvom h6:nDOmJu u 1

Kod ~~1.1an.1. ođređJ.a1h Ill1Il1 na pec~tn'trl, prepo.. xuđ. a M,da on~ ko.ii .a oa priU!ct ovako malt t4.!!!,!"'''t!.~!*"~ul.L.e...auta3f. 04 đ:i:!t BQdlt po'etoj1_.rmtca baZ'­~~.SV.IJ.!~_8'I~g.P!J ..~UDO(Li-8P. e~_4.t iI!~ ~}Jub8V'~U "l

OCWllJ.nJe lJekov1uJE.~kod ~~C1" I latr•••1------------._-------------_.-.....---­Bog Di~t 8tvo1to bolun1ke, atog. sh U &b1l.1i Diti nema, Dt

am:L.1e~ nikađa Did pom1aliUl " 1\1 .1- .1ade bol&BIl11,~8IIl ~8 JIOrSll po­JI06~l" Takovo milJenj. 1 PO.tu~k bio b1 m~, G..... ti 88IlI ~06 D.­la u &elbluđ1, ~9r8đno JepJ. t vrste dotićn1 pac1Jant,ko.1i .. ~t P1'8

41C1 rao pred TVO h pet eSUla. 11 u ~ 8\10 o~ čeđDosU IllOral re411 " Bog 111 oVdJe lt:I e pr1Ub da 1lleđ1 tir. o a.~.no4 narev1 .tva1'ĐOI

-. ~ovjtka.11 IIfl 8tvai'n1 unutam.1i ~ov.1ek niJ. bolestan, nego potpuno ~t

-L zđX'av. To ~e posve sigurno, isto tako a1~o 'kao 1 ok%USl11 oblik mJt­r\, 8QQIl./nljoaec ne postaje okmgl1m teli: us1ijec lUIŠ6g međitJ.ra:a.'!6:.1

---------------------------------------

-------------------------------------------------------

- 26 ­

Tako isto neće ni bolesnik postati zdrav uslijed našeg medit~ranja. Tko hoće da meditira ljekovite tlis1i, taj mora svoje mišljenJe upravi­ti na Istinu, da je čovjek Dijete Božje 1. da ~e prema tome duhovna zbi­lja. on mora prodrijeti kroz guste oblake sviJeta pojava, da bi prepo­znao stvarnog čovjeka, koji je Sin Bo~ji. To je isto kao i kod radara, koji u svrhu orijentacije prodire kroz najgušću maglu. PO svom stvar: nom bivstvu. Ljudi su Đđeca Božja, stoga oni nisu bolesni i ne trebaJu liječenja. Djeci Božjoj pripada zdravlje kao s3stevn; dio njih samiijh i kao njihovo vlastito svojstvo. Tko stoga hoće,da odasilje masli l e­čenja i daje savjete za životne probleme, taj ne smije misliti, da on. time liječi bolesti ili odstranjUje zlo. U stvari potrebno Je te misll upraviti na čovjeka šutke I da se oni probude na svoj, ođnoeno k s\"om stvarnom" Ja" koji se kI'1vim mišljenjem zakukuljio.

IR'! bi se potvrdila,apoznala potpuna priroda onog koji traži pomoć, nije uvijek niti potrebno primijeniti Sh1nsokan.

Ako se ti u svojoj svi~esti možeš potpuno skoncentrirati na njegovu savršenu prirodu za vriJeme dok se s njim razgovaraš, bolesti će nestati. Postoji zaista istina o izreci: "Pusti samo, neka bude l Biti 6e ve6 bolj e." Ali ipak j e nešto posve drugo, da 11 ćemo "zai sta • tako pusti ti da ide", ili da li ćemo našu svijest skoncentrirati na Istinu. Tko je čitao" Istinu ~ivota - Truth of Life" 1;8.1 zna, da su ljudska bića zdrava i savršena Djeca Božja. on zna, da se bolest brže liječi pouzdanjem u prirodu ili putem velikih životnih principe, negoli što to čovjek svojim pogrešnim razumom uopće može i pojmiti.

Ako netko ksh:' " Ja sam spoznao Istinu, ja ću bolest mojedjece prepustiti da se razvije kako hoće. U tom slučaju, doste često se dogadja,da budna čovjekova svijest zaista vjeruje, da je Istinu ra­zumjela ,a11 n.1egova podsvijest ~t?ak čvrsto ost&,je pn tome, da je čo­vjek meterijalan i da Je pr.LjemJ.,Jiv za klice bolesti. U tom "slučaju" neka bude,kako bude." nije stvami ''Deka budetkako bude". !Uecs su da­pače prepu~tena negatiwim predodžbama podsviJesti, da je čovjek mate .. rijelan i prijemljiv ze klice bolesti. U t&kov1m se slučajevima bole­sti pogon;avaju i to snagom /koje prebivaju u samoj miali/,da se utje­love. Tako se katkada dogodi,da se istina ustonovljena u " Istini ~lvo· ta -Truth of Life" krivo shvati i smatra se krivom,lažnom I

rsprevno je meditirati dva puta dnevno i to u jt:tro i na ve­čer, da sa ljudsa, bića Djeca Božja i stoga su zdrava. Tako se protJe­ruje bolest iz svijesti- dalJnje se tlože prepustiti djeloven.1u Božjl.h zakona l SJeme prosvjete posiJano me di to cijom pobijediti će misli o bo­lesti i tad će se pokazeti stvarna Bogu slična slika pojeve čovjeka u defini tinoj fo rmi. - 2"20 ,'6 Y)~

~. Poglevlje.

Filozofske osnove epsolutnog idealizma jstr.72/

Prethodno odstranjenje materijalističke slike svijeta.

. DB bi se meditiranjeo nad rstinom moglo liiečiti, ne smijemoČOVJeke gledati kao tjelesno biće. BllCllći, da se zna, de sve materijal ­ne forrua?ije prije ili kasnije mijenjaju svoj oblik i kemički sastav /dakle nlSU stalne/ moralo bi se - ako ljUdsko biće smatramo materijal ­nim - zaključiti iz tog, da je to biće isto tako ~zorivo i nestalno. Ako mi dakle ljUdsko biće shvatimo samo kao materijalno, onda već una­pred tim samim odobravamo predpost&vku, db je čovjek prijemljiv za kli ­ce bolesti, viruse,klonulosti itd.- i da od toga može propasti-umrijeti De bismo jednog čovjeka mogli liječiti! ne smijemo ge gledati kao fizi ­čko biće, jer taj pojaIDuključuje u sebl. nepostojanost,nesta1nost,prijen l:ivost za bolesti i razorne ~~ice.

- z7 l

čovJeka treba nawprot tome gledati kao vjeČDo, neun1štivo,duhovno bić e, makar njegovo sadanj e stanj e bilo još tako kritično /kElko je stl i makar,da čovjek oslabi Još neznalll kako, sve to nije bitno, jer sve je to s8lllO jedDa vaIljska pojava. VEojska pojava je samo jedna silueta a siluete nisu isto,što i zbilja, II ~to nije zbiljsko, to je zabludak. Mi zabludu smatramo stvari zbilj skim - stvari koje nemaJu nikakovu re­alnu egzistenciju. SVe 000, što zb:l1ja ne postoji, nepostojeće je I Ako sad jecl:lo nepostojeće tijelo pekazuje nepostojeću boles~l onda ne bi trebalo ovakovim krivim mislima sputavati avoju pažnju u1iJecati n. avoj e mU1.1 enj e.

Filozof mora poštivati istinu l 011 mora medi tirati o istini, a ta ltde, da je čovjek Sin Bo~i, duhovno biće~ To je njegova prava atvama priroda. Ni tko se ne moze nazvati ezoterikom ili metafizikom,. ako se dade uznemiriti vanjskim izgledom. osnova duhovnog načina lije­čenja je apsolu1Ili idealizam.

Kedicinski postupak vrše liječnici, liječnička znanost spo­znaje postojanje bolesti i upotrebljava razne medicinske metode lije­čenJa. Medicina polazi sa stanovišta vanjske pojave bolesti. To je is­pravno i to trebe priznati. To se može usporediti sa činjenicom, da gladan mora jesti. Davanje vitaminsldh pilula i medikamenata sl1čno jeopskrbljivanju čovjeka hranom. .

Drugačiji je postupak metafizičara, đuhovnog liječnika. Na­ravno, kao čovjek koji posjeduje fizičko tijelo uzimati će i on hranu. To se razumije samo po sebi, ali ked meditirenJa ne upravlja on svoj pogled na ono što zovemo lt mesomlt.CD se ne rukovodi vanjskim fenomeni­ma, ne go me diti ra o istini. Kedita cijom proizvodi on aaV1'Š enu slim čovJeka na li1hovnoj razini, koja se odanle projicira ns ekran pojavnogsvijeta. Rezultat te projekcije je onda Ufl8VJ'Šavanje pojaVDog svijeta.

Udi zapaze očiglednost toga i kažu onđa. rl'" ~'" "'!'''j,?~.~.,].=, f~iiječe­e bOlesti. U stvsri medjutim, ništa nije i'1'1Lj~~~~O, ~ ..!, bolest nije

n~šta Zbiljsko, što bi trebalo da tude liječI:l!'!(J Hi oQ!!t!'6Djeno: .. Ako lječitelj stoji na vidni pravog metafizičara, on ne gle­

da na fenomene i kako god to paradc,ksalno zvučilo - neće on u pojavnomsvijetu tražiti čakn1ti rezultate. Tko ide za tilll,da putem meditira­nja poatigne mogućnost liječenja, on se time stavlJa na stanovište u­mJetnika-lJečitelja, a ne na stanovište filozofa. .

Metafizičar medi tira uvijek samo o istinit-Ako on u duhu 1.1u­bavi izmedjU sebe i onog koji traB pomoć uvidi jeCl1nstvo, on meditIra o jedinstvu i o stvarnoj prirodi čClvjeka, a ta stvama pnroda će se pojaviti onako, kako o njoj meditiI'amo. Tine nestaJe i bolest,uopće ju se niti ne liječi l

Tim suosjećanjem i~nst.vf' pokazuJe se onaJ o čijoj nf/ravi se meditira i sam kao takav, o to potvrdjuje i sam onaj koji meditira. Prethodno je taj gledao ljUde samo sa uskog kuta gledalja pojavnog svi· jeta. Zbog toga ae ist.ina takodjer nije mo~la potpuno manifestirati na ekranu van.iSlCOg pojavnog svijeta. J'roširen.1em vicl:log polJa koje Iproši.renjel Je sada uslijedilo, sada izbija jasno avijet istine. ­

!L!_L~_! __!_!:_!!_~_! .. __~_!_~_L~_!!_~_L.L!:' I str.741

za duhovno liječenje posto;ie ~je vrste meditac:l.je : al n1.rektna metoda medi ti.rlmj§Jil_C/UCh kod koje se kao što je gore opi.šano-neposreaniniiEiaIUra o savr~ienosti stvarne priItlđe čovjeka.

bl ~~~~~!~~~_~~_~~~~~~_~~~!~~~_~~2'kod koje se najbolje postupe ovako: l. Ponovi ime i mjesto stanovanja onoga ko~1 traži pomoć.

2. Ponovi opis boles1J. ili nesretnog slUč8J a ,đa bi D.iego· vu tugu primio u svoj vlastiti Ja.

3. Q1da odvrati svoj,~ mišljenje od tog zla imeditiraJ • samo još o istini:

-----------------------------------------

- 28 ­

~ " Bog ~e SVI \1 svelll.1, nHtt n1~e bvan Boga. Bog J' dobar, Itog. ne pos~1nUt,. omll Dobrall /tc 18 IIIl8tn kao uvođ./

II Bolut Je alo. Bog Ilije .t'fWlo n1klkove 110 poput bolnU.' " 8tog& otlll u zbilji niti ne postoji, pfl 1 onelli ako se čim. d6 .1. t\l., OD8 ipak DeICE; nikllko\'\.l atv~rnu egz1 r..eneiJu. A Ato n. egdat1­1'11, to D1~e egz18tent.Do./to ~e negacija zla.1 .. ,

stoga ai ti zđrav 1 aamen. Bog koji u tebi prebiva i Da te~,'* gleđa. vidi 4e s1 ti potpuno &drav. "/to Je potvrd,,11vCIJ' ht1IUI~.(,

Lj f<čiteJJ ill PbC1J etit Df)k& ,eda međi ti rs k&ko at:Ot. Božj II B1~1l ulazi . u onog ~i tre.U polltl6 i kako t.r.~ opet Bohusk1ll prol'V~~~. oda1J!'. ve.. Ako l.1eč1te]J to meditira. pokEiZflt1 đe .t lIed1tčc1.1a bo D6ItO­Jf.riJe dEl hUna PO~Dt; djelovati ZG dobro. Jo!! u obmlC1 postoJe6e mi.­eti onog đ:ugcl: 1 tako oue u Zbilji prije svega alu!i ze dobro vl.at ­te POciBv1~6i1t1. Budući fak. đa je vlastite podsvijest i podlV1~eat o­nog drugog 'IIUEl1l8 u Jeđ...nstvo, preb'..lđ1ti ć. ae svijest &b1JJt tNcod.1.r i u OTiom đrugUII, da ~e on Sin Božji i 4e .1- zc1rav, pe makar 48 P' vi­di-gleđa potpuno lđre.v1JI u 8'110.10.1 .tvamo~ ,pl'livoJ I18rllv1. Ozc1raV1J1va­Doie OI'đio nastupa direktno tf-ko, kao ~to se 1 oatve:"1ven.1e ove :letiD. imutra vrši.-

R a t l o & i fA. i • l J • č • D J a. latr.76/

Filozof ne gleđa na nesavrhno3ti v8tl,jske poJElVDe slike. ObUao ae ~ovjek _đ,jUUIIl uvij.k \UU DO t.o,~to IIIU oči~ledDo pOlltll.Je pom.­tilli. FItanJ., da II J' 1&~JečenJe nastupilo 111 M, 'lio ~ • .-o atvar koj e pripađfl avijetu 'l&nj h poj ava. Filozof može IlIlIdi tirati, da bO­leat ll••id.aUra. Bole8111k i njegov.. obitelJ 1pak vJeruJu, da bo1..t postoji. .

Budu5i, d& ~ }X>cijel1t i njegova obitelJ međjusobno powzan1 U ljubavi, morI> 8e ae ue~ovoljnilll rezultet6ma tuo dUgo raČUU8t1 ave ciotuegođ obitelj DEllltavl.,a vjeI'OVl<t1 U post<;jBtlJe beJ-esti. U ko11ko pl;cijent uo~. Želi de primi neku duhovnu pomoć, potre'ODO Je, 4a •• koa njelEl kao i kod Djegove ObitelJi pI'oOOd1 vJera u 1B'Unu, 4a bole-at r.aist& De p<>l'toj1. '. "

Bol6ist u svijest! - blko filozofa, tako 1 pacijente neće &8 vriJeme D1diu.cije vibe posto~"ti, Coke f'iloLot'u pojJe ze nlkom de •• "pbcijentom pOIltipe Ć1Uhcvno soitđin~.n;,l. i &ko 011 kod tegli lll8d1tire. O isUm, dil au ljudi ~eca Božj& i 6lcb"đn1 od bolesti. S&đe IDOŽ8lDO • tillle n. ~J.na ti, dil se p6 c1j 6nt 1 člE1m>vi njegcVfl obitelj1 ođDah iliti Illeditacije hc6. osvjedoči,ti, đa li je bolest u.1at& Dli6U,la. Ako pa­cijent Jo~ pati, napElđaji ĐQ ponQvno vraćaJu, lwiiJJauJe 1 dalJe tr.. je, s!lVjetE: II postojanJe bole sU P01l0vtlO Ć e se vrt.titi. Filozof Je 1­lIlLe jeđnu drugu i~ju o bolesti k6đ Je m~6itirllO o ~eci lložJ~.1 1 'M­ko kon~čtlc t1Hteje jeđo~ 1 to tbke t1v~stX"...ke osv1jetlj€Ila fotograf'1­Ja.. 6 .. OVE P':'ll'l8 niličiti nis:;,ou9 slike. To ~e onđti leko uzrok 11&Ć1 i:., nepO&ređrlo :D&6tU<J!mj to hlj e~eI:!j ii m k"n Je Ole .jeClnoulIWe međitaci­One 6jedniee S& f11o~oforn.-

Odnos il:m€đJu filozofskog rostupka /st.r.76/

~_~!~f~~U~~~_9f~~2~~~

Pacij60t bo i njegova cbitelj žel~ D&ravno t<.ko(ijer :1 v~­sko izlij.tenje. OO;; 1,;1'. Df,Pl"uSto tlE mO~ z"đovc,ljHi Sfj t're.zama kao npr." Vl1njekt: p"jSVDEc slike ne:liH eLzi steT,cij fl ,- EEJr,o 1 ~t1,:e ima"•. zbiljsko postoJar~e, fl istina j6 s8VI~en;. 3to~s se ne ~~Jete ~ži­tL" Rezultati fi102.Vi'ekog li~ečtm~t tl(.,r~u pute.:!: đie600ze biti po­t vl'djetll od st-n:ne ll~ ečn1k.a.

pote(;kOCe se kod tob~' sfwt,oji ĐL.'1lO u tomc,Atc, ć t, se tli.kc"', 1"

i :'j,::c\:,,~.k ,,::"Ž,tt1 ~D':sl:e po:,['vr;t· elite, E ne istine. Ako Sf. Db . ~e­1,'1:

- ro ­fizičke poJavne sl1ke bol.eat1 Joil uv1jek nalazi u krit1ČDOm stadiJu, liJečnik ĆU 1ll<iĆ1 &lOlUQ reći. da pobolj~flI1oie Jo~ lIi~e nastupilo :1 lako J.. moguće, da paciJent :1 njegova obitelj budu sade. pojačana uvJererai o Eitv..mglll pOlJtojanju bolesti. ' ..

S 1zn11llkern onakovih slučajeva đuhoVDOg lij ečen.j El kod koJih Ub!tupaJu tranutačni reZUltati, preporJč~ se etog. la dil bi .e reZUl­tati mog'11 postići filozofskim postupkom! đa se pt!cijentfl ci2đe llJ~.

nički pregledati sv~ki tjedan i11 svakih 10 đBDa, dti bi se dobila me­đ1c:1u8ks potvrda o n"iltupnom pobolJšanju. To Je bolje, nego II dnevno, i spitiwo"e. . " .

P",poruča MJ, da pac:t.1lJ1t :1 njego.,. ob:1telJ .ditiraju lbd nEillfl l:l.Je'nik&/,u," boll:ctJ. ZlIitltt: D8l11l::. ovbkov& IiIUrlidDJa bit:L 6e đJe­lovanj(j t1lozof~ dj elotvorno poduprta. .

i _sao ovog' 17.,laganjs nije da bi .o!da na bUo koJi naain došlo .đo 1E1'tI~lIJa to, de lijeČI1ičld postupak bude otklonjen.

. )laAe J e stunovHt8, đa bolast nestane, &ko čovjek čvrsto . vjelUje, oa bolest zci!3ta 'ne postoji. Stoga je potpuno đopullt.4l110 da­voJU ,mađ;tkaIOOute i izvoditi operacij e. nakon 4 too amo se potIUd1li da odstranimo mišljenje O pootoJanJu bolesti •

. ' ' . Bezuvjetno se mora savjetovati, da ae nakon isteka nekog·vremena poduzme brižni lij 9Gnič!d preglod , dEi bi se f1z1čki dokazali rezultc.ti f11oli'.of6kog 1111eaonol postupka, 8 UJ eđno đ& bi S:JIO se o tome !lto čvrM e osvjađ,)čil1.

/ Kod toga je pot.reban n~v~i oprez, j er po.tejl mogu6no8tpogorŠf:lnJe koje aaps6e mc~e đov••ti i do amrU PlIc1.ient61 ako .e čo­v~ek obmane te inzistira nB tome, aa je liječenje nastup lo, dok 1;0 ul.tinu niJe tako. . , . . I:skusni liječnik lIIOže a!2~jiti ob~e tenpije, aeđ1c1nsku i:

filoZOfsku, dakle on llIOže poduzet::. mOdicinBki postupak, II \l, isto vri­Jeme 'Voditi pacijonta do spoznaJe, da bol.e.t l.1oIJĆe ne postojI. te t1-, me njegO\\'llll unutI'8šujel!J živatu podati mir :I. Big'.l!'::102t.

Ilnog! čitlltel.11 mogli bi posumcjftti u vri,Jođnost đuhovnog • postupka) ako se ovđj e Ire že, de bi nal:on pođu2:etog poswpks IIIOglO ob­manom n'.lstupit1 pogrešno naziranje de Je liJečen.1e već DIIatupUo. l!e-, đjutim, kod 'oga treba pomisliti, da se načSelne inIna kod metafizi ­čke terapiJt .sstoji u sli.1eđe.1t11u . '. .

11 čovJek Je vJe&lo nerszorivo &1howo bidt. on Je DIJete :BožJe,tom ae biću ne moh D8škodi ti bolut.ima :r. kl1Cl6Dl& boleaU. .' ,

. . , 21 Slika čovjeka,koja le u vaIIJskom pojavnom sviJetu poJav-:

ljujt, jt S8lIIO mi.aoDa refiek8D8 slika, koju stvara i ku.lt1v1ra'811 . ~ovJek l Djegova dIU4tvena okol1ns1WlWJoI lire SIII1alu,1I1Ože .t ređ1-.

njegon dJ ela za.1eđDiea. . . . Kod prillljene duhovnog liječenja Jednog pac1Jenta poa~t'1'

.. lJtait.ell II jeanom diJelu đio lOc:1jelDe okoline pac:1.1entovtl da­pače privolom IClmog pacijente lječitelj i Jeđn1m od l1!lo1upl1vn1.1 h l!la­nova 'DJelOve porodice. Potrebno vrijema &a l1Ječenje tj.da II to 11- '< J eče~t Il.stupa ođmah ili postElpeno i da 11 to lij ečen.1 e De očigled . pacijantovog iD1~l.1en.1/i1 o bolesti i o nJegovoj okoJ.ini - u0p6t naatup.·.lill ne/Ito uveliko tov1s1 o atupro.ju do kojega se vlastito mlll.1enJe;\., metaf1z1ćllra mo!!e u2đ!ći, te se u pojavnom &viJeu.t ostvar.!. t1-ožlvotw­riti, te \1 kojoj mJeri ~e t.., IIlltaf1dčar sposoban df! .1asnim .Y1Je~~Q11

istine prođra II pojavni svijet. . '. .., - , KiillJ enJ e pa cij entovo :f. II ečitelj evo el.1či utezima na "'11,

n8 kojoJ se • Jedne strane nalaze kolektivni nozori čovječanatva, II na đrogoj _ bt1na. Bazultat međ1t&c1Je može ae srozat1 na nulu, ako Jt mišljenje me tet1zičara ili pacijentovo suvih sl!lbo.

IlId au le učenici Kristovi Dakon avog neu.pJ~bU 11Je~. ' njem ovret1l1 lE ~;..tu, D1~e im ON rekao, da au bolu " t pre .. i\ke, ~,( im Je r.eIalOI);" Vab nev erov eli uz k tolll!io ~~:t

• Vb) kbžem Ilko v ero ete barem ko ko ve ~7."'

čino Erno re ete ovom b :,11 " ođstr811i le Dl' neko đ1'UJlro ,

-----------------------------------

- 30 ­tod ć e to brdo to . uči tl. li šta vam teda ne ć e biti nemoguć e. "-it­y"jera mora biti tako j ..kg 1- da strana zdravlja pa ya.s ~ uae Jece od S\J."'rotne. ­---.L..--

Uzroci neuspjeha Isusovih učenika / str.79./

Može li čovjekova vjera uopće postići Jednu tE;kow snagu 7 U pretpostavci, da je bolest u ovom našem pojavnom svije~u postigla visoki,kritički stepen, može li se tada još kruto zauzet1 stanovište, da bolest ne postoji 7 zar meditiranj e o riječima isti~e ~eć e tbko . dUgo koristiti, sve dok se ne postigne visoki stepen covJekove svi­

jesti 7 mi ni" toTu zaista leži problem. Ako nismo neki religio ge J l,

je u većini slučajeva vrlo teško da i mi poput !susa Lazaru rećemo~ II Lazare izadji II te prob'.CiI:lo mrtvaca. Kad bismo mi morali

razmišljati o eventualnim msnJcima Laše Vlastite snege vjerovanja, mi bismo bez dvojbe pOS'..lmnjali u našu vlasti tu sposobnost duhovnog l1je­čenj&! ako bi uspje si ili neusp~esi tog li ~ eč enj a zavi sUi semo o soa zi nase vjere, kojU U svakom pOJedinom slU~&jU imamo. Kad bi to teko bilo, onda bi ih osim Isusa zaista malo bilo, koji bi uopće došli u obzir za vršenj e du)JoVIlog liječenj a.

Ja vas ipak mogu uvjeriti, da to nije tako. Kad je OIl govorio o brdu, dao je OD pouke o biti molitve i meditacije. II Ako moliš,onda pođji u svoju komoricu i kad si zatvorio vrata, tad se potaji tj.u samoći pomoli svom Nebeskom Ocu!a tvoj otac koji te u potaJi vidi,će te otvoreno nagraditi. Ako moliS onda nemoj upotrebljavati prazne i uvijek ponavljavljane formule kao pogani, koji vjeruju da če biti uslišeni ako mnogo toga izgovore. Kemoj nikada činiti ~ao oni, 'jer tvoj otac zna što ti trebaš i prije nego li ga ti zamoliš. stoga mo­raš moliti: "Oče naš koji si na nebesima, sveti se ime Tvoje, dodji kraljevstvo Tvoje, budi volja Tvoja, kako na nebU, tako i oa zemljHIl

Da li su učenici shvatili pravi smisao njegovih pouka - dvoj­beno je I ~ta znači, kad Isus kaže~ Kad molite, ne upotrebljavajte prazna ponavljanja I Pa zar ne treba izgovarati nikakove riječi 7 zar to treba da znači, da sna§.'U riječi ne treba upvtrebljavati ? Nel on tu pouku daje samo u tom smislu, da govori o besmislenom ponavlja­nju praznih fonnula. Tako je to na primjer: "O Bože,buđ1 mi milo­stiv, ja boluj em od raka, j a boluj em od reka I Zđravlj ea koJ e si zamo­lio već ~e odobreno. To je smisao riječi: ""Tvoj otac zna, sta ti tre­baš, priJe nego li ga ti i zamQliš."

Prava molitva sastoji 88 u mirnom meditiranju u istini.Kjego­va Volja je u nebu već provedena I /SVijest zbilje/ Budući,da to Isus nije svojim učenicima dalje objašnjavao, moramo mi putem intuicije nastojati odgonetati pravi smisao Njegovih riječi. Nje&,ovi učenici niSl bili kadri to učiniti. To je uzrok njihovih neusPJeha, kod li­ječenja bolesti. Poželjno je, da su čitaoci sada shvatili pravi smi­sao Isusove pouke.

Uostalom, čak i same prazne riječi koje uvijek ponaVljamo, utjelovljujU se ili ostvaruju se u pojavnom svijetu. Pa čak i onda, ako ti i ne postigneš onako duboko ra~..lrr~jevanje kao Isus, moraš i­pak biti uvjeren, da se istinom postizavaju rezultati - ma kako ma­la bila Tvoja vjera - ako si samo siguran, da je prava narav svega bivstva savršena. Učenicima liječe~e nije uspjelo zato, jer su oni uslijed slabog vjerovanja ponaVljali samo prazne riječi. Ako ti u­mjesto toga ponavljaš rijeći istine, to će riječi same po sebi auto­matski u svoje ostvarenje stremiti u tjelesnom svijetu. TO je isto kao da S8 jednog povišenog mjesta spustiš neki predmet. on će padati prema zakonima p~danja•.Pri~~ri; gđj~ ~ nastupila OZdravljenja aute matSKom snagom djelovanJa, r1Jeci o 1st1ni su takovi slučajevi,u ko­jima su.~olesti bile izliječene recitireojem SVeto~ sutra pa i o~d al-,o ~bclJent uopće nije razumio njef:Ov ~isao.- o , • a

----------------------------------

- 31 ­

lJđ meditacije o Istini, nestaju I str.B1I

_!_~_~ __!_~_~_~ __E_~ __!_~_~_!~

Kao netafizičari mi ne trebamo Ine smijemoi pokušavati,da pro:' mijenimo poj~ve bolesti. Metafizičar je čovjek, koji poznaje zbilju Istvarnost/,loja se nalazi iza vanjskog pojavnog svijeta. Pokušati, da te pojave pr<m1jenimo, isto je što i nastojati,da boles~i liječimo. ~o

je s"tvsr lijI čnika i stxučnjakll, a Ja nemlhlnikakove namJere da nJihovo shvaćanje ođ1ec1m.

Ako Je medjutim svijest dovedena !uzdignutai na ispravnu vi­sinu, vanjSKI slike bolesti će promjeniti. Alo se svijest je razvila. funkcionirat: će ispravno i vanjski organi. Ako netko meditira _avrše­noj prirodi :"stine, to će se u V&njskom pojavnom svijetu pojaviti kao odraz o<lgova.1:Ijući razvoji. Na odaŠiljanje misli usl1jedhi će kao reak· cija naswpa"!.ja odgovarajućih promjena u pojavnom svijem. To je ispo­ljavanje zaklDa o akciji i reakciji u tjelesnom svijetu. . .

Nap :'e dovanje dcgađjaj a može dovesd do đ avanj a dobrih med1ka­menata ili dl toga, da naidjemo na ispravnog liječnika. To su razvoji. koji spadaju u naš svijet sjena. . .

Naia upute upućuje nato, da našoj svijesti koja je u ovom" svi­jem sjena i;>ak naš odlučujući vod.1a - dademo pravu orijentaciju,onđa

se ČOVjek san po sebi ne će pustiti u ruke Jednog neispravnog liječni­ka. Imade dobrih i manje dobrih liječnika. Cak i dobrim liJečnicima mo­že se potkresti pogreška,dok jednom manje dobrom može jedanput i dobra diagnoza poći za rukom i on može promijeniti i ispravno sredstvo zs" li­ječenje. Talove stvari spadaju u svijet sjena. Ako Je nella mjest is­pravno razvjjena, vodit če nas ona naravno li: jednon liJečniku, koji će

za nas učiniti upravo 000 što treba. A đr-..;gi pu~:; može !las put vodiU k oZd:revljeJJu i bez liječnika. JeđDa potpuno !"6.-.vijena sviJest aut-o­matski ć e nHS spri j eči ti da putuJemo brodom kojem J e sUđj ena propa st. B/'Jzvitkom dl ,gađ.i aj a dovodi nas do toga, da II1jenj amo pripreme i plano­ve, ako npr,net.ko koJeg smo htJeli posJetiti,sam od sebe dodje k nama.

stOI~a filozof i lječi tel.1 "ne nastoji oko toga da odr...-edJu.1e vanJske stv.ri. Isus je govorio kao pravi filozof: II Nemaj nikaKove brige za sInJ život, ~to će~ Jesti i pi t1.. Il To ne znači da ne treba Jesti i pitL Kad svijest postigne ispravni stupanJ, doJi će Dam potre·bna hrana sama po sebi. Čak i onda kađ stojimo pred brdom hrane, ne će­mo osjetiti tek za hranu, koje nije primjerne našoj konsti'bJcijl•.

Ako je u hrani otrov, izgubiti ćemo sami po sebi glad za tom hranom.NapuštanJe alkohola i pušenJa su razvojne faze koj e odgovaraJupribližavanju k istini. Tako dugo, dok je naša svijest usredotočena na ispravno meditiranj e o istini, to ć e se stvari uvijek - na bilo koji način li u bilo kom smisluiodviJati za nas progresivno tj.u prilo8' na ~eg napretka poput jedne rakete, koja se uvijek pokr~e naprijed tako dugo,dok1egod joj odtiče pogonsld plin. Metafizičar! ne trebaju razmi­šljati o vanjskim pojavellll. oni se bave samo sa savršenom istinom.

PaciJenm i t:l.1egovoj okolici tj.obitelji treba savjetovati,da prosljedjuju pozitivnim putam, ako hoče da odraze svijet istine. Kat­kada se postizaVajU bolji reZUltati, ako se imena pacijentovih elano­va obitelji ili ljUdi koji su inače važni za nJegovu sudbinu u nJegOlr voj životnoj sferi - isto tako ponove, kBo i ime samog pacijenta. Na taj se način bolje postizava duhovno Jedinstvo sa svima nJima.­

_~~e!~~~~~_~~~_~!J~š~~~_~2~~~~_!=~~ygQ!h_~§~~L15trS3,

Filozofska terapij a se ne može zadovoljavajući vršiti ako se onaj koji meditira odvraća od meditacije jakim bolovima paciJenta i nJegovim zepomElganjem za vrijeme meditacije. Ako onaj koji meditira

------------------------------------

- 32 ­cTledajući pacijenta osjeti samilost prema pacijentu, on može postići duhovno j edinstvo sa ~acij entom ponavIj ajući nj egovo ime. nakon toga treba da zaklopi f'izicke oči i mirno medi tira o i stiDi.

U svijetu stvarnosti čovjek je savršen. TU bolest nije stvar­nUj zašto onda kod ljUdi uopće postoje stvari kao bolesti i udarci su~~ine. To su posljedice zabluda stvorenih od samog čovjeka. <

U vrtu Eden živjeli su Adam i Eva sretno u Zdravlju 1 primiti ­vnoj golotinji. nakon što su pojeli plod drva saznanja, napravili su si OdJeću iz smokvinog lišća da pokriju tijelo. Tako se može zakri ti, vlast~ti pravi stas, kad se čovjek pokrije lišćem iz vlastitog misao-o nog života. Drugim riječima: čovjek se može zaodjeti u oQjeću sačinje~ nu iz bolesti i nesreće. Razlog tome jest,da SU stvari kao bolesti i zli udesi ol:učeni poput haljina na čovjeku, to .1e zabluda Ađbma i Eve, što je čovjek stvoren iZ prašine i materije. Terc od tada se čovjek 60a­tra za nešto materijall1l.lga i od tog momenta postoji patnja i sVbd.ja. stogo filozof mora tu iluziju iz temelja razoriti. Kod tretiraIlja bo­lesti izazvanih bacilima treba meditirati na slijedeći način:

" Bog je sve u svemu." Bog je đuh,Ato iz ruha proizadje, to je duhovne naravi. Ako se čini,da je materijalno,onda je to samo vanjski izgled. Njegova prava narav je dUhovna. stoga ta narov ne može biti prijemlJiva za bacile i klice bolesti. Lažna stanja đaju svijesti lažnu sliku. Patnje i svad.je mogu­će su samo u trodimenzionalnom svijetu, jer su vladale krive predodžbe. Ja sam sada svoj Je potpuno sj edinio sa••••••

U mojoj svijesti ne postoji više nikakovo dvojstvo. Time su takodj er ne stale i lažne predodžbe o ošt8Ć enj ime putem bacila i klica bolesti u trodimenzionalnom svijetu. Svijet Je u kojem ~a ži­vim skroz i skroz j e savršen. Ja sam D1.j ete Božje, dUhovno i vj ecno zdrav. Ja sam zdrav I - jQ,~ \<1>'0,

VU. Poglavlje.

I s p r a v n o m o 1 j e n j e I str.86.1

Tko očuva svoja usta, taj očuva život. Tko otvori svoja usta ­taj će propasti. ­

_~2~!!Y~_~~_y~~_!~~~~~~~_[~~±!~~~~

Često me pitaju, kako se najdjelotvornije moli. Kod mnogih pri ­lika, ja sam na to pitanje odgovorio pismeno. Mnogi. ljUdi sami po se­bi mole ispravno, eli se uvijek previše žure, da bi postigli dobre re­zultate. Ako usl1šenje nije momentalno tu, oni izgube vjeru i 'tuže se o neuslišanju svoje molitve. Tako oni opet unište sjeme, koje su sa mnogo vjere posijali u plodno stvaralačko tlo.

M! si moramo toga biti svjesni, da je jedna iskrena i zbiljskamolitva u svijetu stvarnosti već ispunjena. Istinitost i iskrenost mo­litve pokazuj*e putem prisilne snage, jer ono o ćemu se rodi, je onde u svi~etu zbilJe već tu. Tko nikada nije vidio duhan ili ga pu$lo,taJ neće ~mati nikakovu potrebu đa ga puši. Ako slijedimo OVU misao, mi će· mo razumjeti, da tko moli za na~~e bogatstvo ili životttaj je to bo­gatstvo već okusio. Tko j e kona ,taJ si neš to beskonacnoga niti ne želi,a ni ti si to ''beskonačno'' uopće može predstavi ti.

" To je zato tako, jer se konačno i ''beskonačno'' nalaze ns pot­puno različitim stepenima. Ako prividno konačno čovjek ima na umu ''beskonačno'' te k tome teži, onda se to opravdava time, što on u svom biću već noBi ono" beskonačno".

IstinSko i iskreno moljenje silom vodi k ispunjBDju, jer odo~ b:I;eno ~ ul;luta;tl~em S'{ijet1J. već postoji: To je isto kao i pri sijanjusJemena. Zatv,", lSostoJi vec u s.j13menu ~ako je to za ljUdske o<~i još :1e­

--------------------------------------

- 33 ­

vidljivo. Mi sijemo, jer nan je ta činjenica poznata. Bitan preduvjet za usliše.nje molitve je vjere: n Ja molim, jer ispunjenje ono~ za Gtb ja molim je već tu." To načelo sadržQI10 je u slijedećem - rijeeima 13i­blije: " Vaš OtbC znbde što vi trebate prije nego li gb to molite i što god vi poželite,ako molite - vjerujte, da ćete to pri~~ti i vi će­te to ilOOti."

~ivot prima - samo ono, ~to mu je za Istr.8?1

r.jegov rbzv1tak potrebno.­________________________ a

. Rezultat moljenje usporedili smo sa cvjetanjem, dcnošeniem ploda J. žetvom. Uspon:đili smo akt molienja Sb razbaciv<mjem sjemena, a mi ~žemo, da se mol;enje sastoji u tome, što čovjek u sebi ZDa, da je ono ''Poželjno'' već tu. 1\1 vjeru usporedili smo sa osvjedočenjem čo­vjeka, da već u sjeI:lCIlU postoji fetva. Ali ako Ti. siješ, vjeruješ li ti, oo će žetva već slijedećeg catla ili tjedna biti tu ?

U svij etu Zbilje sadržan j e iShod povj esti isto onako kao i u jeđnoj filmskoj roli. Za tu rolu koja je predviđjena za projekeioniekran vremena i prostore, bitna je ispravna podjela vremena i ispravanrazvoj dogadjaja d prostoru. stoga ne smiješ očekivati, da se ono za što ti moliš odmah i obistini. Bogu i prirodi se nikada ne žuri.Bog ne upada u redosljed stvari na taj načinlđa ih remeti. on dapače čeka sa rbzvojem - napretkom u sljedeću razvOJnu fazu, sve dok se sađanja situ· acija nije ispravno sredila. Prije svega,treba da unutarnji život bUde ispra:rn0 sreclj e~. LObro može da naJe u tvoj unuta:rnji život samo u o­noj lIlJeri, u kO.1oj mjeri si ti svo~u nutrinu dostojno pripremio, da to LObro i primiš. Tko postojano mJ.sl i na postignuće bogatstva,on će

ga takodjer i postići, a tko u svojem mi~ljenJu zapne u mizermm okol­nostima, neće se nikad iz njih izvući. ovdje vrijedi zakon:

" Jd1sli koj e L:li u sebi nosimo, pretvaraju se u Zbilju." Slično,

sliČDO, privla či." . I.I1saona težnja za bogatstvom, kakogod ona intenzivna bilal ipak

ne će to bogatstvo donijeU u .1eđnom odredjenom, željenom :razdob~ju.

To ima svoj uzrok u zakonu koj! u živom odlučuje, a zove se: rl ~ivot prihwća samo ono, ~to mu je za njegov razvitak Vl3žno."

Kao što biljka u reznim razdobljima i u raznim količinama trebaju đu­Aik, sumpor i kalij, tako isto i ljUdsko biće u raznim količinama tre­baju unapredjujuće sredstvo - bogatstvo i siromaštvo, Zdravlje, dobre i zle životne okolnosti, koje su samo Jedan-put potrebna za njihov na­predak.

LjUdi dabome misle, da blagostanje, Zdravlje i, dobar napredak Imaterijalnil znače sreću u životu. sa stanovi~ta unutarnjeg razvitka duše, može to u svoje vrijeme biti upravo ~kođljivo. Bog<itstvo i us­pjeh u živom čine ljUde često drsldma lsm1onima, uobraženima!.1»bro zdravlj e mož e biti uBpcJkOll za čovjekovo moralno opadanj e. !made sluč a­jeva u kojima bi muškarci bili očuvani od lakoumnog života da su imali I::akow slabiju tj elesnu konstituciju. stoga ć 8Il1O izmolJena :f. obeć SDe stvari,kao što je bogatstvo i sreća tek onda dobiU,kad smo se dušev­no već toliko razvili, da smo i za to zreli, a da to ne zloupotrebimo. Po tome razpoznajemo mi zakon Božanske LjUbavi. Makar jeđno dijete ne znam koliko molilo i plakalo,da mu roditelji dadu u ruke bOI!JbUio0~

to ipak neće nikad učiniti, ako oni to smatraju opa~~~VuU~~;Čku gi ć e mu dati u ruke nešto bezazleno ineopasno - •

~~to tako djeluje i Božji zakon Ljubavi.­

.1.

-------------------------------------

- 34 ­Postiz6vmlje sposobnosti za primanje Istr.891

b l a g o s lova.

stoga mi možemo najveće blagoslove postići tek onda, kad smo se za to osposobili-Isus je poučavao: II Što je sveto,ne davaj psima - i ne bacaj biserje pred svinje. II :ea bismo biser od Boga primili, moramo mnogo raditi na samima sebi i učiniti se dostojnima toga.

SV.Ivan Krstitelj je rekao: Ja sam Glas Jednog koji vapi u pusti­nj1." pripravite put Gospodinu" za Boga LjUbavi. Taj mudri asketa...je došao de bi pripremio ljude za dolazak Boga. stoga se u svesku 5 11 Zbllja života" Truth of Life" kbže: Patnje su za 1juds1đ razvitak petrebnet sve dok ljudi nisu postigli jedan izvjestan stepen. Ali za onoga,koJi je već postigao izvjesni s~p.pen razvitka, nema više potrebe da trpi.

~~~~~_~_~_2~2~~_~~_~~~_~_ Istr.901

~~~~~~~J~_~~~!~~~

U razvoju stvari postoji uvijek jedan određjeni red ili slijed stepena. Kad bismo htjeli stići na brdo FUdji /Japan/ ne bismo mogli odmah doći onamo. Najprije moramo doći do pođnožjčJ brda, tamo ćemo pri­miti upute za uspon. Ako čeznemo za uslišenjem molitava, moramo zahval­no primiti danu nam polaznu točku i odavle poku~ati da učinimo ono naj­bolje što možemo. Nema svrhe ni smisla l da jadikujemo ili dh se uroti­mo protiv naše iShodišne točke i đa recemo: "Ali - ja sam htio doći na vr~ brda, a ne do jedne tako nisko ležeće ishodišne točke,kao što je to. Tl moraš avoju ishodišnu točku koja ti ;s daje primi ti sa zahval­no~ću i moraš početi - učinivši prvi korak - da se penješ. .

~,o naša molitva još ne postizava svoj konačni cilj,onda je raz­log tome taj, ~ o nisno zadovoljni sa ishodišnOm točkom. U svesku 5 "Truth of Life" savjetuje sc: "Živi u sadašnjosti-" :Ne \Jostoji nit~ jedno d:"Ugo vrijeme, ne!';o 11 samo II sada". To je n5jbo1jl. put kako se djeluje na ispunjenje tj.us1išanje molitava. SVaki trenutak, koJi Ti je od Života darovan, moraš ispuniti ljUbavlju, radošću ,hQ rmoniJ om, hrabrošću, vjerom i nadom U budućnost. l ako ti misliš, da Tvoje moli­tve neć e biti uslišane, pitaj najprije sebe,da li i ti svw.:i tren svog ~ivota ispunjavaš ljUbavlju. I~punjavaš li ~e takodjer sa radošću,har­moniJom, srčanošću i vjerom? "'" zaborav1~as li takodjer nikada nađu i - teziš li ti ozbiljno zatim, do izvedeš l.deje koje su u sadašnjici pononjene ?

Živi u " sada" to je siguran put da te molitve budu u'6liščJne. Koliko li to zaboravl~čJju, a onda se tuže, da im molitva neće biti usli šena. Isus je rekao:

II Pogledajte ljiljane na polju k3 ko rastu. Mimo cvatući ljilja­ni ispunjavaju avoj život i uzimaju svoju hranu iz tla, u koje BU je­dnom ste vIj eni." -

Ispunjenje uputa primljenih

/str.91./l,!}E~!~~Y:L•

I:.i hoćemo da uživamo plodove naših J!lolitava. Mi S\,,,n~ mQžE!!lo radovati prije nego li su njihovi rezultab tu. Takovo ml.s1~m:Je ne donosi nikakove dobre rezultc1te. I:.i se moramo predati IlS5do~nJ~": .... Ak~ mi to učinimo, mi ćemo vidjeti k~k~.će s: re~os'~e stvar: o ~s~au~: r.:i moramo takodjer pa~~ti i '~~i tg~ K~s~~Ro~~J~n~~~l~~~~p}t~"ngu~r:~eu ..,.~,j ck či sti. Mi ne SWl.J ĐllO t.. \.I ~ ~ ....

-----------------------------------------

------------------------------

- 35 ­stvari. lli. worwno planski raditi. l,ajprije nc:jhi tnije stvari, a onda sve ostalo. Kad se uS;Jinjemo na jedno brdo, t"kodjer to ne ide drug<.':.i­je, nego samo nogu pred nogu. A isto tako ne stoji niti to, da lijepi vidik postoji samo na vrhu brda, takodjer i na podnožju brds,a takoder i za vrijeme uspona im:,de lijepih vidika. Haš duh mora se samo široko otvoriti, onda će se pred n8;na otvoriti jedan raj. Upute i nadahnuća

koje nam kod molitve dol8ze, moramo takodjer odma~ poslušati. One dola­ze od Boga. Ako se o njima ne vodi odmah računa, takove upute će dola-. ziti sve redje i redje, pa m8kar mi to koliko god molimo. U molitvi ~­~ogs primana nadahnuća dobra su samo onda, ako ih odmah i slijedimo.Već nekoliko minuta kasnije, možda su beskorisna ili čak i škodljiva. Nadahnuće možda te može i s~asiti, ako ga - prekoračajući Jednu želje­zničku pru~ - od:nah izvedes. Iza lO minuta bio bi možda pregažen od lokomotive.;lMoliti i s8da živ-Jeti sačin~ avaju j €dinstV:Q. Ako ovo nače­lo prekršimo~ može to imati lose-pQSlJeafče:=-

S va k i g o vor j e m o l i t va. /str.92/

U nekom smislu svako govorenje je molitva. Ne treba misliti,da se moliti mora baš na klečeći sklopljenih ruku ili praviti neke druge ceremonije. Isus je rekao, da će čovjek za svaku luchl riječ morat.i na sudnji dim položiti račun. Koli y.i ljuđ:l. slušaju i govore danas nepo­trebno govorenje. Kad dodje sudnji dan, a to znači, kad se u praksi života govoreno ispolji - jer nerla ničeg što se bi nel:eko ispoljilo.

Y~d nus je Isus poučavao o snazi riječi, da se u svijetu činje­nica ispoljimo, tada je on rekao:

JI Nebo i zemlje će proći, aU moje riječi ne će proći" i dalje: II Riječi koje vam kažem, su duh i one su život. II što mi govorimo, ne I2roizvodi samo vibraciJe koje prodiru u č.lije mozgao Osim toga nasta­JU eterski valovi, koj~ se rasprostranjuju svemiroc. oni djeluju na misaoni život drugih i na one tejne sile koj e odredjuju istek dogadj a­~a. one privlače ono,što ~m je slično, a odbijaju ono, što im nije slio eno.

Kod diskusije O praktičnim metodama,kaY~ se moli, može se naj­hitniji problem svesti na slij~deća pitanje :

šta govoIiš svaki dan '{ Govorii!l 11 zlo o drugima '{ Govoriš U prijateljski o drugima '{ DB 11 si pesimista? DB li si oi?timista ? Govori§ li o svakidašnjim stvarima ? Govoriš li o stic8nJu bogatstva ili o duhovnom napretku ., . . .'* ....OdgO~Ći z~:tYOj.egJivota i za tvoju dal njusudbinu. Čovjek ž đ ve svo ih iz ovor-em. • o a mo­

a su ne e ri'e u s va rea El molitva. J.zira­e drugih l u '0 ne sa J.ma n~ se •. r:J.je~.:L

~~001 v stiti !ivot na na e zdrav-lje. Medjutim,r:J.­e iGb PJe ~~elĆV! ellS u sa-m~cne,p~aROClJei~vlas~~UJ~rvm~tu

s reIU .- - ~

'-----

Prije nego li molii!l - đ 8.1 r Istr.931

TIeljnji razlog za neuslišanje molitava može biti u tome,đa se semo hoć e imati, a ništa dati. S time moramo biti na čistu, da u tom svijetu nad = "dati i uzeti" - vlada zakon uzroka i posljegica. Usli­šl;lD.1a ne može biti za one ljude koji nasto.ie da ta usllšaDJB postignutimel đa samo na brzinu kažU molitvu i misle, da je jeftinije zatvori­ti oCi i na brzinu izreči molitvu, nego li da sam nešto dadeš i da se malo potrudiš.Tko ne đaje, taj je škrt, a tko je škrt, ne može nikada primiti nešto od srca tj.ne dobiva.

",.. - IoJO -

Kod dogadiaja koji vođe k zasnivanju bogatstva postoji II neku ru­ku očins!d. 1 m~terinski princip. Tko moli samo za bogetstvo,a da ni­šta ne đaje, taj ne sije sjeme bogatstva u majčinsko krilo zemlje i zato mu se bogatatvo niti ne ređj El, makar da majčinski prineip neznam kako to želi i nastoji.

Novo duhovni pokret Seicho-No-Je mogao Je svoj eaoanji razvitak postići samo zato, jer sam ja u n~e1lU probudio I'E:ldosti i voljU 29 da­vanje. Ja sem stekao osnovnI kapital radom kod jeđne ustanove. Ja sam tri godine razašlljao 'besplatne primJerke nahg čseop1ea, tl da tle U· nencijsku stranu tOg posla nisam ni mislio. Još i sađe iđe prihod 1z mojih predavanja po~uno u jedan fond za daljnJu c1jelet11ost. Moji ho. norar1 za knjige ulaze u Z6k.ladu za socijalni reči učlrožen.1a gornjegčiji je zadatak briga za ratnu siročad. Buwći, da 6IllO velikodušni za davanje, naš pokret se razvija da ne može bol~e. Ja sam kod ndih pri. jetelja lIvijek ukE:zivao na osnovni uvjet .. tj.na darežljivost. To je Deke zs"!fllo na pomisao, da ~e ove organiZĐci~e koja d~e, te da bi čla­novi mogli očekivati da će biti nadareni. Ah, žeti moze S&nlO onaj,ko­ji siJe.Ako seljak ni~ta ne đQje zemlJi 1 ne posije, žetva će izostati i on će umrijeti od gladi. Zeto kaže B'.1ddr,a: II Kao te stisne glađ,1za­dji iz kuće l zahtijevaj od ljudi da ti još više dllju l Ako nekoga sti­sne glad, onda se to i dogodi, ako on sam nije d&VbO pravovremeno kad mu je dobro ii!il0. sveć enici su bili upućeni na prosjačenje i da lllole puk neka posije sjeme, da bi k6snije mogli od Neba primiti blagoslov.Sam Buddha je rodjen bo prijestolonasljednik države Maghađa i UlOE;ao je živjeti u bogatstvu, eli on je išao okolo i molio milostinju, Jer Je on time puku htio dati prilike i primjer, da Bi steče dobru KanIlU. Nad ovim svijetom vladBju zakoni, bez dawnj e nema pr1manj a. stoga J e davanje pređuvjet prvi za zbiljsko moljeDje.-

Harmonija kao uvjet za uslišanje molitava Istr.951

*NEld!,ljeje~'V,a,ž~o, đ<L~est~~--.aru e kritizirati, osu ·ivati 1 Pdkorav~~~Q!l đa)Qe BV~rn1!3aonL..--~ e u e o Uu skh o r8Stajućom Božanskom 6iubavl.1u. Da bi se postiglo usl a­n e molitve, moreJu se ove os:lovne-pretpostevke ispuniti. U tJropovje­di na brdu rekao je Isus: Nemoj dondlsiti svoj dar na oltar i odmahII

se sjetiti što ti je tvoj brst skrivio. Os't<lvi svoj dar pred oltarom, idi svojim putem i pomiri se prije tor /la svojim bratom! te onda do­dji i don esi svoj dar. Erzo se sj edin sa svoj im protiVD kom đoklegođ si na putu s njime tako dUgo. II JSUB je naučavao, da treba tražiti po­mirenje pri~e nego 11 se pridje Božjoj SVetosti. Mi posjeđujemo brojnepotvrde od takovih koji su slušali ove upute i potp~no su se pomiI'ili, otac sa sinom, pUIlica sa kćeri i prijašnji priJc.telji koji su si postl-U nepr1jate1.iilUao '

Ako nekoga mrzi!, Đ~edni liveko jutro 1 nčer1 1 vJežbaJ S1nsok~ tj.međitac1ju. Ponavljaj tako dugo, đoklegođ nisi postigao potpuno aje­dlnJenJe ea Bogom. ' , ". .

.L**~ '!. Ja amJ:lt ef. ub.... :[ • 1110 • SNe. J a ne ~rzim.1 x~a ga lo1"bim. ~l~~~.·u av. o a e o e I\1 ačije, ~ (I1t;~~~~~>bU~b~1. an dn9.Wlo :'anstvo ko eW va, Ja JI'

astim svakog ne na taj način."

To u u 0111 zatvoN:J.om prostora, Illeditiraj o tome 1 aklo­pi upoltovBOju -:ovoje Nke. Predstavi Bi, ti sam sebi koo đa onog kojeg si do SQda mrzio, kao da ga zaista voliš i Dastavi s time dalje tako, dok ga stva mo ne zavol1~.

pomirenje s neIdm koga mrzH je bezuvjetno pret..'lođn1 zahtjev, ako se h06e postići uBl1šenje svojih molitava. Na&llje je važno,đa.ođ­st~nimo ~~je to~ i sve osjeć~e vl~stite krivnje, keo i rc~ne m~61i LOJ:l.ID& muc~mo IW1L~ seb e. -1. ,&". \~~

-------------------------------------

-----------------------------------------------

--------------------------------------------

- '37 ­

'!Jn. Poglavlje

Nesreće, koju smo si sami skrivili ­ Istr.961

Mn~im pacijentima manjka težnja za Zdravljem.

Dr.Karlo A.Menninger je u svom djelu " čovjek protiv neba" . , potvrdio moje pouke o mnogim događj ajima u živom, on kaže na str. 5.: Možemo ustanoviti, da pacijenti baš tako često niti ne hle svoje az-o dravljenJe, onako jako kako se pretvaraju. Često puta i njihovi zabri­nuti rodjaci to ne žele. Liječnik se često puta mora boriti ne samo protiv bolesti bakterija i otrovr., nego takodjer i protiv stava samogapacijenta. Jedan stari profesor mi je na Univerzitetu jednom rekao, da lijecnik mora najviše truda utrošiti na to, da spriječi rodjake,da pa­cijenta ne ubiju. aw drugo DIOie on kaže - ~repusti ti Bogu i u danom slučaju 1d1Urgu. Ali jedan dobar liječnik ucini i više toga, on ne sa­mo da spriječi roc1jake da to ne učine, nego nastoji još i da pacijentA! sam ne učini De~to, što bi više pogodovalo samoj bolesti, nego li oz­dravljenJu.

lepaska: u eventualnom slučaju- operacijaI sna t ram je suvi­šnom, jer kirurzi često misle i rade destruktivno.!

Dr.Menninger nastavl.1a na str.234,da mnogi pacijenti imaju ond. i ispunjenu težnJu za osakacenjem u obliku Idrurške operacije. on opi­suje jedan slučaj, e/Ije si je jedan poludjeli pacijent sam zadao ozle­de u nOal, te onda dQŠ80 de:nnatologu da mu ovaj otl'ori začepljene žli ­jezde lojnice. Nadalje kaže str.247." za mjesec dana imao je posla sa zubima ,išao je k lij ečniku, dao si izvr. di ti Z'J.b, ali ne onaj koji ga.ie bo110, nego jedan zdravi zub." Dr.Menninger ne navodi daljel zašto oi zubar trebao izvaditi zdravi zub. Ako u podsvijesti jednog čovjeka

postoji nagon za s8mo-osakačenjem, traži si on jednu odgovaraJuću oso­bu i dragovoljno se preda~e u njene roke. Ako mu kod ~og& uspJ.je da na· dJe jednog liječnika, kojJ. po krivoj diagnozi preduzima krivi postut>aki lažnu operacij:l, onda je z1:ll.lja bolje, da umjesto toga "stavi sveu Božje lUke."

Kod razgovora u tom slučaju kaže Dr.Menninger dalJel da si jetaJ čovj ak zadao mnoge rane, je r j e imao hlju da bude slican ženskom spolu, to je on simboličld. 1zrazio: "Ja o~(Ćam, da ja moram biti kao žena," ja hoću da budem žena,- neću da budem muškarac I .

U isto vrijeme imao je oD jedan osjećaj krivnje prema oCU koji' mu je ostavio mnogo novaca. ! ta svijest, da je bez opravdanja preuzeo nešto od oca, izaziva protu-odmazdu kod koje covjek sam biva o:ror;lbljenIstr.247.1 ­

fl Odmazda " ili mudro upravljanje savješću ? Istr.971 .. .. Svijest zahtjeva protu-odmazdu. tl To je jedna postavka ođ.liJ

duboko~ značenja, ma da je sam izraz ''protu-odmazda'' - neispravan. wo U mojo,1 knjizi tl Misterij Života" navodim, da savjest ili ''Bog u nallla~

teži za tim,da čovjeka dovede na previ put duhovnog razvitka i rasta. Kroz rezne dogadjaje čovjeka gone iznutra na razmišljanJe o svojem o­sjećajnom ži~tu. Medjutim, u tome ne leži ništa,što bi imalo posla sl odmaZdom ili davanjem zadovoljštine. Mi moramo shvatiti, da se tu rađi

o tome, da čovjek postane svjestan svog vodstva :i.z-nutra I ­

.1.

--------------------------------------------------------

-----------------------

- ~8 -

R a z l o z i t e Ž n j e z e

Uni.itenjem

S a m o g a S e b e •

lIenninger uzima Freudovu hipotezu kao objašnjenje zato, keko .mo­že jedan čovjek dok đod~e do toga, da on uo~e ne želi ozdravljenJeod svoje bolesti, nego zeli sam sebe de unisti. Prema tome, čovjek ima j edan instinkt smrti, to su konstruktivne i de struktivne teđenee lično­sti. Obje te snage, životni instinkt i samrtni instinkt nalaze se u stalnom sukobu po Meuningeru.

Ja sam medjutim c~š1jenja! da čov~~k ima samo je~n životr~ instin let, dok neš$;o takvog kao bffirtnl inst1nn čovjek ne posjeduje. Tako-zva­ni smrtni instinkt je semo jedan impuls iznutra, da bi se život čovje­ke upravio na stazu isprnvnog životnog razvoja. Kad bi 1:: samrtnog in­stinkta proist1cale eamo uništavajuće :rednJe, ne bismo trebali za to tražiti nikakova druga objašnjenja. To bi se moralo označiti jednostav­no kao nešto instinktivnoga. Dr.Meninger se poziva na samrtni instinkt, s na drugim mJestima govori o kaznama ili pokorama, koje se obrazlažu osjećajem krivnje. Kad je čovjek jednom probudjen k Istini, da su ljudiDjeca Božje, te kad on svako nagredjivanje životnog instinkta odbaci od sebe! zaista ništa drugo ne preostane, što bi se moglo označiti kao sa­mnn instinkt. Opisati ću j edan poznati primJer. -

Neki pacijent A imao je vrlo dobru i razumnu ženu. UMtoč tome, nije ođOO cio svoje poligamne ideje. Gdjegod se za to pružila prilika, on se je uvijek upet1jao s drugim ženaoa, kod kojih se seksualno iz­živl~avao. Unatoč tome, se ljubamo i odano držanje njegove žene nijeproml.jeni10. Konbčm su se pojsvili osjećaji krivnje prama ženi,jeđnog dana odlučio je, da bi svojoj {eni kutJio skupocjenu svilenu hr:.1jinu od 150 Jena što je prilično velika sVOtb nOw.CĐ. No nb putu ga jednb žena zavela na stranputicu, tako je jedan veći dio novca potrošio ne tu ženu Kal<o je svojoj ženi obećao de će joj don'.jeti jedno veliko iznenadje­nje, ffilat:reo se obaveznim dfl dodje kući nečim reprezentativnim. Tada se već moglo dobiti lcra::nih haljina iz umjetne svile za 16 Jena gdjeje vidio u izlogu jednu takovll hwljinu za 14 Jena i kupio svojoj ženi, ali je dodeo još nulu toj cijeni tako, da je bi1b ci~ena 140 Jena kojaje cijena odgovarb1a ze svilenu haljim , te je tu poklonio svojoj ženi. 2ena nije dvojila u tOl drl ,je ta haljina udsta od prave svile, jer ~e vidjelb na cedu1jici c jenu, što ;je muž pridodao tu nulu. Lij~i i sJajni izgled te haljine bile Je od čiste svile,pe je prigodom rell.g1oznl.h svečanosti i službene prill.ke nosila tu haljinu. Sada si je A~počeo oz­biljno predb&civati,što je učinio nakon nekog vremena dobio je bolove u desnoj roci, ustanovljeno je tuberkuloza kosti. Njegovo stanJe se ava kim danom pogoršavslo,rezvio se tUberkulozni mieliUs kosti~u,rane na roci se otvarele, lakteni zglob bio Je ukočen tak.o,de ee :NICS DiJe vi· še mogla pokretat1,a i prsti DS ruci ee ukočili kao kod artritisa •.

Tom čovjelw Je bilo sve gore i gore, te je liječnik konačno iz­-javio da predstoji BIlrtna pogibelj, bio je potpuno slab i skrV8n, te

. više nije imao nik8Y.Elv apetit. Oc same p~misli nf: jelo posta~alo ~; mu slebo-z10.Liječnik mu je p~poruč10 da b~ se spasio samo da Je~e.~~ego­Vb čobra srdačne žena sjedilI': je :.:z njegov krevet sb suznim o~~a l pu­na ljUbavi gledajući ~'og oronulog muža. Te~~ mu reče~de ime Je~u na~o čitu molbu ,dl': joj obeča da će to ~is~a 1 UCl.r.it1.OU Je ne~ p~stao ~ tio sporazuman.ž,ena izneIlE1 dj ena nn.l kaze, zar zaista mi obečElJe~ ( Tad mu srremi jednu zdjelu kuhane riže se toplim japanskim čajem sa Je~ostav­nlm nuz-ielime /čazuka,japanski način/.OU je bio I'il&lo zečudjen,.:~r nijemOfco jesti,e1i pošto je obečeo i on je to učinio,pcjeo tc je10,jcr QU jE lije1:nik :rekEo,da može biti spašen,oko opet clo'ci~f epe·~it.

----------------------------------------

- 39 ­sada A je u sebi doista bio ganut i uzbudjen1kad je čuo glas svo­

je žene koja je sve jecala u suzama, u podsvijesti su ga mučili osje­ćaji krivnje, koji su u njemu budi11 odlu1.'U da za pokoru toga umre.

~. Tako je on izgubio volju za život,a s time :l voljU za jelo. sada kad . ~e ČUO glas svoje žene najednom probudila se u IlJernu ipak Volja da po­zivi za volju žene, on odluči da pokuša, da se jednom Zbilja osjeti sretnim. U takovom raspoloženu ~eo je tu rižu koju mu je žena pružilapriredila,dok prije od same pom1sli na jelo klonuo bi,a sada naprotiv apetit se povratio, to jelo mu je neopisivo prijalo i on ponovno ozdrQ vi.

Od jednog svog prijatelja čuo je za Seicho-No-Ie i bio nagovoren, da čita moje knjige. Njegovo tijelo postalo je ogledalom nje~ove unu­tarnje svijesti. &:Izne ru~e na desnoj ruci la desna strana s1Qbolizira ženski principi - te izlucivanje odvratne tekućine iz tih rana,sve su to bili simboli njegove nečiste promjene života. TUberkulozni mielitis kostiju bijaše sa stanovišta vanjskih promatrača posljedica djelovonja tbc.bacila.Ali tbc. bacili nalaze se konačno posvuda, svatko dolazi s njima u dodir,pitanje je,zašto neki ljudi ne dobiju tuberkulozu,dok je d~i dobiju. I zašto se kod nekiht;Ka~ npr.kod A.ra~'io ovako težak slucaj tuberkulote, a onda se konacno uza sve to ipak izliječi?

A je pročitao "Istinu Života - Truth of Life ",da je čovjek Dijete Bož~'e te njemu sine, da je. čovjek po svojoj prirodi čist i neokal~anl

te e njega prošla želja,da se sam kažnjava. Rane na ruci 'su zaciJel1­le, akodjer i nestala i ukočenost ruke. ze vrijetpe rata sa Kinom bio je pozvan u vojsku i u provinciji Sang-Hi i Han-Con zapao je u borbu.

Takodjer i Dr.Menninger ne pripisuje bakterijske zareze samo vanj­skim uzrocima.Po njegovom mišljenjU, osjećaji krivnje i tendenee kaž­njavanja samoga sebe, Ulmnjuje u nesvjesnome sposobnost otpora u tije­lu.Time klice bolesti imaju veće mogućnosti da se razvijajU i da izazi· vaJu bolesti.Tako mogu bolesti izazvane bakterijama biti posljedicamucenja samoga sebe, te posljedice osjećaJ~ krivnje. S.lđbina čovjeka

ne zavisi o vanjskim faktorima, čovjek sam oslabljuje svoju unutarnju snagu otpora protiv klica bolesti. Zbog unut/; mj eg vođjenj El i zbog u­nutarnJih sklonosti obraća se on tada konačno još i na takove liječni­ke,koj1 mu još i škode•

. NadE;lje Dr.Menninger kbže, da se takovi p<.cijenti koji k tome na­ginJu daJu često i operirati,te kod toga ne rijetko stoje pod uplivom samoubilačkih misli. Uzrok takovog negiranja samoga sebe i osakaćiva­nja samoga sebe,- ni.1e onaj Freudov" Instinkt smrti". Iza toga stojijoš i želJa,da si du~a za bilo kakove grijehe nametne kaznu i da se kroz to ocisti.-

Kažnjavanje samoga sebe kao oproštenJe

z a-g r i j e h e •

U II Istini ~ivota" govorio sam o tome, da stigmatizacija kod Franje i Tereze Neumann potjeću odatle,što njihova podsvijest želi tijelu nametnuti opraštanje - pomirenje za grijehe, da bi se na taj način postiglo dUhovno UZdizanje.

I II Čoyjek protiv n,:1;>a" kaže M,:nninger i sami. sveci su priznali,da su grešD1ci i da su nJ1hoV8 patDJe služile za pokoru. Takova uvje­ravanja možemo prije sm:.trati dokbzima jedne n~ežne savjesti,nego li da povjerujemo u stvarno posto.1an.1e neke krivnJ~ PQtreba :DoY..aja~a­ZBdovoljštl.ne ne mora ni'tlošto Diti posljedica Zlih elJela ill Jri~ha.

Pa isaini \,o-sebi nedužn1 instinktivni Impulsi IDQ!P. pos~i i vo ~

najteže gT1žnje savjesti. svejedno,- otkud-god došIi ova. os ec krivnje Kod čovjeka i tako dugo dolUe god ovakvi osjećaJi u podsvije­sti ili u " Nesvjeanom" postoje, čovjek naginje k mišljenju, oo am mo­ra pretrpjeti bilo kakve boli,da bi te grijehe oprao.

- 40 ­

------------------------------------------------

-------------------------------------------

- 4.1 ­

<;idje ss II l~E!svje~noll odlu9i da uči~i ~cku Het!.! po Llenninge~

niJe b:ltno. '11'10 Je VE:zno shvatlU nastoJE.:nJe " NesvJesnog" da prO:lZ_ .tveđe samosvijest. Ako 'e mržn's redI3et žena snaći Ae ono koH mrzi

neyol'8 većinom n~ciesno' s rani ti1e a. Tako je u našem primjeru pa­Cijent izgub o desnu ru ,- ođVaJ8!lJe ruke ima dvostruko znočenje. To je bilo kbžnjaw:nje samog sebe, a istodobno i jedna vrsta osvete, jer mu je upravo desna ruka služila kao simbol omražene žene.-

Kažnjavanje samog sebe ili zakonitost svijesti.

prouzročenje kažnjbvanja samoe sebe putem" Nesvjesno&"&" - izgleda paradoksalno. Kažnjavanje se VTŠl onda, kadb postoji volJa za kažnjl vanj e. Pa ipak nebi bilo dobro reć i : "Ja sam se sam nesvje sno kaznio'

Ako se u Seicho-No-!e govori o kežnj avanju samoga sebe, onda I:1.i kod toga pomišljamo na zakonitost s.~jesti. Ako ne uzmemo u obzir re­ligiozne oo revi , keo što je npr.bio sveti Fr-mj°, onda se ipak ne može općenito reći, da ljucii imaju želju da kažnjavaju sami sebe. U većini

slučajeva imat! ćemo prije želju, da se bl'8nlmo i mi se postavljamoprotiv onoga, koji bi hti o drugome škodi ti, ili skučiti ga -rod svoju ' vlast. Mržnja uvijek povredjuje zakonitost s.~jesti i škodi onom kojimrzi. ' '" -....-..-------------~ --- ..

U prefekturi Jamagllči živjela je jedna 20-godišnja djevojka. Kad joj je bilo 17 god.pretrpjela je infekciju tbc.desnog koljene,bilaje dva puta operirana,da se odstrani inficirano mjesto na kosti.Hakon druge operacije koljeno je ostalo ukočeno, bolova je nakon operacije ne stalo, ali nakon godinu dana se povratili i kolj eno j e j ako nater-J..o. Kirurg je kazao, da je koljeno tako inficirano jako,da je potrebna am­puU>cija iznad koljena. Obzirom na neuspjeh obih prethodnih operacija,* od straha pred gubitkom noge, djevojka se nij e mogla odlučiti na tu

.,L..LJ.. emputaciju. Tada se upoznala sa jednim našim učitelj koji joj je rekao 1\ .... " II Desna no El simbolizira enski s 01 članci-z lobovi sim lizirElju"* dnose II U. • se o ov ne ze u 'e 0­

.S Jam, i mrziš ~ednu ženu. ros o' eš zdrava. II Te riječi-izazvale su pro lem-sa kojim se kod djevojke stvar nije završi­le. Ona je mrzila ženu starijeg brata tako jako, da ju je želila ubiti ali nije imala prilike za to. Amputacija nj enog de'lDog koljena - sim­bol šogorice bilo bi u neku ruku utjelovljenje njene želje, da Ubije. Tu ne predstoji nikakav slučaj kažnjavanja samog sebe, naprotiv, tu se ukazuje na zakon svijesti. Jedno trpljenje izbilo je kao simbol duhv­nog raspoloženje lnastrojenjal u predjelu tijela, koji je simboličan"8 predmet osjećaja mržnje.

. Djevojka je poslušala tog učitelja i oprostila je šogorici - do šIo je do potpunog izmirenja. To je kod l:iogorice čak pobudilo osjećaje

.. zahvalnosti - na to su nestali simptomi tbc. artritisa kao i ukočenost

ko1jEĐa, postalo je opet pOkretno.~žnJa je Z41?ra~llQremećenost ču­znim sputava,jućim sVQjs~ mlilo-Ovi o.sJećaji mržn~e imali. su

ovratno djerovan e na v i II • 8"- VO 'ke i na ta in e kolje o os o nepo re o im se 'e evo 'ka odlučila na o rsštan e I p:o­,ustJ. a e u o eno st i ko J eno se e mo o o e o re at .­

O l' g a n s k o s a m 0- u b O j s t V o.

za duhovnog oZdravljivača i za religioznog savJetnika Je ),fennin­gerovo poglavlje II organsko 881!louboJstvo" U tom đjelu od DaJVe5~g Ena­čenJa. ti smo v1đ,j e1.i,da se ljuđ1 za netile porlllll8Ćenosti čudi sam1 kažnJavaju tako, što im se na dijelovima t jJela pojavljuJu rane,koJesimbolički odgovaraju o1Xlme,što je bilo uzrokom smetnje osje:5ejnog ži­vote.To sada trebe u pogleđu unutarnjih organa dalje istraživati •.

- 4~ ­" :tetiDB ~ivotfl- T1\1th of Life II Uka~8o sam}~a to,~a se,kođ

ciil:lig ljudi sUOtlOst k oboljenju na razlicite naClone loLS;~i~:·~_ ; , ;udi imaJ'u izvrsne probavne Organe, pa Bto~6k.oćdrugiđIUO~ opet f

""""o"" "'"oi, ih j k Je previ ~otes e, g1 ­tiju ne slIJetD.1e. Ko~; nek II ~ :~\~nični rin:i. tis- uphle nosne elUzni­mz.ju iZVI' ..no zdrE:v....,e, fl, m "... reumatizme ?ekvo nagin.j&nje k bo­ce,a kod nekih BU pr1gođ~.napa?~~ 's nl:lci.e~ta 'Nakon što pacijent lastima d~Je nam !>liku naClone. l:I:i.s-;J~n.1ll.:.~<:'eta nQ~illpa oZdr::.vljenje.prol:đ.jeni svoj duhovni stav u već 1.':1. 6 ,) k ' da su organskelYienninger kaže: " studij ličnosti c~st<: pu~~ po a~~J e, ti To ondEl pri­"'Jat,.je samo dio i izr~z ) ednog obo~~~nJe cl~~e ;l·n~sčicl. se da je _ ~taJe jednoj općoj sllCl. bolesti, cl.Ji konacnl. Cl. ,) ,

pI'OPc.st~o~~:~:~1jĐ dalje: uzmimo D~ pri.mjer,~egan ~I č~r/,to je,~~a­ta vr~ta lokalnog organskog ošte~enJa. ~ak l~~ek~C~e~l~~ ~~j~ p~~ da slike bolesti ocj enjuj er:o fiZlk~lno l e~"J ~:i.. !U_ ~ 6e

cijent Sf> čirom nl vr&tu, ond!': POt:1l.šlj!i11~ n~ sve mo~r: ~ smo~ve d to~a u našo; pre1'".si is1.-us111. 1:i se s;W~:l.mo b!'lkterl.JskJ.h flo.a,me­:l~ničidh potešk06 a, koncentracij e š~ era,~ ~1V1, kemij ski~ sredstava. za odstranjivenje imuniteta, nadalje pOID:l.slJamo na leukocl.te, na ant1­gene,na koncentraciju vodikovih iona u krvii.na op~eg napada na yr~t, ne grozn1cu,na bolove i kako treba na najbo Ji na~:l.n podu:eti liJ:ce­n;e. Ja mislim, da su;ijem reći, da mi u Dc.Gem svo.1stvu liJečnika ~ed­va prak~ički razmišljamo o tome, ko~i SU osjećaji, želJe ili I'bzocara­n;a djelovala na čovjeka, koji taj cir na vratu ima. Ja Jedva pređpo­stavljam, da netko ozbiljno vjeruje, da postoji II psihologija 1:ireva" 1li da postoje osjEĆajni momenti koji bi mogli nbstati pod utJecajemtih či:rew. Medjutim, jedan konkretni slučaj pokazuj e, da je to ipak moguće, on sada opisuje slijedeći slučaj.

Kon:zultirela me jedna intEligentna ml!ioo žena udata,ona se je zabrinula nad tim, t to se n e IDOŽ e svi đjeti brojnim rođj acima, ona se umogo trudila da svoje stvarne osjeća~e pred njima prikrije. Očigled­no je bilo, da se tl! prijatelj ski osjecaji koje su oni u njoj pobUdilivratili se na nju samu. Kad je njena majka pred tri godine došla u po­sjet kod nje se pojavio vrlo neug(idan čir, protiv kojeg je svako lije­čenje bilo uzc:lucl1o, a11 čim je maj};& otišla, čira je nestalo. r sas­vim isto ponovilo se vi~e puts n~kon toga, kod god je netko od famili­je došao na dulji posjet, čir se je opet pojavio."

Kratko vrijeme prije tcga, nego li je došla k meni zbog pre­gleđa,pI'ipremala se upravo za jedan posjet svekrva, kad li je umjesto čira dobila živčani ~ok. Uslijed toga imah je jake bolove u ~}:ov.1.111a,

koji su potrajali čak dva i pol mjeseca /str.358/.

l:eninger je nato izrazio slijedeće mišljenje: "što nam govo­re te pojave? "naravno, može ih se ignorirati, one mogu i ništa zna­čiti. Radi se o uro.šljenju, ali se može isto tako r~i, da ZD&Čenje toga nije poznato,a znanstveno je ispravno, da se ovakvo nepoznavanje stvari dopusti. l,o,ali time se ne isključuje 0eravdanje,đa se takve pojave ne istreže. SVe se može smatrati za slucajni sticaj okolnosti ili za sin:ul1ranje, ali s obzirom na česta pon&vljanja, to Je nevjero­jatno. Ja ne vjerujem, da je majka bila čisto uzrokom tih čl.reva.Ali II medicinskoj literaturi kao i u našem dnev'Dom iskustvu potvrd..-juje se, da psihička oboljenja često nastupaju na označeni način zajedno sa sltuacij8ma i dogadjl'jima koji opterećuju osjećajni život.

stenografkinja čiji osip na licu nestaje čim stručDi šef ode Da dopust, đjak ~ojeg odmah zaboli glava čim jedan ct:QBi profesor stupi u 1'8:::00,mladi ~Gvo~et tod kojeg m, stup aju jaJd bolovi u desnoj ruci ak~ sJeđi.na li~eVOJ.~tr~ni svog starijeg partnera, koncertni pijanist ko~:g u ~JegovoJ kanJeM. sprečava j~1:0 znojenje,koje uvillek nastupa pM.Je pocetka nekog konCErta /inai:e nihđa/,sve su to primjeri iz ži­vots.Prema iskUstvi~a jednog liječnika koji se bavi s tim stvarima ima u nedogled.

Euc1ući,dEi se čirevi vide i OQeć::ju,to je ta~ prinjer 0Croč~to

- 43 ­

podesan .L:enninee r ne. vodi slijedeće psihološke uzroke Sc d& :

II Impulsi, ko~i se odnose na iZbijbnje Ol:~ećaia neprijetelj ­stva protiv neko~ ili nečeg~ u okolini - kojim ~mpulsima se na neki način mogu protu~čiti.

21 Impulsi koji sp8daju kažnjavanju samoga sebe,a na temelju osjećaja krivnje koja takva neprij&te1jstvB izazivaju.

on ncvođ1 kao hipotezu još jeren dbljnji slučaj, koji ja OVdje ne dajem na diskusiju. Nakon analize od strane 8eicho-No-Ie čirevi i t:&tek1ine su Uvijek simtol1čni za duhovne događjaje,a u/jap;nskom Zl1U­či "fukureru" tj.biti nctečen,a takodjer i uznemiren ili ljul..1

Po Dauci " Truth of Life" tijelo samo po sebi nije egzistentno.To je seIDO mise-oni ili osjeć~ni brez koji se kod čovjeka vidljivo ispoljuje. U japenskom se kaže: Lice tog čovjeka otiče: fukure taure WOS..lnl. To je ispravno prome-tranje činjenice, da se čini, da je lice isto teko nateklo ako se netko Daljut1.. Naravno, da postoji jedna ~re-­nica do koje meso čovjeke uopće može narasti. Meso sigurno ne nabUJa

-;\( toliko kao njegovi osjEĆaji, ali osjećaji su snaga koja pokreće tijelo· , meso. I ako suvišna enerr'ja ne izvede van iz čovjeka, ona bi se ispo­

ljila kE:tkada tako, da b proizvela čireve u tijelU. Ako dakle osj€ĆiI­ji unutarnjeg ne1hdovoljstva ne dobiju slobodno ispoljavanje da iziđju

tada su oni potisnuti. u podsviJ est. Mumps Je tako katkada rezultat iz­bijanja takvih osjećaja. Takodjer i nefrit~s kod kojega isto wko ci ­jelo tijelo nateče, ka tk<> da je rezultat toga. " Razljutit.i se- - kažese japanski" Okoru",znači psihičku napetost" koru" znači ukočen ili tvrd.Okoru je duševno sta~e kod kojeg se svijest skrutne ili ~rči.

Kad po6tepemo bijesni, zgrcimo šake, htjeli bismo tuči onog koji nas ljuti. čir u englesskorn kaže se " boil",to je ujedno riječ za "uzavre­ti-zak1piti",a takoqjer znači i biti izvanredno ljut.

Etimologija imena bolesti uka zuj e nam če sto i na psihilogiJ ski --\ smisao bolesti. Ako žene dugo i trejno nose u sebi neku srdžbU, bi~u

katkada globUS hystericus losjeć aj ,kao da se j edan teški prećiIl;t t~-.

jela uzdiže od želuce. prema vretu i zapne u grlu.1 Kod toga mozemo m­sliti na k1a sično japans ko jelo Teure zure Gusa u koj em sveć enik Eonkel piše: .

"* *"~o netko ne kaže ~ Kod žeDEi ko~e su kod ~.::os:\eća ji sr žbe riiOti

11 u m 1'8 U m sluča vim -e e e~đ a~va­*" m ras oložen a te us o avI a ID breč~e M 3QniJe kao i time,

~to su nama o oF,jećajTU bavi žavalnosf,1lrema11t\lževima. Od rOJnih slučajeva te vrste mogu .ia ovdje nabroj t samo

; nekoliko: 'k llezadovl

o ava u~prema unutra onda kad se mo -----r- :I. e ek l dira­t prema va • "ek ma. Ako za ~maju mo~ćnostij onda se okre !lu prema unutra .. oni_se okrenu prema_u~~re 1 do§ose Q:QY e@ otpriIike ru š~~!-.on želio u.činiti d~ a•.~d~ a kaže: darovi posta­

u pps e đerQvateJJa, ako ih ne ~reuz:l.kO 01l8J ome su nam1jerl.len1.TElko dugo dok se pe__EfODaaJe-met~aJ-.ka dEl se dar si'džj)e đ~ome po­šii1 e tE:I srdžba ostaje u v1&stitom ti'elu dot1čnQg.a U iranomoom­

om o a e e1"l " - .. tlrrz ti e o. o ti ­-- i, da m pak ne želimo kazniti sami sebe, to mi onda to no ne mo­

žet:lo niti govori ti o ks Žnj8V8~U samog sebe. Ali to OSak8Ć i vanje samo­sebe, proizašlo je iz vlastite savjesti - razotkriva nam nepoželjno stanje v1&stitog unutarnjeg života i poziva nas na osvješćenje.

Bak maternice i želuca BahtijevB kiruršku operaciju.Moglo bi se dati objašnjenje, de želje - druge secirati - koje se medjutim ne- može prema vani ostvariti umjesto toga djel~je prema unutra.i.izi~ku­je setiranje vlastite osobe - rak stvara uslove koji nužno ~ZJ.s1:UJu. ,.. . . sE;c:'rC.7':.Je 1':CO op":: rac1 4)&.

- 44 ­

~ .. jednom poznatom slučaju,jeđo.':1 oženjeni liječnik II Gifu-prefek­turoi. it:1[;0 je odnošaj s jedno," djevojkom. Ta dje""ojk~ fie prema drugir:llOi pravila nevinom dokle Eod je to mogla, no kad je ZEJnijela i dobih cli ­~ete,liječnik i djevojko nisu znali,kbko du si pomognu,pa su ne mati ­enom uredu jedno stE:: vno naveli nekog drugog čovjeka ul oca, ali to se je brzo s",znelo i liječnik je dospio u zatvor. Konačno, sve je to S8­zU81& i žena lijemikatkbo i javnOE'.t, tako je liječnik pao U zdvojnost on se našao u nemogućoJ situaciji i nije više znao što da učini. Tad nast"de u nje&"ovom v:retu strohoviti tumor hkozvani "kerbunkel".Na te­!!lelju tog on Je bio privremeno oslobodjen službe u tom razdobl.iu dobio je od jednog prijEltelje moju l.."Tljigu tj. "Istina Života". čitaju3i tu knjigu, on je naučio razumijevati ZEJkon svijesti i našao je put kako da svoju nesretnu strast napusti. Uslijed toga uspjelo Je liječenje tumore i bez operacije.

Bolesti te vrste k~d k.o,jih infekcija prođil'€ đuboko u tijel.C'l keo !sifi1is je el;stremni primjer! odražewju nečiste tJelesne nastranosti pacijenta, S jedne strane mogu se patnje sI;latrat1 kao kbžnjava~e samo­ga sebe. S druge pak strane,smo vidjeli kako osjećaji radosti ozivlju­ju tijelo i čine ga vitalnim, a kako ga sveaJe i neuspjesi slabe i 0­labave. stoge izgleda ponešto hotimično ako se semo ovo za~Je povezu­je SB pojmom kažnj8vaUja samoga sebe. Slučajevi koje smo OVdJe citira­U ne spadaju u ovo podrl1čje, pogotovo nakon što sno vidjeU, da se prilnj enom duhovnog stava na stupa uj edno i prom.j enEl toka 681l1e bole sti.

J.ko pred vlak izidjeJ!lo sa crveno!!: zastavom, vlak će stati. Mi možemo semo reć i, dEl Je oboje kbuzalno !uzročno! povezano ili da obo~e samo slučajno nastupa istovremeno, d9 li je zaista slučaj? I1i,ds 1~ je v1l:lk stao zato, što smo pokazali crvenu zastavu? De bismo to obja­snili, možemo pokazati zelenu zastew. Vidjeti ćano,du će vlak voziti dalje. Ovakovim pokusima ćeno vidjeti, de izmedjU crvene i zelene za­stave i zaustavljanje vlah - postoji izvjesna veza. .

~ JIna ~oeo sJ.l.l~a~va,đa žene dobivaju rokn6 maternici.koje II se­b.in~~ežne os'eća 'e než8đovol'stvB protiv ~voiih muževa. U tE>l~'l1!L21!Jčajevirn~ s 'e 'e ~..:Je -enje e_ Tl~on s s~yos~glo fuU;ll-2~~vQJ-s±mq.ll:ema IlJlJzerltJEl potpUTI.Q izm:iJenile i uspostaVl.le u .~eRi_}i~cma njima __ da ne !nO­0s.1e.ćJ:~14ubavi~E>hva1nost~ Mi vidimot že biti sasma slučaJno, akc,L mi u-spoređimo "zdravlje lJl8tem~ceJ' i vož­nje vl"ke, isto uko i neZEJOOvo1.istvo sa crvenom,a osj EĆaje zahvalno­

;tsti SEl zelenom zastovom. Ir.! ~,r:;o ~1đjeli, .d8 oboljenje mater­pice nelJl8 nikakve veze sa. ka ŽnJ8VJm.i em samoga se~~-m< 'tenuca ~~~ecena čim su žen~č i'e i 'muževe. ~ađ su žene UVloJele, aa su r- one seme a; l' Z iCi e aO.Je, tEld su ~_--l'redb~civan,jiJ <.OjB su pri,ie zb<.:civale erna van - u ravila roti ~amin-s~, Kad bi ~l~alo veze sa kažnjavanjem s<.:~r..og se e,mor bi bolest titi još gora. ~edjutim,do[odilo se baš obratno. Došlo je oz­dravljenje, jer je pacijent uvide, oo nema pravo, a unutarnji pritisak koji je prethodno I18stao potisnuUm zeto;J1jeniro ooJećajima srdžbe taj je nestao, jer je paci,jent uvidio, da neme pravo. Pretila tome takvi osjEĆaji nSlOOju nihkve veze sa kažnjawl\iem samog sere. oni dapače por.Lzuju ispravnost ZEJ kon a , do se unu m i živ t o av 'e1es­v

Bom, A to ~k ZElto, jer nas !10g II llil~O,1 nutrini - naša svije..;;t -OZlva da se osvijestimo - ukezu'ući nar. ne i l'E;vanje duha na--U­

,,2.elo. Bolest se l J.ec , ako ~e " opame..tJJi" te čovjek oobiVIiI ,j.e­dan mil'OnU~U1UbElV'I pun ~~v za svijest.

Postoje i slučajevi u kojima je k8žnjavanje samog sebe bilo zaista u zroko!!l.U tim slučaj evina z~dsta postoj e grije si i Degon za ž :rtvovElnjem semogE' sebe, LT tir; slučajevime služe oštE:Ć enj a vlasti te osobe ZEl posti2bvanje radosti i zadovoljštine. Da bi se tu odstrani­la zla koa,koje je tu nast81a uslijed želje ze kEžnjavanjem samog se­be' potrebno je,da se iz podsvijesti odstrane osjeS~lji krivnje. ~"J,~~~~.

----------------------------------------

----------------------------------

- 15 ­

IX. poglevlj e •

s v l a d b V & n j e osjećaja

_~_!'_~_~_~_L~:.

Grijeh, bolest i allrt su u krajn~oj liniji sabhsti koj8 si se­bi Sal}] stvorio. Ostvari svoj unutarnjJ. Ja. U " sbdEl" budi potpuno pro­bUdjen za unutarnjeg stvarnog čovjeka, koji je tvoj stvanli Ja.

stvarni čovjek je Božanski čovjek - on je Bog-čovjek. On je utje­lovljenje samog Bo~. onaj koji prolazi, to nije pravi čovjek. onaj,koji se ne~to ogrisi - to nije pravi čovjek. Onaj, koji pati na bole­stima, nije pravi čovjek.

Sad - o vi narodi zeoJ.je,- ostvnrite stvarnu pravu priIlOdu svog

Ja. Stvarno biće vašeg II Ja", to je stvarni-zbilj ski čovjek,B nikad ci nešto drugog. stoga je nemoQ.lće, da čovjek sagriješi, d", trpi od bole­sti i da propadne, ako ga se gleda sa stanovišta unutarnje njegove stvarnosti.

Tko se SQije usuditi ljude nazivati grešnicima? lIikada Bog nije stvorio grešnika. stoga na ovoj zemlji ne može POStoj8ti nitko, kogabismo mogli nazvati g~šnikom. Ideja grijeha stoji u protivštini sa idejom, da su ljudi sinovi Božji, isto tako kao što bolest stoji u protivštini prema stvarnom biću ži VOt8. lsto t&ko stoji smrtnost lju­di u protivštini sa stvarnom prirodom života.

Grijeh, bolest i smrt su fikti\~e stvari, koje stvarno ne postoje. Mi o njima samo sanjamo u našim đanjim snima. U svijetu stvarnosti su Bog i čovjek u jedinstvu J e d n o. Bog je izvor svijetla, a čovjek Je svijetlo koje je od Boga došlo.-

Bezgrešno začeće B.Djevice Marije.

Većina nevolJa, nesretnih dogadjaja i bolesti prouzročeno Je oSJe­ća~em krivnje koje poput aveti uhze u podsvijest i tane muče i zahtje­vaJu pokoru. Najveći dio tih bolesti i neVolja bi nestao, kad bi te komplekse krivnje uspjelo odstraniti iz podsvijesti. stoga je sa- stano­višta duhovnih nauka prirodno, da se to zlo i te nesr€Ć e savladajU kad podsvijest jednom spozna i prihvati istinu, koja stoji u " Svetim Sl­tre",a glasi: " Grijeh, bolest i smrt su slabosti, koje si ti sam stvo­rio." Čovjek je najviše i najsE>vršenije objavljenje Božanstva /manife­stacije/. U čovjeku se manifestiralo savršeno bezgrešno, od bolesti i smrti, slobodno-vječno Biće. stoga ne postoji tu egzistenciJ81ne moguć.

nosti za grijeh. To je ono stvarno o unutarnjem o stvarnom covjeku. U Bibliji stoji, da je lsus začet od Djevice lJC:lrije. To medjutim

nije nipošto činjenica ko~a se proteže samo na Krista. sva ljudska bi­ća su začeta ~o jednom Bozanstvu, koje !božanstvol se može simbolički

označiti kbo cistu i neokaljanu Mariju. lli nismo stvorovi kojime je . život na ovoj zemlji nametnut kao žrtVE> ili keo po;1jedična pojave t je lesnih ~slada naših praroditelja. To je točke kod koje moramo započe­ti da bismo iznijeli shvaćanje, da smo mi " djeca grijeha" - optereće­na kr!vnjom. U Seicho-No-le tumači se izvj eštaj o dj evičanskom porodu kao simbolički pokušaj zorno prikbzati istinu, da su sva bića primila svoj život putem jedne Sile, koja leži s one strane svih ljudskih stra­sti i lja~, kod čega Duh Božji silazi u materinsko krilo.~jevičans~o

začeće lsusovo ne znači, da je on rodjen bez oca, nego d8 Je otac.bJ.o jedan Božanski čovjek, e ne jedan materijalan, tjelesan čovjek. ŽJ.vot Božji, tivot našeg Nebeskog Oca stanuje u nama i o~ogućuje nam, da ov­dje djelujemo kao muževi i žene.

" •

------------------------------------

_ 46 ­

~.­

~Z\1mno Qbj&šnjenje O onome, što Je

Što mi srnatrat:lo jednim tijelom, to je u biti predodžbe koju. si razum o tome stvara, ali ne stvar kbko ona to stvlOmo jest. Da bJ.­smo si to zorno objasnili moramo si pr~dstavi~i, da 1000 l~Uđ1 u je-_đnoj dvorr.ni sluša jedno moje predavat1,Je. Mreznica mojih o iju Z~j eićuj e sve te ljude. Fi zikE1lno izraženo, to j e slika j edn~ .ti su~ e ud i to onakva kako je zamjećuje moj& mrežnica. Ta slika nJ.~ vei\~dih vrška JeclDe igle. ČinJenica, što DIl. ljUđiašt~°viđojbrot1vid ~m~o tako swamo vidimo doka zuje, đa mi sliku u n o~ s e s v ne p . k"k.o~ ih oči fizički registriraju. Mi projiciramo D8f:>U duhovnu :l.r.ter­'pretscUa Da IiUl'terijalni, objektivni svijet, koje se predočuje u vid­

nom procep. U " nect~raIl Shower of Holy Doctrines" ista se misao iz­r5žava cvako: Tjelesna ćula snrtn8 SVijesti J:lOg1 zamjećivati sano svi­jelo slika u ogledelu, Kad bi sađe svijest poE:jedovala sposotnost fIa vidi svijet II povećanom mjerilu, izgledale hi nlOJ:l sve stvari vociDa.~o je nar",v svijeta, l:oji mi 0& n::.ših pet osjetila z~ećujemo. Ali to n::~e stvr.rni svijet. stw~r S[,;.13 po sebi ne I:o;:;e b:!.tJ. v:!.djena fizičkim očima. JIe da mi stvarnost zaprsvo ne možemo lIPo••U.:nIlU.lI oč1ma, to ipak postoji mogućnost da tu ZbiljU shvatimo ako pokušamo đa Je direk tnim kontaktom S6 našom stvarnom prirodom - razumijE!llo kao !ivot tj.da Je shvatimo kao život. IĐ bismo shvatili Zbilju - stvarnost, mora­ju Bog i čovjek biti J • d n o •

samo ~edno Di~ete Božje može da drugo Dijete Božje kao takvo prizna. SVima, koji gg primii:\e dc..de moć da postanu Sinovima Božjim, a isto tbko i OIlima , koji vjerovahu u 1ljegovo Ime. Budista k&že: samo Buddha može " Budstvo lI raznih bića dokučiti."

Ako se mi s nekim zebavljElllo ne pazimo naročito ne izgled o­čiju i ušiJu. Naravno, to je drugačije eko si preduzmemo, da Dsroči­to.pszim~ ns nos, .obrve i druge dijelove lica, ili na druge karakteri­stJ.ke Ilbseg držaDJa uopće. Ug.wom ipak je t8kO, da čovjek u :razgovo­ru s nekim drugim pod~{:j(me pod upliv lične atmosfere svog cugovornika, dok se sa poj edinostirn8 njegovog izglede, ci edva i bavi-čovjek sa čovJe­kom dolazi zajedno, ali kasnije kad pol,:ušavamo oo si dozovelllO u pSlOOt izgled mhg sugovornik!:, mi često puta Ilis:no u stanju da se sjetimo, de li je dotični imao nIOočale ili brkove.

r.ad nam slučajIlo njegova fotografija dospije u ruke, ob:čuo SLJC iznenadjeni dt:, mu na licu u,pažamo brazde ili brć.oovlce. FotogrEl­fi.:)? Je fizi1G:,lnf, slika, doY. za vrije:!le rčJ2:eovora S2 dotičnim <::"":.:)0­," "-··.~:-~.Jv·

~~("~(n(";.'_· /('C:. ·-~·- .....

_~.~··Cc/l·,...,....,t~!··+·iY'8 _ ~_\ , .. OJC-........ , .... c.J ,~·":u -­... __ ' _ I 'ul s,;o-:~ ,.,- dr...:.'-::':-_ ..

~ .~__

---------------------------------------------------------

- 47 ­svijest jednog djeluje n& svijest drugog, tijelo medjutim onog drugog samo je simbol za njegov unutarnji život.-

Spoznavanje istine preko drugog čovjeka

\,..../I.(".Jrt;Q-l...J"'- ~ ~_ • ------------------ _ "'\ "'\.\~;.t'c.~t1

t.-VlilPi.Jl')\ t"tJ)f.-~m,if1."c:..' Nije pr&vi čovjek onaj kojeg mi vidimo našim fizičkim očima.

Pa što Je onda njegova prava slika? što je onda istina? Gdje je stva roi čovJek? Njeg& ne možemo vidjeti očima, ali ga možemo spoZD&ti u ličnom kontaktu. Ali u kontakt s nekim ne dolazi se kroz tjelesni kon~

takt, nego tek dodi.rom sa njegovim unutarnjim životom. !ivot naihzi na život i odmah spoznaje, da je kontakt tu, odnosno, da je on tu bio. Ako se pak istim, namjeri na istinu, tada se m&, da je drugi jedem Buddh8, Krist, jedćm Sin Božji. J:)a bi taj drugi imao prirodu Bude· to možemo znati tek onda, k&d srno i mi sami u sebi razvili biće Buđđte.

Ako mi spoznamo svoju vlastitu Buddha narav i očitujemo je, to onda time oslovimo tuđju Buda-narav,/putem takvog stanja/ onđa ćemo tek spoznati njegovo pravo biće. Dn1gim riječima:

II Samo j ed&n Buddha može da "Budstvo" drugih bić a dokuć i. Postoji jedna p:t'iča,dEI je carica Komo u starom Japanu jednom učinila

zavjet, da će okulx1ti 1000 bolesnika. Dna je kod toga pomogla oprati 999 ljudi, dok tisućuti bolesnik je bio gubavac, koji je zamolio cari ­cu, da onaj gnjoj iz strašnih čireva koji su pokrivali to n~egovo ti ­jelo - iz-eiše. ~arica je ispunila njegovu želju, a da se n1je ni malo ustručavala. Kada je carica izsisa1a gnjoj, taj bolesnik je promijenio svoj izgled i postao o~ednom sjajući Aksobhya Tathagata - savršeni

, Buda. . Uzrok zbog kojeg se je to čudo dogodilo, bio je u tome, ~to

se je u carici izvršilo usavršenje" Buddstva ll u onom momentu kad je ona svojim ustima isisavala gnoj iz gubavog tijela. Kad je vlastita svijest postigla stepen Buddstva, takodjer se mijenJa i pojavna slika drugog čovjeka i razotkriva skrivenog Buddhu. Vi.đ1j1vi izgled nije' pravi žiwt-biće stvarnog čovjeka. Guba - Lepra se u budizmu smatrala "kanničkom bolešću" izazvanom naročito teškom kaznom.

Moral ove priče sastoji se medjutim u tome, da gubavac optere­ćen grijesima u stvari ipak nije tokav, nego da je bezgrešni Buddha.

Mi si iz toga učimo, da m grijeh ne pobjeđjujemo time, što ga pokušavamo silom priguši tJ.. Do pobjede nad grijehom možemo doći i dubokim pronicanjem , strahopoštovanjem i čašć enjem bezgriješnog čovje­ka u nam.­

Liječenje reumatizma spoznajom st~arne naravi bolesnika. .

Kad sam još bio ravnatelj jedne vi~e djevojačke škole, ja sam na jednom predavanju iznio priču o carici Kamyo, rekao sam, da se je gubavac pokazao u svom stvarnom biću kao Aksobhya Tathagata, kad Je. kraljica meditirala o stvarnoj prirOdi gubavaca, kao o jednom Buđdlh1

slobodnom od bolesti i grijeha. Jedna žena koja je bila posjetitelji ­ca nažih predavanja, posjetila je jednu prijateljicu, koja je· bila slomljena potpuno s reumom. U dubokoj meditaciji opazila je ona u bo­lesnici SLiednu bolesnu ženu, nego samog Absobhya Tathagat8. ona je rekla, da joj se Buddha pojavio u obliku jedne b~lesnice, da bi joj time dao mogućnosti za dublje spoznaje. * .

Dna ovu bolesnicu nije posjetila s<.nakanom, da je liječi fi ­zičkom snagom, ali ona si je rekla, da je )lkočeno stanje tijela ps(?i­jentice jedan simb01~og~last..ttog~čeno~i ne~~o~g~~J.a.

- - Tathagata kaže onB - ukazao JOJ s-e""Kao reumat~~ar, da ~1 Je • time doveo do toga, da :rezmiš1ja sama o sebi i da razVJ.Je u seb1 pra­

vu svijest Buđdstva.

--------------------------------

- 48 -

Nemojte u svijesti buditi zlo.

Čas prije obj8soili smo naš stav iznošenjem jednog slučaja u leojem je iZliječena jedna boJ est. Ista načeu: vrij ede i tamo, gdje se r[,di o morelno-i zloći. ::eki čovjek ispada kao zao ili pokverO::1, jer u njer!lu još nije razvijeni> " Buddstvo". stoga je od najveće va~­nos~i, da se potrudimo, da to Buđdstvo ili kršćanstvo potpuno razvi­jeno u sebi •

...... AA .T~olclegc>-Q...Jn1 ek smatramo z"Sebi flamimEl~-nos:l.rno-:1oSs ·€-'s~t'.'k~z~e-.!<'.~s~t~o~-!..~"=-n-'i""'"e"""'=--~~~~~~~'---"'­neEa.E:"'U~< c 'ene 1'0 ic El nf.! drugo a, te se ta n a J.S o ~O covjek. Ako ~ um'esto oga raz erno u sebJ. svi 'est nase ZDlfl ili---r.:ršć ans va m em a z o e su s't ame-z j ske. o su samo 1'0 • i la' atJ.vno drža 'a~rijesl, o esti i pa OJe spoljuju se kod lošeg vladanja. Al i to su samo

fiktivne pojawe fome, koje b6caju svoje sjene dEl bi našem pogledu Z8tml.tile potpunu stvamost.Blijed izgled se u Japanu označuje u naro­du kao" plavi djevo". KElđ se netko raZbjesni, onda se njegov izgled ozn&čeva kao " cl'veni djavo". U " svetim Sltrimli" medjutim kElže se: " Grijeh, bolest i smrt su sablaĐU, koje si je čovjek sam stvorio."

Bog nije stvorio niti crvene demoue sa r()govima ljubomore, a r.iti blijede slike histerije, sve to nisu niko!:ove stvarnosti. To su .Loše p:redodžbe, koje sakl'ivl:lju stvElmost. JElpanSKa riječ" taumi" znači" grijeh", .,rodne je sa " tautaumi" što l:Dači " sekr1't1". Ako Illi. ~·"·;oi'imo oči i sanjamo o lošim pređodžbrmal• istinEl nam se sakri­j e, pojave nam se lažne slike i poka zuju nam prividnu zbilJU - gl'ij e­si bolesti i smrt, obmanjuju nss i predočuju nE~ egzistencJ.ju koj~ takovim sanjarijama ođgovara.-

Budjeuje iz enG svijesti grijeh". ---------------_._----------------

Kad se probudiš iz loših snova, grijesi i bolesti nestaju. Ali keko se ti !nOŽ eš i z loših sol1j e' probu diti 'i " Svetli SJ.trli" zlih­tijsv&ju: ostV&ri svoj J[1, svoju prwu nbr'/w. 1:J. moramo doći đospo­zm.js, d:. prevli TlbraV našeg l".ivota je Savršenst.vo, te đa $JO prema· svojoj unutlim,1oj n&revi Buddhe ili Krist. lI~s uče, da stvomi ČOVjek nije ona!:av kako flP mi ?leduDO u na~illJ danjim ~.anjallla, va: da je on stvoren na sliku J. prilJ.ku Do~ju, dakle, da je potpuno krivo prikazi­vati čo~j€~OVO biće kao dav~o~e ?OČinjliti grijeh~. ~ei~tina ~e nište­tna - Ti sJ. do sađĐ mogao z~vJetJ. u zabludi, da Je covJek nesto ne­sc,v1'i;enog, da je sput:;m grijesima, bolestimli i snItu. Objosni ti svo­joj zcbludi Z8lutaloj svijesti, dEi je stvarni čovjek drugačiji,reci joj, db je on Božens!:i Ja. Tad će nestati svi grijesi, b<;,lesti ~ smrt jer sve su to sami sni. stvomi čovjek je Bog koji u TebJ., su.nuJe -: Život Oca, koji je u nebu. U ~arnB s; n~laZ~ to Bo~~n~o BJ.će! on~ Je Đlobodno od ~1~~M, 'b~lf:Gt:1 i. anrU, Jer Je to BJ.ce ~Je~?n ~~~ .;arno­~a OCE!. To BJ.ce Je tvoJ stvamJ. Ja. U t.0I!i B1eu n~ po~toJJ. n~J.w.",v ~rijeh. U Sv.8'.ltramB" opiĐuje se to, kao p1'Otusl:-h /;W?C?[; B9~~~:u::t--ya. Sc·.2ho-j~o-Ie J1,8s uči, d8 si mi tog "Ja" moramo blti c;v:;.Jesnc. , C:c. '.

-.1·~-·;~"'~ - -,:(j r~ c·t:.:sl:Ll::; .:-':".li'"f.

----------------------------------------

_ L19 _

Da bi se to shve:tilo, nije potrebne duga diskusije. Ovu istinu potvr­djujemo svaki đtm, no ipal:, mi tu činje<licu moramo uzeti ll;ao pređl:let

naše meditacije. :':'0 je potrebno, jer istina opet pada u zaborav, EJ kad si je opet dozovemo u p:'J::let, stvarni čovjek će se iznutra sve više ispoljevati prerril;; van. To se može uS;:Jorediti sr- pU!:l['anje:::l vode iz bu­ne:rs. Ako pustiC10 motor pULlpe da stalno rađi, iz bunara pritiće stal­no nova voda. Najprije (101"zi samo r.n;.tna voda kod puopar.ja, fl sa vo:Q dom dolazi i mulj, a mi još nemBmo nikakovog dokaza, da je i sama vo­da u bunaru uopće čista. Ali ako uvijek sve dalje i dalje puopamo, konačno biti će vod" bistr'j.* Isto tako smo iz prvog početka ništa drugo nego samo djeca

*EO~j8. Medjutim, ta istina je već tako dugo zaborbvljena i izvan upo­*trebe, db se preva mc'av čovjeka uopće ne može r&spoznati. To još sli­t či jednom stanju kod kojeg dolazi rutna ili prljava vode iz bun1ira~'

,*1:od đ&ljnjeg istr8~ivaTIja istine, doći će konačno do izražaja stvarna ~n8rav čovjekova u svoj svojoj savrš~Josti, a koju možemo usporediti*ss bistrom vođom iz bun8rs.-

Budj enje stvE:mog " Ja" snagotl rij eči.

Taj se rezultat postizCJva snagom riječi. Unutarnje probudjenje sa .snagom riječi Y-bd se čitaju" 3.ltra" i pisc:J8 novog duhCJ. Kad na taJ način postCJjemo uvijek sve sVjesniji ~ožanske naravi vlastitog " Ja",rni sve više poste.jel:1O gospodari eventualnih kompleksa krivnje.· 'I\I ČOVjek ne rasipa tložđa samo neke oblake koji postoje u mClŠti, a ni­ti ne pto.vjećuje razum koji se nalazi u obmani, time se dapače izazi­va viAa svijest, koja se već nalazi u stanju prosvjećenja. U saddhkr­tla 6 pundari~-3.ltra postoji jedne. parabola o lavu, koji je odrastao u jednom stadu ovaca. Budući da mladi lav nije imao ogledalo, nije znao kako izgleda, sve druge životinje u Qtadu bijahu ovce. Tako se i on na:revno smatrao janjetom, mladi lav smatrao je, da je t1ikodjer i on Jedno slabo i n.1ežno stvorenje. Kad je čuo blejati drogu janJad i on Je izbacivao slične glasove. Medjutim jednog dana u brdima nknu jedan strašan 1&v, sve ovčice zadrhtaše i padoše od straha ~a zemlju, samo m1&di lav ne, jer nije poznavao tog straha, umjesto tog on podi­že glavu i riknu. Tako je izbila njegova prava narav. sa čovjekom jeisto tako kao i u ovoj priči, on dodUše ne postaje iz janjeta lav,jerlav je već tu. Isto tako neće niti grešnici kroz molitvu l naprez'anja postati Buddhe. Tu će biti probudj ena prvobitna svijest Kristove nara­vi ili Buddhe,a za to mogu poslužiti i dobre riječi kakove nalazimo u "Istini ~ivota- Truth of Life" i drugim novim duhovnim ~i\~tDim knji­gama. U tome leži takodjer i objBŠnjenje za staru predaju, da lutajp.­ć e duhove možemo privesti k prosv~etljenju recitiranjem l'Prajna Para­mita 9ltra". Djeca gri~eha neće nl.kada postati Buddhe ili Djeca Božja, pa lllC:kar im se još toliko propovjedalo ili predavalo. ~ca ~ijeha

ostaju uvij ek dj e ea gdje ha, ali bit spasep..j a lr~1i2jRaA~ lezi u tome,u

da lava možemo probuditi samo putem lava tj .kroz lava,Buddhu kroz Bud­du, a dijete Božje samo kroz Dijete Božje.

Heroinisti koji ne mogu biti izliječeni putem medicine i psiho­analize, postizava se liječenje u duhovnim školama za treniranje kroz 10-20 dana. Razlog za to je taj, što te škole pČlcijentu pomažu da po­stanu boljim ljudima i što je ipak istina - da ti ljudi ne znaju, što je dobro,a što je zlo, sve dotle, dok nisu u sebi probUdili i spozna­li Boga. POd uplivom hipnoze jedan može postati dobar gowrnik ili iedno neodgojeno dijete sasma onako kako to hipnotizer su~rire. SVi­jest da jedno 1UŽOO dijete uzrokuje i ružne ponašanj.e, a ::.sto tako će i'svijest o krivnji uzrokovati zlo~in. Napr~tiv pak, .ako netko d~­dOe do spoznaje, da je on prema svojoJ stva:'Il0J I?a~vi Jeđn~ drogo _ d~bro odgojeno dijete, "\:bd će uvidjeti,da nJ~gov: cin::djel:si:ut~1m

;',"'sti r.isu tili l: skl!JDu sa nje§:ovim stvć mlCl1 t:lćem c,;.SB ,,',- ..... ­

-----------------------------------------------------------

------------------------------

- 50 ­

~zvojem.Poj~vnb slika čovjeka u svijetu je slika misaonog života,ko­ji prevladava u njegovoj svijestL­

TUmači - inte~)retatori ženskih uloga

u lw zali~tu r~kuki.

Nb pređstbvame u K~kuki ženske uloge tumače mu~karci, te mi !nO­Že:no -z8pa ziti, da su ti muška rei čak i u priva tnom ži vetu "ž enskij i" od mnoge žene s kojom svaki đ8n imemo posla. To se obrazlaže s time, št.o glur.Jac na bini utjelovljuje u sebi ideju o ;:'enskosU, koju si je u svojoj svijesti stvorio. Stoga i sve ono, ~to on govori ili čini, djeluje kao da dolazi od žene. Ke~ jeden muškaraca u svijetu svoJe' svi­jesti postane II ženom",tađa će on i u materijalnom svijetu forma dje­lovati na ženski način. rz ovog primjera jasno se može deducirati,oa će se isto tako i onaj čovjek koji se ~atra grije~nikom,suatrati se t8I:o\'im i u svom duhovnom životu. Kad takllv čovj"k koe psihoanalitič­kog postupka spozna svoj kCr:Jj'leks i svoj grijeh, tad će kod nj~b8 u svrhu liječenja uslijediti analiza prosvećenosti i njegov jesi:ln st"v o skrivenim grijesima. S&svim drugači~e se postupa kod" Novog DJ.h<i", tu će uSli~editi pouke, da je čoVjek Dijete Božje i da grijeh, bolest i smrt uop~e ne postoje. Ovu istinu objev1,jujemo mi dan za đanom,sat aa satom putem p~eBama, megafona, religioznih ceremonije, recitild.~a svetih tekstova J. Šinsokana. I tako SVjetlo Istine prodire u zrak svi­jesti, El ta svijest privodi se na taj način sama po sebi k prosvjeće­nju,- grijeha nestaje.-

Buhovne škola za treniranje •

Na taj način nestaJe mrak nepoznavanja, te su osjećaji krivnjesavladani. Skole za trenJ.ranje kod Seicho-I\o-Ie nisu nil"..&kovi poprav­ni u:vođ:l. ta grešnike. Posve bez obzira, tko je pacij ant i kakav j e, mi ga tret:l.I'E:IDO i cijenimo J:r.o dijete Božje. J\a smo duhovni monisti, jer vjerujemo,đa je Bog jedina stvarna t:oć. Učenici, koji su Još kod prvog čiwnja ":ratina Zi.vota" ne mo@.! shvatiti. ,da je ČOVjek Dijete Bo­ž~e i slobodan od grijeh8,- osposobe se da svoje unutarnje božanstvo ocituju nb tE.J način, d'" oni druge štuju kao djecu Božju, dok obratno, druei opet njJ.m" i Sk8ZUJU poštQvanje kao cije ci Božjoj.

Sad netko bi mogao re.:':i, da je apsurdno nazivati nekogEl djetetom Bot jim i smatrati ga slobodnim od grijeha, kad znamo, da je očigledno s8grešio, te nadalje - ako je netko proglašen djetetom Božjimr onđb bi moralo i njegovo ponašanje biti onakovo, kako se to djetetu Božjem i pristoji. '***

~ :rs tina ie 'ednostf.Jvna ne Ijtivne misaone slike nas a 'u t 'ele­>L"nom one se map cs raJu u POP!),; .JU1:801soIes J. đe ... ekt:L. tlElter:.ia­II" ln sviJe~oKr 01& ~l<Lvna~lJ:ljLk&iliye slilO Sl u . II s~esti IJlX Qci­;tlf,TkOnoce da DUO€ wio i 121\11 pQ§:tQ\'§nJa-~~~~ mEl, on ce vje­*r9vat~ JD>n u SVOJOjstv&:::-lJl9.Lbfrrvec~n lJJL~~---p~vanja.

),:1 sU ,~~oje _nosimo.~..p-01@vijea:~.i9ID:"~B::l~oj iiviE--u- milteriJd­;tnom SVlJE'tU. Tko se. smatra slab ID n će se Jrema tODe našati kE:o ,,8'iEG1:C: ~sna~ IDisn-KO~~,i§lo",--jenj~ popnmti " le­,.A.be konstrukci e. A kad si n~ka:;e "~Ta sEilll'O!lete Božje" a ssm x:~~~ će ,tijelo ui:imt! z I'CVJ.w.­

W,~~[I]

.1.

--------------------------------------------------------------------

- 51 ­

D::>k",zi ;?b irunitet od grijeha.

Ljudi koji gl~je2e obično su prezreni, rbzlog zbog kojeg ljUdi rbdi nemornlnog vlE;dur.jb biV'c;ju prezreni leži ipak u tome, što je čovjek u sebi uvjeren, db je pre-va čovjekovb nbmv bez grijeh&. Kad bi mdme čovjekovb lli1:mv stvarnI' bila griješna, tad bi bilo sasma pri­rodno,da počinjemo grijehe i ne bi postojao nik~bv ~zlog za prezir. Već sama činjenica preziranj:; grijeha je do1:bZ za postojanje načelnog

osvjedočenja o stvarnoj -pravoj prirodi čovjek:;, koj a j e bez grijefja.To, što čovjek griješi, nipošto nije njegovo prirodno stanje. Posto­janje grijeha je samo nužni plod - posljedica miš1jenjb, da grijeh postoji. Slijedimo li te misli, moramo doći do uvjerenja, da u citi­ranoj izreci:*" l~~tojLm.ti .;ed§!lŠQY~k na.2'li.LeW k~i~b:Lbio

gr~e~nikll - leži zais~elik€: istit@J iZJava u_~~tin~Z1\T.9t<!~r,

Qa ~ SV~ l~đS}:C, bi~b ~d-J.-e~ B~~i~ODO~sU@.Jeb§j~ bol('~'J:.J. i smrtJ. - Je o javljen~e 2ostJ.'llfL..đa cosj..§canstvo.~iJe.optere~en~ g~J.)e:

!lom. Tko ~: SPSi?f~ ~L~ --2W iPt.inu....u.mrOJ1l--- J..ZgQoJ.,J;t...J~-e.. SallL-lH~_ ElebJ. Q...V8KU....J.LV1~~Snos ~9..-l~~'mfu~~est i nesreć ~~s_tl':..j~i pr_ed_~njim_~e

~~sre(; e 1 - 4.:1'(':128

X. Poglavlje. BUdjenje unutarnje snage liječenja -

Izbjegavaj razgovore o bolesti.

Misao koju u sebi podhranjujemo utjelovljuje se u materijalnome. Da bismo izliječili bolesti, stoga moramo svaku pomisao na bolest iza­fP1ati iz naše svijesti. Na nesreću ~EovnOSt ~e u nbjvišem stepenu uvi­Jek zaintEresirEl!1 Zb pitbnjE! bolestJ. i stojJ. pod uplivom rel'"-lama za rbzne ljekovite preparate. što više, mi u mlstojanju za Zdravljem ­rbzmiš1jamo o bolestima, tim više se iste kod nas afirmiraju, a rekla­me ze medikE,mente pobudjuju samo Zbto interes, jer većinb ljUdi vjeru­je u postojbnje bolesti. Ta vjera pojačava se još Vlastitim iskustvom i znanjem o patnjama drugih ljudi. Rezgovor o bolestima praktički do­vodi do toga, db život 1j~di postaje još sumorniji.

Kao rezultat tbkovih razgovora, čovjek postaje još čvršće uvje­ren, da su bolesti u ČOVjeku ono nešto,što je u ljudskom životu već

samoj n8rbvi dodbDO. Time čovjek upotreb1jbva svoju stvaralačku snagu, da bi bolesti izazvao i sam sebe mučio. lmogo se posvećuju stUdiju na~

manjihh simptoma nbjvećom brižnošću i tumače ih drugima, koji to onda tako pozorno sluš8ju, kao da su to stvari od najvećeg značenjb.

Tjelesnoj boli, PE1 IOOkar ona bila ne znam l'".bko neznatna - po­klanja se nbjveća pE1žnja. Ako pacijent nosi svoje boli sa nekim čuv­stvom, on osjeća duboku unutarnju zadovo1~štinu. Koliko god simptomi bili u početku slabi, oni će postati kad J.m obraćamo pažnju i suosje­ćaj uvijek sve teži i teži. Već jedinb mala preh1e:da đaje nam podstre~

da pozovemo liječnika zbog diagnoze. Ako sad liječnik stvar uzme ozbi· ljno, pacijent je izvanredno zadovo1jbn, jer Bada ipak stoji u sredi­štu interesa, a članovi obitelji vjeruju, da se raai o jeđnom vrlo oZbiljnom slučaju, dostojnom nf:jvećeg saučešća. Tada oo njih pođju i misaoni valovi k pacijentu,a tako isto i titraji zabrinutosti i ozbil; nosti bolesti što sve osigurava pacijent.u izvj esnu pažnju, do stojnu najteže bolesti. Simptomi bolesti se pojačavaju ođ tih misli i titraja i misaonih valova rodjaka i prijatelje dalje podhranjuju. Ovako vla­stitim mišljenjem o bolesti nastala je l'"..sza1išna komedija koja se konl čno pretvara u dromu, koja ondb StUpb na pozornicu. . .

priča o Ada~~ i Evi bila mi je dugo čudnovata i ner~z~mlji~a:.

kbko su oni iz vrta Edena bili protjerani samo ~bOg t~g<q, Jer, su ,J~1J.

S8 drva saznanja, unjesto da odaberu život neoVJ.snostJ. oc BOŽ~: ~Uuro

,. . 1"~·'" "e~ ~ z"l's'loanJ'a doš",:> Sf;'" nre ~o, ds tL hZDf BozJa u st 'l.hOC, ..t:.,:.,.JJ.J ~1 .La •. - Ll ~", ..

-----------------------------------------

stv~~ri uop~e nije nik=kv~ YL zna, nego SBi~O jedno ur.:išljeno zlo, stvo­reno djeh:tnošću ljudskog stv:::r"hčkog, €lli kratkovidnog rcZUT:lO. D ;,;·.;;nrotnosti sc djdovE:njem wha Božjeg:::, ljudski. rQzum često proizvo­di'l:ei:otivno, zlo, ne;:>ovoljno i to je onđc.. stClnje protj erdno sti iz njE: zemsl~ skog EdenCl. LIi sami vjel1.lje::1o, df; je Zlo ssdb već tu, sto­gd se g;~ JU bojimo i zC!padamo u tjesko1:u. stri::...'J. postoje uzrokom, ds I;]i u svijesti nosimo ono, čega se bojimo, fi to onđa dovodi do toga, da se ono što si u sebi predoči~ u svijetu materije utjelovi. Eolest duhon čovječjim tek stvorena,je .jedan od naših ne; j već ih neprijatelja. S druge strone pak, jasno je vid1jivo,da čovjekov strah i težnja za ljubavlju post.t:ju uzrokom koji je tog neprijQtelja stvorio.

ili naginjemo k tome, da kod medicine porrlšljamo na ne~to; što se suprotstavlja duhovnom liječenju. U stvari, izvan duhovne te­r8pije uopće niti ne postoji nikokva drugQ terapija. Sporedno je,da li je jedna bolest spoljašnJa ili ur.'.ltamja, oZdrdvljenje će uvijek uslijediti s stvdrEmjem novJ.h ćelija. 1.ledjutim, to treba zahvaliti djelova~u unut.t:rnje inteligencije duhovnog liječenjd u nama tJ.unu­tarnoj snazi iZliječivanja. Moterija nema ni razuma ni moći da s~"a po sebi stvera ćelije. Duh, svijest jedin~ je kadra da poduzme lije­čenje, E>ko malo pro~tramo si::mi sebe, biti će nbm jasno. Liječnici ne mosu ništ~ više, nego li da stvore najpovoljnije uvjete, da bi sa­IJo-izliječenE> srIogE> kOjb ~e u čovj eku prebiva - mogla stupiti u dje­lov~nje. . .

Pristalice duhovnog nečina liječenja često predvicijaju činje­nicu, da bolest putem negativnog djelovClnja duhe.,- .. s'\4je-st+,n8staJaisto tE>ko kao što uslijedi i izli.ječenje putem pozitivnog duhovnog djelovanja. Dr.Hardman dao je u svom časopisu " l~ental science"-I:Uho­vna znanost" Jednu analizu duhovnib faktora, koji učestvuju u rE>ZVo­ju sarkoJilf.<-raka i cyste-tunora. Tumor j8 jedno negativno stanje pro­uzročeno otporom podsvijes';:,i pacijentE> i koje se organski očituje i' upereno je protiv duhovni'> i os~eća~nih konflibta. To stanje izazva­no je putem prot€sti:mjuće i bi1.o čJ.me izraučene pacijentove svijesti.

paciJent postaje žrtvom svog vlastito~ n€batlvnog duhovnogstanja. Osjeceji, briga ,strah, ljubomora, utucenosti su proizvodi u­nutr8šnje n2petosti i nesklada medju ćelijama tijela. Time nastaje stanje anarrd~e, kod čega se m~le gPJ~e nezadovoljrih čelija revolti ­raju. Jedun 1llmor,to je jedem Ir.&li ,sVJ.jet za sebe. Grupna inteligen­cija koj& sak~plj~ oko sebe čelijske grupe, vrlo sliči grupnoj inte­ligenciji nezadovoljnih elG"~en8ta izvjesnih politi.čkih org2.i1iz8cijd u jednoj dr-Zavi. .

Proces po kojem se stvori tijelo jednog tUI:lora, sličan je procesu stvaranja zdravog tkiva. Ali novo tkivo je antJ.socijalno pre­ma cijelom tijelu. To tkivo imade u sebi svoj vlestiti ređ, 8 rast tog tldv8 uslijedi org~msk:1.m n8kupl~unjem živih čelija. Isto toko ~e jedan tumor ugrositi egzistenciju čJ.tevog tijela time, što je ,on je­dan pr,razit. Bitna točka stvari leži u činjenici, da bolest nestaje djelovanjeI:l podsvijesti, koja je u svoje vrijeI:Je putem uznemirene budne .svijesti bila krivo vodjenu tj. zavedena. -

Jedan slučaj spontanog izliječenja raKa.

Slijedeći slučaj pokBzati će nam, da tumori keo npr. rak n:ogu opet isčeznuti, ako se podsvijest /koja kontrolira čelijske grupel opet vrati k svom norm~lnom stanju.

U Osaki Nishinari-distriktu IrEJjonul nr;lazi se jedno Javno l:up=.lište, čije vlasnik dobro se razumije u svoj p0380,da su susjed­na kupališta uvijek prazna. SUpruge tOG čovjeka nije znale ništ~ pa­metnijeg da redi, već uvijek db [alani nc,d svojih SO-tak na:::jelteni­ka.Ona je svoje vrijeme sprovodila u reZl:Jišljanju,d8 li bi trebalo Ja bju od službenikB otpusti ti ,a u susjedstvu slovila je kao nadjcd~bab:

- 53 ­

.v

*

~đnje g~đLn~ ust<.novljeno je l(od nje u bolnici Osaki ri:k i r~ceno ~e,. d6 JE' n~e~ sluče.j b,:znodan. Ženo.i njenu obitelj pomi:rilJ: su se s", t",kvorJ suob...nom, ono J e oporučno dJ.sponire.le. dl:: sc ~..j ene tl štedjevine raspodjele tledju njenom djecom i unuke. r,:edjutim,' čul& j;od susj eda o ~icho-I:o-!e školi, te se obratila n.o mene. Ja sao joj oogovono: "BO~2t n~e....postojiLP-Q~.it~m~isY9..Ll~

~av. 1,'8I?Rstne ~Q~PJ)~"ll91;LiVlI!J"Uto_st~LQ~§t~nj,te ;)edno. _dobrosti va ~oml~~lj§lrr::l;.o~l.iJ.i9l:::F~~§što}iŠ~~ ~o se t",.

D,? (j e ste u·J:Clek--9-2..~Clđane ~].a zJ.liJgUl~kl9-gIl-9!,-f~ J._I1§.§1S1~nQ.§'EJJu_ d].. omso lte El re~~~~ liubazni i iskreni." Prike.zivaniel mOJi razlJ.cJ.t s u ajeva nastojaosam--oElJoj-oD,Jssil:frn moje stanov:l­

šte. Nažalost, nije se moglo na ta,l način nl:: nju djelovati, ona je bila došla samo zbog toga, dl:: bi dobila fizičku terapiju Zl:: svoje pa_tnje. stoge. je napu5tiu, sv e. ku DW-u da bude iZliječena nEl dUhovni no­čin. No ipak~ ona je uvijek sve više i vi~e uvidjelo,da je prisustvo­vanje kod tih priredba čini uvijek sve sretnijom i sve vedrijom. Zato je odlučila, de. se time i dalje tl8stavi.

Jednog dbna posjetila je pred8vanje Novog ruha u lri~inari. nt je govornik diskutirao o slučajU jednog na smrt osudjenog čovjeke,ko­ji je Y.&o zamju milost moli o, da smije I:lilovati ~ednog konja. Nad­zorno OSObljE': začudilo se nad tOm molbo:Il,vrlo se J.znene.dili i htjeli su imeti rv",zjašnjenje. Ted reče: osudjeni: "Ja volim konje", rnoje Daj. sretnije dobe bilo je onae, kad sem morao njegovati konje. ~edjutim,

moj otac nije imao nikekovog soisle ze tu moju ljubav prema konjima, pa me je Udaljio od konje.. Od t!:: da me uvijek pr8ti nesreća i konačno

eto, počinio sam čak i zločin za koji sade moram umrijeti. D8 me je otac ostavio na storom mjestu gdje sam imao kontekta sa konjime, ko­je sam volio, sigurno d[jnas ne bi bio oVdje. Je. U to čvrsto vjerujem"

~ G.Terada nastavio je govorom i rekao, a o mi neko~a zbilja vo­.A\ ~~t.W&- ređL..Q1l.Q~~~ Št~.~Qkazu. Tš1<lOnos.ti.=:A.ko

~<> o o' om -š torii1n~mo, ~(fa J e to ~egorzern~

p Itl stić e iz eg01~ul)avruzroki1~e.-~~c.LQp.~,

u mo. To se ne moze DBzvat ravom ~JUOĐV~U.

Gdja *W8&Uči bila Je ganuta do suza, upravo u to vrij ene imao je njen llIUŽ jednu ljubavr.J.cu, zeto se zbog toga Jeko nervirala i . energičDo j e pokuš8Vala &1 svojeg muža popravi, odvrati i kod nj egauspost8vi opet brečnu vjernost. SOde. je tek UV1djela, da njeDo vl&­stito dosadanje držanje-ponešanje Dije bilo poeešeno, da opet zado­bije ljubav svog muŽ8, te da na tElj D<lčin nije mogla očekivati nika­kovo poboljšanje. Predbacivale. si je, zašto se nije pomirila s time, da joj muž ima jednu drugu ženu. Oh,kako je on morao trpjeti mojimispadima srdžbe i ponašanje. Ked Je došla ~~ći pričala je svome mužu što je na predavanju čule i rekla mu: II cijeli tloj Uvot dOSIidE> bio je obrnut, je sa:n nesretna, jer sam loše postupala s tobom, trebala sam ti dozvoli ti da činiš ono ~to smatraš ispravnim, da sam Te stv€lr­no i zbiljski voljele. II

ODa poklekne pred njim, ispruži obje ruke njenu i molila ga ii je za oproštenje. !znetl8d~eni nn.I,zgrl::bi njene ruke i Odvrati: Ne,j~

sam bio taj, koji sam TebJ. zajedno sa mojim prijateljime zadao toh­ko boli i briga, ako če~ Ti sađa početi s time, da mene moliš za Đ1J!'

oproštenje, tad me bacaš u Zdvojnost i je Zbilja neznam,što da poč­nem." :Na to on tlEipusti kuću, njegova kći se uznemirila kamo bi on seda !!logao otići i odšulja se za Djim. on je pošao prema kUći svog sina i kćerke je !!logle ire zida čuti razgovor izmedju oca i sina. lI1'j si Zbilja dober i vjeran sin, ali moj nemoralni život izazvao je Kax mu de ti sada iceš ljubavni cu pokraj svoj e dobre žive žene. Tvoj e

'nedužna žena i djeca pote zbog toga jako,q.li sve je to samo I:Ioja kr:i vnja i zato zeslužujem prijekor samo ja. ~olim Te, oprosti oi l

- 54 ­

Sir, je zadnjih godin" z",ista ir.lbO jednu pl'ij"teljicu.Y.ad je on ČUO svog OCe CVeko govoriti tio j e izvon scbe, te on odgovori ocu: II Leni je užasno teško lwd te čujem ova1;:o govori ti, ali jo ću se r;o­praviti 1 postati ću zelstČl jedan dobar sin onako hko si IDe ti ČCi8 prije nazvao. II

Y,ćerka je owj razgovor izmedju oca i sina saopćila majci,' a ..... ma-ika je bila zbog toga presretna. 008 reče u sebi: "_Moj muž 'bio .ie,,\ Wlja dijete Božje, on mi je izgledao samo zao, ·er 's -a rB k~-viJ: sma l'S e. Kako e J IJo, EJ n s El nt; ° 8.0 rasan nac:!. ea l ­;re, aa Il.l 'e ja prom Jen a ID a a za opro en e. UzJ::ud en~ u S...YQ.1oJ naJ u unu rasn" osti i S8vlad8no ra o~ u EJ· ~ ~. sli-j~a ada ie do 80 IlU1ser, nestala je kVIga u njenom zelucu. Gdja HamDb~či postala je potpuno zdrava, mogla Je opet sve jesti što je željela i htjela.

Tad je došao zastupnik osiguranja koji ju je htio osigurati do~ivotno, to joj se vrlo sv:1.cjel0 da sada još zeključi životno osi­gurouje, ru;;kon što ju je liječnik prije proglasio neizliječivom. One je to osiguronje učinih na više od 500 hiljada Jena /Japanski novaci Kad je to nadzorni činovnik osigurevajućeg Zovodu saznao, da je oua prije im~la rak, to dr~štvo je toj ugovor htJelO poništiti. NO gdje ~ nije noto pristolb, jer je ugovor bio u.ldjucen n", temelju pretre:gC1 liječnikb osi~rav8jućeg Zavoda. sada je ponovno bila pregledana podlUSdam liječnlku,ali niti ovaj nije mogao ustanoviti niti najmanje -simptorr:e :reka •

Kasnije je došao još jedan zastupnik Osiguravajućeg zavoda i z&k1jučio sa gdjom H.još i daljnji ugovor na 200.000 Jena.

Njen sin prekimlo je odnos sa svojom prijateljicom i živi sa­da sretno Sb svoj om oo prugom. dje~kuć~ ~trn~era kod ~dj e lI. dana II ~đu~đQQ:rQkJ,---harmon e. a dnevno obila-zlsvo~gon ;I, zahvel"uje 'ubazno nam 'eštenic ma za n ,ov zausn:!.~raa--~ <:: kazeJ (jf: je PQ pun~~Vl.~!SB ..o O\iJelCt:lože blt u.~ ratko,ona jesBda ,jedna vrlo, vrI() Simpatlcn~;starij[;-oama:--žen[j.~- .

~ ---~-----------------------/---------.~------------- .. Slijeđ~i slUČElj govori o raku na crijevima. Taj rak izHje­

čen je čit",njem i duhovnom obradom moje knjige" Istina Života." 1:od g.Isaburo Iwasaki iz F u z e, us ~anovljen je u bolnici

rok na debelom crijevu.S80pćeno mu je, da če žiVjeti još tjedan dala. ~rad si on reče: KEJd već moram umrijeti, onda to hoću radje kod kuć e, [Oje ću svoje zadnje dene provesti sa ženom i djecom, zato je napu­stio bo:Inicu još isto[ dana čim je čuo diagnozu. N2 r",stanku dale mu j e bolniČarkE: koja ga njegovala moju knjigu "rstina ~ivou," sa rij"­čima: ",".. b' t t l l v j tj huv~_enl Je oso l o nmo[,'O s /) o do vase;; s uca aJ za u e uzmite sobom znanje, da život ne s10vršava čak niti onda,kod naše t:l ­jelo unre i propadne. llolim vas pročitIJjte kod kuće tu knjigu.. Te r:l ­ječi čudno se dojrr.ilo, no ked je došao ].,:ući i otvorio l.'1ljigu pogled mu je pao na riječi: "Dovedi svoj" Ja" u sugl8Bnost sa cijelim ulli ­ve::,zumon:<' - on.i e to ~~ta? dc'lje<'Tko .J.e~hVE<1ar; BORU a nije zahv<l- * lan SVO~lm !'No,,_m rodlcelJimEl, taJ ne mo;oc oru J8đno se vo Jom Bo~:-j om. . ~-----. . ..... ~----------., ~ Kasnije kad Je taJ stavak Člt"O,tU mu Je odmah doslo do SV:.­jes~i,~8 je.! <?n imao oca i m2jla.l. SVe do sada mislio je on samo nu sVOJU zenu l djecu. 1:"lđ je saznao, db ima žiVjeti sumo još JEdan t;ie­dan đEna, on se jE: po:nirlo sa svojom sudbinom, ali ga uznemlrivela je pomisao ,što će poslije njegove smrti biti sa njegovom obitelji. I on je rekao u sebi, db je SBlllO prir;,dno št.o se roditelji više bri ­nu za. svoju ~j"cu! nego li za vlasti tl. život. Vjegovi roditelji su takoctjer i nJeg", :esto takovom srdc.čnošću tj.srd2.čnot:l roditeljs!'.om ljubć:vlju oY.ružiwli, isto onako 1:80 i on svoju djecu. A sLd8,k2đ r..u ~E već 50 ~odina zaboravio je on sv,:>je rodltelje posvema. Ne s2t:lo ea J ebz2bo:aV1.d~tna cD..l;;r;U zo.h%lnost premE' roo:i. teljima , nego je čal: i Zb O~VlO Q UDe njIhove smrti.

r r­- ~)~) -Sada je počeo osje6eti iskreno I:EljE:nje, zojedno sa svojom že­

nom zapalio ~e pred obiteljskim oltarom svijeće, sklopio ruke i molio govoreći: " svete S1tre" nekou St.o .je odrec1tirao pola odlomka Ill)jh

"spopala i8 Je tjelesna slabost tako, da se Je srušio na pod. H.;egova supruga koja Je staj ala iza nj ega rekla mu je : "ostani samo talo le­

...L žati kako ležJ.š, ~a ću umjesto tebe čitati "3.1trEl".K!:ld je ona dalje ~čitaJ.a, on je IDoho svoje roditelje z'" opr·oštenje.,*UOče 0I2rosti mi,­~rna~ko10I2!'g.~.ti mit-" Jo 6ElllJ do sada zaboravie na VlilŠu ~r~~o~t

~a Ja ::p~ro~~S1'~~m;rr--v ~ .. Od tada čitao je on "3.ltra" svakog dana tj.jutra i večeri-Tre­

ćeg đanE: imao je osjećaj kao do se u njeg-ovio crijevima nešto miče.

Mis~io"je,.đa si ~e sa~ f.1ešto x:apravic;>, c;>sjeć~o se.~l,? slab. Žaaa mu Je aom.J€1b nesto p:d.J.,kađ Je to pJ.o J.ID&O Je OSJecE:.:} kEJo dt< teku­ćina teče nepotiredno u samu krv i da cirku~ira po čitavom tijelu.za­tim je nešto pujeo zobene sluzi i oč sada ~ogao je po~alo opet sve više jesti i konačno je pre.š;;o na nomalnu hranu. Hekoliko dana nakon toga vid,jelo se u stolici ne,što krvi, ali;;8 tjoavn dana i to je ne­stdo. Prema bolničkom Da:1aZ11 trebao je ve5 biti mrtav, on je mogao pun zahvaJ.nosti us tanoviti, ~_.tL~~~~_~~~~1;!~~_~2::~YI ­

OD je došao u Seicho-Ho-!e da nam izrazi svoju zahvalnost.Od tog đ<:me bio je sveld. dan kod nas ck studi:i."c nauke EovuE; D.Jhb. Za 6 r..jsseci dob~ o je na vagi 5 kg.i on j, opet bio u svojoj pot:;uno nol'­m~:lnoj kondiciji. Jednog dana rekao mi ~e : "Ja bi VElS htio zamoliti za jednu posve na roči tu uslugu, da li bJ. ste vi htj eli Doli ti zE: mene? " Ja go upiteh,a šta bi on Z"'pravo želio '( Taj mi je izJavio,da je on prije nego li je otolio bio kod okupacione američke a~je kuhar. Sad kad mu je opet teko dobro, on bi htio opet rElditi,želio bi da je za

.,. njega molimt da dobije nElmještenje. Ja sam mu odgovorio: "za darove *te vrste mozete moliti saDO Eoga, možete moliti ovako: "~O Eože.Ti si

u svell1t4-T~~i.-StY9ritel.i~tiu. s~~fl:- ~ve ~o~ t':'J>E~tJ!;...d. .<>..1'eo~.II TV9JQJ.~-=-U.-TyQ~~L_~R$-l~ ~cla~~.Q.b;l..J elll!1aIDJ e­

ol? tenJ e." Ja f!? da J.đem opet u SVJ.~t sa sP9 sobno stJ.ma KOJ e sam stekao, ~:rno ~judi ko'i ~5 Ue ~u-.~tKoJ.iiiamO.J~§p~®9:sti,-_Oni

Judi kOJJ. mogu ~Ile~tJ. jesu-~di. ko~J. traže, kao ~traže. svi su zaist~ cjelina. PoriJozJ.-nEllDJ-:"a~_se

b? 'emo lim Te ot1ozi nam;Jer sam JJl~YV~.i!.niJ3~~...J..e.~yeć

nmio nešto đ:lvno na cemu se za va1Jujem.,:- ­G.!wasaki je rekao, da je to za nJegb preteško da tako duga­

čku molitvu zapamti,zato sam mu molitvu nbpisao, on ju je kod kuće . pričvrstio na zid i nastavio vježbati. Tri dbna nbkon toga došao jek njemu njegov nečak i obavjestio ga je o jednom izvrsnom namještenju za koje se OD mora natjecati. Bilo je to u bolnici gdje su mu prije prorok~vali predstojeću smrt. S9da Je dvojio o tome, da J.i će biti on primljen ili ne. Tada je došao k menJ. i rekao: Sigur6n sam,đe ćU kod svake li~ečničke pretrage dobro proći, samo baš u ovoj bolnici imajUcijeli h2storijat moje bolesti. Je znam, da sam dobar kuhar,ali se bojim,da ću radi svoje prija~\l~e bolesti bi ti odbijen. Molim YEla uči­

, nite nešto za mene." . ~

. Ja sam mu dogovorio: " vi o~pokUš~vate db ~U_Moć

BožjU-n~sto.ji zcista ništ~---:Ifclfrie1J1:riiOffaliUcrm:tLAko JeZa . Vaa i za olnicu poželjno;aa se vi amo zaposli te kaOkuhar - ~ ć e­te biti priml.jeni. Ako to nije "ono pravo':- bit~ ćete ođ!?ijeJ;li-.lJ.Q..\l.z­.df!.it!il.~U Bggal- svejedno kako to novo tlJesto :-zgl€d~,fJ.no J.l~ Iqše. Tada je predao molbu za mjesto šefa kuhara u toJ bolDJ.CJ. - dobJ.o Je poziv,da se predstavi,pa je opet došao k meni i zamolio me nek~ za

*njega molim. Rekoh w: Bog e sVama ako i~.-!tm.ij;,tad znaJte,da Bog Z&jedno 6 yama polBže is i b . ek'O v~m.~

J. 'e de eC' dana do ao je k mem. u stan obucen vec l.ao šef k-ubinje i re~e mi: °11 Došao sam u bolnicu,dobro sam odgo~~rao na ~8Z­11čita pitanj a, a ten."lički ii:\) it sa::l tekod,j er do~r~ t:0lo::~~ teda ~ e došao liječnik pI'€!;ledao me se 1'•.Elrtotel:om nEi koJoJ Je s""'Jdo rOJ~

. . ":,~o S'" S t'~c d·!l'el-to~' on n"'p~';J'P r·o'leds nz kartote;:u,Ol:LIDe 1. lob Q Chi ..l..'.j . """ - ... It..olo. tJ.,).....·· t' o

- 5i;; ­o:ld~ ::. Deue i reČE;: "Čini::ni st,de JI; VflS poznajer.1- jo sam mu 00go:c vo:--io; "Vaw;;. zahV-:ljujem još za iskBzar.u mi ljubaznost kad sam tlo u to~ bolr~ci. Ja san došao kući i oporavIo sam se postepeno od bole­

" • • , Y t t . b l' ksti." TLd ce on up;;.ta: " Da ll. ste na"O:1 VBseg o pus & l.Z o nl.ce ,on­zultir<.li kojeg drugog liječnik:;' :" Ja S8lU mu odgovori - n El ja nis&l1l išao niti jedno:n dI'Lwom liječniku, ostf;:O sam lJimo kod kuće l. oporćvio sam se. Usto direktor reče: " To je nemoguće, rak debelog crijeva ni:" je jedna bolest koja sama po sebi prodje. Ui ćemo vas još Jednom pre­gledati. Direktor i njegov zamjenik dali su mi uz asistencl.ju jedne bolničarke anLsteziiu u hrptenjači i 3 puta mi pročistili crijeva de­stilir8nom vodom. A~istent je ispit80 moju utrobu i nije n8šao niti tr&ga raku. Tada su još jednom isprali utrobu i pretr~ili je- ali r&ku niti tr8ga. Tadc Sll posumnjali u svoju prijašnju diagno:zu - bUdu­ći da nisu apsolutno nikakove bolesti pronašli naojestili su me. ~e­lov8nje an&stezije još nije popustilo, stogo sam morao tu noć prospa­vati u bolnici. U jutro kad sam se 12robu di o čekala me je već moja uni­fom& šef" kuhir~e ~l"ipr"vm~. K&d ml. je no to uzbudje::l;) zahvaljivao ­bile su mu su ze u ocima • - S.9, \'3'b'2,

Liječenje djelovanjem duhovnog liječnik~.

-* ();Jisani sluča' raz 'aš;a da 'e r~ t' elesno dr,og psi 1ck~ at1J6. Ako netko -!lromijen vo' stav ~rprostiWlrsvome susolE@Oiiliostaeiube zan ·1 ...~~e"""r.<.I-="-"""t"=~

il.:1'počne vodiU smiren narm ' Yi t fizi h sih " ~stane •e v ~ .aš' tava t .na zo=r~a~n",ac.J"'-'v<..:o,,--,,-l---''''''~=~=­

i to tJe esno ispol'e 'e rak. ­

U časopisu ''Eeaders Digest" izašao Je čl~nak "Značajne me:ltal ­ne snage" - u tom članku tr,kodjer se opisuje liječenje raka psihičkim obratom. Kirurzi mogu odstr&niti zaražene djelove tijela i patološke čelije, ali ožiljke koji ne2tanu uslijed operacije ipak i~liči psihi­čki lije črIl.k tj •unuta rnJ e vlastite sn~ga, koja Vodi stvaralački pro­c.. s izgradnje u org8niZI:"!Uo Svako krivo vodjenje ove snage dovodi do stanja koje mi na~ivamo bolesti.m.* Kirurzi mogu odst~oniti patoločke čelije, ali ~sihički f&ktcri

*koji su bolesno stk:nje tek stvorili, ne mogu se kirurskiQ zahVbtom toGstI'2.niti. Novi tumori ć e se nozviti inostajati ć e još gore stanje,1l;sve Uko dugo,dok oru; srega ili inteligencija koja regulir& i~enu

itv~ri u tijelU ne izadje van iz svog poremeć enog stanja. stoga covjek koji d~mo s živi u komrli ci r&nom socij alnom i obitelj s1:o:n položajU n&­šeg vreI:1en8, mora lYi.1dro ocrlavcti red u svom psihičkom i osjećajnom živctu. Od osobite je VBžnosti mudro rukovoditi zarravo rukovodjenje

~l.;lnutarn~e :f,ntE;~i~nci;~, unut0mjeg liječnike, kOj1 je odgovo!'on za ~l.zgradnJu cell.,JsKog tK~ va.

Kad se u psihičkoj znanosti :govori o "liječničkom postupku" /tretmanu/ onda se pođ tim podre,zumij€V& odstrunjenje unutćmjih uz­1'01:2 bolesti, Gdje to uspije, uslijediti će ozdravljenje iznutra pre­I:1~ VGD, bez obzira:da li mi kod tog& još povrh svega primjenjujemo izvona kakova terupeutska s~dstva ili ne. Psihički postupak - psir~­čk8 tcrćpija pobrinuti će se Z~, p:cočišćenje n:;is1lonog života putem u­viUjar:ja gre.šaka, putem proizvodjenja unutarnje m,mcnije i putem r,je50v'~1ja misli i zdr[;"lja, I:o:nbinir'::Uvm sDI"gCT:: ovih triju faktora, '!tklanjaju se ~'(,nJe u koje Je zapala podsvijesna inteligencija, ,koj! JEo nadležna z8 l.::,gradnju čelija* T1:o noće da bude zdrCiv, nek& nikad ~~3"ori e bol€fti~ i "'ji~i n(-kBSc:. n:d:8d2;; Ile ~::.li Df: t·~tl ·sne~i, - t::~ -::- r8.Zt;0VOI':J.. UGe r.asll ~~ l5C1XSti - GU6'CLq€ OcJE. cjcl.uju De:

.,>-''""'(.::......,,- -r.'s 'e . o 'Q -ec e 0-' -1-.,. '..J" oo,.I' ,t:- ...... - • ...,\I ...-.J~ .... ~, _IJ~ \OI '-!.<..l ; ;:,,,,, , ',- Do,-r-"I',/~'lCC"vr-Jf- ·' .....'c~ -"E:ncJ..Je ~'-'~-i"­• _~_. __ ~,r ,. _~,...........-.'" ""_ ..... L ..,o..- .... >-. • .. ~ '·..:.. ...0-.... -,~c.:

J~ O~.::...:)" 0_ ne:! Zd p,;:" ..... ~lc.:J::u .l.ZZ!"'ElCd.JU zEp.'!.dne II Jedno p.: -::'clo.skcl .stćIl,JE:l.

-------------------------------

_ 5'/ ­

""Ob~'" s'' ~"""lC,';~t2 e·u....l"""'""· r:""~~~ "l'<~~~nT~ /"'~1~?,,~~1'" t~"'~'l"i'/.Ju ---' ~ ~""' ... ~ '......... ~ ......... ~ .......... ..t. .... _..... tJ{.."" .... ·~t.(.. .....L. .... ""'-' ... Ii.J ....... ""*""'f, .. ".4

•• ... V. ~. .V.. VV •

:~2J5 L;ucr~ sluset~ t~:L:cvlb p:r':;"C8UJd , .;€r sl~iJelac I:lC~E vr'lc le: ~O bJ.­ti ir;ficir;;u i otr'ovan lJisaono tim veloviul;:' keji od 'tć:kovih ljudi prcizL~ ze.­

RBzličitGst duhovnog postupka •

L1~E;čenje koje se powzima rr:€ntćtln:lru puten; /misaonir.J/ tlo~e

SE; podije.Liti na dve ,§;rupe: l. J{iisaono mentalno liječenJe i

2. psihičko /đuho'll)o/ l1ječenje

l';rvo se može oznbčiti kao neravni postup6k putem reda misaonog živo­tE,~ drugo se lllože označi ti kao metafizi&:o.

Ioletode i po stupa k kod prvog načina 1:10 Ql biti preO:ie tom znan­stvenog istraživanja, dok kod psihičkog lijetenja ~~ ta istr8žival~a

~emogu~a. TU te OZdravljenje uslijediti zahvatom sila iz duhovnog svijEta.

prirodno liječenje t2kozvano uslijediti će prr,kti.čki iz misao­nog ment~lnog - odvija se pod.rukovodstvom podsvjesne intelifencije /dUhovno§ li~ečenja/ u nama. Cak niti ne~manja ranice niti povreda ne !:Jože zec... jehti, ako je sister;] rekonGtru~:tivnih snagf> tijela poreDe­Ć en. Ako se sam povrije diš, tad će večinom uslijedi ti krvarenje iz podkožnog područja i nastati će crvena b~zgotina. za par dan~ ~ će

crvena brazgotina nestati, nju će krv opet odstraniti, a sve to doga­đja se t>od r'..1kovodstvoffi unutarnjih snaga liječenja. To su tE snage,koje vrse proces oZdravljivanja.

Nestanak ožiljaka jE samo vrlo jednostavan primjer Zf> proces kod misaonog- mentalnog lijeČEnja. Obc. ta razmatranja možemo provesti kod većih povreda. JEdina razlike sastoji se u tcm, što unutarnja snaga liječenja koja ~e jedan dio podsvijesti treba ispuniti JEdan jako kocpliciran i tezak zadatak. Kad se npr.kod j edIle operaclje iZVali di utroba van, kirurg ju ne može onako postaviti na svoje prijašnje mjesto kako je bilo, lll'86 se utroba jednostavno stvai. u trbuh. Podsvi­jesna inteligenci~a ć e se već pobr.i.nuti,da ona dodje opet u svoj pri­jašnji pravi polozaj. Tako dugo, doklegod jedna povreda nije ~jelesni

sistem, tako jako poremetila, da se životni procesi ne mogu V"J.~e 09vi ­.1at1, izvršiti će se oZdravlje~e .1ednom zapanjujućom točnošću i dje­lotvornošću. Povrijedjeni o!'g8m ili sistem će se opet po'!Vuno opora­viti.-

Odnos:!. izmedju čudesnog OZdravljenja

i

~_~_!_~_~_~~~_~_~ t_~_~_~_~_!~

Unuta mj a ozdrr,vlj enj a uslij edi ti će kod unuu.rnjih bolesti isto tClko kao i kod wnjskih povreda. Unutarnji liječnik je maj stor­ski tehničar koji poznaje tajnu organskih kemijskih procesa, koji se odvijagu kod životnih procesa tjelesnog sistema. Fiziološke mjere,ko­je su potrabne za ponovnu obnow povr1jeđjenog tkiva i izlječenja

organskih oboljenja, kao i kemijski preduvjeti naleze se u potpunosti u tjelesnom s1.stenm. No narr,vno postoje ipak prirodni graniee ze pri­rodne terapeutske mogućnosti tijela, a naročito onda, ako ishrr,na pa­cijenta nije nf> visl.ni. Unatoč čudesne inteligencije pođsv1jest1,re­konstrukcija tjelesnih čelija postaje nemogućom, ako nema onih siro­~na koje su u <?vom slučaju P?treb~e. l';iti najbolji kum: r nij e u sta­nJu da bez dobr"-h sirovine pnpreI:ll dobar o1:roJ:. rste tal~c ne mogu

-----------------------------------------------

- 58 ­

. JI'8nu, ;0.1& sadr~[,va tvari potre ne za Žlvot. --~~ ~---..-........------

('t:;k i ond6, l:ađ bi nel:om eskcti i poĐlo ze. I"ul:om de svo~e z61'8ve čelije i o!'g'Bne proizvede jeDnom ish:'bnom iz l:oje bi bih iz­Vč,c:.jcni .::;vl vit~mini, to ipRk jedna ovaJ:ov~ vrst junsčl:og djelo. ne bi bil8 isprr;vna za veliku većinu ljudi. Liječenje i ponovna uspostava S;;8Qaju u norrn"J.nu stvaralačku djchtnost poosv-lje,sti odnosno podsvje­srJe int€ligtncije /unUtbrnje[ liječnikc./.

Osim tog<: ima slučt,jeva izliječenja koji ukazuJU no. nešt~ više fi to su oni, koj kojih stupaju u čijeletnost sile nQQsV:l.jesti čoVJeka ili sn'ZJga iz duhovnof( svijeta. l.:edjutim - to znanstveno obja sni tl. ­bilo bi vrlo teško. IUhovno liječenje medjutim ne stoji ni u l~kovoj kontradikciji 61; prir:>dnir.: v.,konima. "li ill nastupaju zakoni višeg re­dh poc1svijest stoji u svojim nEljoubljil" teneljimEl u vezi sa nadsviješ. ćU i ;:'Ile-svijeŠĆu. Kod iZlijE.čenjE; koje se obj.čno nnzivaju člidesima, djeluje skrivene sile iz najd~bljih slojeVI svi~esti čovjekove. Te iz­vanredne sll&ge su nam još največim dijelom seknvene - fili procesi pr:i­rednog liječenja odvijaju se na sesma nOnl1&len nEl čin • -- p-'{l

Sn&ge podsvijesti, koje se ispolje u hipnozi.

Ripnotizam nam clI;je dobar dokazni materijal za to,de pođsvijest u svojim naj dubljim sllŽlJevime stoji u 'le zi Sea ned sviješću.

U svom časopisu" l!.cntalnb znanost" piše Dr. HBrdmc:n , da je bio svjedokom, J<t,ko je kod jednog čovjekb u hipnozi jedna povreda bile. u tr<:nutku izliječenja.To je bio jcd8n Egipčanin, El eksperimenat je iz­veden u I'ew- Yorku. To je nadziralo 15-<::0 lijE.enH:a, pravnike. i poslo­vnih ljUdi koji su prutili to i z\' oo.:; enje , tog pol..-usa. Tom 6C čovjel.-u bile Zbbodene igle la'oz čeljust i grudi,a te ..igle izgledale sa kao one igle za štrikbnje fuge oko 25 CT:1. TElj čovjek išao je kroz redov'e gleđalaca,da bi se ovi o svemu tome osvjedočiti mogli l zatim ga je je­dEm liJečnik po'tpunojJregled8o, e kad su te igle izvucene, ozJ.sd. su trenutačno nestale i nisu ostavile niti naJmanjeg traga. Dr.Hardman koj~e taJ prizor p~matrao, rekao Je na to: " svald koji Je pr1aus'tvo­vao tom eksperimentu morati če priznati, da - obratno - izlječe~e ne­će uslijediti ako liječnik pokusnoj osobi ~Jge~"irB, aa ona nije ~zli-js cena. .

Dr.Hardman navodi daljnji sluča~ da bi tako pokazao kako pod­svijest znade proizvoditi bolesti u tiJelu. Učenjaci su izveli t1'ij po­kus -* okusnoj osobi~e.ll hipnozi dana sugestija, da na li evo ruci irno čir. effilTl l1J!&..iif.kstaV1O~=go~.:;:~ ~ vezsCL1U j nato-Je US_l e l a su· es l' a da se o~~$gI:We -{; stranif~~ eg d_a­1}a. 'e2 đa~~~ . ;nB osoba o~t j.pnotiz rana a J:ađa e 1i­.lecnlk sl:in:lO ~~ E aClr:--Ti'! ag dana, r Je već 10 prilično velik. Kad je na to đana sugest~ a, a Je ~r ~crr je poste~no nestao. ~~ "--.-:...--~

Kako Dr.Hard!oon izvodi neka nam to pokaže ovaj slučaj, da nai­un'.1tartl.ij e snage 1:ovjel:ove IOOgu koo odgovarajuć eg suge sti vnog dj elova­nja proizvesti takodjer i bolesti. On kaže, da 5'.1 :~judl. u većini slu­čajeva potpuno osvjedočeni o postojanju bolesti i <la oni - /kao i ova poJ:usna ooooo/-pod sugestivnom snagom svojih vla;::t:~tih misli sami pro­izvedu i pojačava.iu bolesti. .

U gradu 1:f1};atsu održao sam jedno pređavanje,tom zgodom ispr::'čao je nel:i gosp.l:ona1:a služitelj u kupalištn, kako je na stražnjem d:l..ielu tijela imao jednu nateklinu i kako je ta nateklina nestll1lJ. S1ijeđe-.5eg đana javila je g.S.Eanasaki /mkon tOg izvještaja G"~onaka/ da je pro­metrola l:ar:o je jedns više [odina sts:'s :18tc1:1ina Tla ruci njenOf 1llll.f,a

--------------------------------

- 59 ­

i Ato '!'Bko ne stala. Slušać i na to;:] preCaV8:1ju njih oko 600 pi'irn:l:li su ovu v:ljest sa v€lildrn iznenadie:J;etl. Gosp.Yokowo približio le je i pribilježio je imena i ađrese

v

te V

ih mi je poslao. "

Izlaganja i nest&janje bolesti pobuđjuju kod drugih ljudi suge­stivno liječenje. Obr&tno pak, djeluje o?is:l.vanje r&znih bolesti u ne­-*'" ku roku zarazno na slušCiče, a to čak i kod ne-prel67nih bolesti. Nas

*"** podilaze sugestije straha, kao i drogi popratni osjećaji, koji nas.ta­

ju kEld mi bolesti proživljavamo na dme-ima. snagom sugestije može se ]t- bolest pretvoriti u činjenim. ~to čvrsće mi vjerujemo na posto~anje

jedne bolesti, to će one kad iZbije biti tim gor6. Tko stoga hoce,da; ostane uvijek zdrav i slobodan od svih bolesti, treba đa razmišljanje o bolestima pusti posvema na stranu, a svoj misaoni život da podesi tako, da psihičke snage imaju lal~e djelovanje. K tome treba imati i'*t čvrstu vjeru u dobre moći koje prebivaju u nama. Tad će bolesti i sa-IJe po sebi ne stati. " t

T~ se tlotv:r2juje i jednom pričom u Blbliji.H80man je bio iZlije­čen svo..oro v~as'tl wm aJ eram.

Geh&si se ne obazire na upute p:rooroka i krade Na&nanove darove. Gebasia ~a počne lll\.Ičiti savje st. strah koji j e nastao uslijed bole­sti, postao je sueestijom koja je onda kod njega izazvala Lepru-gubu.

Uzrok oboljenj& nedužne djece •

----------------------------------------------

to Kralievstvo Božje II na~oj e se ono II iekti­

u objekt we či!?Jenice už}.-

Xl. Poglavlje.

sv1.edevanje i upravljanje svojom podsvijeMu.

Dolaženje bolesti, a da na n~u niti ne mislimo. Hnog! ljudi stavljaju prigovor na nauku, da 'bolesti imaju svoje porijeklo u svi­jesti i kažu, da bolest često dodje i onda,kađ se na nju uopć e ne mi­sli. stoga kažu, ne bi bilo ispra\~o tvrditi, da bolesti dolaze zato, što se misaono njima bavimo.

J."ko pestavlj e takove prigovore, taj z!.boravlja da SIJIO mi - po­jedinačni individui sitne ribe, koje žive u Oceanu Skupne Svijesti. unutar tog ogromnog okvira došli smo mi u život. Neosporna je činje­nica, da su potomci baštinili velik dio svojih vanjskih pojavnih sli­ka od svojih predaka, bez obzira na to, da 11 se to danas Vidi ili ne. Jsto tato smo mi u najmanju ruku b~štinici jednog dijela predraSUda) praznpvjerje,a takod~er i mišljenja o bolestima, koje su za skupnu svijest karakteristiena i mi se toga u đijelu naše ličnosti i držimo, koji se Idi 01 u daljnjem smislu označava Kao podsvijest.

Još nerazvijeno iskustvo čovječanstva u prošlosti - ps 'mi SIJIO još u jeđnom stadiumu rastenja i razvijanja - stvaralo se ~e ve6im dijelom u borbama sa prirodnim silama i divljim zvjerima, ~nsektima i dkro-organizmima. Moelo bi se to označiti kBo historija bolesti i l2a­tnja kojima je čovjek bio izručen kao bespomočna žrtva. Tako je to ~­šIo čovječanstw ne SSl!IO usters, arhaička vremena, nego sve i do u novije vrijeme. U spoznanju te općenite sudbine čovječanstva, sve6ečti­ci i sveci su na nesrEĆU nešu nevolju povećali još time, što su obj.­vili, da je čovjek slab i da mors umrijeti, da nije od trajnosti i da je rrtva bole sti. stOgfJ se ne tlože pouzdano sa sigurnošću tvrditi, ca od tih krivih shvaćsčtja nije ništa ostalo u našem HefJvjesnOl!l~ To kri­vo, nee-ativno mišljenje u skupnoj svijesti uzrokom je ljudake nesreće,

smetnje i bolesti. \~erovali mi ili ne,- od latentnog razmišljanja o bolestima

atmje misli o bole-stima u svijest pojedinačnog individuuma, koje ko­n8\;no vode do :re7Vitka fizičkih bolesti.

---------------------------------------------

- 61 ­

Da bi čovjek zadobio staračke nemoći ili da bi postQo bol€st~n,

odnosno, da bi post&o nesretan,- nije potrebno da kao pojedinac "noT-o-., čito misli na staračke pritužbe, bol~sti ili nesreće, SVe to može sn,.., ći pojedinca zato, jer je cijeli naš život izložen misaonim valovima, l:oQi dolaze iz kolektivnog" Nesvijesnog",kao pojava koja pripeda ci­jeLom čovječanstvu. Stoga ne bi imalo smisla tužiti se, da smo boles­ni,a da ipak nismo na bolest niti mislili. Tko tako misli, tt j ne po­znaje strukturu ljudske svijesti. W~ mor~o biti svijesni, da se ta svijest sastoji iz dve sloja :

1/ iz sfere SVjesnoga u kojoj mi jasno i svijesno mislimo, i 2/ iz sfere Nesvjesnoga, što kađkeda može biti i suprotno po­

stavljeno. Tako će podsvijesti možds neka bolest izgledati sa0ma po- . željna, premda svijesni razum, svijestan cilja i bistar t€2i za zdrav­ljem. ,

Ako spoznamo, da u Nesvijesnom vrebe duh otpora. moramo ener­gično prijeći na pozitivno mišljenje, dakle, moramo na misli prijeći

o zdravl~u, mladosti, ljepoti i slobodi, da bismo negativni misaoni smjer mi~ljenja u Nesvijesnom zaustavili. Ako u ratu otkrijemo nepri­jateljske podmornice, koie nas hoće uništiti i potopiti, TD:!. ćemo upo­trijebiti toliko torpedn1h razarača,koliko najviše možemo, sa80 da bi­smo podmoril1cu potj erali. ' .

A medju tim razaračima čija je zadaća da onesposobe podmornice koje vrebE>ju na naše uništenje - najveća i najmoćnija je krEisna misao, da smo mi u dnu našeg bića jedno sa Božanstvom.

Obrati se k Bogu, ako se osjećaš bespomočan.

Najsilnija, a uza to joo i LjUbavi puna Moć na tom sviietu ' jeste B o g. Od svih metoda u pitanju neutralizacije samouni~tavaju­ćih snaga u našoj podsvijesti, - najmoćnija je meditacija o Bogu i molitvi Njemu. Meditacija i molitve jačaju u nama osjećaj našeg Jedin­stva sa Bogom. '

osječaš 11 svoju nemoć, tad .1 e vrij eme da se obratiA Bogu i da Ga tl8zoveA. Biti ~e ti teno, da se Bogu potDUno predaš sve tako dugo, đoklegod se još osjećaš čvrst i sposoban. Posve bez obzira na kojemgod se stupn~u čovjek nalazio! - ako je on čovjek koji se pouzdaje sa­mo u svoje znanje, - on će pr.1je ili poslije upoznati vlastitu nedo­statnost, jer on je svoju vezu sa Bogom razriješio i luta u nelzvje- . snom oslonjen sam na sebe. Ti moraš prije svega biti prožet činjenicom

da si Dijete Božje. stoga se Uvijek obraćaj na Boga. Nemoj u l~jeI:lU

gledati neko~ očuha! nego Tvog ljubećeg i vječnog ocal tvoju lJubeću i vječnu majlru. on Je 1I8Š otac i naAa majka. on nas lJUbi i bdlj e stal no nad nama, u nama i iZVQn nsa.

Bog je posvudašnji i ispunja cijeli Univerzum. njegova život­na snaga prebiva u Dama i daje nam naš život. stoga mi moramo spozna­ti i priznati, da je naše čisto htijenje ujedno i Njegovo htijenje. tJ Budi stičkim S1trama se kaže:" Ako čovjek meditira o Budi, onda i Buda meditira o čovjeku. II '

" Bog i ja jedno srno, Bog i .18 jedno BIlI0 - da bismo protjerali podmornice, koje idU za našim uni~tenjem, neophodno je potrebno, da si te riječi češć e ponovimo.­

~~J~_~~~~_~~_~2~J~_~~~~·

Jedna žena dobivale je porruku o religiji svijetla. Njoj je' objašnjeno, da srno mi ljudska bića,- Djeca Božja. ona je vjerovalB,đa

je Božanske životna snaga prodrla u nju i postale njenom vlastitom' ži. votnom snarom. Zato je ona svoje vlastito htijenje gled8la kao htije­nje sB~oga Boga. Ima18 je želju,đa pomosne cnogim ljUdima koji su se

---------------------------------

nalazili II bij8d5. i trebali su potporu. one im je htjele davati novac) odno~jo slobocru onima, koji S~ za slobodom čeznuli. ona je svirn& htje­la dati Zdravlje, koji su htjeli da budu. zdravi.

Tad ona poglede na svoje ruke, bile su prazne i nisu imale ni­šta Eto bi mogla pružiti, ali je onim bijednima ipak htjela ne~to da­ti. TEtd ona pomisli, da je ona đijete Božje i da je sve ono što ona, taJ:o v:'Uće želi ujedno i žel~a Božja. Iona reče u sebi, da ne posto­ji nikakav razlog, Z&što se J. nj ene želje ne bi mogle materlfaJ.izira­ti - i govoreći tako, onEt je stalno gIedflla u svoje ruke. Tad odjed-. nom začuj e iznenada j edan glas: II Te ruke su Bo;;j e ruke. II To su 130­žje ruke, one mogu dati Zdravlje, radost, bogatstvo i slobodu. zar '" već ne struji iz tih ruku Gospodnjih darovi za one potrebne? Tad osje ti,ka~o je cijelo njeno biće zasjalo u svijetlu duhovnog prosvjećenja. Od wda odgovarala bi ona onime, koji bi kod nje tražili pomoć :

" 'l\l j e :mo što vi želi te, Uzmite to sa sobom,

Štogod vi trebate, leži u tim rukacJa. To BU Boiije ruke." ­

xr. Poglavlje.

M o <5 OZdravljenja u n a m a •

Ona je to mogla bez daljnjega reći, a da joj se to samoj nije činilo neprirodnim, jer cijela njena osobnost postala je drugačijom. One se je mogla uzdići sada iznad podsvijesti ljudi. Grijeh, plahost pred ljudima, skrivanje Božanskoga, mrak, sve to više ze nju nije po­stojalo. Fizičkim očima nije se u njenim I\lkama moglo ništa vidj eti, Ali, kad je žena - osvjedočena o svom poslanstw - uvijek nastavljagovoriti: " Te ruke su Bo,rje ruke," uzmite iz njih sve što trebate"­počela su se dogadjati čuda. Heki - nakon što su govorili tom ženom te onda doni kući - re kOf. e , da su potrebne stvari donešene k njima i predane tamo. Drugi su rekli, db su bolesni oZđravljivali. ­

lfednog dana dodjoše članovi obitelji 4ednQg čovjeka koji se već dugo vremena nalazio II Z8tvOru zbog neklh zločina u stranoj zem­lji i zamolih tu ženu za pO!Inć. sudbina tog čovieka ležala je u ino­stranim rukama. Vlasti vla~tite zemlje kojoj je Čovjek pripadao ni5~ imale nikakvog upliva na to. Usprkos tome, rekla je žena puna đubo-' kog osvjedočenja: " Th:lbro, uzr.Jite sa sobon: što trebate - ~ su Božje ruke - te ruke su isprava za puštanje tog ČOVjeka na slobodU. Hajde ­primite tu poruku. on je već slobodan I ,

Kad je to reY~a ispružila je svoje ruke k ženi, koja je molila za pomoć. ona j e vj erovala u rij eči koj e j e ova govorilEt i pou zdala se posvema u Boga. I dogodilo se onako kako :ie ta žena reY~a. zarob­ljenik koji je u jednoj prekomorskoj zeolji lspašt8vao robijU bio je odj ednom puš ten na slobodu.

Slučaj jednog čovjeka, koji je platio svoj dug time,§to je po­stao BO?ji sveć enik. .

Važno je doživjeti os~ećaj potpunog sjedinjenja s B09Jm, uvje­renje,đa Bog u name djelUje, uvjerenje, da su naše želje ve<5 ispunje­ne, ako se slažu sa onim što i sam Bog želi i to onoa izni~eti rije­

čine. U au2Ust.u jedne OC~!,f;('j~e rođine prire(~io S6i:i 8t~cj~j8h1..1 }::o~fe­renc7.ju u gređ'," saJ:ete. PrE'ds~ednjk gI'U:,e " ::ov1 ruh" na toj kon::c1'8:1 c::'::i. dao j e na znB71j e slije deć e :

• ~ • I~ Ve~ od p~i'etka moj e eJ...-tivnosti kao lij !:'čnil:, ne bih bio imao nl v:C n JTilanJe ncvczne pote:"!:oć e,da sam se o[,"!'aničio Sa::JO na svo;} :'0­~j" 15_ €čn~_č1:i .•

---------------------

--------------------------------------------

- (3 ­

'!a selL vidio P:-t~iku, k~ko đa povrh toga zaradim ~oš novaca i zapQ­eeo sem rad tl JEonom privrednoD poduzeću. Fo to sa !",ol:azalo 1-:&0 )lkri

~ vl. po t ez "i . sam k,ouaenov imac 3500.00u Jena dugova. To je ~rloJa '11­1l01:a svota, bilo je posve lj:ezizr-ledno da bih ja to moeao iSDlatiti iz I:1ojih liječnj.čl<ih prihoda. l~e to sam doznao iz "Istine Života" slijecieće: G-osp. Yar;:ashita ko~i je za vrijeme PrvoE svjetsko€, rf:ta stekao ogronuu svotu t~ .imetak u brodarskom I?oslu - irE'llbio ~ sve 1'220.E;Od.u onoj financljsl:oj krizi - njemu luje bilo t:lOE;Uće da plE.:ti svoje velike dugove, stoga se obratio nr- jednog određjenos' religioz­nog vodju za savjet. Taj mu je odgovorio: .

" Ako vi nh<te u stanju da platite veše dugove, ali Bog jest u stanju da to Z8 vas učini. Počam od denas postanite Božji svećenik

i primajte Božje domake za sve što učinite."

U II Tn:,th of Life" kaže se, da je taj čovjek poslušao savjet i da je doskora mo[eo otplatiti 600.000 Jena i još mu je preostalo . 350.000 Jena. Kad sam to čitao osobito me se je dojmilo stavak, da je

"Boe u stanju da to plati." sad saTrI specij alista za unutarnje bolE s ti. Čuo sam nekom zgo­

đom o nekom kine 21~om lj ekovitor-, bil~u protiv h eI:1e roi da • Lij ečio sam r:E;I:oliko pacijenata time, lakši slucaje'll1 su već bili iZliječeni za 7-10 dana,dok patološki slučajevi nadomještene su zdravim tkivom još brže,neeo li operativnim putEm. Jedan pacijent operiran je 7 puta,te lij eč €11j e da lQn;j e nj.~ e bilo mORlIĆ e zbOR" dubokog reza u mu skularna.lsti se počeo lijeciti nasoo međicinoI:1 i on-se je potpuno oporavio, dok kod kirur.škog zahvata hemeroida često nastaju komplikacije u unutar­njim organJ.ma, dok kod našeg liječenja mecijutim, ustanoVlli smo pot­puno OZdravljenje hemeroida k tome još i oj8Čan.1e želuca, utrobe i pluća. Nestali su č::J:: i oni mikroskopski. sItni nemeroidi. Prije sam bio specijalista za unutarnje bolesti, a sada sam za hemeroide. tloj dug sam isplatio od 3 i pol miliona Jena, te izgradili srno novograd­nju, jer su kliničke prostorije pretrpane sa tim novcem.

postani Božji svećenik - Bog to može platiti,to je zaista teko I -

Vjerovanje, da smo jeđno s Bogom ­tajna sretnog ži vota.

To su Božj e ruke, to j e ono oš to trebaš. Budi Božj i sveć enik Bog može tvoj e dugove plati ti. Te rečenice skri.vaju tajnu duhovnog liječenje - OZdravljenja. Čvrsto uvjerenje koje je u tome, sve protje' roje negativne samo-uništaVajuće mislil koJe vrebaju u pođsvijesti.

Tko ima to uvjerenje, taj može liječit1 bo~esnika, dati drugima slobo du, dobiti bogatstvo, eko je za to podoban I

lYe obazirati se til negativnu stranu stvari

* Mi ne snijemo gleGati ne Negativno, Diti kod drugih, čak it onda ako nam negativna strana peda u oči, mi oslabljujerno naše vla­t stito osvjedočenje, ako tom osvjedočenju svratimo pažnju. Jer gleda-

Djem Da negativne stvari, mi naš pogled mutimo za savršeni Božji svi­*' jet. Mi moremo uvijek meditirati o istini. I.loramo si uvijek reći:*II U svijetu istine, koji je Bo§" stvorio, sva su ljudska bića Djece

*

Bo~.je, nUma ~e dana besko:1ačna moć. Ta moć nema nikakovih ~ranica.

Da biste~mogl~ biti bolesni,to je samo prividjerJe,kao ~to Je i pri­*v1djenj e,da biste ikada mogli zapasti u fina:1c1jske potelkoće.Krive

životne situacije su sanje l ­

------------------------------

-------------------------------------------

Vj eč'oveti, de j e dobro već tu.

XaJ.:on mećiitacije ne mi,jemo mi "-iše svrećati pa::nju na vanJ Sr:::' noi evni svi.i et, c1~ bismo vid,ieli l da li su SE' stvari o kojime smo me­diti:reli več realizh'ale. VEHl,;sk1 svi;iet .ie prođukt n~eg mišljen~a. on m'm stavIje pred oči slike koje nam oner::ogućuju pogleđ ne svijet zbilje. sto~ ako mi našu pa7nju prebrzo upravimo na vanjski pojavni svijet prebrzo, te otkrijemo ela nepovoljne prilike još traju i ako ih našim mišljenjem o tome još više pojačamo, onde se one kroz našu svi­jest još jeđnom reproduciraju, a onda opet nestanu, jer iz cijelog pojavnog svijeta razabiremo djelovanje misli.

!~i sli su u zrok tome, š to se u poj avnom svij etu pojavljuj e. T'ako đuf;O dok ne ođstranimo uzr-oke, ne možemo mi iz temelja promijeniti i popreviti "",nj8::i p~javni svijet. stoga moramo naše mišl~enje promije­niti, morali 1::lI.dlJlU ~ajiti samo pozitivne misli, koje d;mose zdravlje. Da bismo to postigli, ne :::mijemo svraćati pažnju na nepov\Jljne prili­ke. Bitno je, da naša svije st staDuje samo u jednoj po zitivnoj sfe rl, kO,ia donoro. zdrevlje. st5,me pak, što se svijest zaokuplja samo poziti­vnim stvarima moramo o tim stvarima isto tako meditirati, kao i o ne­čem što je već postblo činjenica, To je pravilo o sy..].ađu sa načelima za moljenje, koja n8čele je Krist propovjedao. stoga vam kažem : r~to­god želite, ako molite - vjerujte, de ste to već dobili i vi ćete to imati." -

Kod molitve ispuni se potpunim uvjerenjem

Katkada potraju nepovoljne prilike čak i onda kada se meditira, da je istina već potpuno nastupila. Jest, može se dogoditi, da stvari postanu još i gore - to ruo2e iz početka izgledati tako, kao da pobolj­šanje zbiei.b do11:1zi i oada ipak posume gore. Ali vanjs!~i pojavni' svi­jet je zeista ipak SEI::JO odraz misli. iJ;:0 ti uspi~e, da se nedaš uzne­r.:iriveti bbrei:1 cd vaTlj~L~0 p:cccjene i ako SEli::] seb~ tvrdiš i ustr6ješ II tor::e, de se je sve v"'~ u zbilji okrenulo u dobro, tad možd r~i, da si postigao visoki e,:,. ci;j dU:'lo'J:'log re zumijevanja. Mi moramo bi ti kao

.ona žena i reći: II To sc130zje ruke, uzmi što želiš. II lli. morar;t biti kao onaj, koji je I\,kao : "Ja ću dug platiti, možda sa;!; ne mog..l,­ali :Sog to l:Iože. Počam od c1cJnes, je ću bi ti Božje oruđje."

Mi moremo bititbl:o čvr'sto uvjereni, dc možemo tVrditi II što mi želimo, već nam je odobreno." Ho, da bisI::IO EIOgli imati to uvjereUje, mcrs::JO shvatiti osnovnu istinu" Pojavni svijetli nije Zbiljski, pe ' ffif,kar on ne znam kako izgledao Zbiljski i semo savršeDa z'bilj tt , je' re­alna. Ako to neznaifi,-W1 l:oliko god meditiraš o disharr;lQ:liji,- har-noni­ja se neće nikad pojaviti. Eamonije može doći serno iz harmonije I ­

~~~~!~_~j~~~~~J~_J~_~2~~~~~r_~~_~~~~Q

~~J~~~_~!~~~~_~Q~_~2~~~~~~

-------------------------------

- E5 ­

konju, E;l:o čCVjE;}: tJe mE: jahati. I~to je tr::1::o op~sno imati svijest, a • - ..... p" o' d t' i v ,. t V. " •da Jevne z:;auo uprov...Jc ,,1. LUc.UC1, (, 1 ma:} sVJ..Jes , nouCl :;:0<'0 GEl

vledas s nJow:e. D6 1::iS1!Jc, cd[ojili konja, potreban nat] je bić 1 uzde. Z8 vj~žca~

• .-to t· ... h "VJ ":;;" ,.v. .. t'V hrJ~€ .s\ .....~ ES ~ \.IrE L..-6r:10 rl~ecJ. - me,~: tl rE: se rlJe~117la l~oJE. :LS lCtl oo. a~IO­

nlju Zb~lj€. :Jo bismo se s1:oncen:'rir~li na istinu, mo2U se recitirati i riječi iz SVet~ Pisnc.. ­

I Er'I'8\'":18 molitva i predmet meditacije.-'--------------------------------------

Ako hoć eme dc. mclitvom nešto po sti&Tlemo, potrebno je, da uočimo

jednu važnu točhu. I';oramo se pitati, da li je naša molitva zl:lista is ­pr"vna molitva. D6 li j,o meditacija zaistc meditl:lcija o istini. ? Zb isprevnost l!1olitw i meditacije potrebni su slijedeći kriteriji:

tP' Predmet molitve ili lll€ ci ta ci i e treba da bude kons truktivan, a ne de struktivcn ili dekadentan tj.koji služi propasti.

®' JspunjE,nje molitve ne soije voditi do iskorištavanja svogbližnj ega.

GY .predIret. molitve treba da bude obilje, proširenje, blagostanje a ne l;)anJ ak.

@ Rezultet treba da donese prednosti ne samo ze jednog, nego i za mnoge druge.

@'J Predmet molitve more biti čist i neokaljan. Ako molitva oct"e,vare tim načelima, onda ona stoji u sUadu sa Voljom Kozmosa i ispun:!eva preduvjete da bude ispunjene. Ako je tvoje molitva takve, onE: bez daljnje&, vjeruj, de će Bo~ uslišati, posve SVEjedno o čemu se redi. L;f,ditireJ o onome, što žehš i moli - stvaralačY..8 snaga l:ozmičkog životEl ostvariti će ono,što želimo. BO; je bez ljage i čist!

što je nečasno, on neće dopustiti I stoga ispitaJ svoju molitvu, da li je ona dovoljno čista, ako u molitvi stoji išta nečistog, odstrani to iz moli tve. ­

Put u Zemlju SVije tla i sreć e •

Budimo svijesni toga, da je sada podsvijest naviUa da stalno' misli i da svoje misli neprestano upravlja ne pojevni svijet,čak i on­da, kad svijesni razum spava, 111 uopće na ništa ne misli. Kod većine

ljudi svij est ide poput brodića na valovima - skupna svijest. Bu me svije st ne treba mi 611 ti na bolest, starost i smrt, a čov­

jek će uza sve to ipak postati bolestan i star i približava se smrti. Ako upraVljač tog brodića nije iskusan pomorac, može se taj brodić u. buri valow i Itl zbi tL - on mož e svoj cilj sigurno po stić i samo onda l ako ga Vodi iskusan pomorac, koji upravlja svojom umjetnošću preko tlh svih valova. Pomora c je noša budna svijest, a njene riječi su veslal koja joj služe za upraVljanje. ~a ne smijemo popustiti niti propustlti, a da ih ne ponovimo glasno, te da tako svoj brod života ne upItlvimo u boljem pravcu. Kao što je Kolumbo otkrio Ameriku, tako ćeš i ti otkri ­ti Zemlju SVijetla i sreĆe.­

'1.g .~C?:,'6'0

.1•

•

---------------------------------

{~ (' - vO -

XLI. Pogla vIJ e.

l:ovi duh i međic:i.nEkĐ terapija.

Pit8nje: U kru,gu mojih znanaca mnof!i Sll se izliječili čitr;njem veše knjig-e "Istina ",i vota- Truth of Life ". S druge strane moglo bi bi­ti i takvih, koji nisu bili izliječeni, premda su to čit~li. sto~a smatram opasnim dovesti čovjeka do toga, da vjenlje, da će čitan~em knjige biti izliječen. Ili, zar nije dovoljno upotrebljavati medlcinu, pa makar se i čita ta knjiga 7.

Odgovor: lmogi su iZliječeni već samim čit8njem, nakon ~to su na­Dustili upotrebu medi~men8ta. Dnlgi su izliječeni, a da nisu napusti­ii upotrebu međikamenata. Jedni 8U pak ustanovili znatno pobolj~anje svog zdravstvenog stanja na~~on što su izmijenili svoj ciJ.hovni stlw,te u sebi uspostavili poziuivni stav prema medikamentima. ,

Izliječen će biti onaj, koji je čitc:njem probuđjen za unutarnje ~Uhovno razumiievanje, a.kome to ne uspije, taj neće biti izliječen. _~~~~~~_t~!~__Q_~~~~~~Q~_~~Q~~~~~~Q~i·

:rma ljud!. koj i upotreblj tiVaju nož da bi ubili druge ili sebe, dok neki taj nož upotrebljava Ba~o u kuhinji. Nedavno je jedna mlađa žena du~evno obolila kad j e ugledala kirurški nož - bacila se pred vlak i tako se ubila. To pokaZUje, kako su različite reakcije ljudske svije­sti. Ali bilo bi luđo, da se zbog toga zabrani prodaja noževa samo za­to, da netko ne bi nožem počinio ubistvo ili samo-ubistvo.­

ČiM enje svije sti kod upotrebe medikamenata • ------------------~--------------------------

U knjizi "Truth of Life" objašnjeno je, d& bolesti i nesreće ne­ma~u stvĐrno postojan,je. Ti!'1" se ,je mnogima rnop;1o pom0:5i, oo svoje prvotno Zdravlje ~dobiju i da si njihova savršena priroda opet pro­bije svoj put. Ali niedje se čit80ca ne odvraća od upotrebe rnedikame­nata. U početku te knjige kaže se: Eolesr:ik će brzo biti zdrav,ay:oII

on kod uzimanja nekog lijeka dozu podijeli u 4 dijela i misli nepre­·"tstano J~od toga: ~i OT'!'a~ta[;]o Ti~he i_t:9zrsške-91}lgih ljyQL tako,II

da bi iJlama naši en,jes -IllO,., . • ć Poaa oprošteni." -

Ako se ti iznutra za tvoriš te drufi.ma ne opraštaš, zatvori ti ć 8 ti S8 iZliječenje kozmičkog života i ne će htjeti utjecati na tebe.

IIaddlje se tamo kaže:

ja 1/4 doze uzdigni se u sebi do Najvišeg, da mu prikažeš žrtvu, da bi takodjer i tvoja pogreška, tvoj Gnjev ili mržnja prema druffome ­bila tebi oproštena. sa drugom lL~ u nIci, uZdigni svoju dUšu k Bosu, da mu prikaže. žrtvu, da svin~ l~udima budu njihovi grijesi oproštenLSa trećom 1/4 u ruci uzc1L:;11i. GlISU svoju da pr1kažeš žrtvu, da ti Bog pomOSTle da nikad više ne osjetiš nesklonost ili čak mržnju prema svo­joj subraći, a kod četvrte 1/4 uzmi čašu vode II ruku i potvrdi sam sebi, da ti kod pila te vode simbolički ali potpuno ispereš iz svoje svijesti E;'rijehe i noereške drugih. To je ~otanki uvod za ispJ:'8YDiduhovni stav kod uzimanja lj 0 kova. To stOjl orJr:lah na početku te knji­ge, jer je od hvanredne važnosti,* Psihoanaliza je đoka:w18. da .ie Kod I:Jisaonog PE.§.tupka~lestj_ma fzvan~noV82rl~očišćerde svije­sti. Upute na početku opisuju terapeutske mjere kojima se uzimanjem 't;jekova istodobno postiza'J8 i čišćenje svijesti misaonog života.

Psiho-somatGt:D medicina je dokazala, (la mr~nja i osjećaji ljut nje do\'ode do pojave či:rE-ve na unutarnjim 0l'B'[1nima i do nenOl1l1Đlnih izljE:va hO:ll;ona. !ienomalne sd::recije homona mocu l-i ti pocstrELom i ff, povEĆanJem tubel'h~J.oznilJ bacila,kao i uzrokom n~l.::oalir:-j) e. ;.cva

~~

- t. { ­

ist!~~iv6nja ~okczvju nadalje, da 5e koorleksi krivnje pretva~aju u l:Zl'o!:e za n;uč€!'.je samoga sebe. t: ol:viru ovih izlaeanja, vi ćete razu_ r.:~sti, d& je ozdravljenje pacijenta samo prirodne posljedice, ako ~e

pacijent poslurno savjet, da se okani mr:nje, srdžbe i osjećaja k~iv­nje. 7&1:00jer je sasvim prirodno i to, što takva bolest bazira na men­telnim uzrocima, dekle na onim uzrocima ko.ii proizleze iz pacijentove svijesti - i Ho se te bolesti ne mogu liječi ti samo rnaterijelnirn l~e­kovima. sto§"a se dogadja, da mnofi pecijenti izgube povjerenje prel:!s ljekovima. Ta knjiga " Truth of Life" daje ipak sarJo upute za ispravan duhovni stav kod uzimanja ljekova,- nigdje ne stoji, da se uzimanjeljekova more obustaviti.

Keki pacijenti imaju još i jed~n daljnji razlog, da ne uzimaju '.rise ljekove. Budističko nečelo, da materiji i pojavnom svijetu Uopće

ne pripada nikakva stvarnost predočava se u toj knjizi "Truth od Life II

ltao praktičy.B i stina, a ne S8J:lO kao svjetovna hipote za o nazoru na svi­jet. Čit<Joci,koji su probudjeni za razumijevanje te istine dobiva,iu ve­će povj€l~nje za prirodne izliječene sile svoje nutrine i time pada njihovo povjerenje za materijalne l,iekove.-,.~."\'I.

~~~~~!!~~_~_~~~_:_~~~~~_~_~_E~~!~~

-~~~~~~~~~~-~~~~~~~~-~

Kad bi načela kao" materi,ia je manifestacije ničega" i "sve pcja\T.e; ~like su ništetne" bih l!ogohulna, onđa bismo morali bac:!. ti ~nate~-:neBudistič)r-.a sutre iz kojih ove misli po\1 eču. onda bi treba­lo zabraniti i čitanje KrŠĆanske Biblije koja naucsva: " stoga VBr!l ka­::em, ne brinite se za svoje živote,što ćete jesti i što ćete piti,a niti čime ćete zaodjeti svo~e tijelo. Zar ni~e život više nego li hra­na~a tijelo više nego li oSJećaj 7 To prakticki znači, da treba liječ­n1J::k:u znanost negirati, koja je ipak jedan sistem, koji se tiče psihi­čkog života. Ali zabraniti takve religije bilo bi ipak nelogično.

Modema nauka o liječenju je jako uznapredovala. Usprkos torne postoji samo 10 stvarno djelotvornih i efikasnih supstanca,pa čak i onda, kE.d tu uključimo neđavno otkrivene antibiotike, čija je djelo­tvornost znanstveno istražena. Druge supstance su u pogleđU svoje dje­lotvornosti još sporne, te SJ mišljenja, o tome još kod raznih mjero­davnih liječničkih kapaciteta podijeljena. .

Izgledalo je, da propisana medicina u gdjekojem slučaju ima djelovanje, dok je u drugim slučajevima ista te medicina i kod iste bolesti poka zala razne rezultate, kod nekog pacijente poboljšan~e"dok

kod drugog pogoršanje, a kod trećeg možda i smrt. stoga su već l. sami liječnici ukazali na manjkavo djelovanje medikamenata. Prigovori izne­seni protiv djelotvornosti medikamenata su gotovo isti, kao i oni koje su sami liječnici iznijeli u svojim pUblikacijama.

Od 1000 11uđi umire samo jedan od visoke starosti ili zbog dru­gih l'rirodnih uzr~ka. U većini slučajeva li~ečnik kao uzrok smrti na­značl. naziv neke bolesti i time potvrđi nedJelotvornost medikamenata u ovome slučaju. Kod daljnjeg napredovanja medicinske nauke trebalo bi bi ti moguće spriječiti smrt zbog drugih, nego li zbog prirodnih razlogl Činjenica, da usprkos svoj liječničkoj njezi - umire dan-danas više ljudi od bolesti,nego li ikada, pokazuje, da liječnička znanost još ni· j e do stigla potrebnu vi sinu. - g.'LNI ,

./.

- 68 ­x. 11 JI fD091će naučni đaku. đJelotvomost1

međ1!r.aJDenat,a '1

To na1"flVDO ne dokazuje nedJelot.vomost. međ1k8mcata Ila .rtJeIlIe ciJelog toka boleati. •

Jfe:rlot.vomost lleđikalllW6ta u ftĆ1n1 slučaJeva nestupa tek oD­đa, kad bolest wć Ul:DspNdoval8, preko Jec:'IDog ođređJeDOr atađiJa. praktič eluča.;Jev1 poka!U.1a, đa sa isti .ed1kaa.nt,1 kod iete bole.tJ. u pri~d~w etad1J1f11a bill t',otpuno djelot.Yond. lod lagm1h a1UčaJ.­va posto~ 50 I yjeroJatĐoBt,i za to, aa ae bolest:l 1zJ.JečuJu ... od .ebe - bel. l1Ječnlčke lntAlx'14ww1Je. X- 11 Je ta p:r1~đD1 prooe. 11~­čenJa bio i:.odn111 IlIf:d1kamflltom PQ~Pn. 111 spriJečen, to .. nlUČIlo Illo­le vrlo te đokazaU. Stvar Je vjerovCIJa, da 11 ~e to bio Ile4tka­1HIĐt. koJI Je PClIDOIflO. Jlemoguče Je točDO uataDov1t.1, đa 11 Je bolest u Jeđnom OđređJlIlOll ah..&I,.1u .,00 prekoračila on~ at.epell kod bJeg ~e Jedatl lIeđ1kallleD't Joi c\.1olotvonn. Gdje-koJi elučeJev1 'Cdi 8Il8t.rC1 BU od nen 11.1eČD1ka bo bettl.e.đD1, llok d~1 neki llJ6čn1k sut.rs da Je bolut. oi hlJečlva. 'l'o ~k8m.1e, da .e stepe ~e po~:I. ~oi nađa ne e izmjeriti naučn".1Il 1nstrumeXlt1JDa. stop bile poslovica,

• iolest. i l1voUla oČi?kivsI\Ja al dviJe ra&11č:l.te .t.vari.· L:l.1e~c1 IlOgI1 aa.a DEi rawo postaviU đ18BJlOIU II dElleIro w6011 81­SUmolću tJ.da 11 t.rebe neki slučaJ 8lII8\.raU bel:DeđD1II 1. dl 11 ko4 vr­lo poođlllet1e bolesti predatoJ1 smrt. Jkl lpat, postoJ:l đoata alučeJeva koJi 811 se ..."'rall beznađD1lllll, a tod koJih Je ipak oaBt.upUo oađ:rsv­]J~e. '1'0 .. btt8đa đogađ.,181o kao poaJJeđ:lc. 1DterveciJe preko pra.. kUl\D1b llJRD1ta 11:1. đubovmh oZđraV1.11veMSa, 111 pat bo :reilu1tat al­t..,. ~t.h ot Ute". Ta okolno.t. lIO!e ae pripisaU !1DJdc1. 4a 1Iloš1 l1Ječnic1 pen allllO oa ps1hičk1 oal.. 1 oa A,!toIIe bolest!-toa­&Uprot pat tome zaboravlJeJu,đa u 1:.0 Ispit1van.1e ukalJmH ra.1u 1. J.JUđ­eka hel:ltet.e pac1J-ll'n'tove tJ. đtthwo :l đUbcVDO -teJa. .

To lIeđJUtilll ne vrijeđl za sw l1Ječn1ke. 2tItmJa :l.1U1,l'tam.1. nestroJeuj_ IRI kod reuUh liječnika rezl1člte stvari. lma ođl1l5n1h ll"Ječn1ka-pi'akt1 čar. , koji ElHlJu đo'b1"O oc1JeD1U mJeđDosti pacijento­va ličnoati, useti u obzir 1 tima stvoriU ođUčatl wa1čld. tretalD­poaw.pak. A:!Esto.1e 1 hkuml rellg1Jsk1 - rellg1om1 a.vJetn1c1 :I. du-bcw:L o&<1r ivaH, koj'. č,}L\to bolJa od liJečnika uočavaJu opasne Il1O­Ilente 1 zl.oko kgmplek.a* tl paciJent.ovoJ podoviJeaU, te paciJ entu pomažu da p~eni avoj ';3~jn mišlJenJe i osJećanJa bo 1 ss lIVOJ U .. votni stev, "'. na taJ način brzo uspostave ponOVDO ozdravlJenJa paci-Jenta. .

Zav18DO Je o ~'''l,lhu, da 1:1. ć e Jeđna ll8t.eriJ a dJ alov.tt m.) dobar UJek :l11 tao o\roY. ,

BaA Bbof toga 111 nipošto oe ow.l!ll.1amo lIeđ1k-.etltA t.e ne .... tramo ni ~ečn ka IHJ;lQtreb..,J,llia. Imađe dobrib l lollh l:lJečn:lke,8 lma :l rel1g1o h uiUte'LJa SB d·g';lJbenill 8Poaobnost1llla, dok pak I đ1ll.(e strana :lma :l ~h, koJ11ll8 polaze a:a rukom :l čudesna ozđravlJen,;j a ko" Ja ae IlOgD uaporediU aa đJelovBDJ" Kr1Btov1a.

xođ .đ1c!DskOi postupka IIOh postoJati povol.1m ođDoa 11llleđJu vremena, IlJeeta :l IlMltođa. Uspjeh 1 neuspJeh Jebr postupka :l11 Jednor međ1kament.a lIO!e s8ViB1 ti o hprevnoa U~filliDOll ođllo.-J ovih taktore. KeđiciDa DiJe oznaka 111 Dl<UV, koJl za Jeđnu supstancu IIOh vr1,Jeđ1tl uv1Jek. 11 svako doba. JedDa mvter1Ja J88t JIIeđ1c1na 8amo onđe.ako .e ona kao rezultat iepr8VDOID đavmJu u pogleelI kollčine, vremena, sJesta :l tlačina Jr1lal!e kao dJe lotVOrtla. Te iste meter1J. IlOh JeđllDpUt blU llJek,a drugi puta otrov. lU llOžemo r&ći, de 1.8 niti Jeđla1 lIStariJu ne postoJl točDO ođr9đ,jene rranice tJ.kad će ona CJelovati Go llJek, a keđ kao otrov. ZBto je odlučujući semo lJUdski dub,"a 11 će Jedan međ1kallent biti lJekoviti 111 otroV8D.

.

- 69 ­

]:s'ta mate ti.1a lIIOh Da JeđDog pac1,J mt.a đJ elovaU i kao ot.rov 1 kIlO liJek. ~elov8nJe metertJe zavis1 _~e o ~eDOJ D8l1lv1, DeS'!.l.t O tome, oko 6e reagirati čov"ečji đQh. s-a IIlpstllDca DiJe Di UJele, Di ot.rov. IBll će oDe 4jelovaU kao ot.rov 111 ne, to ođh1čuJe budna sviJest. onog tko tu supetaDCQ ame II sebe. Ček :I. aremk Iloh biU :I. Ot.:rOY :I. UJek, ve6 prema kol.ta1n1 koJu uz1m8JllO.

!Cod Dđic1nskog 'postupka lJOIe po8toJaU povo],Ja:a odno. 1zmeđ.1\l

\'relIlen~, lIJesta :I. Vletvđ8. Uepjeh :I. nw.spJah "eđnog po81alpu 111 jea~ • DOg _enb_ota l\1Qh wv1s1t.t - O :l8praWOll uz.., ....... odnom ov1h t&kto­rao lIecUc1na n1"e ornaka :l.li Dad.v, toJi za .1eđ111. BUp8t.IlJlCU _e mP JediU uvijek u svako doba. Jedna lIateriJa Jest. medica .-o OXIđa a­b Se 0DlI bo :rezultat. 1spraVQOlll d~ 11 pogle&z tolla1De, Y1'f)m4lDa,lIJe.ta :I. Dač1Da .. pr1112h bo đ,,1elot.vo:ma. Ta ina ut.eriJa Il1018 Jedlln put. biti llJu, a đl'Ug1 puta ot.:rov. M1 lIIO!emo reći, da A idU Jeđnu

materiJu De postoji točIlO ođređJena g:ran1ca ~ .tad će ou dJelovaU :I. kao llJek,a tađ bo otrov. Zeto Je ođ1ućujuć1 aamo 1J1,lđeJd. ~h, đa 11 će .1ed8D lIeđ1lr.Đment biti ],Jekov1t. 111 ot.rovao.

Ista IIatertJa moh na Jdog pac1Jeot8 euelovaU :I. kao ot.~. :I. kao liJek. ~.lovanJ8 materiJe uvis1 I18DJe o nJenoJ Darav1, D~

O t.oIIIe,bko. ća "ag1raU čovJečJi đuho 68IIIa wpet.8DC8 Dije Di ek,Di ot.rov. Ila 11 će ona euelovaU tao ot.rov ill De, to od1.UČU,Je bl a sv1,1est. Ollog, tko tu CUP8tatlCQ ullle II ..be. Ček :I. arsea:l.k .e bi tt. :I. otrov :I. liJek, vaS prema količiDi koJu u1dll8llO.

L3ekov1ta, omoano Ikođl.1:1.ft no.1~" Av1.. dakle O lJu~ekoII

dt1lID, .wop IIOrlitl1O b1U mJum, da lIat.I:r1Ja s.. P~ elbi 11118de malo d.1elovClJa u koliko De usl1~eđ1 Dilta Deptlvuo is ~d8KOg đuba. Da bislIlO IIlp8t8tlce !DOgU u~trebJJaV8U 11 zdravstv.. evrtae, sato m po­t.rebD1 b:r1lDo odabrani ;LJUđl, i:0i1 ~a daU aput.e, kato veba t.e wp.. , .tence upot.rebljavat.1. Stoga ~ sp:rrtD1 blier ~hir~ečD1bd)Clvr­lo vellke va!DosU. TakodJer e:l. to Va!D~, G. 61 41&~ Jo NCItrPtuto..:' . 1spostav1t.i od "eđDog dobrog Imdka,a De đa e1 88llI:I. D8bev:l.te VO 1.1"­~V1D1 bu u~t.e klJko ih t.reba roiiit.1 tj.t.e JJekove. . ..

lIDogCIIII ČOVJeku Je .eđ1b.aat. u bolnici dobro dJelov80':I. POlllO~o

t.e sađa Dakon ot.pusta is '>olnSce hUo bl te.1 UJ lak :I. cta1JI Uslllat1, A­to Ue 1~OlI l1Ječu1m da mi al ispostaYi recept.. MIlog! 3e .. .Lme~.. đ1U QII~,I!r1rođoll t.oglHđ1kflllDta koji 1I1~ t.ato dobro č1D10. Zaho'

e ta l1JIk JeđQOl!!taVD1 bIao t.ato dobro elo~e, eaiDO aat.o,.,et-' e th MJ ečD1ka 11 bolnc1 ispravno rađ10 :I. A je hbor ~""b če.i:

puta vrlo Ođluč8D za liJ.čenJe. 111 stoga svoJ1II članov1m8 D1po§to ne savje1a1JfIIIIO, da OdbiJaju 1:I.Jitčn1aa zahvat.e, ve6 111 d8.111110 lI8vJet. 11 pogleđu 1I:bora l1.1ečn1ka 1 lJ_ito".. ...,. . , - ~ . ,

Općenito usevU, 111 ae pr1l11JenJuJfIIIIO D1kakve lIleđllcament.e ~ .., tOB Jeđnostawog razloga, jer čcwJek Deće obo],JIU ako Uv1 11 sugla8D~st1

sa ~how1Jl zakom.lIl8. St.o đa ura41. ~aj,~i JI bol..t.., Jer DiJe p0811lAao đubovD:l. zakon? O&bUJD1l1 lIađ1U .. IDOle se od Bola /di1halivot.a! dobiti !elJena uputa u pog:Le&a postupka.

Jeb II1ltlJe1'1ta m:lsao u .1eđnoa t.renutku 1Dtu1c~1 .. lIOIe bUJ, aviJetu od ()g~e tort~1. 'rol1to uspJ eAn1h postupaU tod Jiaz11ntih bole.U t.reba pr1p1aati kođ u~ravo Jednoll tMVOra maaoDOll t.re1IU1ikU' JeđnoJ takvoj iUsli f koJa •• JI poJavila u Č8811 p~.vJ.Ujeu.1a. rato \alto rJei....1 1 p1taĐ,1e koJeg l1JečD:l.ke da UZ1II8IIIO S8 .h floll,_ đ1Jete. Jedna .t.relov1t.a 111..0 ~e Dali to pokazati. i1vot. :I. ~ dJ-.. det.a,ođnoano općeD:l. to .. l5ovJeka- sa1'1l1 6est.o O takVoJ 1I:DCUl~~ 1n­tuiti'mOJ 111sU. - . , - ,

U 8e1cho-lI'o-Ie ka!ellO 111, da t.akve 1menadDe DadoUe 1111al1- to;. JI kao OvdJI odlučuju o 1z'bonl l1Ječtdlca, prohlsse iz m1aaon1h Nzar ft aagoar11aD1h U pac~entovoJ pođ8V1Je.t1 tJ.1s t.akozYBn1h 1I1880b1h "tragova pam5enJa". PaciJent. ć. oaJetiti privla~ost. onog liJečnika,

- 70 ­

či~(; i ,'đsv1Jeet sUči nJegovom vlasti tom načim lII1šlJ enJa. DlnazJa.l ~. u tom slučaju odrediti sam zakon đuhowe Si1llp8tiJ. prema načelu: II Slično privlači alilmo...

Na isti način osJečaJi i oni lJUdi koJi imaJu &lokobDe 1111880­ne titra.1e,te onda bulb t:vučene k JeđnOlll l1JečDiJcu koJi svoJlII nepo­desni. ill kr1v1m posUtI> neće paciJentu. doniJeti k&kakv. kOristi. Drugim ri~Čillat liJečDik :I. ljekovi predstavlJaju lII1aaone kompleks.' od Kojih eluJu Jedna privla&1e snaga Da paciJenta, ko~ .1. aa svoje stran. ope :I. eam Jedan llI1ssoui kOllJpleke. l118aOo1 koDIpJ.ekal 'Vrh Jaaan ne drugO'- privlačilo lU odbojno đjelovanJe, om.. proizvod. uDahlll' sluČIIJu t.akv. ođređjan. :reatelJe! aa Jtđsn određJeat JjJačD:l.k kao aa . nai slučaJ dobar ui 10.1 - prepiu 111 n. prepU••eđiJu••te, koJ. bi nama naJbolJ. MgoV81'f1U~ tađ bi bit. lJekovitog ertđst.va Wa č1sto .... ter1.Ja1na, 1:&đ bl tra sredstva :l.mala kođ rezrd.b!DaC1JeData posv." .1edna­ko đJelownJe, \84 b:I. •• II wćin:l. .1'1I!a~eVB 110 O S81jđD\l ~ :l.stu bo­1Đ.t propisaU :l.st.t lJakon. Č1n,JeD1c8, "Ta to pak n • tako, Dalati svoJe opravđaDJ' u tome, ito .. D1ti paciJent,. D:l.U etori:" 8J'eđstv. n. 8BdJu lmat1'flt1 D8č:I.. lIateriJ6ln:l.m.­

~on.ult:1ranJ' l:l.Ječn:l.k. --------------_.._-----------------------------

IlBkle uspJeh ljekova zavisi o l1Ječn:l.ltu :I. DJego'9Q.1 _todi. Oi1. toga b:l.~no .1. :I. pe1bl!ko nastroJenJe p.Henta - st~- tl koJ- se paciJen' ne1a.:I.. o tome Je p:l.sanoa Bek:l. udi t.rlSe k "nU:I1~l." aa sem; malo ne o..,eć:i: 40bro, da b:l. a.:mal dali J e U:l"8 ero.,~.1U~c pluSle- tabl... na~:l.D e dalek od IIIOb:l.l1uc:l.Je r1ro4D:l.h ...ga.AkO" .ella· .

• Ipac:l.Jent ču.'e,da le dec niJe u ređu,on će sr .bol 'toga sadavil101 br:I.Be a efekat tola Jeat.elda će se hluđ8c JoA viAe uzbuđ:l.101 Dego l1'p~e. Isto tako Je :I. sa plUćima - misU pune brige djeluJu ua tiJelo,te'plu­ć • .101 vih obole. BV1Jest tJ.misaoni 11vo~ čovJekov bla lI1al8D utJeoa.1 na ?1z1ol~k1 a:l.st.em organ:l.zma. " . .. .­

1'ko to č:l.t. t.e đQCJe do u"'JarenJ~rđ. 88Il1O lid. lIOIamo proU... -JcOD­zultiranJa llieamk.,t.aJ .1e u saf>1uđ:l..M1 nikađa ua kalllllol~a De treba konzultireti :l.Je~D1ka,fllJ. mi kačelllO,đ8 Ja glupOSt. 16:1. a; uJean1ltu Ba.. mo sato da b:l.lIlIo s:l. onda mogll zađ8vaU brige na4 dotični. aJalonaa tiJ ela :1.11 orgllD:l.ll':IIa. I semi 11.1ečD1 ci maJU!đa paciJ eDU o4lllab priOpa.. dnu č:l.m :1JII a8 kde,đa :l,mr;,ju rak na !elQcu il ~bc,pWa.Pa čak 1 onajnaJhrabrij:l. :l.zgub:l. srčatHiet kad sema 4a :l.ma rak. Iako on ps:Lholollld. na to re~r~t'to se IIOh llećlll'oJbeDO vidjeti po UdaranJu DJegovog srca :I. po nač:l.m lUBanJa. .

JI! mbđa ne ođvra<iamo nikoga od l1Ječu:l.ke,al1 11:1. ka!e~ltko i .. 4e l:I.JečD1ku,t.a,,1 m IIOre onđa dBU vih povjerenJa nego 1:1. Jele a1u­čaj kođ onih,koJ:I. au se već unapriJed zabrinull za noJe stanje. Ako bolesnU: hoće 4a od svog liJečnika sazna ime svoJe bolesti,tad ae OD nada,đe će l1l:I b:I.t1 uJeđno s60p6eno :I. to,da u nJegovom alučaJu stvar ni .. je opama. OD treU uJeđno :I. tlti:r! k tome će ođmah đoć:l. ps:l.hcloUi . kOlllPlek8:1. pacijenta kao ~r.ds ećn:l.k :I..e đobro :l.me bol.sti,ali dil . nJegov nač:l.n liječenJa niJe :l.sprwan. stoga b:I. on .. hUo .amaU :l.me te bolesU ,đa bIonda mogao Sh rezm111lJat1 o toma, ko"a bi terap:l."_bila za DJege naJbolja. lođ stvarnog povjerenJa paciJent uopća ne tre.. ba saznati 1me bolestđ.,.1er eko to 88zua,on ae samo I1zIUJaVB,a t:l.me se nJegovo stanJe S8lll0 pogodava. stoge Je naJbolJe,đa se mU ne p:l.ta Jte­ko se bolelit zove,a sve đxueo u povJerenJu prepustiti l1Je~.

lod kroničnih obo1enJe čellto postoJ:I. :l.nv611dnost sa ~1Je vriJe­me.LiJečnički postupak :I. sve ~to lt tome &pađa, ~rd:l. mnogo novaca. To teda lako pibuđi nera8polohnJe prema liJečniku,te povjerenJe preme to· me stI'llđava,no :l.pak se :l.de đalJe k nJemu :I. sluh se nJegoYe prop18e,ta. ko .1e već1tlOlll kod kron1čD1h bolesDike.Takev postupak pak naz1V8111 Je glupim.

-71­

LiJečenJe bolesti nakon Ato Je pac1,Jcmt naučio gaJiU osjećaJe

-------------------------------------------.-------------._---­~~~2!!!~~!_!!.t~~~ ..

BezadovolJ stvo, .rinJa ,neaklono8t i tri tika dj llluJU da ae boleat po,soria.Ako pacijent kod UzimanJa lIeđik8lllenata no81 u aebl takve osJe­~aJe,b1t1 ~e djelovanJe međicine JeđDak D11l1. Tko illl8 taJcn 0s,3e6aJe, ta.1 Deka pročita llBo!aDStu PONtu" Da početku "7'Nth ot Lite ll •

II Dovedi ae u sUad 88 uni~erzaltlO. anagolll - Ato meči,biti pUlI h~ale aa ne u SV_ru." .

Um bIlU 'lOđe i uZđign1 se kod tor k lI1eU ,đa t1kođ.p16 a 'e VOde ispira4 iz avoJ- a~st{ ave greike griJehe aviJu đrUg1h.JI1 opJ'al ta­BlO pogr8lke dlUgim uđ1raa,da bi l Bog--wdverza1DI IlIb- oproat1o l na­lila oaie Dedoat8Ue. e ee l u pac1,Jentl! đogadJ8 obrat.lleiJklODo8t l lJut.nJa prema l1Ječn1tu nestaJu,OD kale: "Jeat,Ja ću biti pUD hvale za 8bs u 8V8I1N,- Ja 6u biti pun hvale za ••điJt8llloote l bit ću zahn­lan UJečnUu.ll lieZ8do~tvo 6e on4a oestati,a Dađoći će o..,e6aJl aa­bvalnoat.l.Č1m je alllča.1 t8kav,lIeđikament.1 koji lIU dO sađa bill bez dJe­lovaD.1a dowatl će do u8PJeba,a pobolJJanJe opteg dobrog osjećaJa će

ae ubn.U. LJekovit.o I!'eđst.vo niJe Jeđnost.eVDO Jedna IUpat8nc.,koJa luzl9a

Jeđm1 ođredJem reakciJu. To Je jedan 1I18aon1 tomplekD koJi izazl9a N­zn8 djeloveD.1a, već pr... 1111..001_ ođDo81lll8 iaedju ]JečnltoYe niJe.t.1 1 pacIJenta bo l prlpreuče 1Ieđ1kall8D8ta.

~elovaD.1e .iJu _t.erJ,JaJ' relatiwo. TI mogU alul!a.1eYba bl.o Je JeđeD proplsn1 lIeđ1tlllleDt. lS.1 ot.VOrBD t.ek OD4a.kad .1- pac{jeD~ p~eo

08Jećati osJeća.1_ aahYa1no.u naprama l1Jel!niJtu 1 lleatk_.nU..~ lad ... JednOII Da 8\'011 putu U ye&1 aa pređavanJill8 poaJeUo grad limaa 1l pretektu.rl Iablkava,~eđ8D ČOVJek je postjedočl0, koJi Je bio ..poeleDDa poJt.aDlkoIII ur. al1Jedeči alu!.aJz _

OD Je 1IIaO tuberkulollI l doaao Je u zavod •• l1,JeC5enJe.Pobo1JAaoJe DiJe Dut.upUO,..~ut.1Jl doU. _ ~e u nake BOJa knJ1p"T1'Ut.h ot Lite" 1 kol2 U\lDJ. 'e IlDJlp otkr.Lo ~e.d' • DJe.ye Ivan. DiJe bLlo. l'eđlI

It.a • POa1illpkom svop UJeC5n1ki DiJe bio IBdovolJaa, OD ~. l'Uao.~.·

&!1k đoIu1 avaki daD k 1lIe1l1 ea n--,eZ'OII, 4a.~.U,on ~e J:- II~J'lUIpololeD 1 ~ ,5e ]Jubavi aa lIeDe,OIl .1e &1 Je .eba,po od a, 8 \I .đ1c!Da-,5e lUhowo oavJelaoJe ta lIeDe,koJe 111 1101 la1Je.Eako je W cU.wo,pri.1e Je na10le l1.1eČDlke .atrlO kao aelDt8reaantDe,P Ih Je aa lroDiJOIIJ~~enJivaa.1 ...SBc!. Je 8V!'_l?08ta1o drupčUe,OD Je lOVor.Lo u~t1vo I J.1,,1ečJdkClll.a Dakon odluka 11,,1ečn1ta,OD Je sl1.oplo ru· ke 1 cahva1Jivao BoSU kad Je pr~1s8Dl1 lIIed:lciw Uzillao. Kad je tako prom1Jen1o svoje unutarnJe đ1'lan.1e počeo Je liJek đJelovat.1,lroz polalIIJ..eC1j0bo]JlanJe ~e v~ t.ako l:i.ko UJDspređovalo.da Je oa ~po ~

.anato napust.iti.L.1 cwito eređstvo niJe moglo Nsvltl 8VOJU ]Jekovl1iU masu tsto

&JiO,8ve dok ~ ~e čovJek .1edDOst.awo 8118t1'80 Dl8ter1.1a1DolD 1It1P.t.8DCOIZI. D.'elova~e Je DaswpilO 6111 Je GlI 1l toJ euP8tClc1 ep0ZD80 đuhQVDo ared· .tvo za 08vJe!enJe koJe Dl Je dIDO od 11JečD1k:a kao od p08l8D:fka Bop.

Ako 111 ut.triJu označimo kao rr1'ta.tJ.IU1u,t.1me lII1a11llo da .. DJe. DO dJelov8ĐJe ldJeDJa u ođDoal .. ]Juđsbt avl.1..t. SViJest 4je1uJe Da tu lIateriJu, GIl' D.... aama 1I1kakovo koDet.tIlo d1isaJe koJe bi ..-0 nJoJ pr.Lpađalo, tao Ito oeu 111 no.1 vIalUU I1vot. -

PostevJJI DSIl ae p1t.eĐ.1lz zar to IDa61.da kod DIla De D88tUp. dJe. lovan.fe ot.ron, ako .1e ula avlJ..t iapravno VOdJIU••e to 111 ~~vai

J'8IIO,da ot.rov 88Il po B.bi n1J e otro~, pre8đa Je De ilaBU :aUOIle.3e:o Ako .. otrov dade čovJeIaI :1li bilo kojem đn18~~~'~đ8 ~e~ dJelovat: l1č1D1 toJ- lel1 imad 04r.\2JlI1e sr&Dl&!e vriJe l/lOIII II11Č1l' mJ' kao ot.rov.All pedt.e ua Ogrflll1ae~e,ko~. ~e ~ato POJ gr đIlost1,Jer time se uk]Jučuje duhovni elemene •

- 72 ­

Jeoa:: upot:reblJev. noJ fuwa u \o,.. b1 cleo otroVt • aron u to đ8 bi sa popio.Da U 61 r&di O UI\IOrstWtS8lDOtLb1J6tw 11 O e!učsJnom O.. t.rovanJu, u SVakOlII slučaJu ste(l1Ju ilDfl r81U11l - sviJest uV1J ek sUme posl~ - inače ne bi bilo ot.rovanJa. DjelovanJe 1II8ter1.1t ~t semo %'1- . lat1vno-dJelovsn.1e ~e usl1Jeđitill 81lI1alu ođDo.a Blat.rlJ' prellll! čovJe-kovoJ sviJesti. .

Kako e. čini đo aluča..1nog otrovanJa moglo bi đo61 1 bez dJelo'lS­nJa razuma.~đ toge treba pOlIli eliti taa nearet1li alučaJ, kao tapr.kad tot:'8I pađDe u vođan1. /kotači koJi s. vrt. u vođ:l.1

Te&ke povređe koJe 6. on zadobiti kod p* lIeđJu kot&č.,moglo b:1 izgledati kao ~8 kob-oeerecSa. U ,heri pe~r pao .1. čovJek tek tlakon It.o se .1' đopđJa.1 već ~b.ovno UIlPPri.'eđ ocn.grao. 138đa a1 pređOč1lllO, kollko puta se ov8kv1 alDča..1ev1 u Sim ve6 w:lspriJed pllJne. POđSV!Je-. • 1. dovede čovJ.ka <Jo taesre~., iako to odnah wđDa sviJut Zl1ti :tle opa­la. U svekom 04 ovih .lua6~e"1. lmeđe skupea sUJut • Ulili posleibnnJe Ele mole biti Zl1kaQo' otrovaZlJa. U IIrt\'PI čovJeka IDOlet. usuti 1 lav areenikrpa b toga ipak l186e JiBstaU J11kakvo ot~VĐnJ8,al1 ~o 8t sviJest baV1 sa netom lll1pstancOlIl,mole se Jedan otrov prom1Jen1t1 1 po­et~j'U lJakoviUm sredstvom.

Mođema međ1c1nska allmo.t :rslfPađ••e u đvs glawa 6111Jere, i to u homeopat1Ju 1 II _lopaUJu. .

JJ.opat1!ii 11.1 ečD1 ci pr1l11J~u.1u međ1kalDente koJi te! e za po­t1sJd.v8Z1J em s toma.

Bo1I1eopat 11.1el!nie1 upotreb1Jave~ naprotiv IUIJaaĐJe đoz. 0­trove,koJi PoJač""u B1l11ptolBl i tlme poV1~u sna,. otpora p~t1v

bolesU·r&ko 1.4e IIPr.lllu::3eva oeMU.. /Upal. bub:rePi1 tođ koJih tae lla8'tUpa "'ikakvo pobo~! • pa mebl' l1Ječll1k Ile mflll k_o I2ropUe liJek,đa ld. upalu &811stev10. Ako l1Ječn1k-oa.prot tome- prtm1J&tt1. l1~ek ko.1i tu upalu poječaJu la člJa đO&8 se ođređJu..1. po ljUdskom ra zuml tađ će prirodni hl1.1ečeEle snage bubreg. oJ aČe.t.1, <Ja bi proiz­vele 11.1 eč8ZlJe.

Po svemu ovome viđ11l101~a reakciJa materiJe u tJelesnom shte­m iliJe uviJek hte. Sri~est l.1JeČn1koV8 1 llv1.1est paciJentova poste­Ju pođ sogestivnim upl1vom r1Je~1 i ciJelog lJečD1kovog drtenJa - ~ak torima kC'ji su ođlu&lj\lĆ1 sa to, da 11 će .e J"dc IrlGđf.lllament pokaza­t.! hio otrov 111 lJekovito sredstvo. nzl. Je to - s., 1 J e 8 t - koJa odlučuJ. o dJ t1ovan.1u. ­

§'!!2W!_!J!.!2y!:q_!!'!.~!~!i_:_~'l2!ta._~!~i~N~!

!!~!~~!_!!!~!_!~~~~!_.

V1đJel1 smo! đa materiJa sama po sebi niJe :111t1 lJekovita, a nlt1 otrovne. Tko Bla kronične patnJe,koJe neće đ8 se poprave ­trebao bi uviC\.1eti,đa Je krivo imat! uV1Je~ na pflllet:l S8IlICI msterijal.. nu stranu medibIlleDst.8. on IlIOrs uvldlt1,sve ~to Je pc)greš:tlo u nJElgo­vom unutarnJem stavu, koji ave lIeđlkamente prap1sme po UJeČ111ku ­pretvara u nJihovom dJ elova1JJu II otrov. Ako medikamel1t:l ne djeluju na to u većill1 B1Učt; J eva,:se kriv niti liJečnik, nlU lleđ1hmetit,ne-go semo negativni 8tav u Jesti bolesnika. Zbog takvog stava pac1­c1Jentovog,međ1kbmentpostsJe otrovOlll. Ako bolesnik tlviđ1 glupost tog svog m1A1jflElJ. uprevlJenog samo na mentalno đJelov8i1Je, ted se II IlJe­govoJ sviJesti odvije Jedna promJezae.. Meterija rellg11~a,al1 u skladu Sll događj8J1lIIe u svijesti. stoga će sad Dsstup1ti ozClrevlJeDJe.

De De blsmo kod ai talaca hazvali nespor8ZUl1I- <Ja su bolovi 1zl1Jel:en1,Jer se vih ne uz1m8Ju nikakvi lJekov1- JeJ sem II toJ lenJi­n "Truth of Ute ft rekao : .

" linogi U svoJim zehveln1eBlll8 1st16u mUl.1etl~e,đ8 Je bolest hIJačena uto,llto su prastall uzimati lJekove.OD1 time 1zrs!8vaJu 881llO vBDjsld hgled stvari- točno teko moglo hl se :reći,da Je Jedru" bolest 1.71,Je{mJ8 iz tog rezJ.oge,~to je bol€s:lik u~:1",!l.' .lJekove.T-:- H-<:

- 73 -

Detko prestane uzimat.i ]Jekove može se OEDĐč:l.ti 88110 kao ludost, a mače je daleko od toga ,da .e probuđ:l. 1;J.đa blde promđ,,1en za isUDU, života. Tko tako postupa,vidjeti ee u 1Jekov11D8 u Deku Nku. samo Jed­DO uU- Atr1k koje je ođređ,jeno zato,da p sputa. Tko vJeroje,da se . mo!! oslobođiti ođ hr1ka tllDe! Ito vUe De troU ]Jekove, on time da­Je rszumJet1,đa po njegovoIl maljenju materija mole sputati Uvot.Ako De uzi. D1k&kove ]Jekove,te uo kod toga .101 1 tuo malo vjeNJe U sve1llOĆ !ivota, onđa iz toga De IIOle pro1zaC1 ništa drugog. 'akav čo- . I vJek Je u 8VoJOj najdUblJoJ pođ8V1Jeati uvJer., da mat4rija može spu­tati Uvot. Hjenn u tOlll slučaju Il8DJka svako povJerenJe u SVeoPĆi ~1..oi dok OD joil prestaje svoje lJekove troUti.

lI:l SIlIO time 1stakl1,đa Dije ispravno o~i .e svake l.1ečničk,

lutervenc::1Je 1 to Bve tako dUgo,ne dot bolellD1k n1.1e probuđJen za Ž1.. vot.ml istinu. Kbd Je Jeđnom probJdJen, tad 18t08 ne!!e vih 1lll8t1 nib:' tve svoje smetnJe da troU lJekove. O tOllle se kah ovako:

II Zdto ne uz:1maA ljekon koji t1 se pmuJu ? ti IIII to mo!da ođgovaraA,đa su J.,3ekov1 ipsi: Dem06na u uBPorei!b1 aa UD1verzalD111l BDeI­gaa !ivota. SSd- ako si u to osvjedočen o De-dJelovanJu l..1ekova,čelll.l

onđa .. o&1p1rd da ib trolU? III .e lIOratIlO protuditi Ila iaUnu,đa

je !ivot u svojem razvoju lIIOĆ1 beskonačan, IIIateriJa 4a Je NUta, lJe­kovi đa BU BOini po sebi nemoćni, 8 da au dj elotvom1 88Il1O u svoj 0.1 ve­zi sa događjajlms u duhovnom. Ako ai ovu istinu razum1o, čemu se ~nđe

sa lječnikom prap1reA 1 Č4lllU- ođb1.1a~ od sebe lJeČD1kovo nastojanJe flu­no lJubavi de ti pomogne? S- uh lJeto.,.. stoJi u8rđna ljubev oilib,ko· .11 bolesnika nJeguju,- tu bezgraničnu oUv1JuJuc!u 81la8l1 IIIOr8lllO mi pi"1­bvat1t1 1 biti ze nju zahvalni. ' ' ","

OaJeč8J1 zahvalnosti otV8l'BJU vrata D~e 8vije8t1 1 pođ.vi~e­st! :1 tada mogu te hIJel!De stru.1e 8Dagl 1 lJubavi uči avoj ulaz.Pre­ma vanJ skom izgledu lill troA1mo 1Jekow,all u ieto vriJem. ml pr1maD1O' , , t.akojer i univerzalno blJe~o sređ8tVO ~i" l!Al ZQve lJubav,. to ared· stvo e ono IHlAto,što se krlJe 1&8 IIIsteriJe1noa: liJeka. rako Dd. opetdolaz Il1O do ponovne uspostave na!eg zdravlJe. ' -' ,

Time Je obJeinJeno,ako otklanJ8IIIO lj ekove ,Da to n1poAto ne tIlO· le usl1Jeđ1t.1 ozdravljenJe od bolesd. tako đugoJ~k1.đ bolesnik ile blđa p1'Owđjen .. istinu. č:la Je probJdJen.1e U8uJeđ:l.lo,OIlđa vih'Dema razlo. protiviti afl lJekovilllB. Tko usprkos toIIIe odbiJe lJekove, ~'

morti računati "pače 8 Ume, đa će kod takvog pr6t.1vlJCI.1. tao pos e" d1ca reatućlb &lhw1b D8pe~at.1 bestupid. PC?gorillll.1e bolead.. 7'kO' pu llleđJut:1Jl ljubezno i zahvalno pr1ma đane 1111 l,3eko'"l 1i'1me popr.tJlui \&Jed" no 1 tuđJe m1al1 koje IIIU Olle p1Uh,,1u. L.1ubazDoiću zabvalDoiću' beata.. Ju &lhvne napetosti,a t1z1čta rebab1UtaclJa 8e ti_ ~re<1.1uJe~'sto­ga Je đobro kod uzimanja ],Jekova prinJeti hValu Bož8Ilskome oživljUJu:' ćoJ lmad Boga, lJub8'Vl prema b1UnJellU,ono~ ko~a .e krije iza Kateri ­Je.- '~j, M~

1'berep8l1taka djelatnost *,,,'hC/-lIo-Ie. -----------------------------------~~

. 0đD0s1 hmedju ~cho-lfo..le 1 Ikolske međ:l.c1ne moall bi-ible biti oMami eDi. ta.o AU.1edeći, .probl.. neka wele OdDQa 1.eđ.,1u, seicho.. Bo~le r zdi'llntvetle <J,,1eDtno8U. ' . ,

J8p8Dald POkre' .ovi D1b se1cbo-Jfo-Ie ~e Jeđna praJct1čDa reU.. git_ za.1eđD1ca,kao orgaDizac::1Ja ona 81 Je postavila 118đ8t.ak

1đa obJal

ljflJe 1at1nu !1VOta,koJ8 čovJeku đoDoa1 đuhovno prosv.1ećeD,,1e alobođll

(

Bezbrojti lJUdi Mt8ll,1e. au IDOJ1b I1votn1h knJ1p Da Dsraw1 naa1n 1zlJečeJ:d. O tome postoji Jeđna opsežDa zbirka avJedolbi- to Je %leito Ato .e Joj ni~a vi<!Jelo,da aa atare bolesti l1Jeae 1 hliJeče

a8lllO č1ttmJ_ knJiga. stois su III10gi ova ozđrevlJeaJa svrstall 'J po­đNčJe ozđravJJellJa. 1D0g1 III:1s1e, ds Ja Se1cbo.,l'o-Ie ~eđna rel1SiJa, , Jer nJeDa p1a1ll8 pro1zv04e čudeana ozdrevJJ..t,1a :L time oč:S:b.lJu sna~

~ BolJu. Drogi pak lII1ale,de niJe nikakva rel18iJa,Jer da pN!a _tenJ&] ne prednosU.

- 74 ­No ODa ~e zaista jedna religiozne za~ednica,ali kategoričkI'

naglašaV8,đe ODa niJ' nikakve DOva rel1g1~a, fl DlU da đonoll1 Deku DOVU religiju. Tko Je nakon č1~a Da41h knJ1fe !ivota bio hliJe­čen,pr111l10 Je čudesno izlječenje- De kroZI! pap l' ili slova knJii8,. nego putem 8tuđ1~a i lD6đ1tacije. T1lDt sa oni đovedeni do DI1t&rnJeg . i!robu~en.1a i rflzum1~evan~8,.11 unutre4nJe 1lv1~est ođra!ava at u ti­Jelu. Stoga je zdravstveno stanje bo~e, ako 8Vi~est do.tignt !1solQ. 8tep~ đuhoVDe prosviliĆ8nosti. To Je dovelo ac rezultata, đa au lIIno­gi lJudi opet ozđr8V li čiJe ozdravlJenje Diit uspjelo med1c1Dsk111 sred.tnma. same knJ1Be - Dar8VDO - D8 li.1eč n1lcUve boleBU, stosa nije pametno reći 1 polcazati Da ~eđnOi bola8D1ka: II 1'aJ Je č1teo,pa. ipak Dije osđrsvti." S U. niJe sve gotQw,4a st J1'ovo-đllbovne inJi­ge samo kupe lli 4a se abonire na ~.đ8D č8sopis.- Treba Ih činU i čini ti ono l§to ODt 8avJetu~u,lcođ čega Je vaŽDa uputa : II ~đ1 pun hvale sa SYe u univerZUllll. . IUJ~.; .. .

Be mogu ae očito-'I.lti nikakvi pozitivni rezultati,ako ~l h .. Da 1 Dađ'lji D8IIl1đro live tako đugo dok gođ 8. uJlsrac DS~«I . aa fenau i tako dugo dok ni8U odstran.1ene unut.arnJe napeto8U';_'" BU izazvane bračnim sVađJ l1li8. IJuđ1 koji su probudjeo1 za Istinu, 1z~ečt'l11 su prelllđ8 i nisu čitali niltakve lalJlge ž!votatJer ako 8t llIi probudimo, 8ve~eđDo iz kojih rszloge, DaAa 68 se av10lellt oslobo­diti od zabluđa, • onda 6. nestati i bolesti.. .. .. _ ..

Alto netko ~ita ~eđnu kDjiiID koja s8đrtava duhovu. iatint, te" Da telllĐl.1u t9i dobivenog spirituaaog prosvJe6enJa postiiJli &4ravlJe to •• JoJ u~8k ne mob onaMti kao ozdreVJJuju6a đjelatllo8tt~r tu b. po8toJi ni J.đ8J1 ozđrevlJiYllč. SDap đubowog :u..1ečeqJa l e­čenja sllIIlOga aebe prisutna Je u svim ljud1llla. Spontana os4r8vlj II koJe J18l'tupaJu DakeD i08tigDl1Ća đUhowog proav~e6.nJa sv1.1eat1i O Ja. InjavaJu" tillNl, da • p:robađje!lJ_ ona i~el!na &Dap lcoJe II covJe­ku prebiva i ko~a vri svoj utJecaj. stoga mi uvijek s8Vje~eIIIQ n8­Um čitaocima da čUaJu J18h Bovo-đuhowe lalJ1ie !ivota. ti to ne či. nimo zbog dobitka, nego zeto,Jer mi znamo, da je t~ko probuditi se za :tetinu, bez ustrajnog 8tudiJa i IMIditiranJa. .

stoga objelodanJuJelllO bro~n. 1aIJir'đa billllO lllOgli l§to vih . ljudi pr1vesti k đubovnOID razum:1JevanJu osnovati KralJevstvo Bo!J. DS ZJmlJi u koJem lle6e postoJati Di bolee+.1, ni patDJe. . ...

Nsh naklada ~e jeđno zsđrulno poduzeće 88stavljeoo ()đ čita­ča i priJateJJa, koji eu đall potreban kapital za obJliIvlJiV~t I'lIOt ~ih spisa, te koji stavljaJu D6 raspolaganJe kapital sve svoje vriJe me i sva sredstva za spir1tualno p:rosvJe6ivanje,da bi priveli pro8vJeti što ville ljudi. To sl1 samostalne grupe pod vodstvom stariJih Č18­nova uđtuhn.1a upisuJu prijatelji nJegov8J1je duhovnog !ivota.

all1lći ,đa u Japtmll 8eicbo-No-:te iu dobar glas-reDOllle,· đoga­dJali su se slučajevilda sl1 se pod ta imenom počeli Javljati razni zdravstveni praktičsr1,pe čak i elektrooolllaseri. To ilD6 Je u JapaiJu dodu!e isto tako ,eo i Novi D1h II NJemačkoJ- službeno registriran kod vlasti-suda,al! Je teiko sudski postupeti protiv svalt. &1ouporabf tog imena. Javnost mole s_ pro sudi ti đa j e to ime De SVODI pravommJeat\1 ili De. Da biQllO ovo rasuđjivanJe lito vUe ol~aU DsglaAsva.mo,da pokret kao takav nipošto ne vrU Zđr&V8tVOnu praksu 1 ne vrU. usluge nikakve uz Dapletu.­

-~~~~~_:_~~~~-~~~~~~~!~

JI1 polafemo glavnu ve!noet Da v~e!ban.1e meditsc1Je,koJu ns­zivamo Sb1Dsokan. UspoređJuj_ 8e lIIEiđ1UranJem praksom 11 Z8n-:El1điZlll1, te odgovara đuboko~ meditsc::1~i Avolakotel!vara Batisstva u Prejns- . ParamitĐ-SJt1'8. U početku međitiramo o D1l§tetnoeti pet nesubst8J1ci­J&lnoet1 sviJu pet &11a i ponsvlJalllO u meditaciji:

" un1Vlilrzaln1 Božji Život struji u man•• SDsg8 IDOg đuha pro­Ume svijet istine." BĐ t~ Dsčitl post1zsV8IllO izravnim putem dublje stfl(Hje m"'ditec1~e,8 de kod toga ne do18z1 do prltcjene hipnoze 111

- 75 - " Dogan­

neJd.h trikova. Mi đolazimo do Jednog stanJa koJe Jeđan MaJstor ZeOS1 ovako opisuJe: ,

ft Jednostavno sjedimo 1 zaboravimo međitac1Ju 1 otkrivamo,đa ci­Je11 svijet istine SjaJ1 - zrač1 u un1hooJ bezobličnost1.

Buc);lć1, da sv1Jest po svojoj prirođ1 vibrira u rul1č1 tiJI vibraci:.1-. lakie Je SV1JeUom :tet1ne poaUć1 JeđinRVO sa Bogom, koje s. Jedinstvo riJeč1ma uopće ne mole opisati, ako se e jednim Majstorom sjeđi zaJeđDo u JeđnOl!l prostoru. stoga Je u Zen-Budi.. uob1.~aJeno,đa

u~en1c:l za.1eđDo sJeđe S8 stariJ1ma u jednom prostOnl, da b1 kroz opću

atmos1"enl [)el. riJ ea. prl.lllil1 1nspiraciJu. r.z tog 1~S razloge dopU­~t8lllO,đa u JednoJ prostoriJ1 sjedi zaJedno 1 do 100 lJudi 1 de vrh Sh1nsokllD. Ako je nemoguće,da svi ovi stanu u takav jedan prostor,ODdauzimamo svemir ho .1ed:irro halu za med:itiranje. 111 tako zaJeđo1čki lIIe­đitiramo u jeđno unapređ ođređjeno vrijEe i uZdižemo ae do osJećaJa,

da se nalazimo u Jednoj zajeđničkoJ sal1 &a naUm priJatelJ1ue s ovog 1 onog svijeta. Id svi međ1t1ramo po 1stoj fo11llUll - UD.1verzaln1 Život Bo~.11 struJ1 u mene - snaga mog nma prodire u ariJet :tst1ne. "

Tablo zaJedn1čko međit1ranje meč1 veliIaJ pom06 I.e unapred.1en,.1e sp1r1tuslDog razumiJevanJa. To se dogadja u duhu uza.1e11lDe pomoći \l~e­enika, koj1 hoće da se unaprijede u tl1hovnom razumijevalIJu. %iaraVDO to n1Je D1kah'a terapeutska mJ era, a prisustvovan,.1e na skupnoj meditadJ1 Je naravno besplatno. Ako se kođ toga dosođe ozdravljenJa, onda Je to stoga, ito su u sviJesti dotičnoga razri.;1d" sateenutoatJ.. Ako pak ozdravljenJe ne nastup1, tad problem leU u lIJegowJ ariJeati,a kojo" niJe nastupilo pObolJIlanJe. Majstor . "" ,

H6la11u Jeđ8D dI'U81 ftl1Jđ""Zet!a ukuso .1e _ t.zv.Ze11-bo1est,ko.1U treba promatrati tako wg;l,sve dok JDeditac1Ja .101 n~e doaUgla niJu­nac. ĐoJ,est Je nestala č1m Je JDeditac:lJa 8't1gla do _.1nileg stadiJa. , Bnultat1 đakle zan.e o taM do toJe 41bine lPt.I!ta'" .e kQcf svoJe meditaUvne prakse dolazi. Bez obz11'1l za čili tko 1&i,l.a uspJehJe valuo aamo toI' .

• e postoJ1 Dikakva OPUIlO8t. za čovJeka ako on Ib1n'okaD na 18­prav. nač1n Yi'i1. Bog 1 čovJek ne AoJe nasupn.t., kao dYa različ1ta

b:lla. :t ODlIJ ko.11 lII1đ:ltira ne postaJe međ1U11 kroz ko.1eg b1 .e ... Bo­lJI obJavljivao. Pa1h1člce 8Detl1Je za vrIJ ..e Sh1nsoka_ c1.1eu1mo kao ub~yim.1e ua gre!keJ..zlll:l1ulSe ko"e dotičnoga .1oi lIIč~lal1 pokam.1ll Ma· đenc1e1U a. nenam. nbđa mamo 1..11 aJ.uče.1 ps:1h1čnh .etaJe,pa hic u1ti on4a,kad Je bilo l po 100 lJuđi II aal1. Sb1n1Okan .1e tod na. uri-Jek .1edDa 8V~an0:J toja Da. uzđf.h. o

Ako u 1Z1l1 m alučaJev1ma D8s1ule ps:1hičte l.IIIe~e, O12đe gre­Ilka ne leU ne Shinsok8t1U, nego u osto ećll1 kOlllPleb1llla l IlIII8tzl,J8IIIa 111 u sklonost1ma k oku1tn1111 stvaJ:a, oJe Je međ1t1ra.111Ć1 Debd pri-Je prihvatio, "da pro1znese ps1hičke fenomeue. o

Sb1naokan Je đ.1elot.vorn1 nač1u medit1ranJa, da' b1 se dono II 8t.ađ1.1 Jed1nstva S8 Bo9)m, e11 to n1.1 e neko sre4stvo dS se Bc!p na ne­ld na~1n uzove, kao Ato se nekog tuha zazove kroz .1edaog lIIlđ1Jao

SVaka pređođ!ba čovjeka - da Je Bol iiC~t.v uđiJiilJw:iO 04 čovJe­ka Ilema 1zgleda bo praznovJerJe. 111 t.akod.1er 8D1Bt.remo zabluđom 1 pom1. sao~ 4a Bog mole govorit1 kroz usta .1eđDog čo'f.1eka, o1pr1l1ke kao ~.

vi ato govore kroz Jeđllog međije. Oo

Bog se ne .1av1.1a kroz međ1U111e, stoga ne t.reba kod Sh1nsok1lD8 očekivati Dikakve psihIčke fenomene. U Zen-BudiZZIU fllll8tra ae bo mak obs.1edDUtoati kaći 18 vrij Ge medi tirllD.1a llu1upe psihički fenomeni.IJu­di ko.11 I.a vriJeme Sh1nsokane nagLnju t psihičkill 81118tĐ.1-, trebal1 b1 prek1DUtl međ1tac1ju. UlDjesto toga trebali b1 č1tati uSVete BItra" Ako 8e negativne misll u sviJest1 č1tan,.1em odstranJene, neće vih na­stupiti dalJnJe psihičke smetllJe. Tko tJlli od tib pa1b.SIIle1;DJa trebao b1 8e ođ toga osloboditi i ođustat1 da vri1 Sh!nsokllD.

Shinsoken niJe nikakva meg1čna fol'Dll1e, ne 81II1Je se IlIIlstrat1o

ta • kođjer niti kao ll8đomjestak za čitBD.1e knjige "TnJt.b ot Life".

- 7G ­

osnove Dbčeg naučanj~ n&laz1 se u Bož~nokom poolanetvu ođmbh nlJ poče tlm knjige " Truth 01.' Ufe - Istinu .~1 votu".

Dovedi se u sklcaQ ab svime u In1vel'2Ucu • .AG to De uč1D1š, m.. sOloni titr-c.iJi d1sh&nnon:!Je će S'priječit1 db Božusni hlJev1 snuge ozđruvlJenJe dopro do teba. Bum, pun hvble premb vlad&oc1m& 1temlJe, pun hVble pr_ roditeljima, pun hvr.le premb svom III1!:!U 1 obntDo,pre- . IIW Ilvajoj ženi. B1di pun hVllle premI> svojo~ dJed, pun hv61e preme 0­nim& koji ti Đluže, pun hVble prOOl& svime i u sve. U t.bkvOilD stanJu

kad ai sw 1~nJen z!:lhvalnoMu spoznet1 ć~ BožJu prisutnost 1 pri­m:1U ćeš Njegov Blagoslov. Bot je sve u svell11. on 8S m6IDifest1ra Sb­

Ino U onome, koji Je U sebi u6postbvio lw:rmon1ju se un1venumom. stage se Bog ne po~O\rlJuje kroz mec1ijo. Ti ne mahš Boge I1EIzvat1 kroz medi­

uma i oček1vbt1, đ6 aG on pojuvi. Tko ove SpolmElje U svom BvokoltleVDOlll Uvotu ne pom&Je, taJ

ne može bi t.:I. probudjen Zb Istim. A tko bh, de ć. •• Dog kroz njeg& kao kroz međ:1U11a 0~1tovati

tt.j ne pombJe, ta.1 krivo ahvooe osnovne pdnc1pe Be1cho-No-:te. NiJe to Bog ko~i se pojavljuje kroz medium&, nego su ~oA to mU đuhov1

koji se pravo kroz keo tobože, dE; eu'" oni nth BožJi. Mo S8 mL duboko 2:t1đUbimo U vlastitu sv1j 8st BožJu, očitovat

će nw se Bog U svojem pl'eobilju,(;\ll ne !ulo posljeđ1cb Jecmog c1Je­prmJt; ličnosti, nego k&o plođ unuternJeg obostr&nog e.1eđ1nJenJe.-

; \ .

II. D I O.

P o b J e cl (;\ n fl cl r 8 k o m i cl r u g i m E loču cl n i m o t e k l 1 n Đ m a.

! Muli@Hl Ueopl&Z!lle /

XIII. Poglavlje.

Nemb nikuk~og razloga za strah od R ~ k a. ------------------~------------------------

U drugom swsw mojih predhVE.onje o pdhoSOUiCltskoJ modicini nblez1 66 ~ cđotl člantak od Dr. YI.H>:'Q Okf.lđa od noorološkog ođ,,1elf. medicin. 1'&­kultet& u Tokiu pod n&sloV(·t'il !lozbl< i unuturnJi orgbn1, on opiwjepokuse Pa)'love 6ve do onU, olj llykova, koji se oćtlose 11& ut,J eCEIJ kre­tanjI:> ćudi !raspoložcnje đ1}.ile,6I'C& itđ.! Db tijelo. JcdtJtI opis poku­Stl ruskog lij ečnik& F.1L.K1I1,J.etuytl koji je efekte iZbzvane onim sup­stenc:amu ze lz&z1vanje );,bk() b koje efekte Je ntlknt.đDo Još iZbZVbO i elEktričnim ~oko\':I.m& i to "fakte usporedio i dokazao de čak i živo­tinje čiji Je osje1!fljni život u uS()oredjeoju Sb Uvotom lJUdi, muoje l"b::vij en, postaju plijeml.1ivij:!. ze rclt, eko j fl njihoV o~e6 tlJni ži­vot OE:lt\ na dan izložen opteroćanjima. Rf,k nl.lst~Je kEažu, &1".0 se k me­teriji koje bE2ziva :rok pridruže J~ i negativne i psihičke pretpo­stbvkc tr; n.et ruk8.

Kad ~e u c!l.lpl.mU kod pulitlćEl pOl"&6teo ,i stado1:no je 1 poro etao broj obolJenje nb .'!etrimr•• Po,s'!;wljere je teorij&,đv srnoib-ktltrcm ko­,ii sc BI,; duhmem: ud:UJU ilOfJjU nfJdrl.:lžnc djelovanje, 1'.0.1 c· p0,f.0duje Du;t I.mhl )~ kb. 1.:ed,1utilr u Jap!JT1U 1tcn< veli.ku većine iJlll:l,;::'ć kO,1:. \lop6e

- 77 ­nemeJu rllk na Jetrima. Katran u duhanskom điw mogu pogodovati Dllsta­janju :raka,ali tu lllora postojati Jo~ i đNgi uzrok, koji uza to đJel~

Je. Kaže se, da .1 e to lleprav1lDa i &hrana.

~l_~!a'2!~_~!!~!!!~tLLH.1~!~! - o tolIIe Je gQvor.l.o Di',1Co.. meki od 1'EI11ll&CĐUtakOg fakulteta u ~yoto.OIl Je govorio o konstataciji:'J8D18 prof.Tan1alt.Đse univerziteta Oaeka, p:r81118 kojim konst.atac1Jama ~

nk neće nasteti kođ niJeđDe !ivotinJe, kojoj Be Claje kalcij. Nađblje

Je rekao,đa kod kanarinaca čiji tavezi lU postavlJeni Ul: telJem1čk1l

progu,a uslijed nabuJalosti o&.1ećaja iZllZvaD1h tra!DJOIII proleze6ih . vlakova, JavljEl ec aci(lo:a trvi, dakle kod nJih se j avlJe, a Deutrali. zira SI kalcijem i IllOh 8e spriječiti. 1'1118 se takodJer 'Ukazuje na 8pomaju , 4& Je uzwđjivsnJe 0~e6~nog thota takodJer JeđfiD od \1Z­roka rllka.

Po (Irogoj teoriji, preveliko uUvanje 1lle88 1zaz11's rak.Eez dvo Jbl Je, da loša ishrana pogođuje nastanku rekli, all k tg,me moraJu pn doći jo~ i (INgi f'Esktor1, ~dllle potresi, grčenJ. ili smetnje OB.1e6a.1. nog !ivote. .

Postoje brojni slučejevi,đ8 Je rak izliJečeJl i to potpunom u­uuta~om preob:rnzbom llacijenta, iako je on svoJu dosađanJu dijetu i nadalJe pridržao, te ako ~ lt tOllle JolJ l nadalje jeo meso.

Htio bih hnlJeti Jed8tl slučaJ lzlječenje ođ raka i o čem Je i1ll8ll pacijento'1U 8vJeđQčbu. ­

Oz4rtlv!i!!!J.e ralw na ~!ućlma; Pacijent Take.1au u aimedi postaoJe De.poioSan ž~ ria-iSčg-tu~eriU!o2. upale l1mfDe llijezde.Prv1h 6 iilJeseci n1s8lll osje6ao Jeke bolove,s8IIIO malo POVi41!i temperature.svoJe VriJeme provođ1o 88111 uz kDJ1au i u Id.nu,al1 "mk 1111 je 8a­vJetovso~đa 1lIQI'eID mimo lehU u trentu i da ne .1l1li govoriti.Ja

sam l',,::l1u~ao savjet! salllO da wdell zdrav. Tako mi Je t.eq>eratl:lra b11« nomahls,ali nakon eto me Je l1jel!n1Jt pregledao IIOJa temperature jeporaBla na 37,pa na 38 1 pOlJa 1_ top .104 Deke vr.lj.e nisam D1U IIOgao u8tati.Da" sam al pregledati po drogom l1Ječnim i on lIl1 Je 1"e Itao,đa iJll8lll tumor na plUĆima.Bio S811 oper1rllD,izvrađJena su m:I. dva 1"e bra,a bolut. J. ve6 uZDapređovalB,dskle proglahD --if! 11l18li rBlt Da plueillB • IIOJa bolest 8111Btrala .e beZDađD1l11,pa 111 ~e ečD11t dao Da r ..~laganJe DJegovste]Jicu,a U toJ 80b1 naa Je bi...o ....tBlt bole8Dita,..,a aall jedini 11180 DJegovat.lJicu. •

13U~1 da .alll ve6 oper1r8DJ'yJerov80 88lll , da 612 oZdraaU4;.melia811 da .. nalazim na putu OZđr8V""-1eDJa i oBJecao .a ae Il11O&0 bo1Je~

Jr1s8JII niti. pom1slio, da je .a IIIDOII BmeDO. Koja lena Je ilI1iilllilj8lcOve6 1101'811 UJlIr1jet~,đll wa. kod kuće,gđJe je ml bilo POl'lek84 1 ..Labo ~: ::~~J. ostall ..brJ.nnl1 u lIIeo8,no ,1a 88111 uviJek vjerovao. da

Jeđnog đ8Da đo6ao Je JeđaD čl8D omleđinske ()rg8n1zflc:l.Je- iSa lid. , prođa \1lam1eu za Deko pređavBIIJe Il)l'ovog Ibha".lIo.1a aa !ena upitala,4all postoji nađe 2a IIlOje ozc!rav1J~e.lled.1ut1m .18 88111 pai.:Lo oa grO·znice ,veUke temperature iZDojeDJa t.&kotđa S8111 za par đeDa morao ~

često pN8vlačltl uslijed Velikog moJeD,iJa. Slu!so a_ pouJteltako II!: JI taJ 1I1ađ:L U. obJa8n1o,da Il11O lII1 svi t.1.lJuđBka bića Il,1ec8 Bo!J' 4& 0(1 aebe odbac1II sve 1luz1Je~da !iv1ll u "ednom UIII1'l.1eDO/ll lIV:Qet;u Bamo-obr8De.Kad 88IIl sve to alueao te tull8č8nja,doUa ad Je spom8J.da ta poruka iu vrlo realne veze .. mojom vlastltom #votĐom a1tu­aciJOlI. :Imao Bam 08Je6e.1 da Il101'8111 i61 lt f1Jecim~ okupai.:L a.,&bovno B. 8WĆi i onđa .e ponovno vratlti kući /a r1Jt'1 a we kraJ kuće;

op1'8D od svega ito .e je UEDemirilo i labrin,Jsv8lo. liciJa !eDa mi je pomagala kod oblačenje,a Bad sali bio a't8vlJC1 na diJetu 1 ođJeđnom

B8lII mogao poći U k1qlaonu. Uz đietu eluz od zobi i b1ttek koJeg sam rađo jeo, Tađ& je đošao jedan član organizaciJe i rekao Bve .to U:Q 1118111 18 jelo,đ& zahVBl.1uJeiD 1 da či1;8m SVete sutra,tako Jeroz 21 dan čitalo liI1 ae đvs puta na đan neprs8tano,Ja B8lll ostao JoA u kreV8U1, a lena mi je čl tela.

-- --------------------------------------

--------------------------------------

- 78 ­Je sam se brzo oporavlJso i kad je došai liječnik i pregledaO me

rekBc mi je, de je stanJe zadovoljavajuće,b10 sam i rentgenski pregle­đlm,I'eZLlll.at. Je Dio povolJaD tako,đEi sam počeo se baviti i čitat! SV. sutra i seicho-Ho-Ie,te literatura spasila Dam Je život, Jer SIlIO po­stupiU poukama iz te literature. i Ja i moja žene bill smo Bp&hXli. ,

otkako pr&tim naučanje ''Novog !Uha" mogu se većim marom posv~t1:" ti svom poziw i nalazim da u nJellll p~stoje moge mogućnosti, da se te nauke praktičld. pr.1l1.1eue. Moje Je hlJB.da svakolDe prema IDOJ1IIl il&Jbo­lJim mogućnostima ~to vUe pOIllf:lŽ8m. kao dokaz ljubavi prema b11lDjemu. Ja sa SVOJOIIl ženOlll Uv11110 sretni u punoj lJamonIJi. na teUn1 88lII đo­bio te 8 alil ponovno IIlOfSO DS stavi ti svoj rađ u tvomi c1 tako ve6 r&đ1m neprestano c1Je1n god DU.-

Potvrde teorije napetosti /zategoutosti/

Held. liječnici au J1tUlJenJa. da 'Pz-aYeliko u!1v8llJe mesa dovodi do oboljenja od raka. LoAa ishrana jed8Xl Je predu.:1et za razvoj raka, Jo! u većoj mJeri unutarnJe aetegnutost i uzbu~ a ito Je po~eđ1­ce &1!evo1h potresa - dakle mor8lllO uvsUtiiđa eu polazna toču đUlewo i depresivno stanJe u smis1J.1 teoriJe Dr.sa yo. Medicinska mauost io~ nije ot.kr11e kojim putem preko kQjih kanala i preko kojih organa t je­la lije provode OVII 8t8DJa i koji honnoni su potrebni tu de 8e- stv~re!te da id. se .tvor.1lo tlo za nastanak raka. sa &1hoVDOg stanovl.lta ·llJećea

nJa.ove činJenice potvrdjuju moju tellU, de Je tijelo .imbol i utJelov­lJenJe stanJa /lIater1Jal1zacija/ •koJ e postoJi u đuA1.-

Dn putE! Zli rješavanje zategnutosti.

Kad aJ stanJa zategnutoati ill pot.1Atenosti uzrokom raka,tad bi taJ rak morao opet nes'tat.i onim IDOllIen'to!D, čim ta stanJe prestanu. Tlo teor.1Je potvrdjuje se slijedećim kUničlO.m slučaJem. G.TakaJam1 uspio Je dokazat.! primJerom dviju metoda.

Kad Je g.T8kabBš:l. ČUO istinu,StlaUo ga je iznenada veliko olak.. šar&.1e, odbacio je sve od sebe,Ato ga Je ti~t110 ~.nJe60w du!u. oil Je illlĐo osjećaj.đa aora poći do rijeke,da tamo ispere 8a sebe sve,on Je odlučio!da sve svoje konflikte baci u rijeku. Kad netko tako osjeća, rjehvaJu se stanjs potUtenosti i zetegnutosti s8llla po sebi1 .XlsrsVno da onđa i rak koji Je rezultat. unutarnJih borba i kontrađ1kc:Lo1a mora neetati·pretpostevimo. da Jedan čovjek iznenada je postigao OlakhnJe. te osJećaje pot1Atenosti i napetost! je odbacio od sebe - tad I?ostoJi joA mogučnosti da on osjeti i ?ostoJanJe konflikata u svom v8DJskom l1votlloa bugu. koji konflikti se odnose na famiUjame probJ.eme.

Uvidio sam.da moram moliti za opro4teDje eve moje predjejlDOg oca,.aJku i moju l!IUPrugu. Sve pouke koje sam primio kao neuke ko e S8111 dobio dj dovale su na mene, ali sam već sve do dNgog dana &aboravio. dok nije đoUa jedne osoba 1 rekla mi Je: II vi ste !l1Jete Bo!.1e.- Bog to ste vi s8ID.isto tako i vaša !ena. n Ted 11:1 Je prv1liipute dallo 120 a sviJetrti.4b Je Bog kao đuh Uvota u meni S8lllome. Od te iste Ollobe do­bio sam upute da bi trebao vJežbeti Sh1nsokan,ve6 rlmO u Jztro. sve to sam radio. Uao u cl1cw,te za mene je to postele Uva spoma.1~lda Ch1­cho-No-Ie nije rel1g1ja.koja liječi boluti, nego ds se bo~ea't1 lije­če zapravo bliječe Ume, ~o smo buđni t.J.pro~đjen1 na IstiDUi1 time I~ smo shvatili spoznaju: n Ja sam Dl.j ete Božj e n. Bolest.! ne J eče liječnici ,već Jeka vjera i spoZDaja U S&mop .ebe i ze sve s. puno za­hvalnosti.te na poukama Dr.Tan1guchis,promijenilil~mo 18~ž~;;;~~ :~ zore, svako jutro i svake večer.1 prije spavanj a mo Il1O • Djeca Božja. tako provodimo D8h datle u sreći i u blagostBDju.­

-----------------------------------------

- 79 ­

Analiza bolova u eeklA1aln1m pređ,jel1lllB.

ovaj slučej g.Tokuhtsa promotriti ćemo eada aa IItaDov1i!ta Z1auča­nJa Teniguch1evih po kojima Je tjel.sDO etenje simbol utJelCIVlJe~.

ust.roje 8ViJest.1. Spolnl orgtm1. sluh u aniJu ođDoss i_đ.1u mU :I. o,

tane. ObolanJe istib kod nJegove 8UpNge aillbol BU konkret.izac1Ja 418­hSl'lIIon1,1a U M.18ĆejlI18 odnosa lZ11a~u nja :l njeDOg .a. .0 ,

Jle.11a1 člc selcho-No-re uputila Je 1Dled1 par JUl tu orgeD1silc1,Ju.Bolovi u kr1UllIa spadaju u bolove u sek8118Jn" ok1U8I1. GlavobolJa BU utJelovlJCl.,1e agrea1VDlh osJećaJe protiv JađDog pređpost&v1.1enog, 40k zapr.DBvala na povr6ĆanJe ubZU.1e otklen.,1all.,1e 111 avers;SJu preme part­neru'JI1 MIIBIIIO nikakav dokaz, te 11 ~e otekl1ne II IIOZBU te lene l'osto'':' Jala 111 Dije, jer mozak nije otvarali -bog pret.raga,ali 1:1 b1storiJe 8tIf:11l11:1eze bolesti proizlazi, da .e Je rađllo o Jednom &10ČUdnOIl tulllO:N sa ope1'Jl'Q1.,1u, kojeg q ldrurs1 u provinciJ:I. nisu ulK1đ111.

stavak u kojem M ka!e, da lIU člmov1 kluba vrlUll liDsOkeD ze iO­8POđ,ju ukazuju molit'vOlni me4itacioni eastmek Jeđnog V8Ć8i broja člano.. va. Bolesna gospodja osjetile Je kao rezultet. ove molit.ve olek!anjell :I. počele Je čitati "Truth ot LifeJ' - ted Je čit.ela tu Jtn,11gu D8etupilo Je pot.puD1 duhovni preokret - dok ~e lene prije tofa osjeeala teko ll11a!nu averziJu protiv 8voga mh, da .1e dobh'8la čak D8pađ8Je povraćanja .. sađ na.,1eđanput. - njani osJećaJi lIU ae toliko lzm,J4m:l.ll, da Je ODe evog IllUh _bOl rlmiJeg egoizma 1akreno ...moll1a ze oproit.eD.,1e.

lIU! .1e bio time dinmt :l sad Je OD uju I:IIlIOll0 &8 oproiten.1e de je on Jedil1:l krh8C za takovo stanJe, ell !ena to D1Je htJela priznatil eeda DestaJe Jedno plemenito s8lllO-optuf1van,3e, jer Je evald. od nJlh htio 4a preu.e ciJelu kriw.1u DB sebe. Bada lIU ofloJe bill PJl1ti,stis­DUwi ai Nke i time Je bila uteptost u oa.18Ća.11ll18 tJ.u ođnos1JA'.1z­llIeđ.1u 1I.,11h potpuno razriJe!ane 1 DUtarl:ll1 Dullad D8IItao. od t8đlfy'-.e

oIli u_ejalllDO _8III0111i ze opro§tenJe l atlmJe se Je p01:ilUDO poprav1~o. To ~e ODO Jt.o SOsp.Tokuh1se kale,- de ~e rak Da IIOZgu Deatao u ,2eđDOJ DOći.

PN" .učanJ111B JrCWOl Dl1ha i1'Om1oa ukalA1Je Da koDtl11tt.e 11 ."'e" !aJD0\8 !:lv,*,. IlDPdJaJ:I. a o"'" sluča.1U. dovolJno obJallI.,1nUa.Go'P. !'abi.. h:1aa pUe, .. h iJelO'" Ibot tao :I. .hot nJ cove leDe aav lepuDJen 0­"'~"':laa .hvalnoaU. - o ,.oo - o,

DI'.sel~ tales· PUt sa rJeAna~e etan.,1a ..te~t.o8U :l pot:1I~ .. nolt:1 ~..t bad,:JenJe 1 J1JegcnBn,,1e oe.1~8.1:1ae &8hva1Do8t.:I..· hd • u"a'­IlUt.ostl 04st:ran,,1ell8, pac1.1et.lca Je lIOB1a D8~st:l. 'tl bo1D:lau II pof.pUDOlll :lzlJečenJu 04 reka DB sruil1u.

o

l1'IoU~.

bJaD.1e 1 0-.186-.1:l r.ehva1Do8t1 UJeče rak..

-------------------------.---------_.---_.­aJ,uč- 4n Oallf~~s -.1eeečn1t re lene l!laD1oe se1cho-.o-le pUe o ..iec1DOIIl

...,_ II _.,a. Je nk • pla6t.a Destao II 4..--· .-..~-_. _AJ""-" ---., -' .

lo1elll1. 11 'rof8118 po4u.&n8 u po.1eđ1Dost.1aa :l bU. ~e :l~8l!e o D~~~,.. .1e obje JUke polo!1la aa pod ! lII0111a 18 opron--ia glaW ­p.._---a aa pod tako, .a .1e čelo dotame pod 1 iO'VOr:I.la ~e" aa. ' irU 111 Ito a. bila ••b1čDa - 04 .84a 6u lluJaU TvoJe rSJeM tao ,~Z'O­r1~e~:1 .8II01a !oga. II 1l1.1eč • atac ll ovđJe .e odDoll1 Da IlIpruga:a bUa ~e

pO&~1D8 .a 1 evo~e rođlta]Je mol1 sa oproiteQJe i ona ~e tato uč:1Dtla.

Ot.ekJ1M raka na I1'ld:laa bUa ~e e:lmboli&la &e .1811 a..klonoeU 1 oalaj-ja prema " o••• ODa ~e b1la' ro!\3eDa aa tron1~ 8.1;IIOIIl :l seto .. lJutUa na oca lalo ne aimbol roditelJa••jeni o-.18ĆeJ1 ••1:840­volJl't" :I. olllCl.1anJa ne m!a toji Je etup10 DIl ~••to oca tao :I. o~eća­

, Ji proth nJenog etvl.ll'l1Oi oca b:l.li lU uzrotcm aJ enih l'IlDe Da grucUma.

-80­

jS64 su ti bolni osJećaJi ralri deai - rutall i nađo e ten1~8-8 , r 8 8V4EII DlU u eDO svijeeU. '

. ---............ . , Bađo&t i labVa1A08t l~Dlh 110'" arc.,- Ja aa uvidjela, ela 110­

l'CIIlI os.1eća IS p on t pr.8 8Vt1lll.-" -~~-

U j.đPOIlI ovakovo. tijelU koj.je'" prodUhovlJeno JeđDom OVakoVOIl -. av1Jelau,- ne mole postojati u1blcov8 boleat. ! posve Je nal'8V1lO.de .1e bolut 1zl1.1ea.a - 18teputO.t1 u OaJe6aJDOII !ivotu SU popustUe po.. _ SVES8, tompleksa Je Deetalo. lz tijela - koJe Je ipak samo zrcalne aU­ka ~lJeed- stoga je morao D••tatl rak. DaJJ' !lastavlJa "a pa~'.Dt.1. e.,kad 88Il đoUa u 60lD1cu bUe 8ll pot\uet.e avCl mJere la opara u,t. k1IUrg me pregl.dao 1 l>retreUvao _, la bi naho Ito bi bilo n taJ poth..at.,- ali dolli l!U do ak1Ju!u, ta e. tu vih Dema ito operirau.* l ille e blY8D eđaD nov dokaz ta tod NJ!IJlIDt II1880DOi 1 o..,.·Ć~Dog !ivo a - l'Iilt ne a ••-~'-~ ~---------------..............----------~~

b11J el! eOJ e J eđDoB sarkoma • --------------------------.­

- 81 ­

SUđe kada Je ujak 8811 upravio nJoJz:f. tako pOlll1rlJive r:l.JeČi :I. kad Je o tome rall:lllišlJalll uv1đJda Je, ODa u tome potvr<l1 Sla đub:!.nu .*1 .!-"P~aVĐ9I1! ~uč_(j~L~ je vanJsti po~a~ ev1.1!'t pet ~uls ~8lllo :l.Zr 1'8& ~X1~~.!to_8. U~St1~g~;-tii(j~eline sr~ tl1nJ~_p:re­~a ~to-ie~_ctiiJab,DJen8tetke r68k--.-aonoao POm11"e!Yfl.,,-ona JenJ111 1IiOl11a za oprOhe~e'1.:--~---'J~8, ito "alil vas po­~-Z_8bora~I!,__~:azraa-~-:-V1-~e t8ko-dl!Bo VNilena~lfliieJfecr.i.nul.1. Ir

eu o~gOVOr1ll --;. l1e-liiriiiOr8lllO moJ:lU Sl8Opi'o~., lII1-se- n18ll10 liJ epo poniJ eli prema '!'eW.

:t t.aJco.1eJ8l3ILJl obiteJ,j1gpetuspost&'l(lJena pO~Il~ha!lll~niJa.

rs ot~__Una ~_vr~-po~elll--.J __ ~~aro })oBtepeDO n.ataJe~, nafon ne­koliko mJeseci uđala se 8a onogčov.f81ai 'f'ama'(:euta~S1 ;3u J e doveo ,doktoru.Od tada je prono nekoliko gođ1na, natek.lina Je potpuno nesta­la,lIllađa leDa B8đa .1118de Jedno diJete 1 vođi Jedan sretan obiteljski !ivot·OVo ozdravlJenJe traJalo Je tek nekoliko vremena dulJe, negQ li ODaJ slučaj, ~Je je rak na gzudlala bio iEl1Ječen u jeđno.1 noći. To Je ~edaU ~8~aJfj~lUČa.1, ko.1Lp~k~e, ~~eđan_tumor~lIt9!eproć~ JIsli­J~ đuhOVlle ~e svog st.avii. ­~--- Sll.1eđfiĆi alu~aJ bkOJe-- rak na gruđ1lla izliJečen putem narav­DOS postupka 11JečenJ&.­

:tzl1JelSenJe Daka na g1\1đille.

'..... .'-----_.~-~-----------._------PriJe otpr1llke gođ1ne 1 pol poJavio 8e na l1jevo.1 strani grUdl

vellka kvrga, bolova nisam 1mao, pa se Disam mnogo Diti brinuo. Kai Ille Je pollJeuo Jedan brat,zap1tao _, Ato msUII podUzeU,Ja 8ala' ... ­rekao, ela niita De mia1JJl, tada lII8 Je OD odmah 4\lveo u bolDleu,liJečD1k

m. pregledao 1 začuđio se, đa .. tako đl1$D čekao 'e JII1 te kvrga toU­ko nareste 1 NkaO, da Je to ozbilJno,da .101 Dikllđa Dije v1c11o te v81:1 č1ne Baka Da pra1lla 1 pređloUo rezl't.sen snillllm. Ja 88JII ot1liao k1I.ćl,đa

8e posavJe1:n.1em 18 Il1O.1011 obitelJi,koJi lIU m I8vJetoval1,đssvakako ta rentgen m1mku n8J.lrav1m. Ja Dieam bio zeto,jer 'Wć je rek napređovaj),

h~u đa Bog koJ1 " •.•tvorio m.e 4a 118 oci t. bolesti 1zUJeč1. sad 'sam počeo larkorr. predanosU 11011ti .e pOlll06,d8D 1 no6 sprovođio sa:ill vr1J... •• ~1tam.1" Sv.91t1"8 1 vrlio Sb1naok8D.Već tre6~ 4Ga otkako ..-iIlo­lio,otvono se Jeđllll 111&11 otvor n8 ralD.l gnoJa DiJe b1lo,allnulJ teku­~1ne se izluč1vala. lIato S8111 stavio obični tlester 1 kroz clva' ",..ecil ciJ.lo 1;0 !lJuto bilo .1. upa]Jeno.S8đ 88111 Bl ClIOtao oko 1\1k. 1\1&iik 1 na~toJ80 to upalJeno tkivo Ođ8trauiti - nakon kratkog vremena 1zva~o

B_ t.r1 koIIla4a u veličin1 lIIIllog mia neoŠto te konačno BIIlII oclstran1o . I!itavo ..,..to. od tada P08tao SlUl hrabar 1 1IIIaO povJereQJe u 881110g' 8e­be.čuo eam,cla rak DB prs1ma ka4 J. otvoren za4aJ. nepodnosive bO~O.,.,

clok Je DislUl osJećao Dikakov:1.h bolov8, to Be ""'esto očlat110, prestaloje SIIlIIO joli crnDo ..so 1 't'1akaDBC8 nervnog a1st8lll8. Au. sscl 8fpočel:1

U bolovi 1 kroz tjeclan cima Depođnos1vi te 88111 z8DI0110 ]jJečD1k8' &8' BavJ.t kod kojeg BBIIl prij. već bio. Bio Je 1meDe~en kad J. vidio, ito su uređ1o- 4eo m1 Je Jeanu 1D.1ekciJu ra41 t."l".iit0't;; ~e D1lta~mo~

glo,a uiti lJekovi Di8l1 torist.:l~t0s.1e6eo 88111 8e .lato .đan. 110 Ja S8111 illao D8đel~a ~e 111 pom061 pn.18t8]Ji oci se1chO-Jlo-:te,tako BU dOlU

... -nJih v1Ie,uJe01nil1 8e u Sb1neokall1 1 rew -.: =1s • 1Ia1. 1\1ke' su .101, posve 8V~eh oci vrhnja Sh1n80k8De ~Y1 ~ete b1ti 1zl1JečeD!.Hv~a ne-Jca bude SV 6.. Bo ne 11 e vu K!toit. -.r--- - , . Tađa lR1 110 88 1'\1 81118 D8uotlčU1m m.test. ti ela - aeS- 8\1 teko lIIOi1U nad 1. t1jelOlll t riMD11ADirš8uo da Or.

lU a, ••0 88111 08 e a da 881118 l'l1 a BO a pr a o=r_ ~08tao 88111 i1~Z:'ii: đo~g :rev.:,tađ B8II otvorio oč1 . tav, a sea Ulllro.tad lU 110 ~ viAe ne boli,ser ~a to ean,,18111 'l, :tzue.. 1 bolova ~. nestalo.Bađ Ile U"'k"'e , 4 al rekl1 IQ 4e 6,na~8D skočim Da n", .. ave me od r~~st.at o~~~tlJe~J stran1 'prs1e1umi pro~J.n1 ti povo~ ns povredjeDom....,e u

-----------------------------------

-------------------------------

- 82 ­

bila Je takova rupa, đa si mogao staviti ciJelu hku unutra 1 bile ,je posve suha,dok Je prije teklll neka t.eku~ina tako, da Je povoJ bio DIO­kar. SV1 6IlIO ae začudili, moji članovi bili su sretni,te su se zarekli da ćU se učlaniti u Sllibo-No-Ie. od tada 8am se potpuno oporaV1o,a to mjesto Je postalo mletlO tako da Je samo mo~o prst stati unutra. Ja a8ll1 pun hvale Z& tbko brzo ozdravlJenJe, koJe 1111 Je vraćeno u tako br­zom vremenu Jedva od dva mJeseca.­

Logički zaključak

za ovakav slučaj kakav je ovđ,je op1sen, ikolska medicina takO­dJer i ps1homatska mediCina! a i psihoanaliza nema nikakvo~_razJašnJe­Dje. Može nas samo zapanJ1t ~ ler tiJkaV ~čaj_đuho~~~č~a Il1O­~~8IlIO iz v.j~~ ne~re~?m8K<~ ~m, Cltansem E:v.a..tra i vrie.;'nJem Slnao ana - m v o o re ozno iskustvo i đ.1hovog Ć)zdrll\l ~~~~r1IIlJ!~OđJ:JUgi či a v: e .. ~ sad nastaje pitanJe, da li se rak može uviJek izliječiti đuhov.. uim vodstvom 1 prosvjetom te putem vjere uo~e ?

U svakom slučaju OZdravljenJe zavisi od paciJenta aamoga, a 1­sto tako zavis1 O puc1Jentu takodjer i 88111 put kojim on dolazi do laU­ne. stoga ne 1IOS1 postojati jednoobrazni rezultati. Ako Je tijelo pot­puno izgubilo !ivotnu 8DeSU, koja ga pođr!ava, a bolellt Je 4Iosegla kri­tičnu točku,onda tu ville nema pOlII)ći, niti .ed1c1na kao nauke,a niti duhovno liJečenje. I 8811 Buddha Je tek DEI koncu. wJao u NirvaDU.­

XIV. Poglavlje.

Filozofska I'umetranJa obzirom na liječenJe

.-----------------------------------------­p r o c e a a k o đ R a k a.

De 11 izgradnJa organske supstance zavisi od unutarnjih ili vanjskih uzroka? ..

O problemu razvoja 1 o IIIJtacUama - a to SU promjene Uwće supstatlce - pih POZD&t1 Japanski mislilac Hideo KobaJflŠI u časopisu ~1nko : . ti hlimo, da podvrgnemo ispitivanju shvaćanja đa promjene­mutacije nisu uvjetovane unutarnjim, već samo direktnim vanjsklm upli­vima.OČi ljudi bez đvojbe su izvrgnute upliw fizikelnih agensa.. koje mi nazivamo BVjetlOIll. K:I. bismo mogli rllzl1čitost bo.il) smatrati Jedno­stavno fizikalno-kemij skim procesOlD, all kad biSllO taj način 1DOS1ćno­sti mišljenja primijenili Da rezvojtlo-h1storičk1 proces, koJi ld. vodio do postanka nahg oka, - morali biSllO nah shvEĆanJe o prirod:!. !iz1kaJ.. no-kanijsk1h procesa iz temelja mijetlJ ati. / >l,," \' 'rl ''''I.'"",," ;c, S"f"'.~\

\'1(l}i organ nastao Je pod upil vom aVijetla kao uzroka - ill svijetlQ je uzrok postanka nahg vidnog organa. To l!to~e nastalo, te što nam omogućuje viđjeDje je izvanređno komplicirano .taj organ.Sposoooost gledaDja sve se v:l.še povisuJe,aJodlež1 fizi alni-kemijiikOl/] procesu. Ja.1 e jednog mekušca i jednog kolu čevca ne mogu imati ieU kemij ski sastav. organska axpstanca kojfa ae razvila u meklll!ca me lIIOže istođo1:llo bt1 kemijs1d ista sa onom supstan CODl , koja Je uSlll,jerena na to,đa iz nJe nastanu kolutičari,tj.kolut1čavci.

Bez obzira tlato,organ koji Je stvoren utjecajem svijetla u oba alučaja je isti.Kad se iz očiju vodenog guAtera odstreni kristalna lllĆE.,razvit će se iz očne opne nove lllĆa",fJl~ s\:J.ie prvobitn~ ~eća rllz­vi.lfJ iz ektođeI'llle,đtzkje očna opna jedno '1 ';'r.,O",,\, El ae je ra:vl.lo iz

n

---83­

v. D lO.

All postoji j~ jedna značajnija činjenica: ako se kristalna leća odstrani iz očiju jećtlog salamandera la da se pri tome ne povri­jeđ1 očna opnal tad je moguće da se nova kristalna leća stvori 1z gor­njeg slOjb očne opne. Ako se ! ta odstrani, t8Ć će se nova kxistalna . leće stvoriti iz unutarnjeg sloja ili iz mrežnice, tako u slučaju alA .. de i razni dijelovi tijela lčij& struktura i funkcija je normalno sa" avim drugačija/- uskaču i unatoč svoje različitosti stvaraju jednake organe istog organizma.

Da bismo činjenice razvoja na jednostavan način objasnili na te­melju vanjsldh rezultata istraživanja - postavljeno je više teorija,koje su djelomično ispravne, a11 kea na-stanu pitanja, kod kojih se ra­đi o shvaćanju cjeline, tad su predstavnici ovih teorija i nesvjesno upućeni na prihvaćanje unutarnjih sila stvaranja i djelovanja, koje su ipak htj e11 zapravo otkloni ti.

Rideo Kobayak1 time objaAnjave, da je teško prihvatiti, da sve to bbzira DEI fiz1k&lno-kem:l.čk1m procesima. Ali on upozorbva, da se ne . smije odmah prijeći na teološko shvaćanje, da jedna životna snsga i11 životna moć upotrebljava r&zličite supstance koje odgovaraju njeninnamjerama. Premđa on piše O II nesvjesnom usm,.1eravanju" na prihvaćenJe

unutarnjih sna~B stvaranja i djelovBllJe, ipak se čini, da Kobayak1 Z8­baeuJe teologiJU. Kobayak1 se onda bavi L8IIlsrek-ovom teorijom ''IAltac.1.. ja Će uslijediti nastojanjem živih bića, da se prilagodi svom okolnom svijetu. 11aravno, d& imade slučajeva, gdje je to samo na6tojanje, da se če sto mehanički popusti pri tisku okolnog svijeta. Ali ni ti u tako.. vim slučajevimb ne postoji nikakav pOVod da kategorički stanemo na stanoviilte, da volja i svijest životnih bih ne sUđ.ieluje na takovollJ rastojanju. Gdje čInimo takove pretpostavke, da bismo objasnili stva.. ranje istih kompliciranih organa kod životinjskih bića koja se nalaze na posve različitim evolucion1m linijama, onda moramo reći, da je ta­kovo shvaćanje jeđ1no, koje se u pogleđu evolucije najviše primaklo kIstini. .

Njegovi zaključc.1 dovode ga samo sve bliže k stanovištu teleolo.. gije, za koju on kale, da je otklanja. Lamarckovo shvaćanje, da kod razvijanja volje igra neku ulogu,- nije daleko od pretpostaVke teleo.. logije Iteleologija je nauka o svra1hodDosti poretka u svijetul posvebez obzira da II Je to njew pravo ili ne. Ako volJu SlIlatralIlO jeđD1m

f'aktoI'Olll, kod razv1tk&, onda moramo takodjer predpo stav:1 ti i to, da se to bazira na namJernom zb:1vanJu razvoja, jer i volja radi sa jed­nom odredjenom svrhom i ciljem.-

B e r g s o n o vet • o r i j e ,-----~--~---------------------------

!~y~!!!~~2S__~!!Y2J!~

Xobajdi dolaze u polohJ da lIlOra priznati,da iza Uh fenomene mora postojati jedan cilJ upravljan putem volJe, kao Da primJer volJe, đa se stvaraju leće kod guštera. . Ql se utječe Bergsonovoj filozofiji stvarr.lačkog razvoja,đa ne bi trebalo prihvatiti teleolog1jU - Ql pih: . '

Ako konstrukciju organa analitički pre1sp1tamo, lako možemo ići

u đetelje. Funkcioniranje organa je ipak izvanredno jeđnostavno.Zbog.

toga Debi smJele niti za misaono prihVaćanJe postojati D1kakove pote­škoće,đa se jeđr:lostaVDost proteže takodjer i na S8Dl1 stvar i da kompU ciraao potječe od razD1h stanovište, s kojih m:I. te stvari ra=atrsmo. Zavisi takodJer i od primJera simbola, pomoću kojih naš ;reZUlII i neila čula izriču svoja zapažanja u tim stvarima•

•

- 84 -

Predpostevimo, cw Sl!lO dignuli svoju ruku od točke A k točki B. Tis kretnja imade istodobno dv~ aspekta - ako mi te aspekte razmćtral!JO iznutra prema van, ond& je tc ipak jedna jednostavna inerazdjeljena kretnja. Kad ul kretnju promatramo izvElD8, onfl Ć e imati bgleđ jednog luka, opisanog od A prema B. )ti mohmo na tom luku postaviti toliko pojedinačnih točaka, koliko hoćemo, a sam luk se može definirati kao veza pojedinih točaka. Ova bezbrgjna množina točaka te namjera povezi­vanja istih sada proizlazi. iz nevidljive kretnJe od A prema B. onaj koji mehbnički misli, usmjeruje svoju pažnju samo na postavku od A.i B.a teolog - Dl:lprot1v - usmjeruje svoju pažnju n6 namJeru. Medjutim obojica predvidjaju kretnju koja je samo Zbivanje. Ako je zadaDa kao nedjeljiva jeđ1n1ca,onda je time istodomo zadan i neogr811ičen1 broj pojedinačnih pOZicija, - a Ujedno i namjera. l sada :

Za prirodu nij., nimalo veći napor đa stvm jedno oJo, nego li za mene da dignem I'1Jku. Jedinstvena akcija prirode au tematski se raz­djeljuje na niže jedinice i raspada se u nebrojene pojedinačne elemen­te. Kad je to učinjeno ispada tako kao da ;e ave je dogodilo U smjeru k Jednoj zamiUjenoj svrsi,- dakle sa nskanom.

Taj način razmišljanja je zbog toga nerflzumljiv, jer je čovjeku teško osloboditi se predodžbe, da konstrukciJu jednog org~a treca pro matrati isto tako kao i fabrikac1ju jednog artikla.

l.ledjutim, organsko stvaranje je nešto sasma drugo, nego li :rabr1 .. c1ran.je - fabrikacija je Jedno Čisto ljudska djelatnost. Kod toga se pojedine početne materije stvaraju svaka za sebe poseboo, a onda se medjusol:l:Jo povezuJu i dovode u zajednički rad. DIUg1m r1ječima: ODo što je kod toga najbitnije jest idejni zadatak. 1:a isti način i :razne komponente saste VljajU zajeđno.

Kod fabrikacije polazimo sa per1ferije prelIla središ-w.Mi polez1~ mo od Mnogoga a dospijevamo do Jednoga. organsko stversnje zbiva se obratnim putelIl. ono ide od sredine prElIla periferiji.-

Bergsonov smjer mišljenja i moJ smjer mišljenja. -------------------------~-----------------------­

Gore je ukratko sažeto Kobašijevo shv&Ćanje. Prve godine mogstudija u Waseda lJio je objavljen prvi puta japanski prijeVod Bel'gso­nove II stvarblačke evolucije". Kad sam ja tu knjigu čitao imao sam osjećaj da tek dolazim do razum1jevanjl:l prl:lve prirode svog života.Ja sam bio savladan novirr pogledom na pojavni svijet života. s& sve ve­ćim oduševljenjem ~te.;; S{ilQ stranice te knjige - tome je sada već 48 godina otkako sam ja to dj .alO po prvi puta čitao i j a se sada već ne sjeć am svegf' , ali je dOb slika koj a j e Bergson upotrijebio '.-u.jekla lI1i se živo u nj eć anj e. - '.

on j e pro ce se u sViJ eti usporedio sa nblllbtanj em jednog klupkakonea. To nc.matanje ide uVljek (lelje. oni djelovi konca koji su p I.'.je zamotani - zamotani su i pokriveni djel0.~me konca koji Je kasnij0 na­motan.Jsto tako ide naprijed i kretanJe svijesti tj.de se staro poF,.!'i .. je,a novo se stvara. 'I'bko je Bergson :rezjasnio bit stV&ralačkog.I'azv1­~ka.t~ratko: kao što se stvaralačka snaga u neprestsnom kretanju' ~~zv1 Ja,teko se naravno stvaraju i odgovarajuće forme i oblici. !zgleda da Kobbjači tu misao izražava riječima, da je organsko djelovanje uSllJje­reno iznutrG prema van, prelIla periferiji. za unutra možemo reći: 1/ fivot" 1li SVijest".Ako je svijest u stalnom krel,Snju ntlprijed,onda će autOlllbtsk1 nastati forme, koje odgovaraju stanju kretanja. ­

HeItllOn1j8 izmedju Kršćanske stvflralačke Dbuke i B u đ i s t i č k o g idealizma.

Kršćanstvo nas uvjerava, da je Bog stvorio univer~,Budizl:lm pak naprotiv naučava,da je pojavni svijet proauk~ naše ~vijesti.Ja.mi­slim da stvaranje ne može biti proces vanjskog dJelovanJa na m&te~ju,

-85­koja već postoji tako, da bi ta materija bila semo dodavEIDJe ili pre­obražawD.1e. . .

Pod 1/ stval'&Jljem" podrazumijevamo Jedan proces kod kOJ!~e Bo­~a misao djelotvoma_lmutra,da bi se-PI:ema van~erijal1z r a,p&, bl. pI'~e Knčanstvo-.rsTv~redSl;avlJamater1Jalizac1ju Bo­žje M1sli,te se s'tOga sa iđealistIčkoin ood1stičkom nwkom o portJellu u Misaonom li11 iz 4Iha/- pođuđara.

U tom po81edu m1alima 1111 sliČIlo kao KobaJa4i kad k8Že,da je or~

g&nsko đJelovaD.1e usm,jerElDO iznutra prema vanIprema periferiji. Kad If misli ra4e one ~u središte točke oleo k~s. onda mah!'ijeJ:.lzi­~DJ1l11f1ođgovs~~~~~ -­~~------ ---.--­

U parap&1holog1.1skom 1stra!ivsnju govor1 se o lđeoplastičn1m 1'e­nomenima, koje stvaraJu duhovi, koji poprimaju polUlll8tsr1jaUzovlm1' obUk koji ae 10bUk/ sastoji iz tzv.ektoplaZllle. Kadkada BU te 'tjele'" sa duhova toliko materijalizirana, da ona dišu i nJihov puls otkucaja.Na pitanje, kako bi oni mogU tako u kratkom vremenu stvarati fiziolo­~ke sisteme, duhovi odgovsraJu, da BU on! sami ulJU u međ1um-o'YU skta-P~2mJ.· - ------------------ --...-..........._----~ ~- -----------~----------~

stit:1 duhovni titraJi el u ns.k lSzrll1 i stvaraJu Je u . rolaZl:lO dl vo 1tO e e z aš1mlo~O=-d1ha.~-

b a e: II Ako ruku o A.po reriemo prema B.tad op suJemo-luk. Kad to raZlll8tramo 1zv8Qa, tad Je taj luk JedEm beskonačan broj toč&ka,

El gledano iznutra,blt će to trajnom kretnJom ruke powčena linija.Zllanost promatra samo izvana, kako su rezni molekuli 1zgraijJeni

i ksko se uklapaJu u Jedan odredjeni &1stelll, ds bi omogućili konstruk­ciJu ćelija u ljudskom tijelu. lijen istražni rad sastoji se uvijek 88" mo .u, vanJ skom promatranju. . .

:;:Jt""Mi u~~tra!nJosti su samo vibraciJe, kreta~~1h Y$lQYa. PutellD3Ih~_ rs e,~ osno V1br1r~e energije ~atElju to~e,o-bl:IaStvoreni u v om sViJ6tU,~ dovodi aonrEi!ijJa iiiIšIJefiJeKO e u UDU rs osti e • - .-~~--------~-~-~-~

,

~ ! "­

_ 86 _ "* ~~~O *~(-t\)(lIl'tN)€ ftr'llU; ~J\ ~II.Jtf",..1 "?Wr ~)S.)lf1J(hitDr. Taniguchi dao je izvještaj jedan,kako j e Jedna velika otekli ­nEi sa lica l'l8stEl1a. Ja sam takodjer imso otekllnu na nozi nEi donjojstrani palca,što me je vrlo boljelo kađ sam nosio cipelu.Ja sam misliokad je mogla nestati oteklina sa lica,zašto nebi nestala i moja. čitaosam ~ekoliko životnih knjiga i razumio sam da je tijelo samo mElni.fe­stac1ja sv:l.jesti, da smo mi ljudi,đjeca Bo!ja i slobodni od bolesti'•... Kad sam došao kući govorio sam. o tome sa mojom ženom, njen odgovor je.JI" bio: "Nem~ se zbog te otekllnu~nriznav8nju IstineJ~o_iUza01:1'~~ .~~'

~~tl!'a~svol.Q.L!eni U~kl.inn sam ...tednostavno zaboravioKbd sam ma""" iza toga onet pogr-eaao na oteIa1ti\l~ bJe Više UopCe n1;fe~--" -----------~-~~--------. ~...-----:­~ Ovo nestajanje moglo bi se nekom materijalističkom učetijaku pri­činiti ~ao prica o vilama.Ali budući,da je to 'Pred 57fY7 svjedoka iZja­vio. jedun političar, koji za sebe zahtjeva povjere%JJe javnosti onđatreba njegovo svjedočanstvo smatrati istini tim

Iste veče ri bio sam oo peronu kolodvora u'K1oto, tad mi ne tkođje i ri še predavanje.To Je bila oteJ11na na desnom laktu i potpuno Je nestala

Nate~u.ine su đobročudne, dakle ne zlo~udne neoplsZIIIe /kao rak i

reče mi: Dr.TaniguiJh! i meni je nestala oteklim. kad sam

'

čulva:

sarkom/.Te~ina bolesti Je prema tome razl1t11ta,ta razlika leži u sllo-' ­pu ćelija J. molekula. Unutarnja dinamikEl miSU,kotEl Je odgovornEI' zanjihoV nastanak e u svim slu~ajevima Jednostsvni e prirode. Mrž a ođ*'t-*ra st stalni ad i bri e su snage ko e u odsv e t elti uko o ava e z o o e nom Slu "

u o raznom na·nu, n enz etu sna os fl o o a.~ novo o o o za vežbanJe U Uj nedavno smo započeli uvo­diti jednu now vJe!bu. snaga sU i osJeć8Ja dade se usporediti sa 'energijom jedne SVjetlosne baterije. Kad je električna ene a 'lapretvorena u svi.iU1o.ta enerJd a eu'f:roš'eDEif;akOva;---rstO~o je;ICaa~s .

ona v e e osto i_kBCos eSJ1po ave ~.O "IDprenošenJem t~ikozm1čkeener", ,KOJe enIJU u sViJesti,.Akoinisli i osjećaje nap1šemo na papir,đajemo istima sasv:l.m drugu \1~j;~Z­r~za t n~li ~..::fQI\llr---t5QXest:L.-stoga 1COd---n-eiđho<5IeSt1'~nvJ e stanvrijedan zapazanJa-izlječni e~ekElt. Ako netko nekoga mrzi,tad ee onmo-*~~ž~~~e iskaliti ne kakovom .p@J\ilPredstaVfiš1 ši ;GaUđFlra po tomsvom proti~-rme· se on zadovOlji i oslobodi se unutarnjeg priti ­ska. !p~ bol,1a druga metoda- stoga osjećaje napisati na I2~i_r .t.eonda 'ta ir svJesno B~~ĐCi:tU~u:~rMilo~

~o . _ cU l3ož-1/­n s eća~.~ U, ,unU~iil.J~.f!.Q~aprr~er--va-*tre _" -1:'~ ~ ~~.~ -:t~~-:t,~ ~~Jt~ , *'::it *~ ;;t;t*7;: **k*~A-k 71:'*;A;­'------ Dobio sam Jedan izvJeštaj iz Uje,kb.ko se tamo u praksi vrfie sve \uptite. Jedno svjedočanstvo op!wje,Ka!<O Je rak za vrijeme Jedne grupneceremonije čišćenja u školi za vježbanje bio izliječen. ovaj izvJešt.aJdao *JeDr.Tabigu

X,Y.-~J:!as ~ pođu č~a..Q.J ck- IUL 0P.1 eć~ 1... kao mrž~hci.d.vratno­st i drugi zliosj aSSJl koji S1L uk~.weiil uPQclsV;L.J]S.1.,L!@8!!.::r-§Il.;ra­ti t{jko,~aa- ih ~-E-semOI da pf!Pir onda spa1Iiiio., 15o-tOSupUt1 uve1:1SttlOUsROn---U--Vježbeskuplli smo se u odred,jeni sat 1 dali smo pismeni izražaj svojih misli. Na to smo istvor1~i.je­dan krug pročitali Sv.sutra i spalili swo kod toga taj pap rJ,na< oJ;mJsmo oopi~al1 svoje negativna misli i osjećaje. Time ,sve što e u nasođuši nečisto isperemo i Qdstranimo tako iz naše sviJesti i molimo u du,hu iskrene zahvalnosti. ito se Je do sElda pređa mnom poJav1lo,bila jemanifestacija ljubećeg Bodisatve,da bih Ja spoznao zl .. puteve mojihmisli i da budem sposoban uzdići se na jedan viši stepen čistoće., Mimolimo zajedno u duhu zahvalnosti,da bismo postigli opću hannoniJu idovršili svečanost Jednom molitvom za svjetski mir. Mi ow ceremonijUizvodimo za vrij ane prve polovine naših sastaDaka.Efekat oV&kovog skupnog čišćenja i haI1DonitaciJe Je odli~an.KodpisailjEl misli i osJećaja,čovjek se sjeti koj~čega, navštou l:uđnoJsvi:iesti nije niti mislio. Već kod pisanja msli,a Jos više kod spa­.. -------...... ~ .. ---------- ~...............---------- ------------...-- -~--------.......----------­

*- -P:7­~:I.,!-~Ii!~ IlIOlitav8_u r~BPolohlJju~~a ~~b8Vi~-.}ovjek_~&e'ti.

jeđ8JlOsjec8JOCiš~eĐj8'-1CoJr~re CiO C1U6!{l~ sji~u ~e.X:aq

~~._1'!.~.!~~~li _~.e1il'.!lCL.Y1i§.:pJl~ __ sl\ica­ČU. 6 1: Jeva trenut8~~~~~Yl~dno:I. /. I_o.c! r{lW@Elt:l..ma, a Je­dno ext lJkOč~st.Lkol.jena. Ja 8IIIat1'8lll vrlo VdD ,da ovakova grupna ~ovito vršimo za vr:l.Jeme Dfll\ih ređovit1b B8stl!lDska.

Bad slljed:l. .jeđsll etElD~i"f1ren:l. :l.zv.1dtaJ o JeđDolll ZDačaJnom ­slučsJu,kod kojega je oZdravlJe~e usliJedilo kao rezultat grupnog čir­ićen.,1a. Jeđna lena :imale Je velike bolove sa temperaturolll do 40 na đe­8DoJ strall:l. vraw :I. vrat Je počeo Ilatj ecati , uskoro se poJavila J edna Iletekl.ina od 5 cm. vel:l.čine tako, da nIsam mogla ni t1 vratom okretati, a pri okretanJu :l.male SElIlI Jak.e bolove. ot:l.na sam u boln1eu,g'đJe SJ ustatlovil:l. 5arkom na nep~,da je Jeđna VeDa napukle :I. :zato :l.mam tu ote kl:l.w na vratu - operec1Ja Je bez-:l.zgledna. Napustila sem boln:l.cu Ila­kon 20 detia te otišla u drugg.,gdj e al Ille 2 mjes.llj eč:l.li bez ikakvogrezultsta na bolje, nisam mogle ll1ita tvrdog JesUr SalDO Bokove :I. dobi vala sam trflllsfuBi.1u. Napustila sam boln:l.w :I. oti! El kuć:l. ,gdJ e su IDe susJedi posJetlli,a koj:l. SU bU:I. slJeđben:l.c:I. Novog Ll.lba,pll SU mi saVJe toval:l. da :l.dem u Novo Ll.lhovnu lIkolu za vJeibanje. Kad S8Dl đo.5la u tu llkolu :I. bila pod nj:l.hov1Dl IlsđzorCllll,obsvl.j ala sam neke f1zičke posloveJf počela aam Jesti sve lito sam dobila, stanJe se popravl.jalo._ T.ađ8_sy..JII1

"*J?avJ etoval~ ak~UlJ?!llJ.ltađ~ne~K-!D~!l!__Jl1~),J~.til~_ Deko~t đS!lS'* Eilšem Dfl~~S~ p~r:l.ZDrm.1e_.~..1. 6._. .1 LB~~.-!...dQ.@:t;.Jl~.olltra .....~.~, p.rote­*' ~t~am ako· mr n~1:.O·nIJe bg~~~~--1. ~ema-.Jlvomli...-.~u iUsam bila*~orekj;,Q§. ~O-...llenapiS!I.l~.L. u_čila_§~ : "J)prosU m1 moje>\- 4!'l~.J;l.J.LU prošl~st1" •.~.!I.am g:l. tilla.l!~_8e~~~nevIJ81, :~ro~tl DU..J.J a-* ~~.i1 Sv.SUtra samCI~.IlĐ--m OI!I.~ćU~e~oruDac

.J.. člt8nx:lmals sam .2EJ~h!aQ~_me. netk~ hS~ko_Uđ~O __.~.ovratu ­~~ a ~a~am __ 88III_Qpa­SftL8l:1. iiULPI1Q. n:I.-Xo~II1z8meDe~./~

~ z1~ ie IlIt.~aD8-J1'a'Ql~est.a16!.. ..Z8v.~~aŠIIL8k1qm,--ot"Jfat. vi­'* li.. Il e_ il0..t.!1'8t ...1. e.-Jl1o.. ilstek.t.....lIOglS .@iIm po sve~J,~~. okre~:I.~ ~_VU,*~m~ a sam~_q-"elI_~l!.!reće,Jer m·~ t.ll ~e1U1n6I1estala.

\i. ~8Js aem,đa saJIL.đOnYJ.-.JJI..:J.eđilo čUdo-l:le~kon8čJlQ ~1@:Ltekle

~ IAlze o.g-Y.e1!ke r8aost:l.~1@ ~to ~Bt-. /čC)vIeJce lc~.... ~.. zahta Ulllcr­,*mmo. mrtv~eretu~~o uno~~~81~8III~'~O,"

. all8l v.1db El 8881 n boln1cuda Ile ae p~gle­a. or ko e Je pOZDavao e ašlJ.te • ~ "Je lmena .~,

o za u en r • • r6'V: .• .----0'1; -SOWVO-'" .. od tada all8l raWa n đob1'01!! z~v: n -VOdimn· ~e~:i ~stf~ari41JiJ8fdit~b1hnsrić h tvrU..

- ~II-=-~~ • ZilivalJ~em BoiUl V81II8 Dr.1'aniguch1,1oe Ilau ovog :IIiiIaa,-av1u lJudima preporučuJem :I. II'DOgQ, 1IID0go hvrila. ­_ 1!1 im8lllO mnogo sl:l.ČIla svJeđoč8llstva o ozđravlJen.,1:lma od reta, sarkome 1 drugih :zloEuđD1h neoplsZltls kao o poslJedici unuterD.1e pro­mJeDe 1 promJeIle lIl1ilJEI1Ja ođ koJih ćemo ov~e nsvest:l. Još nekoliko.

'l1, 1. H~'

XY. poglavlJe ozđravlJellJe o d r a t a • ----~----------------------------~------­

. tad Bam postala člall Se:l.cho-1'l'o-:te 1 poUla čl tati Bovo D1ho".. n:l.h Ja:lJlga od Dr.TElD1guch1a,ll1s8111 ba! lmala puno povjerenJa u to,l. gledalo 111 Je tao pramovJerJe, vih S8Dl se pouzđ8vala nllediemaku ZDllIloBt..Joi priJe toga 88111 se prehladila :I. moJ e stBDJe Je bUo ave gO"- tod lJečničkog pregleda ustanovilo se,da imam 'tuberkUlozu.MoJ1 Ilalaz:l. pokadval1 su pogonanJe,oslab1la sam 1 Il1sam IllOgla Jeatl, a u boln:l.ci au ustanov:l.li čir -operacija niJe provedena zbog alsboat.1­Bve Be l?repuatl10 pr1rodi.5akoll Ilekog vremena rečeDo 111 je,da 1I118III rak,da Ole stanje tdko.IIoJ a.l 1 otae zabr1DU1:1. eu se 1 bltali lU SV. &1tra Dad IIOJ1Dl kreTetCllll,al:l. sam rado uuABla takovo vjersko DsučenJe

sad sam uzela 1 č:l.tale knJ:l.ge se:l.ebo-No-le gdje s8UI na!la c:l.tat.e iz nwow1h nauka sa prosvJ8ĆeDJe stsze !ivota, 1 to:

-88­

_~!~~~_~~!~!_~J!_~!_!2~!_~~!!!~_

Kretko ize toge učitelj iz ~kole mi ~e rek80,đe ne~e di~et. često bUlji u prezno i đe ne odgov&re ništa kad mu se postavi pi tenJe. Ja .. S8llI mu odgovorile: llJ(o!đ& Je mo~e dijete os~etJ.JiVl:) i moja bolest Je d~elovaJ.a D& diJete,n&d8lll selda će doskora biti bo1.1 e. Razlt0verel.a . sam sa d~etetom i zaJedno 1zre~ vali ilkolske zadeSe.Mali mi .1e rek~o,da će on sam kasn1~e izraditi i otišao se igrati.Kad se vratio na ,rečer, bio je previh umoran i nakon večere bže mi, da će napraviti s".0.1e zadaće iduć eg đana. Ja sam o tome ra2lllišljaJ.a i ob&vlJaJ.a Slnnsckan i čUda knjigu Dr.Taniguchia : ''Keko đa odgojim veljaat dj ecu l' C>dm&h nisam shvfltlla i rezumila,stoge sam tri puta pročit&la,al1 ništE bo.. lje nij e blio sa dj etetom •Tad Bam goVorila Sf> lWžem te po sj eti]J SIlIO j edno predavanJ e i seopUli predav8Ću moj slučaj, gdJ e j e bllo rE čeno: II Prije svega zahval1te vašim predjiIIIB i poštujte svog llUŽa,svJeđoč... be u školi biti će one bolje." ..

Ja sam bile presretne i nakon predavanje zamolila sam J~ nek,e u- .f

pute lično za.1eđno S8 svojim lllUžemfi.ade mi predavač reče: 5~' .QYe-* 'te e Bo! e đl e e"- pogledaJ,a me 1 reče mil .P.cWta.1te ~ rli1fial.ll'a OO

• te u av 1 toplinu kaounce - i ~ n~to~-JStl:r: J~._.--Bten bili sretni ,u se ete ~e zane to tIi1.,~ ? , OVo n~e p1tatlJeme=zaprepes~te se rođlloDUCin ra­ta,kad ~~ nije bll.0 sve kako treba,bllo je teško izaći na kraj aa ta-! đ~1m okolnostima, pe sam poželJele abortus učiniti. Nisam bila ~dlUT čna dali ~ hoću 111 J:lf.~ Ali to đijete bell v~Q.Ja, ~kii aa laJe Da SVIjet...L~j ete u s o wmtrešn.10St:1-!.,8· oprošte~&zen&Đk10plla ruke u svo nuttl~mo;JJ. a svoJ. milo c:1iiete~ ob~a,đa 0061 a u a pos a Jedna uzorna UI.~. ~prw.v~pošJeUO~~~~ rekJ.a: Ti si dijete BožJe,sve ćesučin1t1 i u ~kol1 će;-učiti dobJtl i sa uspj8hom. 14all ae 1I:od ~~kao.---~.

./.

- 89 ­

-§-~-~-__~_~_~_~_2_~

Tada se okrene na nas i reče nam : "DiJete će se sada dobro raz~

vijati i to 100%. Mi se zahvalili na tim utješnim riječima,priJe nego sam postala sv1J esna toga, držala sam već diJete u rukama i rekoh:

" lli smo dobili 100 %. ' To je bilo za vriJeme ljetnih feri.1a, malog smo poslali u Jedm ljetnUškol.u,te Jednog dana đoO,je sretan i reče: "GledaJ mama,loo %,poIcazao mi Je svoJu svJedožbu,na kojoJ Je bilo D8pisano " Jedna 8totina",priJeJe b110 20 %. Meni ae Je sve to činilo kao neki san i rekoh: Divno,' mili moJ, to ćemo ođl:aah poka zati predJima na obitelJ akom oltaru i IiJlm.8 zahvaliti za nJihow pomoć. Pošli SIlIO k oltaru držeći se za ruke i ne­prestano smo izgovarali riječi zahvaJ.nosti iz dubine svog srca. - Tada, mali me pogleda i reče mi, da b1 on mogao dobiti nagradu ako' kod đfillJ­

nJih ispita postigne đvll puta po 100%,- tdđJeti ćemo, da 11 .1- to mogu postići. Ja 1IIU odgovorim naravno da češ moći, J er si ti nLJ ete Bo~J e i ti ćeš dobro napredovati.Ja sam diJete ohrabrila,kad Je sliJedećeg

jutra mi nekako izgledalo pl.~ljivo,rekla sam mu, nikakovog straha, 100 %,evo Ja ti ih đaJem,- a sad napriJed. II ... '

Sljedećeg dana mali je došao i rače mi: mama ti imal! pravO," 100 % iđuCeg dana dobio je ponovno 100 I i dobio nagrad1,bae} u ar1tme­tic1 dob1o Je 1;ri puta jedno za drugim 100 %,a to Je bio predmet' za nJega D8Jgor1.tS8đ on uei posv~d~Ba nJLJIlQ~_tjerati

ns uče~e! IilVJe. lro1!b.es~~l!L15:l:~~]!e samo ~!W±.i ,vec-r-Itod~će đo_ ar,~~~e~~~OJ8 Illf d8Jeill.o,-c)n~~151:1 divnb.•t~tldno

( desDQ~1.1ete Boua.-~ SIIlQ ~p;Y!llnt::pre@~ka01 Dr.TaiilguCll1u, đa su nam dali to saznaI!Je.- '21, 1,/{'7""e.

l!. OzdravljenJe od raka na prsima -----~------------------------­

•

fit

. . .-----------_..--------------------­

- sl ­Jzliječenje raka na plućima, nekon ponovnos

uspostavlJanja mira u otitelji.

Pošla sam da prisustwJlllD Jeđno~ BudističkoJ ceremoD1Ji,gđje sam bUe 1znenadjena,đa nije bih pr1sutna najstariJa sestra od lIlUža.S6m&la sam de: ona DJeguJe IltijmJhđju sestru koja je bolesna, kad sam došla kući10ba­vJestila sam o tome llfLlža,a on me zapita, hoću 11 Je posJetiti.Z&čud la, sam SE tome pitcalju ,j er pred 7 gođ.Ilest6o J e razđor radi sređJivanja o­stavštine iza smrti svekra medju bn.ćom moga lIlUŽa•.Bazlog tome je bilo mOJe manjkavo resudjiwnje,Još i danas osJećam se krivom. ,

Tada sam imale jednog dJečaka i 4 kćerke - trebali smo imat! mogu­ćnosti za !kolovanje djece,pa sam snatraJ.a da ćemo mi 1IIlati na raspola-o gaDJe sav novac 06tev~tine - ja sam svog 1lIU(I spriJečil~lda se oste.Wlti~

na podjednako podiJeli medJu bra1om,stosa Je lIlUŽ pr1krat.'1o ostavštiw. o­ste10.1 braći i sestrflDla. .

l:eđjut1m JEo SSJD posJetila JedtlU konferenciJu gaje sam shvatila Je­dno načelo: Premda radost i tuge u mater1Ji ne postoJi ,1Juđ:I. pak misle, da će ih u materiji naći,stoga često puta love PC? mat~ri.1aJ.nomJa u dru­gim vremenima bJde pred njim.OVako nelllUđro mii.lJenJeof(;;&čovJeka tl zablu­di. Nakon tofa sam rekle svom lIlUžu,da ostavštinu raZdiJeli pođ..1edneko

medju braću sestre.CU me poslu!80 i :r6zđij elio podjednako, eli neki od b~e nisu se zahvalili i to me Je đrianJe lJutilorno sada ja to njihovodržanJe mogu razumjeti. NajmladJ6 sestre mŽ8 trež1l.a Je v:Ue,Jer Je ona njegovale ocal medjutim nakon nekog vremena Ulllre i njen IIl1Ž ,pa se ssda morala briga~ za sve sama.Kratko vrijeme iza toga,ta ista sestra dobila Je rak na plućima usHJed briga i nemira u bolesti svoga W!a.Ja SaIIl ta~

da rna đo nJeta ona kada me ugleđela,glasno reče: eto,telepatiJa posto­Ji žel.jela Je da dobije neke kDJige za čitanje,koJe govore o unutanJje smirivanju sviJesti.Dala sam Joj neke brojeve SII1cbo-No-le i pročitala

neke naslove izđanja?gđ,je kaže, da nema straha pred 1'flkom i objasnila.10.1 članak od Dr.Tan1guch1a,gđ.,1e kah, da smo m1 Il.1eca Bolja i slobodn.1 od bolesti, osobi to sam .10.1 ukazala na važnost u m1sJ h!8 lJUbavi za do­bro n~ih pokojnih. ]:z dna đuh molila sam Je za opro!ten.1e,za Dupora­zumke ineslose 1IlElđja rođjacima,koJu SIIIIl kod podJele ba~tlne prouzročll.

El 1 sa moje Dezahvalno đrhnJe prema pokojnoj sWkrv1 - nato iDi Je rekla; .e, De,1'1 11181 triva,Ja sam Jeđ1Da koJa sam bila sebiČlla,Ja aG

nebroJeoo puta molila skoplJen1h rutu mop star1.1eg breta &8 opro!t~e.

Tada sam Ju pitale,imali novčane pot.dkoće cl Uvotutda 6u .10.1 pomOđi ze"

i

eđDo sa moJim mlem tj.njenim bratom.To Je ođbil.a,OIer đa lila dosta ito� e dtedil.e,ali Je ipak htJela 'ViAe od ost.awtine.Ja ti zahvaljujem bo� bra'tu za tu lJUbeznost.TraUlaje,da .10.1 D8baY1m nake knjige za čitanJe

Bakon tog razgovora otiUa e drugi dan u bolnicu na presled,S-đJe

su pronaU! da Je sve u ređu da ile D811S n1Ata bolesnoge,Jer su JoJ na.. činili bronhoskopiJu i pronalli,da Je sve zdravo.Od tada U!iva pna naJ­bolje zdravlJe.-. ' ..

Q!~::~YY!~!_2~_::!~_~~_~!~!!2!_~r!J.!!l::;_!!!':!~:.

Jedna !ena Je bolovala od reka na crijevima,krvarila ie,18žala u krevetu,n1je mogla Jesti.~d sam Ju posJeti." čitao 88lIl JoJ lt SV.S1tre i objasnio naučenje Novog Il1ha'S-dJe se kah,1Sa smo m1 Il.1ecf! Božja,te df! . bolest De postoJi.Upozoriosam Ju,da o tome malo reZlll1sl1,da zahvali Ha .. novima avoJe obitelJi,kao i svemu u Un1verzullll.liat.o Je bila Jako ganutai rekl6,da Je ŽfIl.osna ,Jer prema svoJima mj e bila ljUbeZDElJda lJam čat sa da &Svisna o snahi prema kojoJ nisam bile lJubema._~a~ oj rekao,da

~ r stoJi,da si iz svo e vi esti izbriie to,de e to nuzi a da to o ah izbaCi z ee e. Ba e bilo vriJeme ru ;'a SSlll po eo est svo­Ju subu. braDU kr nJenOi krevete,e ona mi tde,da Je to B1gumo Jato ti­no,sl1 one takova ita ne mob Jest1,Jer da JO~ Je đoktore rek80,n1Ata su.. bog ne sm1Je JesU.Ja lS u erio u protivno,da Je ona diJete B :I. ff~eN1. e880 s o rUu 1 la e e z e e o e r:l­alo :I. lo đo ro.]:za toga se mogle ustati skuhala SJ. sada S8DI oj

seYj€tovao,da zehveli krevetu !to se može u6tati,da od sada neće koristi" ti krevet denju,već samo noću,oste.o setr ne~to đulje,objelIljevajući jojTEtinu.

- 92 ­od s~da ona se osjećale puno boJ,Je,pe si naprevill:t kupelj,a Je sa2ll� sklopio ruke i Z&hV8l10,jer Eve se to dogodilo pomoću Božjem.-Dne se� posvema izliječill:t od r&ke i mogle je obavljati sve kućne poslove.,.� vjerujem,đa će se iste tako izliječiti sve oni ljudi koji bez suste­�zanJE! pr1hva6aJu krasne nwčanja Xi.!· ••• Novog !uha o ozdravljivanju� i te nsučanja pretVl;: r&Ju u dj ela.�

DIuge Jedne !ena ster" 68 god.imala je rak na želucu,s.l.Uč~ je bio beznađan,ze operaciju nije bila. Tada je reUe Sf:l1llEl sebi,boću da zaboravim nb rak i uc1nit:l. ćU sve i!to mogu,jer je onb ipf:lk nf.je"t.i! Božje.<X1f:l Je illa u polJe,rađlla sve poslova,pl.,1evlle po vrtu :I. Da\1. momo obavlJala sve radove. I nakon gođ1111 đena tog neumornog rađa osjećala se dobro i rak je posve nestao - rekla je,da SIlIO llI1 Il,1eoa' • BožJa,đa pokazujemo sebe 88lII1 đostojn1lll upravo tlme,ako mi Jećl1:!.đro· g1ma 8a puno lJUbav:!. pomažemo i ako .e međJuaobno usrećujelllO.'1'O ill' moja zapažanJa i iskustva i to sve napisala, kako su se otle stvarno idogodUa. .' ?A.1.H~q..

_~QQ~qUQ_Q~~rqy~!Qj!_~2~t~Y_t~9_~9~!~~L

Bilo Je to za vrijeme rata,jo4 prije nego II a8II'J pristupio u Seicho-No-J.e.lie univerzitetskoj bolnici u Tok1uustanovlJeno Je,da ' imam rak. Dozvolu za operaciju morao sam potpisatijeli to sam ja odbio poslali SU me kući.Koj slučaj preuzeo je drugi li ečnik,oper1raO me 1 spesio m1~vot.Nakotl nekog vremena morao sam opet u bolnicu 1 bio operirati na želucu1te su liječni ci mi rekli, da moj ž1vot Joil može tra jati n&jvUe 3 god ne.Ta diagnoza je na mene 8tr~no đjelovE:l1a,da salD počeo razmi!lJf:lti o sudbini čovjeka na zemlji,te o SUdbini đu!enakOD smrti.Tako SElIlI pol!eo čitat:l. časopis Seicho-No-Ie,te iz "Truth of Life te o D.1hovnom sviJ etu. . .'" .

. Nakon 4 godine DEIstao je ispod jezika neki mali Čvor.f.ć ,ps", Sam se obratio doktoru,k:oji m1 je rekao ,da je to recidiv l'elka,aa- jeoperacija isklJučena,može se liječiti samo zračenJem,al1 ne garEa:lt;Lra za izlJečenJe.Tada.,. se održela jedne konferencija stuđij sk818c1.1e sam ja morao dati svoju izjavu,no to sam ja otk1onio,ali na inz stlrSD,je Dr.Taniguch1a Ja ~ kOU8čno pristao de dam tl:lk:ovo jedno sVjedOčan,stv( stajao sam gore kraj doUora T.-imao sam osjeSaJ de me nešto-wče De.. trag kad sem stajao gore i viđo sret.'1a i Odu!evlJena lica sluhti!lJa e prije toga postao sam 6vjestall,siUoplO sam ruke pun po! tovanja ,po­gledao sam članove moje ob1te1.i1,koji su došli s menom,osjetio kaja';' nje,~d radosti po~eo sam plakati tj.bio sam svladan redošcu 1.odU~ev­lJen.Jem,postao sam svijestanlkako Sl'iII8 1llIlogQ živio 11 životne snage" koju mi je Bog dao.Nakon 7 m:l.nute s1Ilao s8II'J sa pođ1uma đolJ e i opazioda je rak na jeziku postepeno nestejao,jeUk je postao mekan kao 1 priJe,.5a<la ssm počeo ozbUjno čitati 1 studirati "Truth of Ufe".' ,

tx~:t,1-t~ Drugog đana reče mi Dr.Tanigucb1 ; iz 0~§,ješto'smo1s­lJ.unJen1 zahvaln ĆU, nast~:Mi~ag;=-~~va1nost zaista 1skažemo,a.::J8~ os aj zeia fl o __ El .1'!ast~~&bUna a t.oopet vo oJ!LJl sjeć &ju rados~L<ii'ElOIC~u~arn.t~J s,?JJ9-. p..:'aćen~ ~Ak.Q pro'CJYŠk~z"T;: . unu~ procest'f.{i će o 1I:ao rak momentalno nestati. ~ -~8111 to ~o,bio 88111 potpuno svladan,bio sam time probu­dJen da mogu spoznati uzrok mog izlječenja od raka na jeziku. U tom odu~evlJenJU 1 raspolo!enju svoje svijesti,ja sam ocbah bio U stanjuda položim ispi t za predavača. . - ,* Moju duboku hvalu mogu zehvali ti ~~D1g'\lch1ulod koga eam naučio,đa~č~~Jek-Ee_um1r..e._~~o~sti i ne stu fl uauEOVD1 svi~et tako ~.!!v~~ok ~n~z~.~~~~~~.­

!~!!~~~~~~-~~~-~-~~!~~-~-~~~~~-~~~~ _Koja majka stara 60 godina došla Je k meni,imala je bolove- u

želucu,blla je mIiava i blijeda, !iva lJe/Una.Kada Ju je :Ooktor p%'e~ gledao ustanovio je rak u vrlo teškom stanju,operacijs niJe d~ta~~_ u obz1r.'&1d1ć de su liječnici izgubili nađu,pomislio sam POlIO \. • lJ" lj e"O: '"'nj em.

- 93 ­

~~j~a~:~UIJ%~°buta.11ebt1vjer1o sam,oa će majka biti opet zdrava tako da . Ile rlibros't. ,J8 Slim skrušene molic,sklcpic ruke :I. pre_

dao se Božjem vođstvu U obitelji 1D0je majke mnogi su umrli od raka, takodjer i DJeo o..ac.&o sam,da misll pokoJtlika O bolestima V1'ŠG utje:'" caJ na žive. Do~ao nem tle ideJu,da bi te misli trebalo odstrc.nit1.pa sam slao zazive unutarnjim pomegačima i anđjelime čuvara za pomoć za ozdravljenje. Pričinilo mi .e nakon kratkog vrema neke prikaze i rekle da malo priček&m - tjedan dana.Ali majka se đalje osjačala alaba,tem­peratura nije pela,pa sam tIllstavio molitvo'položio rUKU nad želUdac i tako su bolovi melo popust1l1,al1 počela je povračat1 i kad ~e uzimala l~ekove.Beda sam si majku preostavio zdravu po naučaDJ~ đuhovnOlnia me­dJutim posjetila nss ~eClna gospodJa i reKla muJci da SJedne i IllO ila • nad njom olto 18 minuta,palils tamnJ811 kod nje i rekla!da se sada osJe­ća bolje,što je 1DEljlal i potvrđila.DoŠ&o tlas je posjet jeden predavač,

pa smo zajedno molili za majku - OCI tacia je majci bolje,prestala Je u­zimati ljekove,usk01'O ~e napustila krevet,te je seda zdrava.-

OZdravljenje od raka nEI maternici ­

_~~2!~!~~!_~!!~!2~2~_~=~!=~!_'

",~,~e18 sam osj~ati neke pocD.1kle bolove u predjelu crijeva " i počeli su biti Jači,tad sam osJeti~a nekU kvrgu ve~1čine Jajeta.Lije­čnik Je us~anovi rak i preporučio !obali. zračenj e, all nije bio siguran da će to ho pOlllOći.)lo~ m! Je nastojao učiniti sve za moje QzđravlJe.. nj e. StEl11je .,e pogoršava1o,dobila sam proljev,jela 88111 samo tekuću' hra­au. sađa S8UI odlučila i prepust11a um se D.1howom li.1ečenju,jeđ8n od članova ioJ je rekao,đa pati od lošeg 8Ila,te joj predložio đa zSJedno mole i č taju sv. sutra ,da se od tog sna probui1i.Na!ton kratkog vremena bolovi 8U populJtill,opet je mogla lagano i đuboko disati,osjećala aam i bila osvjedočena,da je Bog zaista nelito stvan:lO i đjeluJuee,da 8U zrake Nje gove be 8konačne ljUbavi sada prodrle u mene l đotliJ ele su mi oZdravlj enJe ,postalo mi j e J aano, da bolovi ;L bolest u Bo!i&m svijetu' " ne postoji.Bed sam potpuno Zdrava, vodilIl !ivot zahvalnost ,okru!en8 san: zrakama Božj e ljubavi, bila sam si tog avije sna. SVi moji ~3 aci 180 i m! bill su sretni ,m! je bio član seicho-No-le te se pri Učio" ;L druAtw Kristove II1siJe tako sam sa m!em posjetila Jtonf'erenci.1u Dr.Ta­niguchia,gđJe su se iznosUi razni slučajevi raka i neizl,,1 ečemh" bole­sti, ali pod Vodstvom pređavač .1e izveo ozdravlj enje. zahvalili 81110 se svima kao i Dr. Taniguchiu te svima ostallm članovima DruilItva. ­

_1;!!.1fi~fi~!_2~_~~!L~l!_~!~~I!!!:. - - .' . početkom 1956.goMne moj m! izgubio j e apetit, osjeć ao oi e" 81a­

bost,lelaoJe u krevetu sve OCI neke preblađe i sve 13to Je poJeo,poYra­Č80 je. Bio je pregleđan u bolnici i ustanovili su rak ne Jetrima',ope­raciJa Je bila potrebne.KoJ lIJU! ;I. .18 smo bill članovi bruštva--L:y,1ero­v smo,da e bolas o zrcalna slika svi ~llrQIll.tan0I!!..unut.ar­_ eg. va mo e .8 izli 8 iti, er 81110 mno m uđillla-VEićiiomo ' i ao zdrava, samo ako se sp ra""1 u 8. e e jevao vih .1e vJerovao u operaciju nego u đubowo liječeD.1e,ali ja S8JD odlu­čila ne molltw đa mul! ozdravi putem vJe:re,D8Jwćom U8rđnoJĆU SBlD moli­la uJeđno aa ostalim članovima Ilru!tw,đok ml! ae sv1IIa zahval.1i vap' ~to smo učinili sa njegovo oZdravljenJe.U noći neko jako osvJe-tlJenJe ga probuđilo,to Je bllo đuhovno - osJećao se sretan,flio uvjeren,da Je bolest potpuno ne8ta18.U Jutro se zadovoljno BZlI1Jeo i ispričao ~to .1­noću doživio svima koji lll1 ga posJetili,te je počeo ave .1esti. '"

Jednog dana dodje ain do kreveta oca i zapita ga: "Tata,niB1'" li ti primio u zalog nečije vlasaUtvo,jer đotični nije mogao platiti dužni novac 7 DB,Jesam prije nekog vremena,p:r:Lm1o sam taj zalog. 'Sin Je

j čuo od Dr.Tani ch1a đa e rak odraz i i a~e lakomog rao e­t a sve to talCO '~e sve Ile to ras line u lita kad umreš, e ta ov neme od ega! v e ,er 8 mu uzeo OSDOW za l! 'lot, sve traži svoje :lzrĐVD.1anje, tebi će b ti ugrabljeno tvoje zdravlj.", zato

---------------------------------

- 94 ­si soda bolestan od raka na Jetrima.otac se odmah ovim složio i· skinuo založ.bu - tako smo Ja i DIOJ IW.! se odmah bolJe osjećali nakon š~ s:no obavJestiU tog čovJeka da smo zalog novca otk1omli - sldIl1l1. .

od tada oboje amo se dobro osjećell i posJećivali duhovni kUrs i, predavanja koja mu se u po~etku nIsu sv1đjala,ali uskoro bio je 'zane_ sen tim predavanjima ,počeo Je cijeniti 8W jela i od phnice,ko.1e do sada nije ;'oUo.Počeo Je raditi pomalo opet na polju,đnevno je naučavao i čitao članke Novog Il.lha,os.18Ćao se mogo zdraviji nego U ikada prije te dnevno A8l.1emo Dah m1sll i zahvalD1ce Dr.Taniguc.h1u.- .

Izlječenje S8rkoma prowdJen.1em osjećaja zahvalnosti. . ,

JeđDa mlada lena posjetila Je moge liječnike da dozna od čega • boluJe,konačno jeđaD .10.1 Je nlk80,da boluJe od Ssrkoma,primJ.jena ~e u bolnieu,al1 bez gamnc1Je 2a 1zlJeče~e. Kad je to čuo njen otac koji pozna naučanja i Istinu Iuhovnog liJe~enJa,da SU ljudi djeca Božja l da su alobođDa od bolU't1,preuzeo je boleeniO! i predložio kao prvo,da u sebi probudi o~eća.1e zahvalnosti prema svojim roditeljimatlW.žu i' dJe ci i sv1ma,učinitI sve,da bi ih učinili sretnima puno l.jubfWl.lIol1t:1 za sve svoje <la buđu vođjeni BožJQPI ljubavi i moći ,da Uve u dobrom zdrav­lju i u ov. erova~~.4:~~rtnepo-.Jfsreći ispunjenoj lJubwi. Mora ~sesto i,ne mislit1~_~~_boles't1_ v ~1ma,ViiiOllU 1 za tl BO da ste vi eca Božja da J.t...bole~i1a.

OVa e ena sve pro o raalla,bU8 .1- ael:l1cna,nt.feleJi'CT. je 11.11 i svekrva vole i stalno mislila i osJeč8la obratDo,da Ju Ditko De volitbila Je utučena i osflllll.1eua.Obečala .1- da 6e od asda sve raditi i molit1 i zahvaljivati Bogu,da 1111 pomogne - tako Je ave red:Lla 1 D8kon krat.kog vremena počela j_ os.1e6ati .e puno bolje,apetit se popravio',ukrevetu je počela sjesti sBDIa ,općenito os,3e6Ea1a se bolje 1 usko~' jenapust1la boJ1:licu,polila je k SIIome ocu,da se kod njega posvema oporavi PosJećivala .1- Novo Iuhovue sastanke i predavanja slušala,te je uslije .. dilo potpuno oZđravlJElDJe. atUla je svome.aln, J>očela je na vagi đo­bivat1,obwljala je sve kUćne poslove zs lllUžs i đJeeu,čax je nosIla i terete teške zajedno sa muškarcima. Položila je divnuJčudeslJJ pomoć pu­tem nauke Novog D.1ha i Dr. T&niguch1a - sa umogo zahvaJ.nosti za svojeOZdI avIJ enj e.-

IOdatak za čudesna ozdravljenJa

Tako ima umogo svjedočanstva koja su data na temelju iZVještaJamnogih pac1Jenata,a imena nisu niti potnlbtla,ve6 ovi rezultati navede" ni;-

Potpuno OZdraVljenje od raka na maternici u t .1 e ci a D d a n a. '

Gospodja 50 god. starosti doznala je u bolnici da boluje od raka na matemicl,nJen izraz lica bio je blljed,hmučen,napust1laje bolni;' eu i otUla kuĆi.Na ulici srela je jednog predavača organizacIje ,pa ga

.t!amolila da .1 0.1 o.bj asni nj eno. stanj e bolesti •• OR.1oj ~: vi ste. ~e­JI{ ..e Bož~,oni nlsu~nikađ 1)o1e~i,Vi ligurnos~ ljutIte na s~~ro

a'@tLlW.1'OUall;e IIIU zanv81ha,f,&~dravae-~~-~~-- ' N~o~:l:šI8tiasastanke Novog !Uha i zamolila t.>redav&Ea

ze savjet,re je,da Joj IllUŽ čestQ odlazi DEl službena putovaDJa,đa'ima ljUbavnicu ,ali to muž nlJ e nikada priznao, zbog toga se silno uzroJ avala i bila nem1rna,če8to su se svadjali i prestali razgovaratJ..Usko:ro je 1 obolila,noću nije mogla spavatJ.,a III1Ž je ljuboVCU dopremi u ]w6u,dao je

*posebnu sobu na spratu,što da radi? ~IObila je od vor,da au IllUŽ i žena Jedno u dl.ši,đa se trebaju pošt1vat1,muž e o "t1van,a ena e negati­ian .PrlJfd.p. žensks P rc a ko u ;fežena primli~el>~O­slov tj.bla ost, 1.1bazng,st,to~lP~i u • ena~. sebi treba razvi~

:ti ,~bi. išac_ aru$.or-ž~~~~~~cu. ~~

OzdravlJenJe rake na proetati,koji se niJe mogao operirati.

Gosp.S.bolovao Je na prostati,oteklina Je bUa takve nr.rav1,da DiJe bilo za operec1Ju.lleđjutimga je posjetio Jedac omlDđ1D8c,član Dr uštva i savJ etovso IDU, da se priklJuČi tečaju za !l1hOVDO školovanje- O" vaJ Je posječ1vao,ali na jednom predavanJu mu pozlilo, zabolilo ga tsko da se prihvatio Jednog drogoS,koji J e sJedio pokraj njega. ovaj čim Je

:* domao za uzrok tome,otiho Je do; .predavača i saopHo mu.rredav.!-č w reče,ak2 dotičD1 p~§~-SPQma svoJe nedostatke gri ehe- one će

nestati _ bitce~o r en. eca a n su ni g8đ bOlesnad e zdntv_Uo Uvidi i P ma. ml a--m--t>uae hna prisutna,Jer Dema kakO bi počeo.pređavač mu pređloU da to moh ocil:la učiD1U gore na podiWllU,đa dade svoJe svjedočanstvo.pristao e i rekao

"- Iloral svega Ato kanim reči Jest to da na ne aUvno elo 8 ede i ne­,;r m!Yn1L~e. Posudjh80 Je novac uz so e kamate, roz Jera

vri~eme ~Aao Je na zao glas zbog neispravnog rsđa u poelu.Ohnio se, ali ubrzo hliQ .1e,da se riJeU 8VQJe !ene,traUo Je razlog za 1'8staw zato Je svoga pnJatel.1a D8gQvorio đa nJegQw 1_ zaveđe sa darovima ito Je dobivala od tog čovjeka - 110 !ena Je sve to ispri&ala lIIl!u i zlIču(1Jma na sw tQ,jel" ona tgg čQvJeka uQpče Ile 'VOli.sađa je ilagovo­rio priJatelJa da doaJe u SObI kađa ĐJegova !ena spava,all kad Je taJ doho u sobu,žena JI vikala i zvala u pom06 svoga mh,Ato aada DiJe lllUžu uspjelo da svali krivnJu na svoJa hnu.No mu! Je tulio !enu za rastaw l poslao Ju Je llJeziD1m rOdi~a~đolZ1ala đaJoJmu! IZU aa enom sluh~ vre ae ku i mniu botpus la

uhvltu DO lađa e u~. svad a,ne8t.81.a Je ha11llOD a te na ,r u o o r a Da pros • .

_.. ~:an BVoJeii'1 ehe ito Je učini ~a leni,. ~

J'j'eD18 toj ~c1 i zbog toga I118w~ da mora um~e ,ill. poka­.1.~•• sađa e predavač sve to ču ~ono osta učesn1C1IIIa,đa

mole ze tog priJatelJa,svi su vrUU Sh1nsokan,a rezultat Je bio,da BU bolovi nestali i mogao Je dobro spavaU.!-dućeg dana osJečao se bo­lJe i 8a ostalima se molio,ali kad se okrenuo op~z1o Je svo.1u !enu, pri~. k ~ i zSIlIolio Je za ~t--eseBam rt • žena Je ~etDa,kao1 on'sam ol)03e su plakal1,đriali 8e ze :rute dok SU ostali ih op za e el im er u rmo u b e.

e es alo bolova,a i rak Je io POtpUDO izliJečen,sađa

oni !ive sretno,zaposUo se u novom zvanJu i bio vrlo sretan.on se za hvaljiv60 Društ"'l,đ'"< \l tak" kratko vrijeme doživi ovakovo čudesno oz­

I

- 97 -

Kad je otišla u kupaonicu u~:tJ1uQvi_J._~JeL~_~§zn~vari i sva presretna saopčila je to predavaču, a ovaj joj odgovori:

*" ~~a stv~ma j>riEođ~Božj~g)j~t~t~j e_započ~~~_ stuEsna javnost. ft

Nakon nekoliko dana ova žena dobije obavjest iz bolnice, da dodje u bolnicu na operaciju. Bud1ći svi u kući BU bili zaposleni, žena je pošla sama u bolnicu - sada ovi u bonici su bill iznenadjeni, kada BU vidjeli da je žena došla bez pratnje, a žena je rekla, da ra:' ka ona više nene. No kod pregleda su uistinu ustanovili" da raka zbi:' lja više nEma, unatoč tome, da je prije rak ustanovljen kod pregleda kada j e prvi puta bUa na pregle(];J,-

Naporoona: Eazna imena gradova i ulica kao i imena predavača

je izostavlj eno kod ovog prepisa./

(\', ), 'I C'1 ~~, :;~/" \, . - ~

ova knJiga je prevedena davno ranije još priJe rata, a tkO je preveo

to se nezna.

Originalni naslovenglesld:

ft You can heal Yourself" , A na njemački je prevedena sa

Od Dr.Franz K.5teinberg-a II

engleskog:�

Dl. Geistige Heilkraft in t1Jla: II�

Internacionalno pravo izdanje 1961.god./naklađal

Dr.Masahara Taniguch1,

To~.

,

I

prepi sano za članove

Teozofskog D:N~tva"Ha:nnoni-SklađJ'

U zagrebu ,17 • srpnja 1981. Štefanij a Holj evac

t

Seicho-No-ia

IV S U T R A

Dr.Masaharu Taniguchi

"TRUTH OF LIFE"

Pročitaj svaki dan jednom

..l-IV SUTRA O DUHOVNOM LIJEČENJU

AN.DJ"'J:J:O SE PONl5Vo JAVIO I ZAPJEVAO: BUDI BEZ 6'rlUHA I STUPI NA STAZU ŽIVO'rA. NIKAKVA NEVOLJA NE MOŽE SNAĆI ONOGA KOJI NE OSJEćA STRAH. PATNJA I :BIJEDA NISU BOŽJ)] DJFlLO, SLIJEDI HRABROG SRCA PUT ŽIVO'1'A I SVE ĆE NEVOLJE PR2D 'rOBOM UZMAKNUTI. BOLEST SE VRAĆA U SVOJ IZVOR rn~TVARNO NIi3TAVILO.

JEDNOČ JE SVEćENIK ZENA TAKUAN BEZ STRAHA S'1'UPIO U TIGROV KAVEZ. I DIVLJI JE TIGAR POD NJEGOVIM FOGLEDOM PITOMO POGNUO GLAVU I KAD pos~ TOOA SVJEST4N, DA SU SVI LJUDI :NEOA BOZJA. :BOLB8'lI I DVOWB ĆE UZMAIOO1Tl PRED TVOJIM ČVRSTIM POGLED<Jo1. A IS'1'O TAKO I OSItEćA I PADJA, iQGLD4J SAMO KADO l POBJEDONOSNO U OČI ONOME t;ro ZELI PROBUDITI STRAH PA ĆE flGAJ. DamE OBORITI POGLED A MEDYJIm OPASNOSTI DA'l ĆE SE tl uhG, AKO SI DZ S1'1WIA RnAKVA sTRAšILA NE MIGU NASTATI. KOJA BI KAq"BOLll1SPI-OVOLJA"LDDJELA tl TVOJOJ SYIJES'l'I, KAD SVLAJ)AS I PROGLED~ ZABLtlro ClaJITILA-MAYU . SVA <::lll lD PL~ILA '1'~.!tOJE NISU SfiQREliTA OD lOGA. DUBA SVJETLOSTI RASPAS'fI POPUT OOVA UDA SE PR<mUDl~.

DOB1l0 JE. ])J. roZ1tL1'.d IIOĆ I 1'iAOD DIO SE TVOJE MISLI OSTVARUJU TS ACO UNlinla STOJE POGUm MI&1 ma 'Ill SVOJIM QSfVAIB1IJ.lilM r0ItBOLmlf"l"IE'fOl.JAlI'fAJWI'U I ZA,'fODE U llLtlDNJU, aa JI(Mlt.UAr. 'fAIID I STIWIA "TAlI, . SI""" U ,lJ;,'8'fQI 8PM ; AI'UJE.. ~!f .Dl SAI'JO ""AllA IZl A OD Sm.A1lA•

. SBA!l UJlADIil-:BJšl ZAlDIfO li NJIM. BEI ~E 8'IIJU8' _ utVARI JfI'KA. OPSfABA., AKO Sl :BIO OQ.X.,... S'fYARAJU··aRAU. StAJttOE SE fiDA SAME OD sm._llYOt Dm fL.Al)A I UPRAVLJA MATERIJOM, KOJA SlO PC liDIBI UMA II ~IVQ'lA Rl MOĆI

M.ifVA HA!ftJRIJA .. f!l~lI SAMA OOIVJE'l'I. \rEIt .KADA ~Of J'IJWJ'JUPI.MAT.D1JA SE POVIlWJE NJEGOVIM ZAKONIMA l J108fta .... I oanJE !XVOTA.8'" *Un BA8'lI I DIJJi:t,ITl BlIl,A MOLJ!l.ItULARNI LANaI alAI ~ ~NJU SVOJ RAD PREMA tANIM UZOROIMA DUHA, O'BIAVUIfAII.n I :aA3VIJAl'fJE 2XVOOA NE OVISIO MATSRIJII. KOlA. JJ!l fJllI: lW.lGA mOTA t OIfOGA ŠTO DUH OD NJE IZRAD].I JIOI.BSti.D LI DB:OG HORMONA ILI VITAMINA.~IVO'1' GA STVARAI AKO su OŠTEćE1lA PLUĆAttIVOfNA SNAGA DOVODI DO OZDRAVLJ'.&NJA, 1W)A JE 'fYOJ ~XVO'1' NASTAJAO NISI IMAO NI PLUćA IiI SRCE . IZ J.fjlJ1)H.i} atiB1GE JAJETA FORMIRALI SU SJil I PLUĆA I SROE u» ZIVOT P1tEUZM1ll SVOJ paJAO STVARA SVE ORGAIm IZ NIČEGA,

-2­U Japanu "Doleet" 1 "zrak" označav~u istom r1;Ječi ";rani", pi8lllO'nl.a oaeka za "bolest" ,"doIava pokriveno sy~e1Jlo,

a ou. aa "uak~~uuaazdula~h

Obo"e oznaaava~Oi.1eka ko"i .1e po41egao obmani kaO !ito "'e d.oiiT13ava netko osud.Jen na pogub14en;Jekome su 0i1 zavnezanepa kad. lIU s. voda poli..,. po 'frah on misli da .1e en gU;JoUnom i PUa mrtav na tlo. eno što ga .18 ubio e bUo ništa dzugo nege s1:rah. leka ti to bucle pouka .1er lIJ10gi koJi .. bol._.pate i um1zu iz straha. N;J1hov st:nb prisi". eno ato ih INU,njihov atnJa pri1l1n eu't. .

!Zb;Jesava.1 zDog top misli atraha. ivot "e .JaU 04 1Ii'ri..

Kad. Wo"'_ 1J~_10 izgubi Ja.ov,Žtivot se briDe Ila d.ovo1;jDo nove 1a'V1. Zbog Mga .. daJ da te save4e pr1v1d., ..p ~e4aJ aepokolebl.1ivo Da "alDo.t,U ~ I1YOt bu ba"_. Groan14aa .8IlIa pe.d.atJrad.a ;Je d.uh Iedno sam .a 801:IOlat mUan i slObOdan OCi -ice i StraJta. 1>a bi nekaO tu SJllirenont~'ri.kni.., sve l'lJo .. dogo4i p:riJavatu.t. aa ~Iću 'lt tDl'8U,

Allo sve 13ude,a1lVar1 1. 0k0lnonl pr1Jl".tiJ :I. 1NU'e6e1 III ~It •• lI8JIVa1aon1. pa i ono što 1Ji .. 2lĐ ........,. Ui ti ~. aa &&e, == 6e lIU .,t'. .... ...~ .... .1e ua ..J.-I 4ulhd_•.,k.. ~•

• Vlj..,a. 1to.1e 8~ II al l. 4 nap_:1 dftTi,. i Ispuni 11 lIIir Duha tvol tl Je ~e4 u.pravll_ na BoI,1u pr~ u tebi,a ađnYUe l ......... su it ~

And;Jeo naallaT1, Kad. bi wel. 1;1""10 bQo ... uteftJa ua.1e8to ~. tyoga 4ubo lc8b bi. aopo ••4.ti:1l1 bo..... 1 'bOl! Jeri kM...... peb1~'" l .... Ilie De 'WIIara. t ne obo13e".. Kada se 4ov~ek P"b1atit a.1§. .1.,.10 se Ile vlada po Il8lrtmi .e IIatm~. ugo ... tU misU d.uha.:t::tovo ~e .-s. ~q ;I. PO' . ;te4i8a UlIU13erdh predstaVa t

wa Cjeli: m1sU ela 084e6a b1ađnoću , :I. ~ od. pn.b1ade.utvuoa se ostvaru~e.

G4,4e MJlUIl ~ .... ii pIHb1a4e.8...... odbao1 strah. '.rIU~ 8e o.av1~o~ mo61 Uvo1la.Jole.t ..,. samo o&miDa. :sea obmane nema :rasbo13eVliU1,ja.

-:3­Podržava\! smi.renoS't u svojo\! duši,jer duša je vladlU.' tijela.Qt,jera.j strah 1 osjeti smirenost. eim se smi.renost u tebi proširi,bol nestaje ,a bolest prolazi. Gd.<je nema SĐ.mOo-.e 1. sbaha.tamo su nelagode i upale nemogu6e ma kakvu ozljedu tijelo ~trpjelo.

~ da se organizam sta1Do i:mutra obnavlja i mijeniJa te se brzo Op01'9:"lja,što ote l$ov,jek slobodniji od obmana i što lIl\1 je raspoloJenJe s~eni,je.

Liječenje vanjll1Wll ~ je .Un da se I!ovjek smiri povjeen.1em u ljekwiim 1IlO6 8H4sWa. ono ho 1i;Jelii ;te '9'je»a 05eld:...jaje» lll'JrOk bolesti lel1 11 4u5i II ;;Ivom mišljenjukoje podrJaft stnh ilolie stan.1•• Nestankom sU'aha olest UlIIlIiče.

Stoga OSlobodi se straha 1 spo~ i8'tinu J1vota.4e. je tvo" život s.1e41nJen s Boljim Uvollom. b'to ti,dakle,u svijeim ...Je u!bcO<U.t1. ako si siguran II " jed1u1lvo. Sva 8t8l1\1a tijela su Jl'enltJa1l lIl181i.. Misao sVaha 81111 da poblije4d,••3e4~ stida čini da. pocrveniš. I najmIm.1e 1211leaadjenje ~ .Uo. JalEa od lIlfdDih ft ari.;Jetle 1IIUli bolest Ms'tal. !lUg 8.11:»1..5....,al. la Dinje,nestaJe ~ dUb os.1et1 0JlIl'llft~ i ~av.

Kroz ~ fte1u p&'~ ......e1a bolest Ui nelagoda nest...,. čila Ill~., .~... aa lUesto ne~l.1atva.

potelko6e nastale zbog h1i8ti. i tuce ne81:a,1u pzoed 1.1eko'vi.toII $Il88OIl ",oni. ZUllT1je je.::i.dobi'" Ako lb'uses š ., 1~4u

i • eft ho te ••,e U'f'Jl'GtlJ Hbvalno::t a SVO" clae'ftd. posao .d'1.1d II Jl'a4oni. ima, nikakVa 'be bolen Ile mole -past!. ako se aella 'bol 'avi.ubrao 6. lld.aU'bt.. Ako aaJ)%.'Otly pri avakom lole 10_ oe,.6an4ulU.hl \'l ~tjaad t1llle l'IlG6 ",... krlYOg mU1jen.;}a l straha od boles1J1. a ozu8'\l'l;l.B3e se tme odgac1,#a. Da bl postao slobodaa j. a4rllY 1apup1 svo;}e ace za.hVa1no!!l611l do1:mot. 1. l<1ubavlju l4llbi 8'9'0' narodI SV0.111 uml3u ko". t. aoal. I4Ubi svo3e blUDJe,.1e» oni ft 4.1UEl loUa kao i ti. S...e obaeiSaft sve pod;1e4nako nema zUb kojima ou usJa.oa6u;je lWO;tu sv;le1llosil. L:JUl =te bU-bje i budi zahvalan aa sve. Prema . tel'ima 1:Iudi tako 21ahValea i do'bat', kao ito bi hUo da tvo"a dJe.a budu prema tebi.

-4­os~et;i tl njima kao ;3. u sebi isto bilo života i budi slobodan od svake samoobmane.

ow.1e 1 sada rad~ se zahvalna srca SVOIIl Uvotu :I. današniJem 4am1. Ako t1 stigne laina 'V'1j•.st o SlII1"ti. voljenog bib, Wlbude~e če t1 l!Iauatav:l.t1 dah,a lice 6e probli;fed1t1... .. ..sito uskoro nakon t,a sBuall da 4e vijest bila netetčna.

uzbuđenJa će neBilatt,a ~e~SljCfliioal

rad lA"Ca oe se kao :I. d1san;Je bira1:1, a SlIIirenost 6. se vratiti.

':.

Isto 1tako DI8t$ krive lIliel1 i. nJihova pos13edioa-'bolen­kada mir Duba \lde u tvo3e ace. Anđeo nastavit Bu4u6:1. da ote los be~ Duh dobrote, a ave štet po81;o.,1 ,est o~. nJegOvih IIli.sl1t ave služi za tvoje 4o'b,ro­i onda kada ti se Mnt supro1mo. PriVid ni;)e sW'amoa1l. Ako pod.1epeš vark1 Dlrivi4nOSIl 1 ~oc1pov;te~eš,

podvrgavali· se time u\ftsol :I. ~.1 _1 nad. 1:obolll{tvo3im U,elom :I. tvo;)im ži.votom.<Do (Jega se bo.iU Da401asi 4. sav ac1ava te" Oak :1 lijek se p»e1:Va:ra aa 1:ebe II otwv. a ~a oal;te4a 8& da'. aa slo. -«o aim fie sh.oon JlIl'01NU . :1. prol1eđaš utvU'll 1 ~

nestaoJu poll1.,edUe ='ridaOP popu1: llIa8le pod S\Ul~. ...~en•• St;O$~ pasi na 8Yoc1e lIlulf. i OC1t1eU var1al od 8~i.

SJ?OZN.AJ KOLIKO .tE DRAZl.JM1'tO POS~TI RODOM U'NARE I S'llWIA. pldiU .. ne~ ..."8 .toga trpjeti. Bo1ellDik o~ ._1=ako ft 1l:ItP$ :I. POat8M ......... "os <iediu1lVa aa olldnvl 0IIl 1lIDlilg0lll Života. Odbaciti brige 1 tako ne stvaftti uelova keifi ]ilIlNdIDe1N ~a pr1d.alu. priviđDu llI06 biU to laacUi Ul što drUgo-to 3e put oauavl;1en;1a i način da ..taneš zdrav. Ako ;19 neilko lIabrinut.ne valJa mu reći • ...·o~ Ui ~ bacil 4e u tebi". ve4 lIlU treba dozvati II 8Yi;fest,"zarue neult.

Tada 6e nJegov duh stvoriti uslove ko;1i 6e ga uč!1n1t1 1munilll protiv zarazCh Je» čov;1ek .1El dUho'ftU) bih i ni kakav b8CU ne IllOže,to b149 doseputi. ČO'Ir;1ekov duh poti/eče od;} Bogati ne mole kao Diti Bog obolit • biti podlibn ma~alnilll uslOvima, p»edat1 se,post&t1 slab U1 Wl101'8Il.

-7­Ono š'to 'ti se čini nesavršenim je obmana osjetila I� bila to bolest.nevolja ili ~.

1'.:1. ",0.1 kri'1im tilišl;1en<!em i pob;jeđon obmanom� daješ moć nad sobom.svojim tijelom i svojim životom.� Te su obmane projekcije tvog mišljenja.�ko;fe ti svojom tamom zasjen.jujU i skrivaju istinu.� Uništi obmanu.zapali luč istine 5ije svjetlo razgoni tamu osjetilne obmane� i spoznaj da si slobodan od noćnih utvara nevolje.� Anđeo završit Pošto si auo 1st1nu Života,ne da;f se zbuniV1,� kada iznenadne ~ene spopad.a;!u tvoje Ujno.� Kada se odjednom neka kuća snU,� mnogo je pri tOlll FaUne i buke,� • što ;je ~ada ft6a.to ;Je ma galama 1 gušći. je prah.�Isto se zb:1.V& kada se stQ'i čovjek pretvp:l.-i u prah� i sruše se razva1:Lne u actemu ut.1elovl<1enog mišljenja.� Ako ofe zgrada od zabluda :i. utvara b1.1a malena.� reakcija ti.iela blt će neznatna.� No,ako je b11a vel1ka i _na,�

l i n3en pad l!lnELŽan.ne plaši se p~ena.

SIImO varka osJetila biti će wzO;t'Cna.� Ti si kao di.1ete DolMe 6 onu stranu patn.1e.�Tvoje dijamantno ja je nerazorivo­1lUh koji pozna" lIa'IllO bl SŽ8ll1l'llvO i aavršenost.� on u svako" ~eni ost~e nellaknut.� a nakon proajene postaJe vidJ.,1ivo što iz n.jega proizlazi. nov život i sv;jetlo.zdravlje i s:n.aga.

~..~. to navijestio,e &naGO h se bol..u.ol vose.a ....

al su P"Cleclell,_ MlIlII4ai ~.

Qai su 88 ~ zap*Ul:5. 1 aap1...u­ftQ D.i.Je ....... -so .tt'8ftI,On. .� A84eU ft 81av1U eveviJn3egat�Bos ,. lift II SYew.Of:ao ri1.J1 "'SV~Uo vo tIlV1ma naal1.� II kO'" _ 81'i 3e<!Do. Na _'bu lIaa"a1o .,. tUu6u auaaea bo 3eđno "3.1;10� u Yft10Stt Z'ado8ti.� _ .. se na4'V1la zaad 1W3etlom� popUt lDtlll'b. tl nebes1ma.� l. 8ft 'bUa 'b1Meao su promatrala sja3 :1 puno6u 'sv3etll1� 1ati tl'kog l1vot..,� JftJra kt-o_ mo6 ove svete sut:ft tSl 'ii, t~te'.

20. g,l. eIl...,. 1tri8e 1 nevol.1e,bole8t1 1 patnje 2•• &.11&4. \\ft'''''nu poput no6nJJi utvai'a� :5. uka le ... M'ih 13ud1� ... w4et1oMu 1st1De� ~ " 6awbftt nvunost:L� 81.... od 8'yake pat~e 1. nevol,ie.�

:j