master rad - prirodno matematicki fakultet...zelene končaste alge mogu da budu pričvršćene i za...
TRANSCRIPT
Niš, 2017.
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Aleksandra Stojiljković
Sastav i struktura zajednice makroinvertebrata u barskim
ekosistemima sa posebnim osvrtom na grupe Ephemeroptera,
Plecoptera, Trichoptera i Odonata
Master rad
Niš, 2017.
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Sastav i struktura zajednice makroinvertebrata u barskim
ekosistemima sa posebnim osvrtom na grupe Ephemeroptera,
Plecoptera, Trichoptera i Odonata
Master rad
Kandidat Mentor
Aleksandra Stojiljković 225 dr Ana Savić
Niš, 2017.
UNIVERSITY OF NIŠ
FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS
DEPARTMENT OF BIOLOGY AND ECOLOGY
Composition and structure of macroinvertebrate community in wetland
ecosystems with a special focus on the groups Ephemeroptera,
Plecoptera, Trichoptera and Odonata
Master thesis
Candidate Mentor
Aleksandra Stojiljković 225 PhD Ana Savić
BIOGRAFIJA KANDIDATA
Aleksandra Stojiljković rođena je 18. juna 1993. godine u Leskovcu. Osnovnu školu „Vasa
Pelagić“ u Leskovcu završava 2008. godine sa odličnim uspehom i Vukovom diplomom.
Medicinsku školu, smer farmaceutski tehničar, u Leskovcu završava 2012. godine.
Nakon srednje škole, 2012. godine, upisuje osnovne akademske studije na Prirodno-
matematičkom fakultetu, Univerziteta u Nišu, na Departmanu za biologiju i ekologiju. Osnovne
akademske studije završava 2015. godine. Iste godine upisuje master akademske studije na
Departmanu za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematičkog fakulteta, Univerziteta u Nišu, smer
Ekologija i zaštita prirode, koje završava 2017. godine.
ZAHVALNICA
Najsrdačnije se zahvaljujem svojoj mentorki dr Ani Savić na strpljenju i pomoći pri studijsko-
istraživačkom radu, kao i u samoj izradi ovog master rada.
Zahvaljujem se i kolegenici Milici Aleksić na pomoći pri determinaciji makroinvertebrata.
Najveću zahvalnost dugujem svojoj porodici. Hvala vam na apsolutnoj podršci i ogromnoj
pomoći tokom mog školovanja. Veliko hvala Stefanu na razumevanju i podršci.
SAŽETAK
Istraživanje obuhvata zajednicu makroinvertebrata bara u okolini grada Niša. Uzorkovanje je
vršeno sezonski u toku 2016. i 2017. godine.
Konstatovano je prisustvo 8 familija i 179 jedinki. Kao najdiverzitetnija grupa, izdvaja se grupa
Ephemeroptera. Kao najabundantnija grupa se izdvaja grupa Odonata.
Kvalitet vode koji je određivan na osnovu FBI (familijarnog biotičkog indeksa) pokazuje
vrednosti 8,2 i 5, koje upućuju na V i II-III kategoriju kvaliteta vode.
Ključne reči: makrozoobentos, kvalitet vode, Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, Odonata
ABSTRACT
The study includes a community of macroinvertebrates shalow lakes around the city of Nis.
Sampling was performed seasonally during 2016 and 2017.
In terms of biodiversity, the most important groups were Ephemeroptera. In quantitative terms,
the greatest abundance was recorded for the group Odonata.
Water quality was determined according to FBI (familiar biotic index) and the resulting values
indicate 8,2 and 5, and V and II-III category of water quality.
Key words: macrozoobenthos, water quality, Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, Odonata
Sadržaj
1. Uvod........................................................................................................................................... 1
1.1 Ephemeroptera, Plecoptera i Trichoptera kao bioindikatori.....................................................4
1.2 Pregled dosadašnjih istraživanja datog područja.....................................................................5
1.3 Diverzitet istraživanih grupa........................... ........................................................................6
1.4 Ciljevi istraživanja ................................................................................................................... 6
2. Materijal i metode ......................................................................................................................... 7
2.1 Istraživani lokaliteti..................................................................................................................7
2.2 Uzorkovanje materijala...........................................................................................................11
2.3 Identifikacija makroinvertebrata.............................................................................................11
2.4 Metode za analizu zajednice makroinvertebrata.....................................................................12
3. Rezultati ....................................................................................................................................... 14
4. Diskusija ....................................................................................................................................... 18
5. Zaključci. ......................................................................................................................................20
6. Literatura ...................................................................................................................................... 21
1
1. UVOD
Voda je najrasprostranjenija životna sredina na planeti Zemlji. Ona zauzima 71% njene ukupne
površine, a njena zapremina iznosi 1,6 milijardi km3. Od te zapremine, kopnenim vodama
pripada oko 0,8%. Kopnene vode se dele na podzemne i površinske. Površinske vode se, prema
kretanju, mogu podeliti na tekuće i stajaće. U tekuće vode spadaju kopnene vode, a u njih se
ubrajaju izvori, potoci, male i velike reke. U stajaće vode ubrajaju se kopnene vodene mase kod
kojih ne postoji kontinuiran tok u jednom pravcu, a to su: jezera, bare, ritovi i močvare (Simić i
Simić, 2009).
Bare su ekosistemi koji se mogu diferencirati po različitim parametrima, a jedan od njih je
dubina. Bare su plitke, u njima svetlo prodire do dna, što omogućava razvoj vodenog bilja po
čitavom dnu. U barama ne postoji vertikalna stratifikacija kiseonika i temperature. Jedna od
poznatijih bara u Srbiji je Obedska bara. Neke ravničarske reke sa veoma sporim tokom mogu
da imaju odlike bara, a primer je Zasavica u Sremu.
Sve vrste, kako biljne, tako i životinjske, koje se mogu naći u vodenim ekosistemima grupisane
su u populacije i biocenoze. Svaka hidrobiocenoza ima karakterističnu strukturu. Ona ima
kvalitativni i kvantitativni sastav, vremenski i prostorni raspored vrsta koje ulaze u njen sastav,
kao i dinamiku svih ovih osobina. Svaka biocenoza ima i kompletnu trofičku strukturu, koju
čine: producenti, konzumenti i reducenti. Postoji više hidrobiocenoza: neuston (plutajući
organizmi), plankton (lebdeći organizmi), nekton (plivajući organizmi) i bentos (organizmi koji
naseljavaju dno). Zajednicu makrozoobentosa čine životinjski organizmi koji su veći od 0,5 mm.
Ovi životinjski organizmi ceo svoj životni ciklus ili deo provedu vezani za dno (Simić i Simić,
2009).
Analiza sastava zajednica makroinvertebrata zbog biološke procene predstavlja trend na kome
instistiraju mnoge zemlje. Od svih slatkovodnih organizama koji mogu da se koriste u
biomonitoringu, makrozoobentos se pokazao kao najpouzdaniji (Hellawell 1986, Bonada et al.
2006, Carter et al. 2006).
Zajednica akvatičnih makroinvertebrata se koristi kao veoma pouzdan pokazatelj ekološkog
stanja i dinamike ekoloških uslova koji se sukcesivno menjaju u slatkovodnim ekosistemima,
kao i u različitim metodama procene kvaliteta vode. Navedene su neke od njihovih osobina koje
im to omogućavaju, kao i praktični razlozi (Simić i Simić, 2009):
• Ova grupa organizama ima mnogo sedentarnih formi
• Veći broj vrsta ima relativno dug životni ciklus
• Taksonomija je dobro razvijena
• Uzorkovanje i posmatranje je jednostavno u odnosu na neke druge grupe životinja
• Većina grupa zajednice makroinvertebrata je dobro proučena sa dostupnim ključevima
za identifikaciju i velikim brojem razvijenih metoda za analizu dobijenih podataka.
2
Korišćenjem makroinvertebrata može da se dođe do raznih zaključaka, u zavisnosti od cilja
istraživanja. Zajednice makroinvertebrata mogu da se koriste u određivanju kvaliteta vode,
utvrđivanju tipa zagađenja, kao i u merenju sekundarne produkcije.
Zajednice algi i viših biljaka u malim stajaćim vodama (bare, ritovi, plavne zone, močvare i
kanali) su slične onoj koja se razvija u litoralnoj zoni jezera.
Kada je u pitanju makrovegetacija, u barama se po obodu javljaju emerzne biljke (trska, šaš,
oštrica), one se javljaju do dubine od 1,5m. Posle njih se javljaju flotantne biljke (lokvanji) koji
često pokrivaju celu baru. Ako je bara dublja razviće se i submerzne, potopljene biljke, od kojih
je najčešća vodena kuga, vodeni ljutić. U nekim barama javljaju se vodene paprati (Salvinia).
Ponekad je cela površina vode pokrivena sočivicom. U mulju bara ima najviše silikatnih i
modrozelenih algi, a česte su i končaste zelene alge, kao i hare. Zelene končaste alge mogu da
budu pričvršćene i za delove viših biljaka koje se nalaze u vodi, ali i predmete koji su dospeli u
vodu zahvaljujući čoveku (plastične flaše, kese i sl.). U jezerima i barama, fitoplanktonske
alge i više biljke, takođe su dominantni primarni producenti (Simić i Simić, 2009).
Uzorkovanje makrozoobentosa u barama obavljano je tokom 2016. i 2017. godine na teritoriji
grada Niša. Kao predmet ovog istraživanja odabrani su određeni insekatski redovi, njihov
larveni stadijum.
Grupa vodenih insekata u kopnenim vodama ima veliku raznovrsnost. Neke od grupa su
celokupnim životnim ciklusom u potpunosti vezane za vodu (Colembola, Heteroptera,
Coleoptera), dok je veći broj grupa samo pojedinim stadijumima svog razvića (najčešće
larvenim) vezan za vodenu sredinu [Odonata, Plecoptera, Ephemeroptera, Trichoptera, Diptera
(Culicidae, Tipulidae, Limonidae, Ceratopogonidae, Chironomidae), Megaloptera, Lepidoptera,
i Neuroptera]. Životni vek larvenog stadijuma uglavnom je višestruko duži od odraslog oblika
koji živi od nekoliko dana do nekoliko meseci.
Insekatske grupe su dominantne ili imaju značajan udeo u kvantitativnoj kompoziciji
makrozoobentosa.
Insekatski redovi Trichoptera, Ephemeroptera i Plecoptera ( Slika 1) su grupe makroinvertebrata
koje se najviše koriste u proceni kvaliteta vode.
3
Larva Trichoptera bez kućice Larva Trichoptera sa kućicom
Plecoptera (larva) Odonata (larva)
Ephemeroptera (larva)
Slika 1 - Larveni stadijumi nekih vodenih insekata (Simić i Simić, 2009)
4
1.1 Ephemeroptera, Plecoptera i Trichoptera kao bioindikatori
Primena makrozoobentosa u svrhu biomonitoringa je proces koji zahteva vreme i ekspertizu. U
poslednje vreme iz grupe makroinvertebrata se izdvajaju tri reda insekata (Ephemeroptera,
Plecoptera i Trichoptera) i koriste u metodama biološke procene kvaliteta vode kao metrička
osobina EPT indeks, koja na pouzdan način razdvaja zagađene od čistih lokaliteta (Wallace,
Grubaugh i Whiles 1996). Naime, većina vrsta iz ove tri grupe je osetljiva na organsko zagađenje
što ih čini dobrim i pouzdanim indikatorima kvaliteta vode. Zbog toga ukupan broj vrsta
zabeleženih u uzorku opada kako se kvalitet životne sredine pogoršava. Takođe, jednostavna
identifikacija ovih grupa olakšava primenu EPT indeksa. Ephemeroptera, Plecoptera i
Trichoptera (EPT) indeksi prikazuju bogatstvo unutar insekatskih grupa, dakle njihova brojnost
treba da raste sa rastom kvaliteta vode. Prvobitno razvijen za indetifikaciju na nivou vrste, ovaj
indeks važi za upotrebu na nivou familije (Plafkin et all. 1989). EPT indeks je jednak ukupnom
broju familija reprezentovan unutar ova tri reda u uzorku.
Kroz istraživanja je utvrđeno da je EPT visoko korelisan sa nekoliko drugih indeksa, uključujući
ETO (Ephemeroptera, Trichoptera, Odonata). Uklanjanje ETO indeksa je prikladno iz nekoliko
razloga. Prvo, ETO indeks nema referencu i jedino se upotrebljava za upoređivanje tokom
vremena za studiju istog lokaliteta. EPT indeks takođe može biti analiziran na ovaj način. Drugo,
kao i EPT, ovaj indeks obezbeđuje taksonomsko bogatstvo za nekoliko grupa makroinvertebrata
za koje smatramo da su osetljive na zagađenja i, dakle, ponovljive. Štaviše, i ETO i EPT
uključuju taksonomsko bogatstvo Ephemeroptera i Trichoptera i razlikuju se samo u jednoj
grupi (Teodosijević, 2013).
5
1.2 Pregled dosadašnjih istraživanja datog područja
Istraživanjem grupa Trichoptera, Ephemeroptera, Plecoptera i Odonata na teritoriji Srbije bavili
su se mnogi naučnici. Insekatski red Trichoptera su proučavali Strahinić et al. (1999a), Živić et
al. (2000a, 2002a, 2002b, 2003, 2005a, 2005b, 2006a, 2006b, 2009a). Insekatski red
Ephemeroptera su proučavali Filipović (1975, 1976), Marković i Mitrović-Tutundžić (1997) i
Marković i Živić (2002). Insekatski red Plecoptera je najviše istraživao Marković (1998a), a
Odonata Strahinić et al. (1999b) i Živić et al. (1999b).
Najobimnija istraživanja zajednice makrozoobentosa su izvedena na reci Nišavi. Sistematično
istraživanje makrozoobentosa reke Nišave na mesečnom nivou sprovela je Savić (2012).
Takođe, detaljno je istraživana struktura zajednice Ephemeroptera (Savić et al., 2011 i 2014),
kao i mogućnost njihove primene kao bioindikatora ekološkog stanje reke Nišave (Savić et al.,
2011). Proučavan je i sastav zajdnice Trichoptera u odnosu na ekološke uslove u reci Nišavi
(Savić et al., 2013). Na teritoriji grada Niša, u slivu reke Nišave istraživana je dinamika
zajednice makrozoobentosa (Aleksić, 2014), kao i taksonomska struktura (Vulić, 2014; Vulić et
al., 2014) i ekološke karakteristike (Vasov, 2014) zajednice Trichoptera. Istraživanja
makrozoobentosa sprovedena su na reci Nišavi u okviru brojnih hidrobioloških radova koji
obuhvataju sliv Južne Morave (Novaković, 2012; Živić et al., 2006; Marković et al., 2014; Protić
et al., 2007).
Pritoke reke Nišave istraživane su u manjem obimu. Todosijević (2013) je istraživao sposobnost
grupe EPT i familije hironomida u razdvajanju lokaliteta različitog kvaliteta vode na reci Nišavi
i njenim pritokama Jermi, Temskoj i Visočici. Detaljniju analizu strukture i dinamike zajednice
makrozoobentosa na rekama Temskoj, Visočici i Dojkinačkoj reci uradili su Živić et al. (2005),
što predstavlja značajan doprinos poznavanju biodiverziteta makroinvertebrata planinskih
potoka i reka.
Proučavan je makrozoobetos reke Visočice i Temske (Živić et al., 2005), kao i reke Toplice
(Živić et al., 2001).
U toku 2003. i 2004. godine, proučavan je kvalitativni sastav zajednica akvatičnih
makroinvertebrata Golijske Moravice, desne pritoke Zapadne Morave (Đikanović et al., 2008).
6
1.3 Diverzitet istraživanih grupa
Grupa Trichoptera predstavlja jednu od najreprezentativnijih insekatskih grupa u bentosnim
zajednicama. Naseljavaju različite tipove staništa i obuhvataju više trofičkih nivoa. Insekatski
red Trichoprera broji 208 vrsta. Međutim, istraživanja ovog reda su do sada sprovedena na
malom području naše zemlje, pa se zbog toga može pretpostaviti da je diverzitet u Srbiji mnogo
veći od registrovanih 208 vrsta (Petrović, 2014).
Grupa Plecoptera broji 91 vrstu, grupa Ephemeroptera broji 85 vrsta, dok je u grupi Odonata
zabeleženo 60 vrsta (Petrović, 2014).
Prema istraživanjima, centar diverziteta grupa Plecoptera i Ephemeroptera je Južna Morava, dok
je Zapadna Morava centar diverziteta vrsta iz grupe Trichoptera. Vrste iz grupe Odonata su
najviše rasprostranjene na reci Dunav (Petrović, 2014).
1.4 Ciljevi istraživanja
Rečni ekosistemi, kao i jezerski ekosistemi znatno su bolje istraženi od manjih ekosistema kao
što su bare, naročito na jugoistoku Srbije. Bez obzira na veličinu, ovi ekosistemu su veoma
značajni i doprinose u velikoj meri opštem diverzitetu na određenom širem području. S toga su
definisani sledeći ciljevi u okviru istraživanja makrozoobentosa dve bare na jugoistoku Srbije:
1. Da se odredi sastav i struktura zajednice makroinvertebrata u bari koja ne presušuje-
Batušinačka bara
2. Da se odredi sastav i struktura zajednice makroinvertebrata u bari koja presušuje- Bara
kod Konjičkog kluba
3. Da se uporedi sastav zajednica u ove dve bare koje su različitog porekla i pod različitim
antropogenim uticajem
4. Određivanje kvaliteta vode na ova dva lokaliteta
7
2. MATERIJAL I METODE
2.1 Istraživani lokaliteti
Bara Konjički klub
Ova bara se nalazi u okolini Niša, u istočnoj Srbiji, u blizini Niške banje (Slika 2). Bara kod
konjičkog kluba je nastala relativno skoro, iskopavanjem šljunka, znači antropogenim dejstom.
Slika 2 - Geografski položaj bare kod Konjičkog kluba
Slika 3 - Bara kod Konjičkog kluba sa označenim lokalitetima
8
Slika 4 - Lokalitet 1 Slika 5 - Lokalitet 2
Slika 6 - Lokalitet 3 Slika 7 - Lokalitet 4
Slika 8 - Lokalitet 5
9
Batušinačka bara
Ova bara se nalazi u okolini Niša, u istočnoj Srbiji, sa leve strane reke Južne Morave, između
sela Batušinac i Mramor. Batušinačke bare se nalaze desetak kilometara zapadno od Niša,
između sela Batušinac i Mramor, na levoj obali reke Južne Morave (N 43o 17’61, E 21o 48.34).
Sastoje iz četiri velike bare, od kojih se jedna nalazi sa desne strane autoputa Skoplje-Beograd,
a tri sa leve strane, kao i većeg broja manjih efemernih bara koje veoma rano tokom leta
presušuju. (Ranđelović et al, 2007).
Slika 9 - Geografski položaj Batušinačkih bara
Slika 10 - Batušinačka bara sa označenim lokalitetim
10
Slika 11 - Lokalitet 1 Slika 12 - Lokalitet 2
Slika 13 - Lokalitet 3 Slika 14 - Lokalitet 4
Slika 15 - Lokalitet 5
11
2.2 Uzorkovanje materijala
Istraživanja su obavljena na dva lokaliteta, odnosno na dve bare u okolini Niša. Uzorkovanje je vršeno
sezonski u toku 2016. i 2017. godine. Uzorkovanje je vršeno metodom transekta duž 30 m u priobalnoj
zoni. Makrozoobentos je uzorkovan korišćenjem kick-net mreže sa kvadratnim okvirom 35x35 cm, sa
veličinom okaca 300 μm. Odmah po uzorkovanju, u svakoj kesi je stavljana etiketa sa nazivom
lokaliteta, područjem i datumom. Organizmi su na terenu konzervirani u 75% alkoholu i odneti u
laboratoriju na ispiranje, trebljenje, sortiranje i identifikaciju.
Za ispiranje se koristi sito sa većim okcima i sito sa manjim okcima. Prilikom ispiranja sito sa manjim
okcima stavljamo ispod sita sa većim okcima i uzorak iz kese prebacimo u sito sa većim okcima. Zatim
se uzorak ispira vodom, pri čemu se vodi računa da se dobro ispere sve što je u kesi, kao i sama kesa
gde je čuvan uzorak sa određenog lokaliteta.
Trebljenje materijala se vrši tako što isprane uzorke prebacujemo u slobodnu kadicu. Izaberemo belu
kadicu sa plitkim zidovima, prebacujemo deo uzorka i pristupamo trebljenju. Istrebljene jedinke
ubacujemo pincetom u bocu sa alkoholom gde se čuvaju do trenutka determinacije. Pri tom svaku
bočicu je potrebno etiketirati.
2.3 Identifikacija makroinvertebrata
Identifikacija makroinvertebrata se vrši tako što svaku jedinku pojedinačno prebacimo iz bočice u
petrijevu šolju, gde smo prethodno sipali nekoliko kapi alkohola, da ne bi došlo do sušenja jedinke.
Zatim petrijevu šolju postavimo pod lupu. Pomoću ključa za determinaciju odredimo taksonomsku
pripadnost. Determinacija je vršena do nivoa familije.
Makroinvertebrate su identifikovane upotrebom ključeva za identifikaciju za svaku grupu posebno.
Za posmatranje i merenje veoma sitnih delova tela korišćeni su binokularna lupa Leica MZ – 16A
Stereomicroscope sa kamerom Leica DFC320 Digital Camera i mikroskop Leica System Microscope
DM2500 sa digitalnom kamerom Leica DFC490 Digital Camera.
Identifikacija Odonata izvršena je prema ključevima koje su dali Bešovski (1994) i Nilsson (1997).
Za identifikaciju Ephemeroptera korišćeni su identifikacioni ključevi prema Belfiore (1983) i Elliott
et al. (1988). ). Identifikacija Trichoptera je izvršena pomoću ključeva Wallace et al. (1990) i Edington
& Hildrew (1995). Za identifikaciju Plecoptera upotrebljeni su ključevi prema Hynes-u (1967) i
Zwick-u (2004).
12
2.4 Metode za analizu zajednice makroinvertebrata
Prilikom obrade dobijenih podataka, diverzitet je, radi poređenja, određen pomoću Shannon-ovog
indeksa (H) prema sledećoj formuli:
gde pi predstavlja odnos broja jedinki taksona i, i ukupnog broja svih vrsta (R). Veće vrednosti
Shannon-ovog indeksa ukazuju na veći broj vrsta u odnosu na broj jedinki u posmatranoj zajednici
(Karadžić et al., 2009).
Takođe, određene su vrednosti Simpon-ovog indeksa diverziteta (D) prema formuli:
gde n predstavlja broj jedinki datog taksona, dok N predstavlja ukupan broj jedinki svih prisutnih
taksona na datom lokalitetu. Vrednost Simpson-ovog indeksa ukazuje na verovatnoću da dve
nasumično uzorkovane individue pripadaju istoj vrsti (Karadžić et al.,2009).
Što je veći indeks raznolikosti (D) nekog biotopa, to su povoljniji uslovi u tom biotopu.
13
Za analizu kvaliteta vode na osnovu zajednice makroinvertebrata korišćen je Familijarni biotički indeks
– Family Biotic Index (FBI), prema formuli:
,
gde predstavlja broj jedinki unutar taksona, toleranciju taksona na zagađenje, ukupan
broj organizama u uzorku. Vrednosti indeksa se kreću od 0 do 10, pri čemu veće vrednosti ukazuju na
veći stepen organskog zagađenja (Hauer et al., 2007).
Za određivanje klasa kvaliteta vode, na osnovu vrednosti familijarnog biotičkog indeksa, korišćena je
Tabela 1.
Tabela 1 - Vrednosti familijarnog biotičkog indexa za određene klase kvaliteta vode po
(Hilsenhoff - 1988)
FBI Kvalitet vode
0,00-3,75 odlična
3,76-4,25 vrlo dobra
4,26-5,00 dobra
5,01-5,75 prosečna
5,76-6,50 prosečno loša
6,51-7,25 loša
7,26-10,00 veoma loša
14
3. REZULTATI
Istraživanjem zajednice makroinvertebrata Batušinačkih bara, kao i bara kod Konjičkog kluba u
periodu od oktobra 2016. godine do aprila 2017. godine, utvrđeno je prisustvo 8 familija u
okviru sledećih redova: Plecoptera, Ephemeroptera, Trichoptera i Odonata.
U okviru zajednice makroinvertebrata preovladavaju familije iz reda Ephemeroptera, kojih ima
četiri. U okviru reda Odonata utvrđene su dve familije, dok su redovi Plecoptera i Trichoptera
predstavljeni sa po jednom familijom ( Tabela 2 i 3).
U okviru zajednice makroinvertebrata utvrđeno je prisustvo 179 jedinki. Po broju jedinki
najzastupljenija je familija Coenagrionidae, red Odonata ( Slika 16). Ostale familije su zastupljene
u znatno manjem broju, u odnosu na familiju Coenagrionidae.
Tabela 2 - Zajednica makroinvertebrata Batušinačkih bara
Lokalitet Datum Godina Familija Red Br. jedinki
1 31.10. 2016 Chloroperlidae Plecoptera 1
2 31.10. 2016 Chloroperlidae Plecoptera 1
3 31.10. 2016 Coenagrionidae Odonata 105
3 31.10. 2016 Libellulidae Odonata 2
3 31.10. 2016 Chloroperlidae Plecoptera 1
3 31.10. 2016 Caenidae Ephemeroptera 7
4 31.10. 2016 Coenagrionidae Odonata 2
1 9,12 2016 Coenagrionidae Odonata 8
1 9,12 2016 Caenidae Ephemeroptera 2
1 9,12 2016 Potamanthidae Ephemeroptera 3
1 9,12 2016 Heptageniidae Ephemeroptera 1
1 9,12 2016 Ephemerellidae Ephemeroptera 1
2 9,12 2016 Coenagrionidae Odonata 2
2 9,12 2016 Caenidae Ephemeroptera 1
2 9,12 2016 Ephemerellidae Ephemeroptera 2
4 9,12 2016 Heptageniidae Ephemeroptera 2
5 9,12 2016 Caenidae Ephemeroptera 14
1 17.3. 2017 Coenagrionidae Odonata 1
1 17.3. 2017 Heptageniidae Ephemeroptera 1
2 17.3. 2017 Coenagrionidae Odonata 1
2 17.3. 2017 Caenidae Ephemeroptera 1
3 17.3. 2017 Coenagrionidae Odonata 10
3 17.3. 2017 Caenidae Ephemeroptera 2
4 17.3. 2017 Coenagrionidae Odonata 1
15
Tabela 3 - Zajednica makroinvertebrata bare kod Konjičkog kluba
Lokalitet Datum Godina Familija Red Br.jedinki
3 7.11. 2016 Caenidae Ephemeroptera 1
3 7.11. 2016 HeptageniIdae Ephemeroptera 1
2 17.3. 2017 Heptageniidae Ephemeroptera 1
2 17,3 2017 Rhyacophilidae Trichoptera 1
4 17,3 2017 Coenagrionidae Odonata 1
4 17,3 2017 HeptagenIidae Ephemeroptera 1
5 17,3 2017 Caenidae Ephemeroptera 1
Slika 16 - Zastupljenost jedinki u okviru familija zajednice makroinvertebrata
Caenidae Potamanthidae Heptageniidae Ephemerellidae
Libellulidae Coenagrionidae Chloroperlidae Rhyacophilidae
16
Slika 17 - Zastupljenost familija u okviru zajednice makroinvertebrata
Tabela 4 - Indeksi diverziteta u zajednici makroinvertebrata Batušinačkih bara:
Familija
Broj
individua
pi
pi2
ln pi
pi ln pi
Chloroperlidae 3 0,017 0,0003 -4,074 -0,069
Coenagrionidae 130 0,756 0,5712 -0,279 -0,211
Libellulidae 2 0,012 0,0001 -4,422 -0,053
Caenidae 27 0,156 0,0246 -1,857 -0,289
Potamanthidae 3 0,017 0,0003 -4,074 -0,069
Heptageniidae 4 0,023 0,0005 -3,772 -0,086
Ephemerellidae 3 0,017 0,0003 -4,074 -0,069
Suma 172 0,998 0,5973 -22,549 -0,846
Margalef-ov indeks= 1,359 Simpson-ov = 1,674 H = 0,846
Ephemeroptera Odonata Plecoptera Trichoptera
17
Tabela 5 - Indeksi diverziteta u zajednici makroinvertebrata bare kod Konjičkog kluba:
Familija
Broj
individua
pi
pi2
ln pi
pi ln pi
Caenidae 2 0,285 0,081 -1,255 -0,357
Heptageniidae 3 0,428 0,183 -0,848 -0,363
Rhyacophilidae 1 0,142 0,020 -1,951 -0,277
Coenagrionidae 1 0,142 0,020 -1,951 -0,277
Suma 7 0,997 0,304 -6,005 -1,274
Margalef-ov indeks= 2,056 Simpson-ov = 3,289 H = 1,274
Vrednosti Shannon-ovog i Simpon-ovog indeksa diverziteta su veće na drugom lokalitetu (Tabela
5), što pokazuje da je na ovom lokalitetu diverzitet manji u odnosu na prvi lokalitet ( Tabela 4).
Vrednost Family Biotic Index-a u Batušinačkoj bari je 8,2, a vrednost indeksa u bari kod
Konjičkog kluba iznosi 5. Vrednosti indeksa ukazuju da su Batušinačke bare mnogo više zagađene
od bara kod Konjičkog kluba. Kvalitet vode u Batušinačkim barama je, prema tabeli ( Tabela 1),
veoma loš, odnosno pripada V klasi, dok je kvalitet vode u bari kod Konjičkog kluba dobar,
odnosno pripada II-III klasi.
18
4. DISKUSIJA
Na istraživanom području, u periodu od oktobra 2016. godine do aprila 2017. godine,
konstatovano je prisustvo 8 familija sa 179 jedinki. Po broju jedinki najzastupljeniji je red
Odonata, što je i očekivano, zato što su predstavnici grupe Odonata najbrojniji i najraznovrsniji u
stajaćim vodama. Dominacija ove grupe, koja nije tolerantna na zagađenje, ukazuje na dobar
kvalitet vode (Aleksić, 2014). Po broju familija, najzastupljeniji je red Ephemeroptera. Grupa
Ephemeroptera može da se nađe u različitim staništima u jezerima, potocima, rekama, barama.
Red Ephemeroptera čine organizmi koji su osetljivi na zagađenje, pa mogu da se koriste kao
indikatori stranja određenog akvatičnog sistema. Predstavnici grupe Trichoptera i Plecoptera u
istraživanim barama imaju mali broj predstavnika. Predstavnici ovih grupa pretežno naseljavaju
rečne ekosisteme i osetljivi su na zagađenje (Jović, 2009).
Istraživanjem makrofaune bentosa u akumulacijama Jezero i Ponikve, u Hrvatskoj, Aleksandar
Popijač je utvrdio brojnost i raznolikost makrozoobentosa ovih ekosistema. Akumulacija Ponikve
tipično je plitko jezero obraslo podvodnom makrovegetacijom i s bogatim makrozoobentosom, a
akumulacija Jezero je suprotno stanje plitkog jezera, bez podvodne makrovegetacije i sa
zamućenom vodom, punom fito- i zooplanktona, a s vrlo siromašnim makrozoobentosom
(Popijač, 2003). U akumulaciji Jezero je utvrđeno prisustvo predstavnika reda Odonata i reda
Ephemeroptera, kao i u ovom istraživanju, međutim, za razliku od bara koje su predmet ovog
istraživanja, u akumulaciji Jezero nisu pronađeni predstavnici reda Trichoptera i Plecoptera. Kada
je u pitanju akumulacija Ponikve, rezultati se razlikuju. U ovom ekosistemu najbrojniji su
predstavnici reda Trichoptera, zatim Odonata, a u najmanjem broju su prisutni prestavnici reda
Ephemeroptera. Prestavnici reda Plecoptera nisu pronađeni.
Jedno od detaljnijih istraživanja makrozoobentosa sprovela je Ana Savić na reci Nišavi
(Savić,2011). Utvrđeno je prisustvo predstavnika svih redova koji su nađeni i u barama u okolini
Niša (bara kod Konjičkog kluba i Batušinačke bare). Rezultati su slični u smislu diverziteta,
naime, najdiverzitetniji je red Ephemeroptera, kao što je slučaj u ovom istraživanju.
Međutim, rezultati brojnosti jedinki se razlikuju. Na reci Nišavi je najabundantniji red
Ephemeroptera, dok je u našem istrazivanju najabundantniji red Odonata. Ovu različitost mžemo
objasniti činjenicom da su u pitanju različita staništa, u pitanju su reka i bare.
Ako kompariramo ove dve bare međusobno uočićemo da se one značajno razlikuju iako su
relativno blizu jedna drugoj. Znatno veći diverzitet je u bari kod Konjičkog kluba. Možemo
pretpostaviti da je ta razlika ustvari posledica različitog nastanka ovih bara. Naime, bara kod
Konjičkog kluba predstavlja stanište koje je relativno skoro nastalo, kopanjem šljunka, znači
antropogenim dejstvom. To je ekosistem koji još uvek u formiranju, pa sadrži još uvek i pionirske
vrste, ali i vrste karakteristične za stabilne barske ekosisteme.
Sa druge strane, Batušinačke bare su nastale plavljenjem područja uz reku. Ove bare i dalje trpe
periodična plavljenja. U takvim ekosistemima sposobni su da opstanu samo predstavnici
makroinvertebrata koji su eurivalentni, odnosno koji mogu da se nose sa takvim čestim
19
promenama, a takvih vrsta nema mnogo. Dakle, moglo bi da se predpostavi da je izrazito
promenljivi vodni režim ovih bara jedan od razloga manjeg diverziteta.
Još jedan od razloga za ovakvu razliku u biodiverzitetu je stepen antropogenog uticaja.
Batusinacke bare se nalaze uz put, nizvodno uz Moravu koja je recipijent otpadnih komunalnih
voda na tom potezu. Bare kod konjičkog kluba, sa druge strane, imaju manje antropogenog uticaja
jer ne postoje naselja u neposrednoj blizini.
Generalno, po ekološkim principima starija staništa bi trebalo da imaju veći diverzitet, ali u ovom
slučaju to nije tako.
Svakako je neophodno proširiti istraživanja na veći broj bara koje bi se međusobno razlikovale po
istim parametrima kao ove dve proučavane bare, da bi zaključci bili precizniji.
20
5. ZAKLJUČCI
Ovaj rad je doprinos poznavanju zajednica makroinvertebrata u barskim ekosistemima.
Analizom strukture makrozoobentosne zajednice Batušinačkih bara i bara kod Konjičkog kluba,
tokom 2016. i 2017. godine utvrđeno je sledeće:
• U okviru zajednice makroinvertebrata utvrđeno je prisustvo 179 jedinki.
• Utvrđeno je prisustvo 8 familija u okviru sledećih redova: Plecoptera, Ephemeroptera,
Trichoptera i Odonata.
• U okviru zajednice makroinvertebrata preovladavaju familije iz reda Ephemeroptera, kojih
ima četiri.
• Po broju jedinki najzastupljenija je familija Coenagrionidae, red Odonata. Ostale familije
su zastupljene u znatno manjem broju, u odnosu na familiju Coenagrionidae.
• Znatno veći diverzitet je u bari kod Konjičkog kluba. Pretpostavka je da je ta razlika ustvari
posledica različitog nastanka ovih bara, kao i različitog stepena antropogenog uticaja.
• Vrednosti FBI ukazuju da je kvalitet vode u Btušinačkim barama veoma loš, pripada V
klasi, dok je kvalitet vode u bari kod Konjičkog kluba dobar i pripada drugoj do trećoj
klasi.
21
6. LITERATURA
Aleksić, B. 2014: Prostorna i sezonska dinamika zajednice makrozoobentosa na teritoriji grada
Niša. Master thesis. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu. Niš.
Belfiore, C. 1983: Efemerotteri (Ephemeroptera), 113 pp. In: Ruffo S. (Ed.) Guide per il
riconoscimento delle specie animali delle acque interne Italiane, 24. Consiglio nazionale delle
richerche, Roma.
Бешовски, В. Л. 1994: Фауна на България, 23: Insecta, Odonata. Издателство на БАН.
София.
Bonada, N.; Rieradevall, M. Prat, N. & Resh, V. H. 2006. Benthic macroinvertebrate assemblages
and macrohabitat connectivity in mediterranean-climate streams of northern California. Journal
of the North American Benthological Society 25:32–43.
Carter, J. L.; Resh, V. H.; Rosenberg, D. M. & Reynolds, T. B. 2006. Biomonitoring in North
American rivers: a comparison of methods used for benthic macroinvertebrates in Canada and the
United States. Pages 203–228 in G. Ziglio, M. Siligardi, and G. Flaim (editors). Biological
monitoring of rivers. John Wiley and Sons, West Sussex, UK
Đikanović, V., Jakovčev-Todorović, D., Nikolić, V., Paunović, M. & Cakić, P. 2008. Qualitative
composition of communities of aquatic macroinvertebrates along the course of the Golijska
Moravica River (West-Central Serbia). Archives of Biological Sciences, 60 (1): 133-144
Edington, J. M., Hildrew, A. G. 1995: A revised key to the caseless caddis larvae of the British
isles (with notes on their ecology). Freshwater Biological Association, Scientific publication,
53, Ambleside.
Elliot, J. M., Humpesch, U. H., Macan, T. T. 1988: Larvae of the British Ephemeroptera: A Key
with Ecological Notes. Freshwater Biological Association, Scientific Publication, 49, Ambleside.
Filipović, D. 1975. Fauna ephemeroptera SR Srbije. Zbornik radova o entomofauni SR
Srbije 1, SANU, Beograd, 211-219.
Filipović, D. 1976. Istorijat proučavanja Ephemeroptera (Insecta) u našoj zemlji i rezultati
dosadašnjih ispitivanja u Srbiji. Arhiv bioloških nauka, 28 (1-2): 95-101. Hauer, F. R., Hill, W.
R. 2007: Methods in stream ecology, 2nd ed., Academic Press Elsevier, Amsterdam.
Hellawell, J. M. 1986. Biological indicators of freshwater pollution and enviromental
management. Elsevier Applied Science Publishers, New Yoek, 546 pp.
22
Hynes, H. B. 1967: A key to the adults and nymphs of the British Stoneflies (Plecoptera).
Freshwater Biological Association, Scientific Publication, 17, Ambleside.
Karadžić, B., Marinković, S., 2009: Kvantitativna ekologija. Institut za biološka istraživanja
“Siniša Stanković”,Beograd.
Marković, V., Tomović, J., Ilić, M., Kračun-Kolarević, M., Novaković, B., Paunović, M., Nikolić,
V. 2014: Distribution of the species of Theodoxus Montfort, 1810 (Gastropoda: Neritidae) in
Serbia: an Overview. Acta zoologica bulgarica, 66(4): 477-484.
Marković Z. 1998a. Fauna Plecoptera izvora i izvorišta borskog područja. VI naučnostručni skup
o prirodnim vrednostima i zaštiti životne sredine, Zbornik radova " Naša ekološka istina", 189-
192.
Marković, Z. & Mitrović-Tutundžić, V. 1997. Fauna Ehemeroptera izvorišta Dubašnice. V
naučno-stručni skup o prirodnim vrednostima i zaštiti životne sredine, Zbornik radova "Naša
ekološka istina", 294-298.
Marković, Z. & Živić, I. 2002. Fauna of Ephemeroptera in running waters of West Serbia.
Archives of Biological Sciences. 54 (3-4): 117-124.
Nilsson, A. 1997: Aquatic Insects of North Europe. A taxonomic Handbook Vol. 2. Apollo Books,
Steenstrup.
Novaković, B. 2012: Indicative Ecological Status Assessment of Južna Morava River based on
Aquatic Macroinvertebrates. Water Research and Management, 2(4): 45-50.
Plafkin, J. L.; Barbour, M. T.; Porter, K. D.; Gross, S. K. & Hughes, R. M. 1989. Rapid
bioassessment protocols for use in streams and rivers. EPA/444/4-89-001. Environmental
Protection Agency, Washington, D.C.,USA.
Protić, Lj., Živić, I. 2007: New data on water bugs (Heteroptera) in Serbia. Acta entomologica
serbica, 12(2): 17-26
Popijač, A. (2003): Makrozoobentos i trofička obilježja akumulacija Jezero i Ponikve na otoku
Krku, Magistarski rad, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u
Zagrebu, Zagreb, Hrvatska, 100 str.
Ranđelović, V., Matejić, J., Zlatković, B., 2007: Flora i vegetacija Batušinačkih bara kod Niša.
Proceeding of the 9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia an Neighbouring Regions, Niš.
Savić, A. 2012: Ekološka analiza zajednice makrozoobentosa reke Nišave. PhD thesis. Biološki
fakultet, Univerzitet u Beogradu. Beograd.
23
Savić, A., Ranđelović, V., Branković, S., Krpo-Ćetković, J. 2011: Mayfly (Insecta:
Ephemeroptera) community structure as an indicator of the ecological status of the Nišava river
(Central Balkan Peninsula). Aquatic Ecosystem Health & Management, 14:3, 276-284.
Savić, A., Ranđelović, V., Đorđević, M., Karadžić, B., Đokić, M., Krpo-Ćetković, J. 2013:
The influence of environmental factors on the structure of caddisfly (Trichoptera) assemblage in
the Nišava River (Central Balkan Peninsula). Knowledge and Management of Aquatic
Ecosystems, 409, 03.
Savić, A., Randjelović, V., Kro-Ćetković, J. 2014: Seasonal variability in community structure
and habitat selection of mayflies (Ephmeroptera) in the Nišava river (Serbia). Biology &
Biological Equipment, 24(2): 639-645.
Simić, V., Simić, S. 2009: Ekologija kopnenih voda (Hidrobiologija I). – Prirodno-matematički
fakultet, Univerzitet u Kragujevcu; Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Kragujevac;
Beograd.
Strahinjić, I., Marković, Z. & Brajković, M. 1999a. Prilog poznavanju faune Trichoptera (Insecta)
Puste reke. VII naučno-stručni skup o prirodnim vrednostima i zaštiti životne sredine, Zbornik
radova " Ekološka istina", 194-194.
Todosijević, I. 2013: Indikatorska sposobnost dve grupe makrozoobentosa za procenu kvaliteta
vode sliva reke Nišave. Master thesis. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu. Niš.
Vasov, I. 2014: Ekološke karakteristike zajednice Trichoptera na teritoriji grada Niša. Master
thesis. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu. Niš.
Vulić, I. 2014: Taksonomski sastav i struktura zajednice Trichoptera na teritoriji grada Niša.
Master thesis. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu. Niš.
Wallace, I. D., Wallace, B., Philipson, G. N. 1990: A key to the case-bearing caddis larvae of
Britain and Ireland. Freshwater Biological Association, Scientific Publication 51, Ambleside.
Wallace, J. B.; Grubaugh, J. W. & Whiles, M. R. 1996. Biotic indices and stream ecosystem
processes: results from an experimental study. Ecological Applications 6:140-151.
Živić, I., Marković, Z., Brajković, M. 2006: New Trichoptera (Insecta) for fauna of Serbia. Acta
entomologica serbica, 11(1/2): 51-60.
Živić, I. 2005a. Faunistička i ekološka studija makrozoobentosa tekućica sliva Južne Morave sa
posebim osvrtom na taksonomiju larvi trichoptera (Insecta). Doktorska disertacija, Biološki
fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 507 str.
Živić, I., Marković, Z. & Brajković, M. 2000a. A contribution to the study of the Trichoptera
(Insecta) fauna in the Toplica River. Acta Entomologica Serbica, 5 (1/2): 35-46.
24
Živić, I., Marković, Z. & Brajković, M. 2002a. First check list of Serbian Trichoptera. Folia
historico-naturalia musei matraensis 26: 269-277.
Živić, I., Marković, Z. & Brajković, M. 2002b. A contribution to the study of the Trichoptera
fauna in Serbia over the period 1980-2001. Archives of Biological sciences, 54 (1-2): 15-16.
Živić, I., Marković, Z. & Brajković, M. 2003. A contribution to the diversity of the larvae
Trichoptera in the Južna Morava river basin. Archives of Biological sciences, 55 (3-4): 33-34.
Živić, I., Marković, Z. & Brajković, M. 2005b. Nove vrste Trichoptera (Insecta) za faunu Srbije.
Simpozijum entomologa Srbije 2005 sa međunarodnim učešćem, Bajina Bašta 25-29nseptembar
2005, Zbornik plenarnih referata i rezimea, 21 str.
Živić, I., Marković, Z. & Brajković, M. 2006a. New Trichoptera (Insecta) for the fauna of Serbia.
Acta entomologica serbica 11 (1-2): 51-60.
Živić, I., Marković, Z. & Brajković, M. 2006b. Contribution to the faunistical list of the
Trichoptera (Insecta) of Serbia. Acta Entomologica Slovenica, 14 (1): 55-88.
Živić, I., Marković, Z., Simić, V. & Kučinić, M. 2009a. New records of Helicopsyche bacescui
(Trichoptera, Helicopsychidae) from Balkan Peninsula with notes on its habitat. Acta Zoologica
Academiae Scientiarum Hungaricae, 55 (1): 77-87.
Zwick, P. 2004: Key to the West Paleartic genera of Stoneflies (Plecoptera) in larval stage.
Limnologica 34: 315-348.
Прилог 5/1
ПРИРОДНO - MАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
25
Образац Q4.09.13 - Издање 1
Редни број, РБР:
Идентификациони број, ИБР:
Тип документације, ТД: монографска
Тип записа, ТЗ: текстуални / графички
Врста рада, ВР: Мастер рад
Аутор, АУ: Александра Стојиљковић
Ментор, МН: Ана Савић
Наслов рада, НР: Састав и структура заједнице макроинвертебрата у барским екосистемима са посебним освртом на групе Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera и Odonata
Језик публикације, ЈП: српски
Језик извода, ЈИ: енглески
Земља публиковања, ЗП: Р. Србија
Уже географско подручје, УГП: Р. Србија
Година, ГО: 2017.
Издавач, ИЗ: ауторски репринт
Место и адреса, МА: Ниш, Вишеградска 33.
Физички опис рада, ФО: (поглавља/страна/ цитата/табела/слика/графика/прилога)
26 стр.; 5 тaбeлa; 17 cликa
Научна област, НО: Екологија
Научна дисциплина, НД: Хидробиологија
Предметна одредница/Кључне речи, ПО: Mакрозообентос, квалитет воде, Ephemeroptera, Trichoptera, Plecoptera, Odonata
УДК 592 : 556.56
Чува се, ЧУ: библиотека
Важна напомена, ВН:
Извод, ИЗ: Истраживање обухвата заједницу макроинвертебрата бара у околини града Ниша. Узорковање је вршено сезонски у току 2016. и 2017. године. Констатовано је присуство 8 фамилија и 179 јединки. Као најдиверзитетнија група, издваја се Ephemeroptera. Као најабундантнија група се издваја група Odonata. Квалитет воде који је одређен на основу FBI ( фамилијарни биотички индекс) показује вредности 8,2 и 5, које упућују на V и
II-III категорију квалитета воде.
Датум прихватања теме, ДП:
Датум одбране, ДО:
Чланови комисије, КО: Председник: Члан:
Члан, ментор:
Прилог 5/2
ПРИРОДНО - МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
KEY WORDS DOCUMENTATION
26
Образац Q4.09.13 - Издање 1
Accession number, ANO:
Identification number, INO:
Document type, DT: monograph
Type of record, TR: textual / graphic
Contents code, CC: Master thesis
Author, AU: Aleksandra Stojiljković
Mentor, MN: Ana Savić
Title, TI: Composition and structure of macroinvertebrate community in wetland ecosystems with a special focus on the groups Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera and Odonata
Language of text, LT: Serbian
Language of abstract, LA: English
Country of publication, CP: Republic of Serbia
Locality of publication, LP: Serbia
Publication year, PY: 2017
Publisher, PB: author’s reprint
Publication place, PP: Niš, Višegradska 33.
Physical description, PD: (chapters/pages/ref./tables/pictures/graphs/appendixes)
26p; 5 tables; 17 pictures
Scientific field, SF: Ekology
Scientific discipline, SD: Hidrobiology
Subject/Key words, S/KW: macrozoobenthos, water quality, Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, Odonata
UC 592 : 556.56
Holding data, HD: library
Note, N:
Abstract, AB: The study includes a community of macroinvertebrates shalow lakes around the city of Nis. Sampling was performed seasonally during 2016 and 2017. In terms of biodiversity, the most important groups were Ephemeroptera. In quantitative terms, the greatest abundance was recorded for the group Odonata. Water quality was determined according to FBI (familiar biotic index) and the resulting values indicate 8,2 and 5, and V and II-III category of water quality.
Accepted by the Scientific Board on, ASB:
Defended on, DE:
Defended Board, DB: President:
Member:
Member, Mentor: