Matea Kokorovi zadaa word

TEHNIKA KOLA PULA

BAROK I ROKOKO

Uenica : Matea Kokorovi

Profesorica : Mirjana Kalac

PULA , LISTOPAD 2013.

1 BAROK .......................................................................................................................................... 3

1.1 CRKVE .................................................................................................................................... 4

2 ROKOKO ....................................................................................................................................... 5

1 BAROK

U 16. st. Hrvatska je i dalje podijeljena u tri drave: sjeverna Hrvatska u austrijskom carstvu, Dalmacija pod Mletakom republikom, a Slavonija pod turskom vlau. Tijekom 17. i 18. st. ponovno uklapanje triju velikih regija u cjelinu hrvatskih zemalja doprinijelo je bogatoj likovnoj batini. U sjevernoj Hrvatskoj i po osloboenju od Turaka krajem 17. stoljea, u Slavoniji niu brojna i vrijedna djela barokne umjetnosti od urbanistikih projekata i velikih tvrava, do crkava, palaa, stambenih zgrada i javnih spomenika.

Velike utvrde sa svojim zvjezdastim tlocrtima, ancima i brojnim kulama grade se zbog konstantne opasnosti napadaja s istoka. Dvije najvee su Osijek i Slavonski Brod. To su utvrde kojima glavnu obrambenu mo daju zemlja i voda: nasipi od zemlje na koje su postavljeni topovi te opkopi isupnjeni vodom, to sprjeavaju prodor neprijateljske sile. Tvrava Brod najvei je danas sauvani fortifikacijski spomenik toga doba u sjevernoj Hrvatskoj, ali i jedna od najveih tvrava u Europi, jer je bila granina utvrda cijele Europe prema Turskom carstvu.I jadranski gradovi su na svojim starijim zidovima dobivali barokne kule i bastione :

1. Pula

2. ibenik

3. Hvar

No, najvee je razmjere barokne gradnje doivio Dubrovnik nakon katastrofalnog potresa 1667. kad je uniten gotovo cijeli grad. Gradi se Crkva sv. Vlaha (1715.), katedrala (17. st.), i isusovaka crkva sv. Ignacija. Najoriginalnije arhitektonsko-urbanistiko rjeenje rjeenje je isusovako stubite, rad rimskog arhitekta Pietra Passalacque, iroko, kameno stubite konveksno-konkavna obrisa i snanom ogradom koje povezuje donji dio grada s isusovakim trgom na uzvisini.ani su vrstom pokrovnog materijala, klimatskim uvjetima (npr. u sjevernim krajevima krov je strm zbog velikih koliina snijega), namjenom tavanskog prostora i estetskim mjerilima.

1.1 CRKVE

Razdoblje baroka je na podruju cijele Hrvatske ostavilo mnotvo crkva od najveih to svojom veliinom i oblikovanjem ine krunu grada (crkva sv. Eufemije u Rovinju, katedrala sv. Vida u Rijeci) do najmanjih seoskih crkava. Seoske crkve esto su dobivale cinktore, okolne trijemove to izvana slie na utvrene zidine, a iznutra imaju arkade. Samostani se prema klaustrima rastvarajutoskanskim arkadama, po uzoru na ranija renesansna rjeenja. Zanimljiv je npr. franjevaki samostan u Slavonskom Brodu gdje su stupovi odebljali na tragu baroknog obilja.

U arhitekturi crkava kontinentalne Hrvatske zanimljiva je primjena ovalnog, odnosno eliptinog tlocrta, koju donose mariborski arhitekti Josef Hoffer i Johann Fuchs, u okviru ijeg djelovanja nastaju katedrala sv. Terezije u Poegi te crkva sv. Marije Jeruzalemske na Trkom vrhu u Krapini. Najljepi primjer je moda crkva sv. Marije Magdalene u Selima kraj Siska ovalnog tlocrta s eliptinom kupolom i konkavno-konveksnog proelja s parom zvonika, djelo nepoznatog arhitekta pod utjecajem znamenite austrijsko-eke graditeljske obitelji Dientzenhoffer.

2 ROKOKO

Najraskonije opremljen interijer ima crkva sv. Marije Snjene u Belcu kod Zlatara (1740.), u kojoj je itav prostor s oltarima i propovjedaonicom, potpuno ispunjen pozlaenim bogatim skulpturama, a zidovi su oslikani freskama Ivana Rangera, baroknom pokrenutou s plemenitom lakoom i optimizmom vedrih boja. Ranger je raskono oslikao i barokni pavlinski samostan i crkvu u Lepoglavi, Iluzionistikim freskama oslikavaju se dvorci hrvatskog plemstva, a kao najznaajnije rjeenje istiese ovalna dvorana trokrilnog dvorca Ori u Gornjoj Bistri u Hrvatskom zagorju iz oko 1773. godine. Arhitektonski je ovaj dvorac moda najraskonija primjena elipse u profanoj arhitekturi Hrvatske. Zidno slikarstvo doivljava u baroku svoj procvat, a istiu se iluzionistike freske u crkvi sv. Marije u Samoboru, crkvi sv. Katarine u Zagrebu, te u isusovakoj crkvi u Dubrovniku. Cjelovito su ouvane i likovno vrijedne rokoko freske u dvorcu Miljana, alegorijskog sadraja, koje prikazuju godinja doba i prirodne elemente, ljudske naravi, umjetnosti, itd.LITERATURA

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_arhitektura