mati čna ploča
DESCRIPTION
Mati čna ploča. Glavna štampana ploča računara. Nazivi u upotrebi: Motherboard – matična ploča Mainboard – osnovna ploča Planeboard – ravna ploča. Osnovne funkcije:. Osnovne funkcionalne :. Smeštaj komponenti koje se nalaze u računaru Omogućava njihovo električno i logičko povezivanje - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/1.jpg)
Glavna štampana ploča računara.Nazivi u upotrebi:
Motherboard – matična pločaMainboard – osnovna pločaPlaneboard – ravna ploča
Matična ploča
![Page 2: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/2.jpg)
Osnovne funkcije:Osnovne funkcionalne:
Smeštaj komponenti koje se nalaze u računaru
Omogućava njihovo električno i logičko povezivanje
Priključenje komponenti koje nisu u računaru
1. BIOS2. CMOS3. Baterija4. Čipovi5. Magistrale6. Interni priključci7. Eksterni priključci
![Page 3: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/3.jpg)
BIOS -Basic Input Output BIOS -Basic Input Output SystemSystem
Inicira učitavanje operativnog sistemaOmogućava da operativni sistem i
korisnički programi komuniciraju sa komponentama računara
BIOS program pokreće tzv. power-on self-test (POST), program za samotestiranje(skup dijagnostičkih programa).Za vrijeme 'podizanja' računara (booting) BIOS
izvodi puno programskih zahvata kako bi pripremio računar za rad.
![Page 4: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/4.jpg)
Za vrijeme 'podizanja' računara BIOS izvodi sljedeće operacije
prvo utvrđuje radi li ispravno video kartica. provjerava radi li se o uključenju računala ili o
ponovnom startovanju (reboot) računara. U slučaju reboot-a preskaču se mnoga provjeravanja.
Ako se radi o uključivanju računara, BIOS provjerava RAM izvodeći čitaj/piši test na svakoj memorijskoj adresi. Provjerava komunikaciju s tastaturom i mišem. Zatim traži PCI sabirnicu, pa ako postoji, provjerava sve PCI kartice. Ako BIOS nađe neku pogrešku za vrijeme POST-a, onda ispisuje tekst o pogreški ili javlja nizom zvučnih upozorenja.
BIOS prikazuje neke detalje o sistemu i to obično uključuje informaciju o: Procesoru, Disketi, tvrdom disku i o CD/DVD uređaju , Memoriji, sistemskom datumu, video prikazu
![Page 5: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/5.jpg)
Savremena elektronska tehnologija omogućila je izradu integrisanih komponenti sa velikim brojem elektronskih elemenata. Ovakva integrisana komponenta je poznata pod imenom čip.
Ova tehnologija omogućava da se cio procesor izradi u vidu čipa koji se zove MIKROPROCESOR.
![Page 6: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/6.jpg)
Mikroprocesor
![Page 7: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/7.jpg)
Procesor definiše tip računara. Procesor sa donje strane poseduje pinove
(tanke žičice) koji služe za vezu sa matičnom pločom a na matičnoj ploči se nalazi priključak za procesor u koji se procesor utakne.
Različiti modeli procesora poseduju različite rasporede pinova. Matične ploče se izrađuju namjenski za određeni model procesora, pa prema tome i priključak za procesor na matičnoj ploči mora da odgovara rasporedu pinova tog procesora.
![Page 8: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/8.jpg)
![Page 9: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/9.jpg)
CPU - Central Processing Unit Centralna procesorska
jedinicaCentralna: zato što je centralno mjesto za
obradu podatakaProcesorska: zato što obrađuje
(procesuira) podatkeJedinica: zato što je to jedan čip (jedinica)
koji sadrži veliki broj tranzistora
Uređaj u računaru u kojem se izvršavaju instrukcije programa i izvode različite operacije nad podacima zove se PROCESOR.
Ime je dobio po tome što se u ovom uređaju odvija proces obrade podataka.
![Page 10: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/10.jpg)
OPERATIVNA MEMORIJA
PROCESOR
ULAZ IZLAZ
Procesor je osnovni element svakog računara. Izvršava instrukcije sadržane u programimaInstrukcije i podaci se redom učitavaju iz operativne memorije
![Page 11: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/11.jpg)
U operativnoj memoriji se nalazi program koji se neposredno izvršava i podaci koji se neposredno koriste tokom izvršavanja programa.
Kada računar izvršava program, tada se iz memorije donose jedna po jedna instrukcija u mikroprocesor i izvršava. Rezultati se iz mikroprocesora vraćaju u memoriju.
Operacija uzimanja podataka iz memorije je poznata kao čitanje memorije, a operacija slanja podataka u memoriju kao upis u memoriju.
Komunikacija mikroprocesora sa drugim uređajima ostvaruje se posebnim kanalom veza koji zovemo magistralom (bus).
![Page 12: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/12.jpg)
Magistralom se prenose tri vrste informacija:
Prenos podatakaPrenos adresePrenos upravljačkih i kontrolnih signala
![Page 13: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/13.jpg)
Prenos podatakaPrenos podataka
Prenos podatakaPrenos podataka se vrši iz mikroprocesora i u mikroprocesor.
Na ovaj način se obezbjeđuje komunikacija mikroprocesora sa operativnom i spoljnom memorijom, kao i sa ulaznim i izlaznim uređajima.
Ova dvosmjerna magistrala zove se magistrala podataka (data bus).
![Page 14: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/14.jpg)
Prenos adresePrenos adrese
Prenos adrese iz mikroprocesora i operativnu memoriju ili neki drugi uređaj. Broj bita u adresi određuje broj mogućih adresa, koje čine adresni prostor.
Kanal kojim se prenosi adresa iz mikroprocesora u memoriju zove se adresna magistrala (address bus). To je jednosmjerni kanal od mikroprocesora do memorije ili drugog uređaja koji se pronalazi uz pomoć adrese.
![Page 15: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/15.jpg)
ROM RAM
PROCESOR
MAGISTRALA
SLOTOVI
Prenos upravljačkih i kontrolnih signalaPrenos upravljačkih i kontrolnih signala od mikroprocesora ka uređajima i obrnuto. Broj ovakvih signala može biti različit, od jednog do drugog mikroprocesora i ovo se izražava kao posebna karakteristika mikroprocesora.
Ovaj kanal se zove kontrolna magistrala (control bus)
![Page 16: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/16.jpg)
Najvažnije karakteristike mikroprocesora jeste njegova brzina. Brzina procesora se definiše generator takta i iskazuje se u [MHz] megahercima ili [GHz] gigahercima (tj. Mjeri se u flopovima. Jedan flop znači jednu matematičku operaciju u sekundi.)
Da bi se izvršila neka instrukcija potrebno je pet taktova:1. jedan da se učita instrukcija2. jedan da se dekodira3. jedan da se učita podatak4. jedan da se izvrši instrukcija5. jedan da se upiše razultat
Brzina mikroprocesora se izražava u milionima instrukcija u sekundi. Na brzinu utiče i interni keš tj. lokalna memorija mikroprocesora. Smisao ove memorije jeste da se premosti veliki jaz između brzine mikroprocesora i operativne memorije.
![Page 17: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/17.jpg)
Cash/keš memorija procesora
Služi za brzi pristup podacima koje procesor često koristiPrimarna (L1) – uvijek ugrađena u procesorSekundarna (L2) – bila na matičnoj ploči do
pojave Pentium II Tercijalna (L3)Kod procesora Itanium postoji i L4
![Page 18: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/18.jpg)
Kapacitet (capacity) - količina podataka koja se može snimiti. Mjeri se megabajtima (MB)
Vrijeme pristupa (access time) - vrijeme potrebno da upravljačka jedinica pristupi do memorisanog podatka na mediju. Mjeri se u milisekundama (ms).
Brzina prenosa (transfer rate) - količina podataka koja se u jednoj sekundi može prenijeti s medija u glavnu memoriju i obrnuto. Mjeri se megabajtima u sekundi (MB/s)
Osnovne karakteristike medija i uređaja za pohranu podataka:
![Page 19: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/19.jpg)
Da bi računar mogao da rješava neke zadatak, moramo mu saopštiti odgovarajuće programe i podatke.
Rad računara se sastoji u automatskom prelasku s jedne operaciju na drugu, sve dok se ne izvrše sve operacije predviđene programom.
Uređaj u kome se čuvaju programi i podaci zove se MEMORIJA. Često se kaže da je to operativna ili unutrašnja memorija računara.
![Page 20: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/20.jpg)
Memorija
![Page 21: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/21.jpg)
Prema vrsti, postoje dva osnovna tipa:
1. ROM (Read Only Memory)Sadržaj ove memorije procesor može samo
da ‘čita’Čuva podatke i kada je računar isključen.
2. RAM (Random Access Memory)Memorija sa direktnim pristupom-
operativna memorija Procesoru omogućeno i čitanje i upis
podatakaSvoju funkciju vrši samo kada je računar
uključen tj. svi podaci se brišu kad se isključi računar.
![Page 22: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/22.jpg)
ROM (Read Only Memory)
Memorija za čitanje, tj. memorija u koju se podaci mogu upisivati samo jedanput i čitati onoliko puta koliko želimo
služi za smještanje podataka koji su uvijek jednaki i nepromijenjeni
malog je kapaciteta (npr. 128kB)podatke upisuje proizvođač računara
![Page 23: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/23.jpg)
RAM (Random Access Memory)
upisno-ispisna memorija, tj. memorija u koju se podaci mogu upisivati i iz nje čitati onoliko puta koliko želimo
U RAM memoriji se nalaze programi koji se neposredno izvršavaju, kao i podaci nad kojima se vrši obrada.
kapacitet se najčešće kreće u granicama od 64 do 512MB
vrijeme pristupa memoriji 5-10s
![Page 24: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/24.jpg)
Može bitiDIPP (Dual Inline Pin Package)
SIPP (Single Inline Pin Package)
SIMM (Single Inline Memory Module)
![Page 25: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/25.jpg)
Prema funkciji može biti:
1. Main (glavna) 2. Cash3. Video -VRAM (Video RAM)4. Buffer
![Page 26: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/26.jpg)
1. Main (glavna) - Memorija sa kojom je procesor u stalnoj komunikaciji. Prema načinu rada postoje: dinamička i statička
2. Cash - Nalazi se u/uz procesor i povezana je sa njim direktnom i brzom komunikacijom
3. Video - Koristi se za generisanje video prikaza. Procesor šalje podatke, video kartica ih interpretira i prosljeđuje monitoru. Ima dva dodatna ulaza: prema glavnoj memoriji i monitoru, što značajno povećava brzinu rada
4. Buffer - Međumemorija za privremeni smještaj podataka dok se proces ne završi. Resterećuje glavnu memoriju i oslobađa procesor
![Page 27: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/27.jpg)
Osnovne karakteristike memorija:
Vrsta (tip) memorije Radni takt (MHz) Brzina pristupa (ns) Kapacitet (MB ili GB ili TB) - kapacitet
memorije zavisi o količini memorijskog prostora koju može adresirati procesor ugrađen u računar.
![Page 28: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/28.jpg)
Za predstavljanje standardnih znakova: slova, brojeva i specijalnih znakova u kompjuteru služe tzv. BROJNI SISTEMI ili KODOVI.
Kapacitet memorije
![Page 29: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/29.jpg)
ASCII codASCII cod
Za predstavljanje binarnih znakova 0 i 1 u standardne znakove koriste se različiti sistemi a najpoznatiji su ASCII cod ASCII cod (aski kod) (American Standard Code for Information Interchange – Američki standardni kod za izmjenu informacija.)
ASCII cod sadrži 128 standardnih 128 standardnih i 128 128 grafičkih grafičkih znakova ukupni 256.
Np. U ASCII kodu A=0 1 0 0 0 0 0 1
B=0 1 0 0 0 0 1 0 C=0 1 0 0 0 0 1 1
![Page 30: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/30.jpg)
BIT i BAJTBIT i BAJT
Najmanja jedinica memorije je BIT i u njoj imamo jedan binarni znak 0 ili 1. Niz od 8 bita (binary digit) zove se BAJT (byte) .
1 BAJT = 8 BIT-a
Kapacitet memorije izražavamo u broju bajtova.
Kapacitet memorije na PC računarima može 640 KB, 1 MB, 4 MB, 8 MB, 16 MB, 32MB, 64
MB, 128 MB, 256 MB, 1GB …
![Page 31: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/31.jpg)
Mjere kapaciteta
kilobajt (KB) hiljadu 103
megabajt (MB) milion 106
gigabajt (GB) bilion 109
terabajt (TB) trilion 1012
![Page 32: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/32.jpg)
Mašinski jezik je kod koji se koristi za predstavljanje programskih instrukcija.
![Page 33: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/33.jpg)
HDD (Hard Disk Drive)
prvi HDD je napravio IBM i bio je kapaciteta 5MBprvi PC HDD je bio kapaciteta 10MB po ceni od
preko 100$ po MB, dok današnji HDD su kapaciteta preko 100GB po ceni od 1 centa po MB
savremeni hard-diskovi su kapaciteta od 160GB do 1000GB
80GB, 120GB 160GB, 200GB, 250GB, 320GB, 500GB, 640GB, 1000GB
![Page 34: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/34.jpg)
Način rada – magnetne glave
Magnetne glave lebde iznad ploča na vazdušnom jastuku dok se ploče okreću konstantnom brzinom od 7200 obrtaja u minuti (rpm) i tako upisuju i čitaju podatke. Zbog svoje osjetljivosti na spoljašnje uslove disk je zatvoren u metalno kućište.
magnetna glava čita i zapisuje podatkerazmak glave od ploče je mikroskopska,
cca 25 nm (ljudska kosa ≈ 100 000 nm)zrnce prašine
magnetni diskrazmak izmeđuglave i ploče
ljudska kosa
![Page 35: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/35.jpg)
Logička organizacija snimljenih podataka
Sektor
Trag
Cilindar
![Page 36: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/36.jpg)
TragoviTragovikoncentrične kružnice (>10 000)podijeljene u sektore (>1 000)
SektoriSektorinajmanje adresibilne jedinice (512 byte-a)prije: jednak broj sektora u svim tragovimadanas: različit broj
CilindarCilindartragovi koji se nalaze tačno jedan
ispod drugog na različitim pločama čini cilindar.
![Page 37: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/37.jpg)
Postoji mogućnost da na disku bude više sektora nego raspoloživih adresa
Klaster(cluster) – najmanji adresibilni prostor sastavljen od više susjednih sektora iste staze
Veličine klastera su 2048, 4096,8192, 16384 i 32768 B zavisno od veličine diska (broj sektora po klasteru (4:64))
![Page 38: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/38.jpg)
Povezivanje hard diska
![Page 39: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/39.jpg)
Svaki operativni sistem ima definisan maxsimalan broj adresa kojima može pristupiti
FAT (File Allocation Table)– tabela sa raspoloživim adresamaFAT16 – do 216 adresa=65.536 (DOS do Win95)FAT32 – do 232 adresa=4.294.967.296 (Win98 i
noviji)NTFS (New Technology File System) - Razvijen
za Windows NT, 2000, XP, Vista, Win 7. Sistem ima sposobnost samooporavljanja. Ima mogućnost šifrovanja naziva datoteka i foldera
![Page 40: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/40.jpg)
Da bi se omogućilo čuvanje velikih količina podataka i programa uvodi se posebna memorija koja se zove SPOLJNA MEMORIJA.
![Page 41: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/41.jpg)
Eksterni HDDEksterni HDD
Osim diskova koji se nalaze u kućištu računara postoje i eksterni diskovi koji se priključuju na USB port.
![Page 42: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/42.jpg)
FlopFlopyy disk (FDD) disk (FDD)
Unutar flopy diskete nalazi se kružni dio metalne plastike na koji se zapisuju i čitaju podaci pomoću flopy uređaja. Kod flopy diskete podaci se zapisuju u stazama i sektorima. Unutar FDD-a se nalaze glave za čitanje i pisanje podataka, te druga malo veća pomoću koje se brišu podaci, takođe postoji i motor koji miče te glave.
za disketne jedinice rezervisana su slova A: i B:.
![Page 43: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/43.jpg)
3,5” diskete – 1,4 MB5,25” diskete – 1,2 MBZIP – diskete 100, 250, 750
MBJAZ – kasete 1 i 2 GB
![Page 44: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/44.jpg)
CD (compact disk),DVD (digital video device)
logička organizacija podataka u vidu spirala
jeftina proizvodnjaUpis podataka:laserski snop se usmjerava na
površinu diskasloj za snimanje se zagrijava i mijenja
hemijsku strukturustvaraju se udubljenja, jame, rupe (pit)
DVD
CD
![Page 45: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/45.jpg)
Čitanje podataka:laserski snop, slabijeg intenziteta nego kod upisa,
usmjerava se na površinu diska od koje se reflektira
kada naiđe na neko udubljenje reflektira se daleko slabijim intenzitetom nego s okolnih površina.
različiti intenzitet reflektiranog snopa interpretira se kao logička nula i jedinica
![Page 46: Mati čna ploča](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022062304/56813ef4550346895da9716a/html5/thumbnails/46.jpg)
CD (Compact Disk)CD-ROM (Read-Only
Memory)CD-R (Recordable) - sloj za
upis podataka trajno mijenja hemijsku strukturu i fizikalna svojstva
CD-RW (Re-Writable) -sloj za upis podataka – ima dva stanja (kristalno i amorfno) što mogućuje ponovno upisivanje podataka
podaci samo s jedne strane
kapacitet - 650MB (74 min), 700MB (80 min)
brzina prenosa podataka > 40X (1X=150 KB/s)
DVD (Digital Video device/Versatile Disk)DVD-ROM (Read-
Only Memory)DVD-R (Recordable)DVD-RW (Re-
Writable)
pojavio se 1997. godine
fizički iste veličine i debljine kao i CD
kapacitet – 4.7 GB