Privatna srednja strukovna kola s pravom javnosti LIBARiroki BrijegZanimanje: tehniar cestovnog prometaMATURSKI RAD

Tema: Mjere sigurnosti prometa sa naglaskom na tehniku ispravnost vozilaMentor: Ivan Ljubi Polaznik: Belma ahinovi

SADRAJ21.UVOD

32.POSTOJEE STANJE SIGURNOSTI U DRUMSKOM SAOBRAAJU S ELEMENTIMA DRUTVENE INTERVENCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

43.MJERE ZA PROVEDBU STRATEGIJE SIGURNOSTI DRUMSKOG SAOBRAAJA U BOSNI I HERCEGOVINI

43.1.Kratkorone i dugorone strateke mjere sigurnosti drumskog saobraaja

84.ULOGA I ZNAAJ TEHNIKIH PREGLEDA SA ASPEKTA SIGURNOSTI SAOBRAAJA

94.1.Tehniki standardi

104.2.Opte informacije

124.2.1.Redovni tehniki pregled vozila

124.2.2.Vanredni tehniki pregled vozila

124.2.3.Kontrolni tehniki pregled vozila

144.3.Stanje tehnike ispravnosti motornih vozila u Bosni i Hercegovini i mjere nadzora i kontrole sigurnosti motornih vozila

154.4.Osnovne postavke direktive Evropske unije u vrenju tehnikih pregleda vozila

165.SIGURNOSNI ASPEKT TEHNIKE ISPRAVNOSTI VOZILA

165.1.Opti pristup sigurnosti saobraaja

165.2.Faktori sigurnosti saobraaja

185.3.Pouzdanost i sigurnost motornih vozila

195.3.1.Aktivna sigurnost vozila

195.3.2.Pasivna sigurnost vozila

206.Zakljuak

1. UVOD

Sigurnost cestovnog prometa vaan je faktor postojanosti i kvalitete ljudskog ivota. Razvitak prometa te visok stupanj motorizacije, uz sve vane prednosti u zadovoljenju potreba mobilnosti stanovnika u gradovima, izaziva i negativnosti meu kojima se posebno istiu prometne nesree. Porast broja motornih vozila i relativno mali obim porasta savremene cestovne mree, kao i injenica da u saobraajnim nezgodama danas u svijetu smrtno strada daleko vie ljudi nego iz bilo kojeg drugog razloga (poari, poplave, zemljotresi itd.) istakli su u prvi plan problem sigurnosti saobraaja. Prema stepenu drutvene opasnosti i posljedicama, nesigurnost u saobraaju bi se mogla izjednaiti s kriminalitetom. Iako su gubici zbog kriminaliteta brojano vei, a zbog namjernog djelovanja potencijalno opasniji, nesigurnost cestovnog saobraaja to nadmauje u nenadoknadivim i nepopravljivim gubicima. U dananjim uvjetima koritenja tehnike u saobraaju, antisocijalno ponaanje, nepanja, nedoraslost, kao i djelovanje mnogih objektivnih faktora mogu opasnost pretvarati u saobraajnu nezgodu. Visoka gustina i intenzitet saobraajnih tokova, poboljanje vozno-dinamikih osobina motornih vozila, visok procent uea putnikih automobila kojima upravljaju osobe koje nisu u punoj mjeri stekle profesionalne navike za upravljanje, tehnika neispravnost motornih vozila, kao i porast gustine naseljenosti, doveli su do znaajnog poveanja broja preduvjeta za stvaranje opasnih situacija a time i do nastanka saobraajnih nezgoda. Pored stalnog unapreenja sigurnosti vozila, koja se ogleda u uvoenju novih tehnikih rjeenja za aktivnu i pasivnu sigurnost, saobraaj najvie zavisi od tehnike ispravnosti vozila koja se provjerava na tehnikim pregledima vozila. S druge strane, nagli razvoj automobilske industrije neminovno prati niz problema, kao to su: stalno poveanje broja uesnika u prometu, poveanje broja tehniki neispravnih vozila, poveanje broja prometnih nezgoda, velike materijalne i nematerijalne tete i posljedice, kao i niz drugih privrednih teta i posljedica.2. POSTOJEE STANJE SIGURNOSTI U DRUMSKOM SAOBRAAJU S ELEMENTIMA DRUTVENE INTERVENCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Dinamian razvoj drutva u cjelini u posljednjim decenijama u cijelom svijetu rezultirao je velikim brojem nesuglasica. U takvim uvjetima saobraaj kao integrator svih komunikacijskih zbivanja imao je neusaglaenu komponentu razvoja. Ovakav dinamian razvoj, kako broja novoproizvedenih motornih vozila tako i onih koja su u upotrebi, nije adekvatno praen razvojem cestovne infrastrukture. Ovakav negativan odnos izmeu razvoja motornih vozila i cestovne infrastrukture doveo je do pogoranja uvjeta pod kojima se odvija saobraaj, a samim tim dolo je i do pogoranja sigurnosti drumskog saobraaja. Posljedica ovakvog neharmonizovanog razvoja je veliki broj saobraajnih nezgoda sa fatalnim ishodom. Rastui trend saobraajnih nezgoda je uzrokovan mnogim nedostacima koji su evidentni u svim segmentima sigurnosti drumskog saobraaja. Za poveanje stepena sigurnosti u saobraaju prije svega neophodno je poduzeti aktivnosti koje moraju biti organizovane, struno voene i praene. Osnovni preduvjet za poduzimanje aktivnosti na svim poljima drutvenog rada je dobro poznavanje karakteristika postojeeg stanja, to se svakako odnosi i na polje sigurnosti u saobraaju, nakon ega je neophodno nauno definisati mjere i postupke za provoenje odgovarajuih mjera i svoenje uzroka nastanka saobraajnih nezgoda na najmanju mjeru. U cjelovitom istraivanju sigurnosti u saobraaju, potrebno je obuhvatiti faktore koji direktno utiu na sigurnost u saobraaju, a to su: ovjek, cesta, vozilo i okolina.

3. MJERE ZA PROVEDBU STRATEGIJE SIGURNOSTI DRUMSKOG SAOBRAAJA U BOSNI I HERCEGOVINI 3.1. Kratkorone i dugorone strateke mjere sigurnosti drumskog saobraaja Sigurnost drumskog saobraaja nedvojbeno je postala dio globalne politike svih zemalja, a posebno zemalja Zapadne Evrope. Bez sistemske i kontinuirane provedbe mjera nema postizanja dugoronih ciljeva. Za pristup Evropskoj uniji neophodno je da Bosna i Hercegovina prihvati direktive i smjernice koje obavezuju zemlje lanice na poveanje sigurnosti drumskog saobraaja. Strateke mjere sigurnosti drumskog saobraaja trebaju da se orijentiu na sljedee aktivnosti:

smanjenje najteih posljedica saobraajnih nezgoda u uvjetima stalno rastueg saobraaja,

dovoenje Bosne i Hercegovine u odgovarajuu grupu evropskih zemalja prema broju poginulih osoba na cestama u odnosu na broj stanovnika ili na 100.000 registrovanih vozila,

znatno poveanje savremenijeg represivnog djelovanja policije i odgovarajueg preventivnog djelovanja,

podizanje svijesti graana o problemu sigurnosti u saobraaju putem medijskih kampanja,

adekvatno javno (medijsko) saopavanje o stradanju u saobraaju,

prilagoavanje zakonodavstva prema posljedicama i uzrocima saobraajnih nezgoda,

ukljuivanje u provedbu programa svih dravnih i entitetskih institucija i strunih organizacija kojima je djelokrug rada vezan za sigurnost drumskog saobraaja,

utvrivanjem doputene brzine kretanja vozila na cestama u optimalnim saobraajnim uvjetima (teiti da je potuje oko 80 % vozaa, a ostalih 20 % vozaa ne smiju utvrena ogranienja prekoraivati za vie od 15 %), raspon svih brzina kretanja vozila u saobraajnom toku trebala bi iznositi najvie 10 %, stepen upotrebe sigurnosnog pojasa (vozai i putnici u vozilu) treba poveati na vie od oko 80 %, stepen upotrebe sigurnosne kacige (vozai mopeda i motocikla i putnici na tim vozilima treba poveati na vie od oko 80 %, dovoenje na to manji broj uesnika saobraajnih nezgoda pod utjecajem alkohola, dovoenje na to manji broj uesnika u saobraaju koji upotrebljavaju mobitel (slanje SMS) u vonji, dovoenje na to manji broj uesnika u saobraaju koji su uestvovali u saobraajnim nezgodama bez poloenog vozakog ispita i bez registrovanog, odnosno tehniki nepregledanog vozila. Kvalitativnim mjerama treba postii smanjenje broja poginulih teko i lahko ozlijeenih osoba, te zaustaviti rast ukupnog broja saobraajnih nezgoda, a u koje se mogu ubrojiti sljedee aktivnosti:

Poveati saobraajnu kulturu stanovnitva kroz bolje poznavanje i potivanje saobraajnih propisa kao i poveanje drutvene svijesti o problemu stradanja u saobraaju;

Osposobljavanje u poznavanju saobraajnih propisa za sigurno sudjelovanje u saobraaju ve u djeijoj dobi;

Uvoenje saobraajnog odgoja u sve odgojno-obrazovne ustanove, poevi od djeijih vrtia, koja e dugorono utjecati na ponaanje najmlae i adolescentske skupine uesnika u saobraaju;

Sistemsko nadziranje i provedba zakonom propisanih mjera koje se odnose na sudjelovanje adolescenata i mladih vozaa u saobraaju;

Praenje i usmjeravanje kaznene politike i djelotvornosti kaznenog i prekrajnog gonjenja radi poveanja saobraajne discipline i odgovornosti vozaa prema potivanju saobraajnih propisa i irenju saobraajne kulture;

Edukacija svih u strukturi organizacije sigurnosti u saobraaju (sudstva, tuilatva, policije i dr. kroz jasno definisane seminare, okrugle stolove i dr.).

Strateke aktivnosti u poveanju stepena sigurnosti u saobraaju trebaju da se odnose na:

smanjenje brzina vozila i potivanje najviih doputenih brzina (potivanja doputenih brzina provodit e se stalan represivno-preventivni rad temeljen na posebnim planovima. U tu svrhu potrebno je unaprijediti tehniku regulaciju saobraaja, koja se odnosi na odreivanje doputenih brzina kretanja vozila na cestama prema stvarnim saobraajno-tehnikim elementima ceste, odnosno njezinom pojedinom dijelu, posebno u naselju. Nadzor saobraaja (saobraajna policija) vezan uz potivanje doputenih brzina kretanja vozila potrebno je uspostaviti na mjestima prema statistiko-analitikim podacima stvarne ugroenosti saobraaja zbog nepotivana nepropisne ili neprilagoene brzine. Isto tako, potrebno je sistemski nadzirati podruja nepotivanja doputenih brzina kroz sistem videonadzora i informacijskog upravljanja saobraajem;

zatita djece, mladih i najranjivijih uesnika u saobraaju (odnosi se na obrazovanje predkolske i kolske djece u svrhu kontinuiranog stjecanja odgovarajueg saobraajnog znanja i saobraajne kulture te prihvaanja osnovnih naela pravilnog ponaanja u saobraaju. Za ostvarenje navedenog potrebno je sistemski ukazivati na vanost uvoenja saobraajnog odgoja u sve odgojno-obrazovne ustanove, poevi od predkolskih ustanova). Preventivno djelovanje, obrazovanje nastavnika i odgajatelja predkolske i kolske djece, te animiranje ispravnog ponaanja u saobraaju treba provoditi kontinuirano. Ostvarenje sigurnog kretanja pjeaka sa tehnikim mjerama koje se odnose na osiguranje saobraajnih povrina. U svrhu zatite biciklistima u saobraaju, potrebno osigurati bolju tehniku opremljenost i ispravnost bicikla sa poveanjem njihove uoljivosti kao i osiguranje posebnih povrina za njihovo kretanje, uz obavezu noenja zatitne kacige. Isto tako, kod mladih koji u saobraaju koriste mopede i motocikle, te osoba koje se na njima prevoze osigurati stalnu upotrebu zatitnih kaciga.

prilagoditi saobraajne povrine kretanju osoba s tjelesnim invaliditetom te u saradnji s navedenom skupinom i njihovim udruenjima educirati javnost o problemima invalida;

suzbijanje vonje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u saobraaju (vonja pod uticajem alkohola, a u novije vrijeme sve vie i opojnih droga, problem je koji Bosna i Hercegovina treba sistemski suzbijati);

saniranje opasnih mjesta (potrebno je sanacije opasnih mjesta na cestama i dalje provoditi prema tehnologiji praenja opasnih mjesta i uklanjanja uoenih nedostataka a protiv organizacija zaduenih za sanaciju i uklanjanje utvrenih nedostataka treba poduzimati kaznene mjere ako se sanacija prema projektnoj dokumentaciji ne izvri u primjerenom roku;

unapreenje aktivnosti Hitne medicinske pomoi (uvezivanje sistema i koordinacije hitnih slubi kao i pojednostavljenje procedura za angaman helikopterske pomoi ozlijeenim u saobraajnim nezgodama);

poveanje nivoa tehnike ispravnosti vozila (stvaranje tehnike pretpostavke za dnevno auriranje podataka o obavljenim tehnikim pregledima vozila te uspostaviti sistem automatskog pozivanja vlasnika koji nisu produili registraciju vozila. Provoditi represivno-preventivne akcije prema vlasnicima neregistrovanih i neosiguranih vozila te inicirati osavremenjivanje opreme u stanicama za tehnike preglede vozila. Treba provoditi mjere za pokretanje postupka sistemskog nadzora vozila koje prevoze opasne tvari u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari i direktivama Evropske unije u svrhu zatite okolia i ouvanja prirode13;

unapreenje saobraajne statistike i analize (radi kvalitetnije analize i statistikog praenja saobraajnih nezgoda potrebno je nastaviti daljnji razvoj i usavravanje postojeeg informacijskog sistema za unos i praenje saobraajnih nezgoda. Potrebno je uspostaviti kvalitetnu saradnju izmeu subjekata koji brinu o sigurnosti saobraaja na naim cestama i teiti uspostavi zajednike baze podataka koja e sadravati sve elemente koji mogu unaprijediti analizu saobraajnih nezgoda radi poveanja sigurnosti drumskog saobraaja. Na taj nain dobio bi se jedinstveni sistem praenja dogaaja u saobraaju, koji bi bio u korelaciji sa sistemima u zemljama Evropske unije);

upotreba sigurnosnog pojasa i dnevnih svjetala na vozilima (potrebno je provoditi aktivnosti na upotrebi sigurnosnog pojasa radi postizanja visokoprocentnog koritenja sigurnosnog pojasa u vonji kod vozaa i putnika);

potivanje semaforskog svjetla (razvijati sisteme elektronskog nadzora potivanja semaforskog naina regulisanja saobraaja na raskrsnicama).

Operativne planove i ciljeve na polju sigurnosti u saobraaju treba poduzimati kroz sljedee aktivnosti: uspostavljanje adekvatnog informacijskog sistema za baze podataka koje se odnose na sigurnost u saobraaju,

unapreenje statistike i analize elemenata koji su vezani za saobraajne nezgode,

uspostavljanje adekvatnog i provodivog nadzora servisa za tehniki pregled vozila,

uspostavljanje tehnike kontrole motornih vozila kroz omoguavanje opremljenosti institucija koje nadziru i kontroliu saobraaj,

sanacija i rekonstrukcija dionica cesta koje ne osiguravaju vozno-dinamike komponente za kretanje motornih vozila (sanacija udarnih rupa i oteenja ceste, proirenje ceste u zakrivljenostima i dr.),

uspostavljanje adekvatne horizontalne i vertikalne signalizacije i njihove usaglaenosti,

uspostavljanje fizike zatite pjeaka kroz rekonstrukciju i gradnju nadzemnih i podzemnih prolaza kao i postavljanje fizikih prepreka u blizinama raskrsnica, koje e onemoguiti prelazak pjeaku mimo pjeakog prijelaza,

uklanjanje fizikih prepreka sa pjeakih trotoara i staza koji onemoguavaju koritenje povrina namijenjenih za kretanje pjeaka,

uklanjanje privremenih i stabilnih objekata iz pojasa ceste koji onemoguavaju zadovoljavajuu preglednost i odvlae panju vozau kao i sklanjanje reklamnih panoa koji su postavljeni u blizini opasnih mjesta.

4. ULOGA I ZNAAJ TEHNIKIH PREGLEDA SA ASPEKTA SIGURNOSTI SAOBRAAJA

Opte je poznato da je vozilo (uz vozaa i cestu) jedno od tri osnovna faktora sigurnosti prometa na cestama. Tehnika ispravnost vozila umnogome ovisi o nainu na koji se njihovi vlasnici, odnose prema vozilima i koliko u njih ulau. Tehniki pregled vozila je djelatnost od opteg interesa, a obvezan je radi provjere tehnike ispravnosti svih motornih i prikljunih vozila, osim radnih maina. Glavni cilj provoenja kontrole tehnike ispravnosti vozila je smanjenje udjela tehniki neispravnih vozila u saobraaju na cestama, kao jednoga od tri faktora sigurnosti saobraaj (voza-vozilo-cesta), te posljedino poveanje opte sigurnosti saobraaja na cestama. Ovo je ujedno i najznaajnija i najpotpunija mjera koja se poduzima radi procjene sigurnosti vozila je tehniki pregled motornog vozila. U cjelokupnom sistemu sigurnosti saobraaja, u interesu drutva je da se ova mjera provodi struno i efikasno. Kvalitetno provedeni tehniki pregledi motornih vozila umnogome mogu doprinijeti: smanjenju broja saobraajnih nezgoda, utedi goriva, smanjenju zagaenja okoline, i sl. Ovaj segment u Bosni i Hercegovini treba posmatrati i s aspekta trita rezervnih dijelova za motorna vozila. Nedostatak rezervnih dijelova za pojedine modele vozila, te pojava rezervnih dijelova divljih proizvoaa koji nisu atestirani i ne zadovoljavaju propisane standarde doprinose smanjenju sigurnosti cijelog sistema saobraaja (u Bosni i Hercegovini do 2007. nije obaveza homogolizacije motornih vozila, nije jo donesen Pravilnik o homogolizaciji motornih vozila). Pravilnom koritenju povrina namijenjenih za odvijanje saobraaja treba da doprinese adekvatna i prihvatljiva kontrola saobraaja. Kontrolom saobraaja treba obuhvatiti aktivnosti koje se odnose na: nadzor nad potivanjem propisa od strane uesnika u saobraaju, upoznavanje s opasnostima, davanje savjeta i upozorenja, kontrola vozila, kontrola vozaa, otkrivanje prekraja, vrenje uviaja, osiguranje mjesta saobraajne nezgode i druge aktivnosti radi ostvarenja urednog i sigurnog odvijanja saobraaja. Zapaanja izvrilaca kontrole saobraaja (policije i inspekcije) o nedostacima na cesti, signalizaciji, vozilu, kao i o ponaanjima uesnika u saobraaju, mogu korisno posluiti u kreiranju mjera na polju sigurnosti saobraaja.4.1. Tehniki standardi

Razlikujemo vie kategorija propisa koje cestovno motorno vozilo mora da zadovolji u saobraaju na cestama a osnovne dvije kategorije su meunarodni i nacionalni.

U okviru meunarodnih propisa od posebnog znaaja za cestovna motorna vozila su jednoobrazni uslovi o homologaciji motornih vozila i dijelova opreme vozila.

Homologacija vozila je postupak potvrivanja/ocjene usklaenosti vozila sa zahtjevima propisa o homologaciji koji se primjenjuju u odreenoj zemlji. Na meunarodnom nivou definisani su ECE pravilnici o homologaciji motornih vozila, dijelova i opreme za motorna vozila i njima odgovarajue EEC direktive. Dosad je donijeto ukupno 109 ECE pravilnika, od ega je BiH formalno preuzela 49 ovih pravilnika. Nacionalni dravni propisipo svojem sadraju su definisani i obavezni u zemlji nastajanja, a donosi ih vlada. U BiH su to Pravilnik o tehnikim pregledima vozila, Pravilnik o osnovnim dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom optereenju te osnovnim uslovima koje moraju da zadovolje ureaji i oprema vozila u saobraaju na putevima.

Tehniki pregled vozila obavlja se na osnovu Zakona o sigurnosti saobraaja na cestama i pravilnika o tehnikim pregledima vozila, u svrhu provjere tehnike ispravnosti i ekoloke podobnosti vozila. Pregledi se obavljaju na svim vozilima na motorni pogon i prikljunim vozilima, osim na radnim vozilima. Obavezni tehniki pregled vozila obavlja se svakih 12 mjeseci i predstavlja preduslov za registriraciju i obvezno osiguranje vozila. Novi Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama u BiH je meu glavne ciljeve postavio odgovornost u kontroli tehnike ispravnosti vozila preferirajui na taj nain smanjenje udjela neispravnih vozila u saobraaju na cestama.

Sadraj i nain obavljanja tehnikih pregleda, evidencije koje se vode i obrasci koji se izdaju i uslovi koji moraju da zadovolje ovlaene organizacije za obavljanje tehnikih pregleda ureeni su Pravilnikom o Tehnikom pregledu vozila.

Pored Zakona o osnovama segurnosti na cestama BiH i Pravilnika o tehnikim pregledima, doprinos na funkcionisanju tehnikih pregleda i inae registraciju vozila daju i zakoni o osiguranju u BiH. Radi se o entitetskim zakonima koji se primjenjuju odvojeno za svaki entitet.

4.2. Opte informacije

Tehnika ispravnost vozila je izuzetno bitan faktor bezbednosti saobraaja. Samo tehniki ispravno vozilo moe da garantuje njegovu bezbednu primenu pa je, iz tog razloga, tehnika ispravnost vozila i najvaniji uslov za registraciju vozila. Kontrola tehnike ispravnosti vozila obuhvata detaljnu kontrolu svih ureaja vozila, bitnih sa gledita bezbednosti vonje, a vri je, na redovnom tehnikom pregledu, ovlaena organizacija za vrenje tehnikog pregleda vozila. U ovu svrhu, ovlaene organizacije za vrenje tehnikog pregleda vozila moraju biti opremljene odgovarajuom opremom i ureajima, a moraju imati odgovarajui struni kadar.

Tehniki pregledi vozila se obavljaju na osnovu Zakona o bezbednosti saobraaja na putevima Republike Srbije, a u svrhu utvrivanja tehnike ispravnosti vozila. Tehniki pregledi vozila se obavljaju na motornim i prikljunim vozilima. Na tehnikom pregledu vozila se utvruje da li je motorno, odnosno prikljuno vozilo tehniki ispravno i da li ispunjava druge tehnike propise i uslove za uee u saobraaju.

Zakonom o bezbednosti saobraaja je odreeno da se redovni tehniki pregled vozila vri jednom godinje. Vozila na motorni pogon i prikljuna vozila, kojim se vri javni prevoz putnika ili prevoz opasnih materija, kao i vozila kojima se vri obuavanje kandidata za vozae, podvrgavaju se tehnikom pregledu svakih 6 meseci.

Tehniki pregled vozila vre istovremeno najmanje dva ovlaena radnika sa radnim iskustvom duim od godinu dana, od kojih jedan mora imati najmanje SSS - saobraajnog ili mainskog smera, a drugi strunu spremu KV ili VKV automehaniara, odnosno biti automehaniar treeg ili etvrtog stepena strune spreme. Radnici koji vre tehniki pregled moraju poznavati propise kojima se reguliu pitanja u vezi sa tehnikim uslovima koje moraju ispunjavati vozila u saobraaju, kao i druge propise o vrenju tehnikog pregleda vozila i moraju biti obueni za rukovanje svim ureajima i opremom koji se pri pregledu upotrebljavaju.

Pre poetka samog tehnikog pregleda vozila potrebno je utvrditi da li odreeni tehniki ili drugi podaci o vozilu, koji se upisuju u registracioni list, odgovaraju podacima koji su upisani u ispravu o nabavci vozila, odnosno u saobraajnu dozvolu ili potvrdu o registraciji, ako je vozilo ve bilo registrovano. Ako se utvrdi neslaganje ovih podataka ne sme se overiti registracioni list, odnosno izdati potvrda o tehnikoj ispravnosti vozila, osim ako se promena dokazuje odgovarajuim ispravama, odobrenjem, raunom o kupovini i sl.

Tehniki pregled vri se samo ako je vozilo uredno obojeno, isto, i bez vidljivih oteenja boje i karoserije, odnosno da ta oteenja ne prelaze 5% od limenih povrina, boje i karoserije.

Tenhiki pregledi vozila, prema Zakonu, mogu biti: redovni, vanredni i kontrolni.

4.2.1. Redovni tehniki pregled vozila

Redovni tehniki pregledi vozila su godinji i estomeseni. Redovnom godinjem tehnikom pregledu vozilo se podvrgava pre izdavanja saobraajne dozvole, odnosno izdavanja registracione nalepnice. Ovaj tehniki pregled vozila se moe izvriti do 30 dana pre podnoenja zahteva za registraciju, odnosno nakon isteka roka vaenja saobraajne dozvole. Redovni estomeseni tehniki pregled vozila na motorni pogon i prikljunih vozila, kojim se vri javni prevoz putnika ili prevoz opasnih materija, kao i vozila kojima se vri obuavanje kandidata za vozae, se mora obaviti pre isteka roka od est meseci od dana poetka vaenja saobraajne dozvole, odnosno registracione nalepnice. Redovni estomeseni tehniki pregled vozila se moe obaviti najranije 15 dana pre isteka navedenog roka.

4.2.2. Vanredni tehniki pregled vozila

Vanredni tehniki pregled vozila se obavlja nakon popravke i pre putanja u saobraaj vozila, kod kojeg su u saobraanoj nezgodi ili na drugi nain oteeni vitalni sklopovi i ureaji bitni za bezbedno uestvovanje vozila u saobraaju, odnosno koje nakon toga nije bilo u voznom stanju, kao i vozila koje je iskljueno iz saobraaja zbog tehnike neispravnosti utvrene na kontrolnom tehnikom pregledu vozila.

4.2.3. Kontrolni tehniki pregled vozila

Kontrolni tehniki pregled vozila se vri po nalogu ovlaenog lica Ministarstva unutranjih poslova, odnosno inspektora za drumski saobraaj, radi kontrole tehnike ispravnosti vozila. Na kontrolni tehniki pregled moe se uputiti samo vozilo koje je u voznom stanju, odnosno vozilo kod kojeg u saobraajnoj nezgodi nije dolo do mehanikih oteenja ureaja i sklopova od presudnog znaaja za bezbedno upravljanje vozilom.

Zakon o bezbednosti saobraaja na putevima ustanovljava tehniki pregled vozila kao delatnost od opteg interesa, koju moe da obavlja samo privredno drutvo koje ispunjava propisane uslove i koje za to dobije ovlaenje.Tehniki pregled vozila je djelatnost od opteg drutvenog interesa gledajui iz aspekta sigurnosti saobraaja na putevima, te isto tako i ekologije. Stanica tehnikog pregleda mora svoj posao (provjere tehnike ispravnosti motornih i prikljunih vozila) obavljati u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini, Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine i podzakonskim propisima donesenim na osnovi ovih zakona, uz koritenje svih propisanih ureaja i opreme na stanici tehnikog pregleda, te primjenom procedura za tehniki pregled vozila donesenih na osnovu navedenih propisa. Prema tome, posao provjere tehnike ispravnosti vozila predstavlja javnu ovlast, te ukoliko se ne potuju zakonske osnove ista e biti povuena ili e biti izreene kaznene mjere.

Tehniki pregled vozila obavezan je za sva motorna i prikljuna vozila, a kako je to i regulisano odredbama Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini. Na tehnikom pregledu vozila provjeravaju se svi ureaji koji su serijski ugraeni u vozilo, bez bitnog rastavljanja dijelova vozila. Na primjer, ako na kontrolnoj tabli svijetli indikator upozorenja koji se odnosi na zrani jastuk, kontrolor tehnike ispravnosti vozila nee provjeravati postojanje istog, niti e rastavljati spomenuti sklop, nego e vozilo proglasiti tehniki neispravnim. Dakle, svako vozilo koje uestvuje u saobraaju na putevima mora biti tehniki ispravno, drugim rijeima mora zadovoljiti na tehnikom pregledu.

Svaki vlasnik vozila, odnosno voza trebao bi obaviti prije odlaska na redovni tehniki pregled vozila neki vid pregleda vozila, tj. pregled onih dijelova vozila koji su kljuni za sigurno uestvovanje vozila u saobraaju na putevima. Taj pregled ukljuuje pregled slijedeih sklopova i ureaja:

upravlja (volan) (poloaj, zranost vizuelno),

radna i pomona konica (da nema propadanja),

stanje tahografa ili nadzornog ureaja/euro tahografa (vizuelno),

svjetlosni ureaji na vozilu (poziciona, kratka, duga, gabaritna i stop svjetla, pokazivai smjera, ureaj za ukljuivanje svih pokazivaa smjera i katadiopteri vizuelno),

vjetrobran, retrovizori i druge staklene povrine (vizuelno),

brisai i perai vjetrobrana (vizuelno),

pneumatici (gume) (vizuelno),

kontrolna signalizacija u kabini vozila (brzinomjer, kontrolna lampica za dugo svjetlo, tahograf, signalizator rada pokazivaa smjera, pokaziva pritiska koione instalacije, signali ostalih ureaja ugraenih na vozilo vizuelno),

izduvni sistem (stanje buka koju proizvode gasovi motora),

ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila (vizuelno),

oprema vozila (stanje i postojanje) i drugi ureaji bitni za sigurnost saobraaja na putevima.

Nakon to se uvjerimo vlastitom procjenom da bi svi ti sklopovi i ureaji trebali funkcionisati onako kako je to proizvoa osmislio i definisao, uveliko poveavamo anse za prolaz na tehnikom pregledu i izbjegavamo nepotrebno gubljenje vremena za dolazak na ponovljeni pregled. Ovo je postupak koji nam ne bi trebao oduzeti vie od pet minuta, moe nam olakati daljnje radnje, a da ne spominjemo injenicu da je svaki voza po zakonu duan iste te radnje obaviti prije svakog ukljuivanja u saobraaj sa svojim vozilom.

4.3. Stanje tehnike ispravnosti motornih vozila u Bosni i Hercegovini i mjere nadzora i kontrole sigurnosti motornih vozila

Tehnika ispravnost motornih vozila je skup tehnikih poslova, radnji i kontrolnih pregleda koje treba izvravati na svim motornim vozilima da bi se zadrali u tehniki ispravnom stanju. Zbog toga je redovno utvrivanje tehnike ispravnosti motornih vozila vano s aspekta sigurnosti u saobraaju, jer se time postie vea sigurnost svih uesnika u saobraaju, smanjuje broj poginulih i povrijeenih osoba, a time i ukupan iznos materijalne tete.Bez kvalitetnog sistema vrenja tehnike ispravnosti i odravanja motornih vozila nema ni prihvatljive sigurnosti saobraaja. Tehniki pregledi i odravanje motornih vozila ne smije se vriti nikakvim skraenim postupkom, onda ne samo da se kre pravila koja propisuju kako se obavlja kontrola i tehniki pregled vozila nego se i ugroava sigurnost saobraaja na javnim cestama.

Osim poveanja kontrole nad motornim vozilima, potrebno je uvesti veu kontrolu i nad osobama koje vre pregled i utvruju tehniku ispravnost motornih vozila u stanicama za tehniki pregled. Ovo su samo neke od mjera koje bi trebalo poduzeti kako bi se postigla to bolja sigurnost i pouzdanost u saobraaju na javnim cestama. Primjena utvrivanja tehnike ispravnosti u praksi, kao i teoretske spoznaje vanosti znaaja primjene tehnike ispravnosti kao segmenta odravanja motornih vozila moe da ukae na sljedee zakljuke:

koritenje objektivnih metoda za utvrivanje tehnike ispravnosti motornih vozila prua mogunost to efikasnijeg, breg, tanijeg i pouzdanijeg utvrivanja stanja motornog vozila u bilo kom vremenu,

pravovremeno dobijanje informacija o tehnikoj ispravnosti motornih vozila u odreenom vremenu je od neprocjenjive vanosti za postupke koji slijede nakon ispitivanja, odnosno u postupcima odravanja motornih vozila,

primjena savremenih nauno-tehnikih dostignua radi unapreivanja kvaliteta ispitivanja, odnosno primjena elektronskih, kompjuterskih orijentisanih ispitnih sistema, kod kojih se koriste spoznaje vjetake inteligencije i ekspertnih sistema, idu u pravcu intenzivnog razvoja savremenih automatizovanih ugraenih ispitnih sistema, koji e na bazi neprekidnog nadzora nad radom kompletnog motornog vozila i njegovih vitalnih dijelova, davati naloge ili instrukcije za provoenje postupka tehnikih pregleda koji su optimizirani po sadraju i periodinosti.

U okviru meunarodnih propisa od posebnog znaaja za cestovna motorna vozila su jednoobrazni uslovi o homologaciji motornih vozila i dijelova opreme vozila. Homologacija vozila je postupak ispitivanja i utvrivanja podudarnosti vozila tehnikim propisima koji vae u datoj dravi. U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji institucija za provoenje postupka homologacije motornih vozila.

4.4. Osnovne postavke direktive Evropske unije u vrenju tehnikih pregleda vozila

Direktivom se na jedinstven nain daje preporuka lanicama Evropske unije o nainu vrenja tehnikog pregleda vozila, kriteriji za ocjenjivanje tehnicke ispravnosti vozila, sklopovi, ureaji i dijelovi koje treba kontrolisati, uestalost pregleda, nain sainjenja zapisnika i izvjea. Ovom direktivom su uvedene tri ocjene tehnike ispravnosti vozila: tehniki ispravna vozila - prolaze na tehnikom pregledu; vozila sa nedostacima koji bitno ne umanjuju sigurnost saobraaja i koje je potrebno otkloniti u zadatom roku - nije potreban ponovni tehniki pregled; vozila koja zbog tehnike neispravnosti ne mogu biti putena u promet, obvezan je popravak i tehniki pregled prije ponovne upotrebe. Primjena ove direktive u praksi bila je osnovna ideja vodilja kojom se rukovodilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u nastojanjima da se oblast sigurnosti saobraaja u Bosni i Hercegovini, odnosno djelatnost i funkcija tehnikog pregleda uredi na nain primjeren evropskim zemljama.5. SIGURNOSNI ASPEKT TEHNIKE ISPRAVNOSTI VOZILA

5.1. Opti pristup sigurnosti saobraaja

Savremeni automobilizam je posljedica drutvenog napretka modernog ovjeka. Saobraajna kultura, nesavrenost saobraajnih povrina i vozila stvaraju uslove za bezbrojne konfliktne situacije. Stanje sigumosti u drumskom saobraaju nije zadovoljavajue, jer je u saobraaju na teriroriji BiH od poetka 2010. godine do polovine mjeseca septembra ivot izgubilo 220 ljudi (prema podacima MUP-a FBiH). Oteava ga i to to praktino cjelokupno stanovnitvo uestvuje u saobraaju na cestama.Broj smrtnih sluajeva u saobraajnim nezgodama danas, u velikom broju zemalja, zauzima vano mjesto u ukupnom broju smrtnosti stradanja stanovnitva. Statistiki podaci pokazuju da se 60-70 % sluajeva saobraajne nezgode dogaaju zbog nepravilnog postupanja vozaa i pjeaka, 20-40 % zbog loeg stanja ceste ili elemenata ceste neusklaenih sa karakterom saobraaja, te oko 10-15 % zbog tehnike neispravnosti motornih vozila. Za potrebe ovog rada veoma je bitna tehnika ispravnost motornih vozila, te tehniki otkazi pojedinih dijelova vozila, tehnologije i postupci da se ti otkazi svedu na najmanju moguu mjeru.5.2. Faktori sigurnosti saobraaja

Da bi se poveala sigurnost saobraaja potrebno je provesti vie mjera kojima je cilj otklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti. Opasnost od nastanka saobraajnih nezgoda je funkcija est faktora koji ine sistem: ovjek, vozilo, cesta, okolina, saobraaj na cesti,

incidentni faktor.

Na osnovu analize statistikih podataka moe se zakljuiti da saobraajne nezgode ine: 85% ovjekovo nepravilno ponaanje, 10% stanje saobraajnice, uslovi i vremenske prilike, 5% tehniki propusti, vozilo i sl.Najei uzroci neispravnosti motornih vozila su: neispravnost konica, neispravnost pneumatika, neispravnost svjetlosnih ureaja, neispravnost upravljakog ureaja, kao i ostale neispravnosti. Najrairenije je miljenje da cvjekovo nepravilno ponaanje uzrokuje oko 85% ukupnog broja saobraajnih nezgoda, a na loe ceste, neispravno vozilo i druge faktore otpada ostalih 15%. Sigurnost saobraaja je karakteristika saobraajnog sistema. Za analizu karakteristike stanja saobraajnog sistema jos nema jedinstveno usvojene mjerne veliine. U literaturi se esto susree izraz "izmjeritelj", pa se on smatra pogodnim za izraavanje stepena bezbjednosti saobracja. Najee se koriste izmjeritelji uestalosti, gustoe, razmjetenosti, izloenosti I teine saobraajne nezgode.Stanje saobraajnog sistema posmatranog podruja mogue je analizirati pomou navedenih izmjeritelja. Vrijednostima izmjeritelja moe se vrednovati djelotvomost preventivnih mjera, a isto tako i procijeniti tendencije za idue razdoblje. Istraivanje sigurnosti saobraaja na cestama ima za cilj da se otkriju metode ijom bi se primjenom poveala sigurnost saobraaja i tako smanjio broj saobraajnih nezgoda.Teoretska vrijednost faktora sigumosti vonje jednog motornog vozila na cesti (S) moe se prikazati kao odnos izmeu parametara sigurnosti (X) i parametara opasnosti (Y), dakle:

Najvea vrijednost za faktor sigunosti vonje Smax postie se ako je odnos parametara sigurnosti i opasnosti najvei, dakle za Xmax i Ymin., to znai da je:

=Smin se postie za vrijednost Xmin i Ymax, dakle:= QUOTE

Parametri sigurnosti (X) mogu se smatrati subjektivnim karakteristikama vozaa, koje su najmjerodavnije pri ocjeni sigurnosti motornih vozila na cesti. Odreeni su sa tri osobine vozaa, za koje je poeljno da imaju veu vrijednost, kako bi se to vie pribliile idealnom sluaju, to su: fizika kondicija vozaa (F), psihika kondicija (P) i vozako iskustvo (I).

Parametri opasnosti (Y) mogu se nazvati objektivnim, jer su odreeni faktorima kao to su: brzina vozila (B), karakteristike vozila (C), uticaj optih vremenskih prilika na sigurnost vonje (T). Sve vrijednosti za faktor sigurnosti, tj. odnos parametara sigurnosti i opasnosti, proistiu iz:

5.3. Pouzdanost i sigurnost motornih vozila

Pouzdanost motornih vozila oznaava njihovu sposobnost da zadovoljavaju unaprijed predviene funkcije odreene uslovima eksploatacije za odreeno vrijeme. Pouzdanost je vjerovatnost da e neko motorno vozilo sluiti svojoj svrsi neko vrijeme u odreenim eksploatacionim uslovima. Jedinica za mjerenje pouzdanosti vozila u eksploataciji jeste broj otkaza u radu u jedinici vremena. Osim pouzdanosti vozila, vana je i sigurnost motornih vozila. Sigurnost vozila je sposobnost motornog vozila ili nekog njegovog dijela da, pri nastanku tehnike greke na vozilu ili greke ovjeka-vozaa, da djelovanjem sprijei nastajanje nezgode i irenje greke na ostale dijelove tog vozila. Sigurnost pri prevozu moe biti samo relativna, nikad apsolutna, a zavisi od karakteristika motornog vozila.U proteklom periodu uinjen je znaajan pozitivan pomak u sigurnosti vozila. Iako je sigurnost osobnih vozila poveana, zahvaljujui irokoj upotrebi ureaja za pasivnu sigurnost u vozilima kao to su pojasevi i zrani jastuci, uvoenje elektronskih sigurnih sistema, ostalim vozilima, posebno motociklima, nije posveena tolika panja.

5.3.1. Aktivna sigurnost vozila

Pod aktivnom sigurnosti vozila podrazumijevaju se sva svojstva, ureaji i oprema vozila koja utie na smanjivanje rizika od nastanka saobraajne nezgode. Aktivnu sigurnost vozila ine sljedee komponente: vozna svojstva,

kondicija vozaa i sigurno rukovanje, pouzdana funkcija, dobra signalizacija i informisanost vozaa, dobra preglednost i uocljivost u svim uvjetima.Na vozna svojstva, sa aspekta sigurnosti, utiu sljedee komponente i sistemi vozila: pneumatici, koioni sistemi,

upravljaki sistem,

sistem elastinog oslanjanja,

svjetlosni i signalni ureaji, ureaji za poveanje vidnog polja vozaa, ureaji za grijanje i provjetravanje.5.3.2. Pasivna sigurnost vozila

Pod pasivnom sigurnosu vozila podrazumijevaju se sva svojstva, ureaji i oprema vozila koja utiu na smanjivanje posljedica saobraajne nezgode. Kod pasivne sigurnosti vozila moemo razlikovati dvije glavne grupe sistema za poveanje sigurnosti: sistemi vanjske sigumosti, sistemi unutranje sigumosti.Kod sistema vanjske sigurnosti najvaniji elementi su: sigurnosna stakla,

pojaana konstrukcija karoserije, apsorbiranje energije sudaraKod sistema unutranje sigurnosti najvaniji elementi su: sjedite, sigurnosni pojasevi,

sigurnosni zrani jastuk. upravlja,

komande.6. Zakljuak

Trenutno u BiH imamo dvije entitetske strategije sigurnosti u saobraaju bez dravne strategije, koje nemaju zajednikih elemenata gledano kroz jasno definisane intervencije i mjere. Prometna politika trasira pravce u kojima e promet da odgovori potrebama svih zainteresovanih uesnika, da bude siguran i bezbjedan, priutiv, ekonomski stimulativan i efikasan i da vri minimalan negativan uticaj na ivotnu sredinu. Jedinstvena koncepcija i nacionalna strategija prometne sigurnosti ostaje otvoreno pitanje iako se neki odgovori iitavaju u glavnim dokumentima u toj domeni tj. u programu sigurnosti drumskog saobraaja. Iako se radi o temeljnom dokumentu i platfomi za podizanje nivoa sigurnosti cestovnog prometa na viu prihvatljiviju razinu od sadanje, njegova operacionalizacija ostaje otvoreno pitanje. Resorna ministarstva, strune organizacije, strukovne udruge i svi drugi subjekti koji mogu dati svoj doprinos u toj sloenoj i zahtjevnoj misiji ine velike, ali nedovoljne napore, a rezultati nisu ni priblino zadovoljavajui. Da bi se poveala sigurnost saobraaja, potrebno je provesti vie mjera, kod kojih je cilj otklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti. Jedna od tih mjera je poveati mjere kontrole tehnike ispravnosti motornih vozila. Osim poveanja kontrole nad vozilima potrebno je uvesti veu kontrolu nad osobama koje vre pregled i utvruju tehniku ispravnost motornih vozila u stanicama za tehniki pregled. Pored toga potrebno je to vie edukovati uposlenike stanica tehnikog pregleda zbog stalnog tehniko-thenolokog napretka u razvoju auto industrije, uvoenja novih tehnologija, informatike opreme, sofisticiranijih bezbjednosnih ureaja te novih zakonskih propisa, uredbi i direktiva. Sve stanice moraju stalno obnavljati i modernizovati opremu radi to breg, tanijeg, preciznijeg, obavljanja tehnikog pregleda vozila.LITERATURA

Ibrahim Jusufrani: Osnove drumskog saobraaja, Saobraajni fakultet u Travniku, Travnik, 2007.Mehmed Konakovi, Sigurnost saobraaja posmatrana kroz usmjrenu i selektivnu kontrolu rada sistema tehnikog pregleda vozila, Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009.Osman Lindov, Znaaj tehnike ispravnosti motornog vozila sa aspekta ekolokih i sigurnosnih parametara, Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009.

Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja 2008-2013, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija BiHZbornik radova Tehniki pregledi motornih vozila, Institut za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2010LITERATURA SA INTERNETA

http://www.tehnickipregledvozila.com/tehnicki-pregled-vozila.html, pregledano 20.03.2013.

Osman Lindov, Znaaj tehnike ispravnosti motornog vozila sa aspekta ekolokih i sigurnosnih parametara, Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009.

isto

Mehmed Konakovi, Sigurnost saobraaja posmatrana kroz usmjrenu i selektivnu kontrolu rada sistema tehnikog pregleda vozila, Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009.

HYPERLINK "http://www.tehnickipregledvozila.com/tehnicki-pregled-vozila.html" http://www.tehnickipregledvozila.com/tehnicki-pregled-vozila.html, pregledano 20.03.2013.

5