Srednja škola „Nikola Šop“Jajce

MATURALNI RAD

Predmet: GOSPODARSTVO Tema: TRŽIŠNE STRUKTURE

Mentor: Zdravko Jajalo, prof. Učenica: Arnela Durek Jajce, maj/ svibanj 2012.

godine

- 18 -

Sadržaj:

Uvod................................................................................................................3

TRŽIŠNE STRUKTURE……………………………………………………………………………….............4

1. Tržište........................................................................................................4

2. Tržišne strukture........................................................................................4

2.1. Potpuna konkurencija....................................................................................4

2.2. Monopoli........................................................................................................5

2.3. Oligopoli........................................................................................................5

2.4.Ograničena konkurencija...............................................................................5

3. Temeljne tržišne strukture.........................................................................6

3.1. Savršena konkurencija..................................................................................6

3.2. Ravnoteža poduzeća u savršenoj konkurenciji............................................10

4. Nesavršena potpuna konkurencija...........................................................11

4.1. Nesavršena konkurencija na strani potražnje.............................................11

4.2. Monopol.......................................................................................................11

4.3. Duopol.........................................................................................................13

4.4. Oligopol.......................................................................................................13

NOVINSKI ČLANAK...........................................................................................16

Zaključak .....................................................................................................17

Literatura.....................................................................................................18

- 18 -

Uvod:

Sa predmetom GOSPODARSTVO prvi put smo se susreli u drugom razredu srednje Ekonomske škole, kada smo i obradili temu TRŽIŠNE STRUKTURE.U dogovoru sa profesorom Zdravko Jajalo za svoj maturalni rad sam uzela gore navedenu temu.Maturalni rad je podjeljen na četiri dijela: (1) Tržište, (2) Tržišne strukture, (3) Temeljne tržišne strukture, (4) Nesavršena potpuna konkurencija. U prvom dijelu se govori o tome šta je to tržište i općenito o tržištu. U drugom dijelu imamo uvod u temu, te se u ovom dijelu donekle objašnjava šta to obuhvata tema „Tržišne strukture“.

Treći dio „Temeljne tržišne strukture“, kako mu i sam naziv kaže temeljno objašnjava tržišne strukture, te ulogu savršene konkurencije. Za razliku od trećeg dijela u kome smo spominjali savršenu konkurenciju, u četvrtom dijelu se govori o „Nesavršenoj potpunoj konkurenciji“.

Maturalni rad je popračen primjerima, pratečin slikama, te na kraju svoga rada imam novinski članak koji se odnosi na dobavljače struje u Bosni i Hercegovoni, koji naravno uživaju monopol u ovoj državi.

- 18 -

Nikad neću samo stajati sa strane, kao promatrač - radije ću aktivno sudjelovati u igri.Donald Trump

TRŽIŠNE STRUKTURE

1. Tržište

Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se sus-reću ponuda i potražnja.

Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazočnosti robe (na burzama i drugim tržištima), pa čak i bez izravnog kontakta kupaca i prodavača, kao pri kupnji prema katalogu, putem telefona, faksa, interneta i slično. Zbog toga se tržište definira kao stalan i organiziran oblik dovođenja u kontakt ponude s potražnjom roba i usluga. Tržište je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavača i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razm-jene ili kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u međusobne odnose.

2. Tržišne strukture

Trine strukture obuhvačaju save sudionike na nekom tržištu, sve prateče djelatnosti, npr. na tržištu pšenice sudionici su poljoprivrednici, mlinovi, pekarska industrija, osiguranje, prijenos, carinjenje, inspekcije. U najjednostavnijoj tržišnoj strukturi imamo samo jednog prodavača, tr-govca, veletrgovca i državu. U stvarnosti prodavača može biti jako puno kao i trgovaca u odnosu na tržište, mjenjaju se skoro svakodnevno.

Najpoznatije tržišne strukture su: ● potpuna konkurencija

● monopoli

● oligopoli

● ograničena konkurencija

- 18 -

2.1.Potpuna konkurencija

Potpuna konkurencija podrazumjeva da postoji puno kupaca i puno prodavača na nekom tržštu. Ni jedan prodavatelj nije dovoljno jak da značajno utječe na količinu proizvodnje i cijene na nekom tržištu, jednako tako ni jedan kupac (npr. Tržište brašna). Država se vrlo rijetko miješa u djelovanje ovog tržišta. Država će se umiješati samo onda kada neki proizvod od strateške važnosti prebrzo i previše poskupi. Večina roba s ovog tržišta cijenu ne dogovora na burzi, već se određuje na osnovu ponude i potražnje. Prodavači se vrlo rijetko odlučuju da samostalno spuste cijene ili ih podignu. Ako neki prodavač smanji cijenu, smanjit će i ostali, a ako neko podigne ci-jenu bez prešutnog govora onda će ga ostali pustiti da doslovice propadne.

2.2.Monopoli

Monopol je situacija kada na tržištu ima jedan veliki proizvođać koji kontrolira kontrolira cijelu ili veliku količinu tržišta. Monopson je monopolist kupac. Svaki bi poduzetnik htio postati mo-nopolista zato što samo na taj način samostalno pdređuje cijenu, konkurencija je preslaba, određuje koju će količinu proizvesti, uvjete garancije te ima maksimalan profit. Monopoli se na-jviše javljaju u području elektroprivrede, vodoprovrede, komunalni usluga i sl.

Monopsoni se rijeđe javljaju zbog toga što je po prirodi stvari država monopson. Pored države monopson može biti svako veliko poduzeće koje nabavlja velike količine neke robe.

2.3. Oligopoli

Oligopol je situacija kada na nekom tržištu postoji 2-10prodavatelja iste ili vrlo slične robe. Ako se pojavi obrnuta situacija, tj. da ima 2-10 kupaca govorimo o oligopsonu. Kod oligopola su svi prodavači poprilično jednaki kvaliteta a samim time i cijene. Najbolji primjer ovakvog tržišta je bankarsko tržište BiH gdje se naprosto natjeću ( UniCredit, Hipo, Raifeisen, BancaIntesa). Oligopoli se umjesto cijenom najčešće natječu pratećim uslugama, npr. paketima proizvoda ili uvjetima plačanja, brzini obavljanja posla, i sl..

2.4.Ograničena konkurencija

Postoje brojna tržišta koja nisu ni monopoli ni oligopoli a ni potpuna konkurencija. Čim se država počne mješati u samostalno djelovanje tržišta pojavljuju se čudni oblici, npr. neke cijene su preniske a neke previsoke u odnosu na svijetsko tržište. Razlog je taj što ova dva sektora pokrivaju državna poduzeća koja imago previše djelatnika i previsoke plaće. Najpoznatije je tržište nafte gdje su se zemlje izvoznice nafte ujedinile u OPEC (engl. Organization of the Petro-

leum Exporting Countries) kako bi spriječile izvoz svoje nafte po nerealno niskim cijenama. Ovakvo dogovareno formiranje cijena nafte poznato je kao naftni kartel. Država se bori protiv

- 18 -

ograničavanja konkurncije jer se na taj način štite i sami proizvođači. Što je veći stupanj konkurencije na nekom tržištu količine proizvodnje su veće, cijene su manje, a zaposlenost u po-rastu.

3.TEMELJNE TRŽIŠNE STRUKTURE

3.1.Savršena konkurencija 

Uslovi za postojanje savršene konkurencije

Tržište savršene konkurencije je tržište u kome ekonomski zakoni djeluju neprimjetno, Da bi smo nazvali jedno tržište savršeno konkurentnim , ono kao takvo mora ispunjavati nekoliko uslova:● kupci i prodavači određuju cijene

● broj firmi ili učesnika na tržištu je veliki

● proizvodi firmi su homogeni ili identični

● izlaz i ulaz na tržište ili granu je slobodan i jeftin

● tržište je u potpunosti informisano

● poduzetnička firma vrši maksimizaciju profita na određenom nivo prodaje

Slika1. Konkurencija mora postojati

Savršeno konkurentno tržište je tržište na kojem sve tvrtke proizvode iden-tične proizvode, a svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine proizvodnje ne utječe na cijelu industriju.

Ulazak na takva tržišta je lak, ukoliko se ukaže prilika za ostvarivan-jem profita. Također, ukoliko počnu gubiti novac izlazak je lak.

Pretpostavke savršene konkurencije su:

● preuzimanje cijena (price taking),

- 18 -

● homogenost proizvoda,

● slobodan ulaz i izlaz.

Preuzimanje cijena

Na tržištu konkuriraju mnoge tvrtke, pa se svaka tvrtka za svaki svoj proizvod susreće s većim brojem izravnih konkurenata. Budući da je prodaja svake pojedinačne tvrtke čini samo manji dio tržišta, njene odluke nemaju nikakvog utjecaja na cijene na tržištu. Stoga svaka tvrtka preuzima tržišne cijene kao zadane. Dakle, na savršeno konkurentskim tržištima pojedinačne tvrtke su preuzimatelji cijena (price-takers).

Preuzimatelj cijena je tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na tržišne cijene, pa stoga uzima tržišne cijene kao zadane.

Homogenost proizvoda

Do preuzimanja cijena najčešće dolazi na tržištima gdje tvrtke prodaju iden-tične ili gotovo identične proizvode. Kad su proizvodi svih tvrtki na tržištu savršeno zamjenjivi, odnosno kad su homogeni, nijedna tvrtka ne može podignuti cijene svojeg proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja.

Većina poljoprivrednih proizvoda je homogena (kukuruz, pšenica, ječam...), kao i nafta, benzin, sirovine poput bakra, željeza, drva, pamuka i slično. Ekonomisti takve homogene proizvode nazivaju robama. Sve ove robe imaju ista svojstva, te ukoliko se neka tvrtke odluči podići cijenu, prodaja će joj opasti.

Slobodan ulaz i izlaz 

- 18 -

Slika2. Savršena konkurencija

Slobodni ulaz i izlaz je situacija u kojoj ne postoje ograničenja u vidu poseb-nih troškova koji bi tvrtki otežali ulaz (izlaz) u neku industriju. Kupci mogu lako zamijeniti jednog dobavljača drugim, a dobavljači mogu neometano izlaziti i ulaziti na tržište. Radi se o ulasku na tržišta u koja pridošlica ne mora ulagati velika sredstva, tako da joj je i izlazak ako počne gubiti novac lagan.

Budući da je pojedinačna konkurentna tvrtka preuzimatelj cijena, krivulja potražnje D s kojom se suočava dana je ravnom crtom. Kad se pojedinačna tvrtka suoči s vodoravnom krivuljom potražnje, to znači da može prodati do-datnu jedinicu proizvoda bez spuštanja cijena.

Dodatna jedinica proizvoda povećava ukupne prihode tvrtke za iznos koji je jednak cijeni.

Krivulja potražnje (D) s kojom se pojedinačna tvrtka suočava na konkurent-nom tržištu predstavlja istovremeno tvrtkinu krivulju prosječnog i graničnog prihoda. Uzduž krivulje potražnje, granični prihod, prosječni pri-hod i cijena imaju iste vrijednosti.

D = P = AR = MR

Savršeno konkurentna tvrtka treba izabrati razinu proizvodnje pri kojoj je granični trošak jednak cijeni: MC(q) = MR = P

Uvjet za maksimiranje profita glasi: Granični prihod (MR) je jednak graničnom trošku (MC) u točki u kojoj krivulja graničnog troška raste. Ci-jena (P) mora biti jednaka ili veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška (AVC).

- 18 -

P≥AVC

Pravilo o razini proizvodnje: ako tvrtka proizvodi, to bi trebalo biti na razini na kojoj je granični prihod jednak graničnom trošku.

U kratkom roku poduzeće ostvaruje ekstraprofit.

Tvrtka može poslovati s kratkoročnim gubitkom jer očekuje da će zaraditi profit u budućnosti kad cijena njenog proizvoda poraste ili trošak proizvod-nje padne.

U kratkom roku dozvoljavamo poduzeću da posluje i sa gubitkom u visini FC. Sve dok je tržišna cijena P ≥AVC poduzeće treba nastaviti s proizvodnjom.

Pravilo zatvaranja: tvrtka treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog proizvoda uz razinu proizvodnje pri kojoj se maksimizira profit manja od prosječnog ekonomskog troška, odnosno prosječnog varijabilnog troška AVC

Da bi se maksimizirao profit potrebno je ispuniti 2 uvjeta:

1. MR = MC → nužni uvjet

Π = TR – TC dП / dQ = 0 dTR / dQ – dTC / dQ = 0 dTR / dQ = dTC / dQ

Kako je dTR / dQ = MR, i dTC / dQ = MC

Slijedi da je : max (TR-TC) u točki (Q) gdje je MR = MC

Obrazac MC = MR ima opće značenje u području maksimalizacije profita i primjenjuje se pri određivanju točke ravnoteže u svim tržišnim stanjima.

2. ( nagib MR) < ( nagib MC) → dovoljan uvjet

d2П / dQ2 = d2TR / dQ2 – d2TC/dQ2 d2П / dQ2 < 0 d2TR / dQ2 – d2TC / dQ2 < 0 d2TR / dQ2 < d2TC / dQ2

- 18 -

Ako je MC<MR ukupni se profit nije maksimizirao i poduzeću se isplati povećati proizvodnju

Ako je MC>MR razina ukupnog profita se smanjuje i poduzeću se isplati smanjiti proizvodnju

Ako je MC = MR kratkoročni se profiti maksimiziraju.

Kako je u savršenoj konkurenciji granični prihod MR jednak cijeni P, to znači da će poduzeće maksimizirati profit pri onom obujmu proizvodnje kod kojeg su granični troškovi jednaki cijeni MC = P

Uvjet maksimizacije profita konkurentnog poduzeća u dugom roku:

p = LRMC, u dijelu gdje LRMC raste

p ≥ LRATC

U dugom roku nema fiksnih činitelja proizvodnje → pa nema ni fiksnih troškova.

U dugom roku, svi su troškovi varijabilni → poduzeće može sve proizvodne inpute prilagođavati zahtjevima proizvodnje.

Radi povećanja outputa, poduzeće proširuje svoje kapacitete i zapošljava više proizvodnih činitelja. U dugom roku razina proizvodnje konkurentne tvrtke koja maksimizira profit trebala bi se nalaziti u točki u kojoj su dugoročni granični troškovi (LRMC) jednaki cijeni (P).

Za razliku od kratkog roka, u dugome roku poduzeće ne ostvaruje ek-straprofit, već samo normalan profit: - zbog slobodne ulaska/izlaska iz grane, poduzeća privučena ekstraprofitom ulaze u granu - krivulja agregatne ponude pomiče se udesno, što uzrokuje pad cijena na tržištu - pad cijene postupno smanjuje ekstraprofit i svodi ga na razinu normalnog profita.

Uz pretpostavku zadovoljenja uvjeta maksimizacije profita konkurentnog po-duzeća dugog roka ( p = LRMC; p≥LRATC): - ravnoteža poduzeća dugog roka ujedno je i ravnoteža kratkog roka:

p = MR = AR = d = LRMC = LRATC = SRMC = SRATC

- 18 -

- ravnoteža poduzeća je i najniža točka krivulje LRATC, što znači da nema rasipanja resursa - ravnoteža poduzeća je i optimalna razina proizvodnje dugog roka ( ekonomija/disekonomija obujma)

3.2.Ravnoteža poduzeća u savršenoj konkurenciji

Ravnoteža poduzeća je pojam koji označava nivo proizvodnje pri kojem po-duzeće ostvaruje maksimalni profit. A to je onaj nivo pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. S obzirom da je cijena dana veličina, učes-nik u savršenoj konkurenciji svoj ravnotežni položaj postiže prilagođavanjem obujma proizvodnje. Jedna od predpostavki konkurentnog stanja je maksimi-rajuće ponašanje ekonomskih subjekata. Prema tome, ravnotežno stanje po-duzeća u ovim uvjetima određeno je maksimalnim efektima, odnosno maksi-malnim profitom ili dobitkom, a ono se nalazi u tački gdje je najveća razlika između ukupnog prihoda i ukupnih troškova (TR – TC), odnosno tamo gdje krivulja troškova i krivulja ukupnog prihoda imago najveći razmak.

4. Nesavršena potpuna konkurencija

4.1.Nesavršena konkurencija na strani potražnje Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani po-tražnje.Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo dva kupca.Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više ku-paca. Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne.

Nepotpuna konkurencija je takvo stanje na tržištu u kojem postoji jedan ili više subjekat koji mogu utjecati na formiranje cijena i količina koje se nude ili traže. poljedice tog stanja su : 1. previsoke cijene 2. manja potrošnja 3. vi-soki trškovi 4. manja efikasnost

- 18 -

Tržište nepotpune konkurencije je ono gdje:1. postoji mogućnost određivanja cijena od strane kako ponude tako i po-tražnje. Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni broj privrednih subjekata.2. Privredni subjekti na tržištu nesavršene konkurencije su price makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i količina.3. Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih sub-jekata u granu.4. Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje horizontalna krivulja potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je nega-tivnog nagiba.

U nepotpunoj konkurenciji postoji snažna državna intervencija u ekonomske precese. džava može poticati potpunu konkurenciju pomoću protumonopo-listčkog zakonodavstva.

Vrste nesavršene konkurencije: ● monopol

●duopol

● oligopol

4.2.Monopol Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzeće. Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svo-jih supstituta. Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućen. Monopolno tržište predstavlja stanje dijametralno suprotno od tržišne konkurencije. Monopol nastaje kao rezultat postojanja barijera koje prema ostalim konkurentima uvode kom-panije koje su bile prve prisutne na tržištu.

Slika3. Nekoliko puta osuđivan za monopol

Izvor monopolske moći 

- 18 -

Do pojave monopola mogu dovesti brojni razlozi:

1. Nadzor nad sirovinama – čest slučaj u nekim granama industrije. Tako, poduzeće koje ima nadzor nad nekom rudom, npr boksitom, može postati monoploist u proizvodnji aluminija.

2. Vlasništvo nad patentima – poduzeće koje ima patent za proizvodnju, npr., specifičnih strojeva, može postati jedini proizvođač tih dobara

3. Politika cijena – često, poduzeće koje prvo započne s proizvodnjom nekog dobra, vođenjem politike cijena onemogućuje konkurente i postaje monopo-list

4. Prirodni monopol – prirodni monopol imaju poduzeća čiji AC snažno padaju s povećanjem proizvodnje zbog velike ekonomoije opsega, pa takvo poduzeće može proizvoditi ukupnu proizvodnju grane djelotvornije nego što bi to učinila mnoga poduzeća zajedno. To je čest primjer u distribuciji.

Slika4. Primjer monopola

Monopolistička konkurencija 

Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća različite veličine. Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom poduzeću daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer nema značajnijih prepreka Obzirom na navedena obilježja monopolistička konkurencija je na-jbliža savršenoj konkurenciji. Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo.

Ravnoteža u uvjetima monopola

- 18 -

Polazeći od predpostavke da je cilj monopolista maksimiranje profita, postavlja se pitanje, pri kojem obujmu proizvodnje – prodaje i pri kojem nivou cijene on može ostvariti taj cilj. S obzirom da je jedini prodavač na tržištu on ima mogućnosti da kombinira i količinu proizvodnje i nivo cijene. Kod monopola cijena se nalazi u obrnutom odnosu s obujmom proizvodnje. Što je obujam proizvodnje veći, veća je i ponuda na tržištu. S povećanjem ponude cijena pada pri danoj potražnji. Zato svaka dodatna količina proizvoda neće dati isti prirast ukupnog prihoda. Ukupan prihod u početku raste s povećanjem prodaje, iako cijena pada, i postupno dostiže svoj maksi-mum, da bi poslije te tačke postajao sve manji i manji, i pored toga što se količina prodaje i dalje povećava.

4.3.Duopol 

Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva po-duzeća. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otežan. Proizvodi duopolista mogu biti homogeni, ali i diferencirani.

4.4.Oligopol 

Oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeća sudjeluje u cjelokupnoj ponudi. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otežan. Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani. Tipično oligopolno tržište je tržište automobila. Osnovni faktori koji određuju oligopolsku strukturu na tržištu su tehnološki troškovi poslovanja. Oligopol je predodređen za one grane gdje su prisutna velika kapitalna ula-ganja i gdje postoji ekonomija obima.

- 18 -

Skila5. Primjer oligopola

Slika6. Monopol i oligopol nisu dobri za gospodarstvo

- 18 -

Klasifikacija oligopola

1. Obzirom na homogenost proizvoda kojeg poduzeće proizvodi, odnosno mogućnosti njegove supstitucije: a.) homogeni ( čisti) oligopoli b.) neho-mogeni oligopoli

2. Obzirom na broj poduzeća na tržištu: a.) duopol – dva poduzeća na tržištu b.) ostali modeli oligopola – više poduzeća na tržištu

3. Obzirom na samostalnost njihova nastupa na tržištu: a.) modeli samostalnog djelovanja oligopoliste: - KLASIČNI MODELI - Cournotov model - Bertrandev model - Edgeworthov model - Stackelbergov model

- SUVREMENI MODELI - model prelomljene krivulje potražnje - model pros-trane distribucije poduzeća

b.) model koordiniranog djelovanja oligopoliste: - formalno uz sporazum - ne-formalno bez sporazuma

4. Obzirom na politiku konkuriranja poduzeća na tržištu: a.) modeli konkuri-raju određivanjem količine b.) modeli konkuriraju određivanjem cijene c.) modeli necjenovnog konkuriranja putem elemenata d.) obzirom na ekonom-sku stranu poduzeća: - A)simetrični oligopoli - oligopoli prilično jednake ekonomske snage.

B)asimetrični oligopoli - oligopoli različite ekonomske snage.

Liderstvo u određivanju cijena

Liderstvo u određivanju cijena ili cijenovno predvođenje je jedan od načina ponašanja oligopolista, kojim se izbjegava rat cijenama I tajno sporazumje-vanje. Rat cijenama vodi do smanjenja profita svakog oligopoliste, a tajni sporazumi su pod udarom državne kontrole. Liderstvo je, u stvari, jedan način prešutnog sporazumijevanja, gdje svi učesnici određuju cijenu koju je odredilo vodeće poduzeće s ulogom lidera. Poduzeće- cjenovni predvodnik – započinje s promjenom cijene, a potom ga ubrzo slijede sva ostala poduzeća u privrednom sektoru. Cjenovni predvodnik, ili lider, je obično najveće - dominantno poduzeće u određenoj proizvodnji. To može biti I poduzeće s na-jnižim jediničnim troškovima proizvodnje. Poduzeće – lider se priznaje kao tumač ili barometer promjena u uvjetima potražnje i troškova koji oprav-davaju promjenu cijena u ologopolskoj grupi. U ovom modelu poduzeće - lid-erodređuje cijene koje maksimiraju njegove profite, s tim da omogućuje svim ostalim poduzećima, koja ga slijede, da prodaju koliko žele po toj cijeni, a potom, lider – poduzeće podmiruje preostalu potražnju.

- 18 -

Vecernji.baGrađani BiH neće moći birati dobavljača strujeU BiH će električnom energijom gospodariti tri elektroprivredne kompanije

Piše: Zlatko Tulić/VLM

Energetski sektor bi mogao generirati više prihoda za zemlju, privući ulaganja, jačati industrijski razvoj i

služiti kao model unosnog posla za kompanije u cijelom gospodarstvu, stajalište je Izaslanstva EU-a u

BiH. Samo u hidroenergetskom sektoru svaki entitet ima potencijal za proizvodnju dva i pol bilijuna vati

sati električne energije. No, kako u BiH nema strategije ni oko jedne važne stvari, tako je nema ni u ener-

getskom sektoru, zbog čega je ovaj potencijal neiskorišten.

Nepostojanje strategije

U EU drže da je osim političkih neslaganja ključni problem neučinkovito i funkcionalno upravljanje Elektro-

prijenosom. Dakako, uz ovaj problem navodi se i nepostojanje energetske strategije, nepostojanje zakona

o plinu te opći neuspjeh u smislu napretka na planu reformi u reguliranju i isporuci energije koji su već

ranije dogovoreni. Naime, BiH je jedina zemlja u regiji koja nema zakon o plinu. Zbog toga je regulacija

plinskog sektora neusklađena, jer samo postoje takozvani regulatori – Ministarstvo energetike u oba en-

titeta, a detalji uvoznih ugovora nisu javni, a malo komu su dostupni. Pretpostavlja se da je u pitanju niz

sumnjivih ugovora vezanih za kupnju plina, a po svemu sudeći građani kroz račune plaćaju danak

krađama. Ono što je prioritet EU-a u BiH kada je u pitanju energetski sektor, jest poštivanje Ugovora o en-

ergetskoj zajednici koji je stupio na snagu 2007. godine, a koji je BiH potpisala dvije godine ranije.

Liberalizacija tržišta

Taj ugovor predviđa potpunu liberalizaciju energetskog tržišta u BiH, što znači eliminiranje monopola i zlo-

porabe dominantnog položaja na tržištu ili subvenciju do siječnja 2015. godine, za korisnike u

kućanstvima, a do siječnja 2008. isti je vrijedio za ostale korisnike. Stoga će EU prvenstveno podupirati

što žurnije usklađivanje zakonodavstva o električnoj energiji s europskim standardima. Natječaj se

očekuje u 2012. godini. No, čini se da će i dalje u BiH električnom energijom gospodariti tri elektro-

privredne kompanije, koje drže monopol. U postocima, i dalje će EP BiH pripadati 48 posto korisnika i

proizvodnje, EP-u RS-a 39 posto te Elektroprivredi HZ HB 13 posto. Ove tri kompanije će i dalje uživati

monopol u vlastitim geografskim područjima na kojima djeluju, a kupci i dalje neće moći birati svog dobavl-

jača na osnovi učinkovitosti.

- 18 -

Zaključak:

Proučavajući svoju temu došla sam do zaključka da se razne vrste tržišta nalaze svuda oko nas. Znajuči da je tržište mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja, tj. prodavači i kupci došla sam do zaključka da se tržište prak-tično nalazi svuda oko nas i da se s njim svakodnevno susrečemo. Kao takvo tržište ima svoju strukturu . Tržišne strukture obuhvaćaju sve sudionike na nekom tržištu i sve prateče djelatnosti.

U najjednostavnijoj tržišnoj strukturi imamo samo jednog prodavača, tr-govca, veletrgovca i državu, dok u stvarnosti prodavača može biti jako puno kao i trgovaca u odnosu na tržište.

Najpoznatije tržišne strukture su potpuna konkurencija, monopoli, oligopoli i ograničena konkurencija.

Potpuna konkurencija podrazumjeva da postoji puno kupaca i puno prodavača na nekom tržštu.

Monopol je situacija kada na tržištu ima jedan veliki proizvođać koji kontrolira kontrolira cijelu ili veliku količinu tržišta.

Oligopol je situacija kada na nekom tržištu postoji 2-10prodavatelja iste ili vrlo slične robe. Ako se pojavi obrnuta situacija, tj. da ima 2-10 kupaca govorimo o oligopsonu.

Postoje brojna tržišta koja nisu ni monopoli ni oligopoli a ni potpuna konkurencija

Najpoznatije je tržište nafte gdje su se zemlje izvoznice nafte ujedinile u OPEC (engl. Organiza-

tion of the Petroleum Exporting Countries) kako bi spriječile izvoz svoje nafte po nerealno niskim ci-jenama.

- 18 -

Literatura:

Gospodarstvo 1, Gordana Zoretić i dr. sc. Marijan Cingula, ŠKOLSKA KN-JIGA d. d., Zagreb, 2006.Slobodna enciklopedija “Wikipedia” www.wikipedia.com

Safet Kurtović, “Principi ekonomije”, Grafičar,Užice 2008.

Hasan Hanić, “Principi marketinga”, Beogradska Bankarska Akademija, Fakultet za bankarstvo, osiguranje i finansije, Beograd 2007.

Fahrudin Šabić, “Uvod u ekonomiju”, AVERY d. o. o. Sarajevo, Naklada “ZORO” Sarajevo, Sarajevo 2004.

Jozo Bakalar, “Mikroekonomija” - 3. izd., HKD Napredak, Sarajevo 2003.