maturski rad završen

JU „ I SREDNJA ŠKOLA„ CAZIN

M A T U R S K I R A D

Stručno zvanje : Tehničar drumskog saobraćaja

Naziv teme : Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza puntnika

Nastavni predmet : Organizacija prevoza robe i putnika

Prezime i ime učenika : Bajramović Aldin

Cazin, maja 2014. godine.

Ocjena pismenog maturskog rada:

_____________________ ( )

ISPITNA KOMISIJA:

1. ___________________ (predsjednik) ____________________2. ___________________ (ispitivač) ____________________3. ___________________ (stalni član) ____________________

Dana, ____ 06.2014. godine.

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................4

1. AUTOBUSKE STANICE......................................................................................................5

1.1. Definisanje autobuske stanice......................................................................................5

1.1.1. Korisnici autobuske stanice..................................................................................5

1.2. Osnovne tehnološke cjeline autobuske stanice............................................................7

1.2.1. Stanični pretprostor...............................................................................................8

1.2.2. Putnička zgrada.....................................................................................................8

1.2.3. Autobuski prostor................................................................................................14

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................16

LITERATURA.........................................................................................................................17

Uloga autobusne stanice u organizaciji javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika

UVOD

U ovom uvodnom dijelu maturskog rada prvo ćemo navesti osnovne definicije o autobuskim stanicama te prikazati šematske prikaze autobuskih stanica u kojima ćemo vidjeti kako i na koji način počinju odnosno završavaju putovanja putnika autobusom.Takođe, vidjet ćemo kako i na koji način putnici mogu da razmijenjuju informacije, osnovni kontakt između putnika te prikazati kako se zadovoljavaju potrebe korisnika autobuske stanice. U daljnem nastavku definisat ćemo neke pojmove kao što su: terminus, stajališta itd.U nastavku navest ćemo osnovne usluge koje pruža autobuska stanica, te sve objekte koje se nalaze u autobuskoj stanici. Takođe, navest ćemo zahtjeve koje mora ispuniti autobuska stanica da bi mogla održati svoj normalni rad tj. prijevoz putnika.Nakon podjele autobuske stanice, svaku od podjela ćemo detaljno proučiti, te prikazati slike na kojima vidimo šta nam nudi autobuska stanica od usluga prema korisnicima. Naravno obratit cemo pažnju na to da slike budu u korak s textom, tako dok budemo čitali maturski rad, slike će dolaziti uz predhodnu definiciju ili objašnjenje dotičnog pojma tj. slike. Uz slike i definicije autobuske stanice, i ono s čim se ona prepoznaje, s objašnjenjem svega navedenog, završit će se maturski rad, i s njim moje izlaganje o ulozi autobuskih stanica u organizaciji prevoza putnika.

4


1. AUTOBUSKE STANICE

1.1. Definisanje autobuske stanice

Autobuske stanice su organizovane površine gdje putovanja autobusom počinju ili se završavaju. Takođe, to su mjesta gdje se obavlja kontakt između putnika, sa jedne strane, i transportnih sredstava, sa druge strane, odnosno, mjesta gdje se zadovoljavaju različite potrebe korisnika autobuske stanice. Inače, po klasifikaciji (21) autobuske stanice spadaju u putničke terminale.

Iz ovakve definicije,jasno se vidi i uloga autobuske stanice: da opslužuje putnike i prevoznike u pojedinim fazama putovanja. Cilj izgradnje autobuske stanice je da se na jednom mjestu ponudi organizovana i kvalitetna usluga korisnicima autobuske stanice. U tu svrhu autobuska stanica mora da ima niz funkcija, kojima će moći da zadovolji zahtjeve, koji se pred nju postavljaju.

Terminusi su početne ili završne stanice JGP, na kojima se realizuju sve tehnološke potrebe vezane za tu liniju: dispečerski centar, pripremni parking, prostorija za odmor vozača, toalet i sl.

Stajališta su mjesta na liniji međugradskog,prigradskog i gradskog prevoza putnika,gdje se autobusi kratkotrajno zadrzavaju radi iskrcavanja i ukrcavanja putnika.

1.1.1. Korisnici autobuske stanice

Ljudi dolaze na autobusku stanicu u različitom broju,različitoj koncentraciji tokom vremena i sa različitim ciljevima i zahtjevima. Korisnici autobuske stanice se svrstavaju u nekoliko kategorija, pa razlikujemo: putnike u dolasku, odlasku i tranzitu; zatim pratioce, posjetioce, zaposlene na autobuskoj stanici i osoblje autobusa.

Definisanje korsinika autobuske stanice važno je sa gledišta utvrđivanja strukture i kapaciteta. Da bismo utvrdili odnose između zahtjeva, vrste usluga i kapaciteta potrebno je bliže poznavati karakteristike svake kategorije korisnika pojedinačno, kao i uzajamne odnose između različitih kategorija korisnika i funkcija na stanici.

5


1.1.1.1. Zahtjevi korisnika autobuske stanice

Prethodno nabrojani korisnici imaju svoje specifične zahtjeve prema autobuskoj stanici. Zadovoljenjem zahtjeva korisnika definiše se autobuska stanica, kako po strukturi tako i po kapacitetu. Kroz analizu zahtjeva svake grupe korisnika utvrđuje se veza između zahtjeva i funkcija autobuske stanice.

Zahtjevi putnika, pratilaca i posjetilaca autobuske stanice su gotovo identični i djele se na: osnovne i prateće. Osnovni zahtjevi uslovljavaju osnovne, neophodne elemente autobuske stanice, dok obezbjeđenje pratećih zahtjeva daje viši nivo usluga na autobuskoj stanici.

A. Osnovni zahtjevi putnika, pratilaca i posjetilaca su:

1. Prijem i otprema putnika, pratilaca i posjetilaca koji dolaze odnosno odlaze sa staničnog pretprostora pješice, vozilima javnog masovnog prevoza, putničkim vozilima i taksijem.

2. Kupovina karata, rezervacija karata, informacije, čuvanje prtljaga, kratkotrajno i dugotrajno zadržavanje i korišćenje toaleta.

3. Ukrcavanje i iskrcavanje putnika i prtljaga u autobus i iz autobusa.

B. Prateći zahtjevi putnika, pratilaca i posjetilaca su:

1. Ugostiteljske usluge, usluge u prodavnicama, ostale usluge, zabava i higijena.

Osoblje zaposleno na autobuskoj stanici ima svoje zahtjeve, koji moraju da se zadovolje, kako bi se obezbjedilo besprijekorno funkcionisanje stanice. Ti zahtjevi se odnose na obezbjeđenje: prakirališta vozila zaposlenih, ugodnog radnog prostora, toplog obroka, toaleta i drugo.Preduzeća koja svojim vozilima obavljaju prevoz purnika i prtljaga sa određene autobuske stanice svoje zahtjeve svoje zahtjeve realizuju indirektno, preko vozačkog osoblja. Vozačko osoblje autobusa, koje obavlja prevoz putnika, ima sljedeće zahtjeve u odnosu na autobusku stanicu: za prijem i otpremu autobusa, parkiranje autobusa, organizovano predstavništvo svojeg preduzeća, potrebu za kraćim i dužim odmorom i toaletom. U specifičnim slučajevima moguće je da se pojave zahtjevi za čišćenjem i pranjem autobusa.

Postoje sadržaji na autobuskoj stanici koji zahtjevaju stalno snadbijevanje i odnošenje ambalaže i smeća. Zbog toga se pojavljuju zahtjevi za prilazom i smještajem vozila za snadbijevanje i komunalnih vozila. Od specifičnih zahtjeva mogu se još pojaviti zahtjevi za stanicom policije, zdravstvenom stanicom i sl.

6


1.2. Osnovne tehnološke cjeline autobuske stanice

Za zadovljonje zahtjeva koje korisnici autobuske stanice imaju, formiraju se tri prostorne cjenile koje, zajedno, čine autobusku stanicu: Stanični pretprostor je prostor ispred autobuske stanice koji mora da obezbjedi prihvat i otpremu korisnika autobuske stanice, koji dolaze ili odlaze u grad. Putnička zgrada je prostor u kome su smješteni sadržaji koji obezbjeđuju prijem putnika i ostalih korisnika autobuske stanice sa staničnog pretprostora i otpremu putnika ka autobuskom prostoru.

Autobuski prostor je dio autobuske stanice koje obezbjeđuje prijem i otpremu autobusa i putnika (sl. 1.1) .

Sl. 1.1. Šema autobuske stanice

7


1.2.1. Stanični pretprostor

Korisnici autobuske stanice za svoje kretanje iz grada prema autobuskoj stanici ili od stanice ka gradu mogu korstiti: vozila javnog gradskog prevoza, taksi vozila ili putničke automobile. Takođe, jedan broj korisnika dolazi i odlazi sa stanice pješice. Ukoliko postoji jedna, ili više linija javnog gradskog prevoza do autobuske stanice, potrebno je obezbjediti prostor za pristajanje, tj. stajalište javnog gradskog prevoza. U slučaju da je stanica javnog gradskog prevoza početna, potrebno je, pored stajališta, obezbjediti i prostor za okretanje vozila.

Za taksi vozila potrebno je obezbjediti stajalište, a za putnička vozila prostor za pristajanje ispred putničke zgrade, parkiralište za kratkotrajno i dugotrajno zadržavanje vozila. Putničku zgradu i stanični pretprostor, potrebno je povezati pješačkim stazama.

1.2.2. Putnička zgrada

Elemente osnovnog sadržaja putničke zgrade čine tehnološki i neophodni elementi koje autobuska stanica mora da ima da bi mogla normalno da funkcioniše. U elemente osnovnog sadržaja spadaju: šalteri za informacije, šalteri za prodaju karata, hol, toalet i garderoba.

Elementi pratećeg sadržaja putničke zgrade pružaju dodatni nivo usluge korisnicima autobuske stanice. Ljudi se zadržavaju na elementima pratećeg sadržaja i na taj način koriste svoje raspoloživo vrijeme, koje im je preostalo da polaska ili dolaska autobusa. Elementni pratećeg sadržaja u izvjesnoj mjeri preuzimaju funkciju čekanja na stanici. Razlikujemo pet grupa pratećeg sadržaja na autobuskoj stanici i to su: ugostiteljstvo, trgovina, usluge, zabava i higijena.

1.2.2.1. Informacije

Postoji stalna potreba obavještavanja korisnika autobuske stanice o autobuskom prijevozu, ostalim vidovima prijevoza, o samoj autobuskoj stanici, zatim mjestu pojedinog staničnog elementa, obavještenju o polacima ili dolascima autobusa i sl. Za pružanje nabrojanih informacija korsnicima autobuske stanice na raspolaganju stoje različiti sistemi, počev od neposrednog kontakta (šalter informacija), pa do obavještavanjem zvučnim i vizuelnim putem. Za zvučne i vizuelne informacije nije potrebno izračunavati kapacitet. Zbog toga su predmet razmatranja informcije koje se dobijaju preko šaltera inofrmacija(sl.1.2).

8


Sl .1.2. Šalter informacija

Šalter informacija pruža korisnicima obavještenje o autobuskom prijevozu kao što su: vrijeme polaska, veza sa pojedinim mjestima, cjene prijevoza, broj perona sa kojeg autobus polazi ili dolazi i sl. Na ovom šalteru moguće je dobiti obavještenja o ostalim vidovima prijevoza, o samoj autobuskoj stanici, kao i turističke informacije.

1.2.2.2. Prodaja karata Prodaja karata se može obavljati na različite načine u zavisnosti od tipa stanice i putnika. U prigradskom saobraćaju, gdje nije potrebno rezervisati sjedište u autobusu, može se koristiti jednostavnija prevozna isprava – karta, koja se može kupiti preko automata. Na ovaj način smanjuje se potreban broj ljudi za prodaju karata, ubrzava se i pojednostavljuje izdavanje karata i omogućuje kupovina karata za više vožnji. Karte u prigradskom saobraćaju se mogu izdavati i putem šaltera (sl.1.3).

Sl.1.3. Šalter za prodaju karata

9


U međugradskom saobraćaju,prilikom prodaje karata, biletar je dužan da rezerviše sjedšte u autobusu, da na karti naznači putniku vrijeme polaska autobusa, broj perona sa kojeg autobus polazi i cijenu karte. Iz tog razloga, prodaja karata u međugradskom saobraćaju organizuje se preko šalterske službe. Da ne bi dolazilo do prodaje više karata za isto sjedište u autobusu, uobičajno je da pojedini šalteri prodaju karte samo za određene pravce. Prodajom karata na ovaj način pojavljuju se periodi kada su pojedini šalteri preopterećeni,dok su drugi neopterećeni, pa pošto nije moguća ispomoć među šalterima, iskorišćenje šaltera je malo čime se povećava broj šaltera, stvaraju redovi i dolazi do nezadovoljstva putnika. Ovaj značajan problem je moguće riješiti uvođenjem markiranja i rezervisanja sjedišta uz pomoć računara. Na ovaj način je moguće organizovati šaltere sa potpunom međusobnom ispomoći. Tako se omogućuje kupovina karte za bilo koji pravac na bilo kom šalteru, čime se znatno smanjuje broj potrebnih šaltera za prodaju karata i povećava nivo usluge korisnicima.

1.2.2.3. Hol

Pod holom se podrazumjeva mjesto u putničkoj zgradi gdje se obavljaju gotovo sve aktivnosti u stanici. U hol se ulazi sa staničnog pretprostora, a iz hola se odlazi ka peronima. Hol se sastoji iz prostora u kojem je moguće formirati red ispred pojedinih elemenata putničke zgrade (šaltera za prodaju karata, šaltera za davanje informacija, prodavnica i sl.), prostor za kretanje i prostor za čekanje. U ranije izgrađenim autobuskim stanicama čekaonica je projektovana kao posebna cjelina, dok se danas ona projektuje u slobodnom prostoru hola,jer je došlo do zaključka da je najbolje čekaonicu smjestiti u centar zbivanja na autobuskoj stanici,a to je hol (sl.1.4). Time čekanje čini zanimljivijim, a na taj način se i incira korištenje ostalih elemenata zgrade koji se obično nalaze na obodu hola.

Sl.1.4. Hol

10


1.2.2.4. Toalet

Korišćenje toaleta kod autobuskih stanica je veće nego u drugim objektima i zgradama. Ovo je razumljivo kada se zna da putnicima predstoji kraće ili duže putovanje u zatvorenom prostoru – autobusu. (Sl.1.5).

Sl.1.5. Toalet

1.2.2.5. Garderoba

Garderoba služi za čuvanje prtljaga putnika i ostalih korisnika autobuske stanice. Postoje garderobe sa kasetama i šalterski tip garderobe. Pogodnost garderobe sa kasetama u kojima se ostavlja prtljag je u tome što se njima lako rukuje i nije potrebno zaposljavati osoblje za prijem i izdavanje prtljaga. (Sl.1.6).

11


Sl.1.6. Garderoba

1.2.2.6. Ugostiteljstvo Osnovna svrha organizovanja nekog tipa ugostiteljskih objekata u stanici je zadovoljavanje određenih zahtjeva korisnika autobuske stanice, a to su hrana i piće. Nivo ugostiteljstva koji treba uvesti, prije svega zavisi od: tipa autobuske stanice, broja korisnika, vremena boravka korisnika na stanici, i td. Tako, na primjer, kod prigradskih stanica gdje zadržavanje korisnika traje kraće, zahtjeva se specijalan tip ugostiteljstva gdje je usluga brža, kao što su kiosci za prodaju hrane i pića, kafe bar, snack bar ili ekspres restoran. Kod tranzitnih autobuskih stanica u obzir dolaze samo kiosci za prodaju hrane i pića, gdje usluga traje veoma kratko, shodno i zadržavanju autobusa na stanici. Kod međugradskih autobuskih stanica, gdje je zadržavanje korisnika najduže, u obzir dolaze svi nivoi ugostiteljskih usluga. (Sl.1.7).

Sl.1.7. Ugostiteljstvo

12


1.2.2.7. Prodavnice

Putnici često žele da kupe razne artikle prije putovanja. Zbog toga se na autobuskoj stanici predviđaju najrazličitije prodavnice kao što su: prodavnice novnia, duhana, bižuterije, kolonijalne robe, hrane, slatkiša i sl. Od broja korisnika i stepena interesovanja zavisi koju vrstu prodavnice treba organizovati na stanici. (Sl.1.8).

Sl.1.8. Trgovina

1.2.2.8. Usluge

U ovu grupu spadaju elementi koji pružaju razne usluge korisnicima autobuske stanice, kao što su: čišćenje cipela, fotografisanje, ekspres hemijskog čišćenje, telefoniranje, poštanske, bankarske i turističke usluge, pedikiri, frizeri i sl. Raznolikost i broj usluga zavisi od broja i stepena interesovanja korisnika.

1.2.2.9. Zabava

Tehnološki elementi sadržaja zabavnog karaktera su razne vrste automata za zabavu, fliperi, non-stop bioskop i sl. Uvode se da bi čekanja na polazak ili dolazaka autobusa učinili zanimljivim, a time i prividno kraćim.

1.2.2.10. HigijenaTehnološki elementi sadržaja higdijene organizuju se radi zadovoljenja potrebe za ličnom higijenom ljudi i u obzir dolaze kupatila, tuševi, saune.

13


1.2.3. Autobuski prostor

Autobusima se obavlja prijevoz putnika u dolasku i odlasku sa stanice. Da bi taj prijevoz mogao neometano da se obavlja potrebno je obezbjediti prostor iskrcavanja i ukrcavanja putnika i prtljaga, pa se formiraju peroni. (Sl.1.9).

Sl.1.9. Peroni za dolazak i polazak autobusa

Razlikuju se perone za dolazak i perone za odlazak. Peroni se sastoje iz dva dijela: autobuskog i pješačkog. Autobuski dio perona se sastoji od prostora za manevrisanje autobusa prilikom ulaska i izlaska i mjesta gdje se zaustavlja autobus. U odnosu na autobuski dio perona, pješšački dio je uzdignut i služi za skupljanje, ukrcavanje i iskrcavanje punitka iz autobusa. Između dolaska autobusa na autobusku stanicu i ponovnog polaska protekne izvjestan period. Za to vrijeme autobusi moraju biti smješteni na posebnoj površini za parkiranje – smještaju. (Sl.1.10) .

Sl.1.10. Parkiranje autobusa

14


Za ponovni polazak autobusa potrebna je određena priprema. Autobuse treba očistiti kako iznutra, tako i spolja, a zatim izvršiti pregled ispravnosti vitalnih uređaja na vozilu za

bezbjedno dalje kretanje. U tu svrhu potrebno je obezbjediti prostor za čišćenje i pranje, kao i prostor gdje bi mogle da se obavljaju sitne intervencije na vozilu. (Sl.1.11).

Sl.1.11. Pranje i održavanje autobusa

Da bi ovaj dio autobuske stanice mogao neometano da funkcioniše potrebno je njegove djelova povezati soabraćajnicama. U ovom dijelu autobuske stanice nalazi se i ulaz i izlaz za autobuse, čime se ostvaruje veza sa spoljnim saobraćajem.

15


ZAKLJUČAK

Autobusne stanice kao što smo mogli vidjeti su organizovane površine na kojima se vrši prevoz putnika s jednog na drugo mjesto. Vidjeli smo na koji način se vrši taj prevoz te koje sve uvjete mora da ispuni autobusna stanica da bi mogla zadovoljiti potrebe putnika tj. korisnika autobsune stanice. Naveli smo šta sve sadrži određena autobusna stanica, i kako i na koji način putnici mogu da se koriste, informišu i pripreme za putovanje autobusom.Takođe naveli smo koji sve uvjeti moraju da se ispune vozaču kako bih mogao da neometano i redovno izvršava svoj posao prevoza putnika.

Nabrojali smo i prikazali na slikama sve što sadrži putnička zgrada za usluge korisnicima, i s tim detaljno obrazložili šta u suštini predstavlja autobusna stanica javnog gradskog prevoza.Korisnici autobuske stanice za svoje kretanje iz grada prema autobuskoj stanici ili od stanice ka gradu mogu korstiti: vozila javnog gradskog prevoza, taksi vozila ili putničke automobile. Takođe, jedan broj korisnika dolazi i odlazi sa stanice pješice.

Elemente osnovnog sadržaja putničke zgrade čine tehnološki i neophodni elementi koje autobuska stanica mora da ima da bi mogla normalno da funkcioniše. U elemente osnovnog sadržaja spadaju: šalteri za informacije, šalteri za prodaju karata, hol, toalet i garderoba.Autobusima se obavlja prijevoz putnika u dolasku i odlasku sa stanice. Da bi taj prijevoz mogao neometano da se obavlja potrebno je obezbjediti prostor iskrcavanja i ukrcavanja putnika i prtljaga, pa se formiraju peroni. Za ponovni polazak autobusa potrebna je određena priprema. Autobuse treba očistiti kako iznutra, tako i spolja, a zatim izvršiti pregled ispravnosti vitalnih uređaja na vozilu za bezbjedno dalje kretanje.U dijelu autobuske stanice nalazi se i ulaz i izlaz za autobuse, čime se ostvaruje veza sa spoljnim saobraćajem.

16


LITERATURA

[1]. Nikola Putnik, Autobaze i autostanice, Saobraćajni fakultet Beograd, 2006.

Slike : www.google.ba

17

maturski rad završen

Documents