medicina part1

73
PREDAVANJA ZA TEČAJ Dr.sc.med. Rosanda Mulić OSPOSOBLJENOST ZA PRUŽANJE MEDICINSKE SKRBI NA BRODU Skripta za internu uporabu

Upload: nino-matic

Post on 27-Apr-2015

1.917 views

Category:

Documents


9 download

TRANSCRIPT

Page 1: Medicina part1

PREDAVANJA ZA TEČAJ

Dr.sc.med. Rosanda Mulić

OSPOSOBLJENOST ZA PRUŽANJE MEDICINSKE SKRBI NA BRODU

Skripta za internu uporabu

Split, rujna 1999. godine

Page 2: Medicina part1

SADRŽAJ

1. PRVA POMOĆ ............................................................................................ 3 1.1. Oslobađanje dišnih putova ................................................................. 6 1.2. Metode umjetnog disanja .................................................................... 6 1.3. Masaža srca ........................................................................................ 10 1.4. Krvarenje ............................................................................................. 12 1.5. Šok ..................................................................................................... 17 1.6. Opekline i oparotine ............................................................................ 18 1.7. Nezgode s kemikalijama ..................................................................... 19 1.8. Prijelomi kostiju - frakture .................................................................. 19 1.9. Blast ozljede ........................................................................................ 33 1.10. Unutarnje krvarenje ............................................................................ 33 1.11. Vješanje .............................................................................................. 36

2. SKRB O UNESREĆENIMA ........................................................................ 36 2.1. Prevencija infekcija ............................................................................... 36 2.2. Zbrinjavanje rana .................................................................................. 37 2.3. Ozljede unutarnjih organa ..................................................................... 40 2.4. Ozljede glave......................................................................................... 41 2.5. Promatranje stanja unesrećenog ........................................................... 44 2.6. Ozljede oka ........................................................................................... 45 2.7. Ozljede nosa ......................................................................................... 48 2.8. Opekline i oparotine .............................................................................. 49

3. NJEGA ......................................................................................................... 52 3.1. Opće napomene ..................................................................................... 52 3.2. Pregled bolesnika ................................................................................. 53

4. BOLESTI ...................................................................................................... 67 4.1. Naglo nastale bolesti ............................................................................ 67

4.2. Zarazne bolesti ...................................................................................... 79 4.3. Simptomi i znakovi ............................................................................... 82 4.4. Opća pravila u liječenju zaraznih bolesti ............................................. 83 4.5. Spolne bolesti ....................................................................................... 85

5. ZLOUPOTREBA ALKOHOLA I DROGA ................................................. 86

6. NJEGA ZUBI ............................................................................................... 95

7. GINEKOLOGIJA, TRUDNOĆA I POROD ................................................ 98

8. SMRT NA MORU ........................................................................................ 104

9. POMOĆ OD STRANE TREĆIH OSOBA .................................................. 108

10. PROVJERA OKOLIŠA NA BRODU .......................................................... 113

11. SPRJEČAVANJE BOLESTI ....................................................................... 125

12. PROPISI I VOĐENJE BILJEŠKI ................................................................ 130

13. LIJEKOVI I MEDICINSKA OPREMA....................................................... 134

14. KIRURŠKA OPREMA, INSTRUMENTI I POTREPŠTINE...................... 151

Page 3: Medicina part1

1. P R V A P O M O Ć

Žurna (hitna, urgentna) stanja su ona koja zbog ozljeda ili naglo nastalih bolesti izravno ugrožavaju život ozlijeđenog ili oboljelog. Ova stanja zahtijevaju brzu i neodložnu pomoć te svako zakašnjenje, nespretnost ili neznanje spasioca dovode do brze smrti žrtve.

Kod stanja koja zahtijevaju žurnu intervenciju ugrožene su životne funkcije disanja i srca, te se pomoć sastoji u uspostavljanju ovih funkcija što se naziva oživljavanje ili reanimacija.

Svrha: održati čovjeka na životu do prijama u bolnicu

U ozbiljnim slučajevima, u suradnji s "Radio-medical advice" i zdravstvenom službom s kopna, potrebno je prekinuti putovanje te najaviti vrijeme uplovljenja. U situacijama kada je brod dovoljno blizu kopna može se, ako treba, organizirati transport helikopterom.

Ovakva stanja se događaju ako upadne neko strano tijelo u dišne putove, kod utapanja, ohlađenja organizma, električnog udara, otrovanja, teških ranjavanja, vješanja i u svim ostalim situacijama kada je disanje onemogućeno. Ukoliko se u ovakovim situacijama za 3-5 minuta ne uspostavi funkcija disanja i srca, nastupa sigurna smrt.

Postupak u žurnim situacijama: Treba biti pribran i raditi brzo, Paziti na vlastitu sigurnost, ne ugrožavati svoj život, Ako je potrebno unesrećenog odmakni od opasnosti ili opasnost od unesrećenog; Ako je više unesrećenih, pruži prvu pomoć osobama koje jako krvare ili su u nesvijesti i

pošalji po pomoć; Žrtvu položiti na tvrdu podlogu na leđa, Osloboditi dišne putove, Započeti umjetno disanje, Započeti vanjsku masažu srca, Pratiti dalje: disanje, puls, zjenice, pozvati "Radio-medical advice", opisati slučaj i postupati po uputama.

Opći principi pružanja prve pomoći na brodu: uspostavljanje disanja i rada srca; zaustavljanje krvarenja; odstranjivanje otrova; sprječavanje daljnjih ozljeda unesrećenog

PRIJE UKAZIVANJA PRVE POMOĆI UVJERITI SE O : stanju svijesti prohodnosti dišnih putova. . . . . . . . . . . . . . . . A airway diše li . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B breath radi li srce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . C circulationAKO KRVARI ODMAH ZAUSTAVITI KRVARENJE!

1. Ako je bez svijesti a diše, postaviti ga odmah u bočni položaj2. Ako ne diše pristupiti umjetnom disanju3. Ako srce ne radi pristupiti masaži srca (skinuti odjeću!)

Page 4: Medicina part1

UNESREĆENOG NE POSTAVLJATI U SJEDEĆI POLOŽAJ AKO NISMO SIGURNI DA KRALJEŽNICA NIJE OZLIJEĐENA!

PROVJERITI DA LI POSTOJE DRUGE OZLJEDE!

VAŽNO: NIKAD NE SMATRATI DA JE NETKO MRTAV OSIM AKO: nije moguće osjetiti puls ili čuti otkucaje srca uhom prislonjenim na grudni koš su oči staklene i upale nazočno naglo hlađenje tijela

MOGUĆE SITUACIJE GLEDE VITALNIH FUNKCIJA:

1. nema disanja, nema rada srca: mozak bez kisika= smrt za 3-5 minuta položi unesrećenog na tvrdu podlogu; provjeri prohodnost dišnih putova; počni s umjetnim disanjem; počni s umjetnom masažom srca.

2. nema disanja, srce radi: provjeri da li su čisti disajni putovi počni umjetno disanje.

3. unesrećeni je u nesvijesti, diše i srce mu radi položi unesrećenog u bočni položaj!

Slika 1. Bočni položaj

NE ODUSTAJ ! Položi unesrećenog na leđa i na tvrdu podlogu!1. A = Airway : ako je unesrećeni u nesvjesti, provjeri disajne puteve, budi siguran da su čisti! podigni vrat, potisni čelo nazad, pročisti usta prstima

Page 5: Medicina part1

2. B = Breathing - ako ne diše počni s umjetnim disanjem provjeri puls na vratnoj arteriji četiri puta upuhni zrak i nastavi s 12-16 upuhivanja/min grudni koš se mora podizati i spuštati. Ako se to ne događa provjeri položaj unesrećenog i prohodnost dišnih putova!

3. C = Circulation - ako nema pulsa = masaža srca! odredi točku pritiska pritisni prsnu kost 4-5 cm, 60-80 puta/min jedan spasilac - dva brza upuhivanja zatim 15 pritisaka na prsnu kost dva spasioca - jedno upuhivanje, 5 pritisaka na prsnu kost

Najbolje je da oživljavanje rade dva spasioca: jedan daje umjetno disanje drugi radi vanjsku masažu srca.

NE ODUSTAJ ! I JEDAN SPASILAC MOŽE TO ODRADITI !!!

Provjera učinkovitosti mjera oživljavanja ili reanimacije radi se nakon prve minute primjene i nakon toga svakih pet minuta. Kontrolira se pojava pulsa na vratnim arterijama.

Oživljavanje se radi do pojave spontanog pulsa i disanja ili, ako to izostane, jedan sat. Ako se i poslije jedan sat ne jave znakovi disanja i rada srca, nastupila je smrt i oživljavanje se prekida. Žrtve kod kojih je prividna smrt nastupila zbog hipotermije imaju više šanse za preživljavanje i tu se mjere oživljavanja provode sve dok žrtva nije "topla i mrtva"

PROVJERA UČINKOVITOSTI REANIMACIJE:

provjeri reakciju zjenica na svjetlo - ako se zjenice suzuju na svjetlo to je znak da je mozak primio dovoljnu količinu krvi i kisika ;

proširene zjenice koje ne reagiraju na svjetlost znak su ozbiljnog oštećenja mozga; proširene zjenice koje reagiraju na svjetlost su manje alarmantan znak.

provjeri puls - trebao bi se provjeriti nakon prve minute masaže srca i umjetnog disanja i poslije toga svakih pet minuta pojava pulsa znak je da je masaža srca učinkovita ili da je srce počelo spontano raditi

Drugi pokazatelji uspješnosti reanimacije

širenje prsnog koša pri svakom upuhivanju zraka puls se može osjetiti svaki put kad je prsni koš pritisnut povratak normalne boje kože pojava spontanih udisaja pojava spontanih otkucaja srca

1.1. OSLOBAĐANJE DIŠNIH PUTOVA (A)

Page 6: Medicina part1

Odmah se moraju pregledati i očistiti nosna i usna šupljina te odstraniti zapreka (krv, slina, hrana, morska trava, alge, slomljena proteza). Prstom se brzo izvadi predmet koji je zapao u dišne putove. Prst se prije toga omota maramicom ili gazom. U besvjesnim stanjima jezik često omlitavi, padne natrag i začepi grkljan te ga treba povući naprijed i držati ga u tom položaju sve dok se uspostavi disanje. Jezik se uzima pomoću gaze ili maramice jer je klizav.

Ako je neka tekućina (krv, povraćena masa) začepila dišne putove mora se brzo usisati aparatom za usisavanje (aspirator) koji je sastavni dio aparata za disanje.

1.2. METODE UMJETNOG DISANJA ( B)

Prvi uvjet je da su dišni putovi slobodni. Umjetno disanje se može primjeniti metodom usta na usta, usta na nos, Silvesterovom i Holger-Nielsenovom metodom i pomoću pomagala.

Umjetno disanje metodom usta na usta

Ova metoda je najprihvatljivija za brodske uvjete. Može je raditi jedna osoba, može se raditi i kod ozlijeđenih pluća, kada se druge metode ne mogu uporabiti.

Prvo se očiste dišni putovi, glava zabaci unatrag. Spasilac kažiprstom i palcem jedne ruke zatvori nos žrtve a drugom podiže donju vilicu prema gore i naprijed istovremeno otvrajući usta. Snažno udahne, a zrak koji bi trebao izdahnuti upuhuje u usta žrtve. Ovo upuhivanje zraka radi se ritmom 16-20 puta u minuti. Kod svakog udisaja spasilac odmakne usta od usta žrtve da se i žrtvi omogući izdisaj. Pri tome stalno promatrati grudni koš žrtve, pa ako se disanje uspostavi, prekinuti sa umjetnim disanjem i ponoviti ga ako žrtva ponovno prestane disati.

Page 7: Medicina part1

Slika 2. Umjetno disanje metodom "usta na usta"

Umjetno disanje metodom "usta na nos"

Ova metoda se primjenjuje u situacijama kada se usta ne mogu otvoriti ili su jako ozlijeđena. Spasilac radi isto kao kod metode "usta na usta", samo što u ovom slučaju rukom koja drži vilicu zatvori usta žrtve i snažno upuhuje zrak kroz nos istim ritmom kao kod metode "usta na usta".

Kod ovako prisilnog upuhivanja zraka kroz usta ili nos dolazi do nagomilavanja zraka u želucu, što se prikazuje kao nadimanje trbuha. U tom slučaju se unesrećeni brzo i samo privremeno postavi na bok i prtišće na predio želuca. Zrak tada izlazi van ali ponekad s njim izlazi i sadržaj želuca koji treba brzo očistiti i paziti da nešto ne ostane u ustima ili nosu. Poslije toga, ako je potrebno, nastaviti s umjetnim disanjem.

Ako unesrećeni krvari iz usta ili nosa, ove dvije vrste umjetnog disanja rade spasioci koji nemaju vanjskih ili unutarnjih ranica oko usta kako bi se izbjegla možebitna infekcija s virusom side ili virusom zarazne žutice tipa B.U slučaju otrovanja jakim otrovima ne treba izvoditi ove metode jer se i spasilac može otrovati.

Slika 3. Metoda umjetnog disanja "usta na nos"Silvesterova metoda umjetnog disanja

Page 8: Medicina part1

Unesrećeni se položi na tvrdu podlogu da leži na leđima. Ispod vrata i gornjeg dijela leđa stavi se smotuljak tkanine tako da je glava zabačena unatrag. Spasilac se nalazi iznad unesrećenog u klečećem stavu tako da se glava žrtve nalazi između koljena spasioca. Udisaj se izvodi širenjem i podizanjem ruku unesrećenog u širokom luku, a izdisaj se postiže pritiskanjem prekriženih ruku unesrećenog na donji dio njegovog prsnog koša.

Slika 4. Silvesterova metoda umjetnog disanja

Metoda umjetnog disanja po Holger - Nielsenu

Potrebna su dva spasioca, ali metodu može izvoditi i jedan. Žrtva se položi na trbuh, glava se okrene na stranu a ruke saviju postave ispred i ispod glave. Spasilac klekne ispred glave žrtve, uhvati je za ruke iznad laktova, te diže obje ruke prema gore, čime se podiže i gornji dio tijela (udisaj, zatim se ruke spuštaju u prvobitni položaj i ujedno snažno pritišće na leđa (izdisaj). Ako rade dva spasioca, jedan opkorači žrtvu i pritišće je na leđa a drugi istovremeno podiže glavu (izdisaj). I ova metoda se radi ritmom 16-20 puta u minuti. Kao i kod ostalih metoda i ovdje se, povremeno, oslušne da li žrtva sama diše.

Page 9: Medicina part1

Slika 5. Metoda umjetnog disanja po Holger - Nielsenu

Umjetno disanje pomoću pomagala

Na brodu moraju biti osnovna pomagala za uspostavljanje funkcije disanja. Tu spadaju maska s balonom i maska priključena na bocu s kisikom. Respirator je aparat koji se sastoji od tubusa, maske, aspiratora i boce s kisikom.

Maska s balonom služi da se ritmičkim pritiskom na balon 16-20 pita u minuti ubacuje zrak u dišne putove. Treba paziti na jezik da ne padne i zatvori grkljan.

Kisik se daje preko maske. Primjena kisika je široka, a naročito ga je potrebno dati kod otrovanja plinovima. Treba osigurati protok kisika u količini 4-6 litara u minuti što se postiže reguliranjem ventilom. Biti oprezan jer je kisik zapaljiv.

Page 10: Medicina part1

Slika 6. Pomagala za izvođenje umjetnog disanja

1.3. MASAŽA SRCA (C)

Ako je utvrđeno da je srce prestalo kucati, potrebno je smjesta pristupiti masaži srca. Pored umjetnog disanja, masaža srca je neophodna da bi mozak dobio potrebne količine kisika. Učinkovita masaža srca zamjenjuje prirodni rad srca dok srce ne proradi spontano. Unesrećenog treba skinuti do pojasa, poleći na leđa na tvrdu podlogu te odrediti točku pritiska. Ova točka se nalazi na prsnoj kosti, na spoju srednje i donje trećine. Desno i lijevo od toga se ne smije pritiskati jer bi se polomila rebra. Niže od te točke također se ne smije pritiskati jer bi se slomila hrskavica kojom se završava prsna kost, što bi izazvalo ozljede trbušnih organa (jetre). Naviše (prema vratu), od te točke nema svrhe pritiskati jer se neće postići svrha.

Slika 7. Određivanje točke pritiska za vanjsku masažu srcaMasaža srca se radi s dvije ruke, tako da se pritišće dlanom jedne ruke, preko kojeg je

stavljen dlan druge ruke (slika 8). Ruke osobe koja izvodi vanjsku masažu srca su ispružene u laktovima, ramena su u okomitom položaju u odnosu na tijelo unesrećenog, a pritišće se na način da se prsna kost utisne 4-5 cm (kod odraslih osoba). Da bi masaža bila učinkovita

Page 11: Medicina part1

unesrećeni mora biti na tvrdoj podlozi. Broj pritisaka mora biti 60-80 u minuti. Vanska masaža srca kombinira se s davanjem umjetnog disanja. Ako je jedan spasilac izmjenjuje se u ritmu: 15 pritisaka na prsnu kost (masaža srca) i 2 upuhivanja (umjetno disanje). (Slika 8) U ovom slučaju spasilac zauzme klečeći položaj sa strane unesrećenog, tako da bez pomijeranja tijela može izvesti obje radnje. U protivnom, neće imati dovoljno vremena i mjere reanimacije neće biti učinkovite.

Ako su dva spasioca onda je situacija mnogo povoljnija a ritam je: 1 upuhivanje, 5 pritisaka. (Slika 9). Umjetno disanje i vanjska masaža srca izvode se u navedenim ciklusima neprekidno, ako prekid nastupi ne smije biti duži od pet sekunda (provjera pulsa).

Poželjno je da budu dva spasioca ali i jedan može izvoditi mjere oživljavanja. Važno je (ako su dva spasioca) masaža srca izvodi neprekidno bez stanke za umjetno disanje, jer svaki prekid masaže srca rezultira padom krvnog tlaka na nulu.

Kad je jedan spasilac koristi se ritam 15:2. Kod davanja umjetnog disanja ne čeka se da unesrećeni izdahne zrak jer se nema vremena. Nakon 15 pritisaka na prsnu kost uslijede dva brza upuhivanja, a ciklus se, da bi se zadovoljio uvjet od 60 pritisaka u minuti, mora ponoviti najmanje 4 puta u minuti (4x15=60), a optimum je 5.

Slika 8. Davanje umjetnog disanja i vanske masaže srca-jedan spasilac

Page 12: Medicina part1

Slika 9. Davanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca - dva spasioca

Prestanak izvođenja mjera reanimacije

Duboka nesvijest, odsustvo spontanih udisaja, i fiksirane, proširene zjenice tijekom 15-30 minuta ukazuju na moždanu smrt unesrećenog te su daljnji napori za oživljavanjem uzaludni.U odsustvu liječnika, umjetno disanje i vanjsku masažu srca treba nastaviti dok: se ne uspostavi spontano disanje i rad srca ili dok se unesrećeni ne prebaci u bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu na brigu zdravstvenog osoblja ili spasilac ne posustane zbog umora.

1.4. KRVARENJE

Tijelo odraslog čovjeka sadrži otprilike 5 litara krvi. Odrastao, zdrav čovjek može izgubiti do pola lite krvi bez ugrožavanja zdravlja i života, ali gubitak veći od toga može ga životno ugroziti.

Krvarenje iz velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu vrlo brzo (za nekoliko minuta) može dovesti do iskrvarenja i smrti. Stoga se krvarenje mora smjesta zaustaviti da bi se spriječio daljnji gubitak krvi.

Krvarenje može biti vanjsko kada krv ističe van tijela i unutarnje, kada krv iz oštećenih krvnih žila ostaje u tijelu ali između tkiva ili u tjelesnim šupljinama, a izvan ozlijeđenih krvnih žila.

Znakovi iskrvarenja su: slabost, umor, mrak pred očima, nesvjestica, bljedilo, zujanje u ušima, hladna, blijeda i vlažna koža, žeđ, brz i slabo punjen puls, ubrzano površno disanje, proširene zjenice, strah i nemir. Unesrećeni može izgubiti svijest i prestati disati. Broj znakova iskrvarenja i njihova jačina u vezi su s brzinom krvarenja i količinom izgubljene krvi.

Page 13: Medicina part1

Kad je krvarenje zaustavljeno, unesrećenog valja poleći u ležeći položaj, reći mu da bude miran i pristupiti liječenju šoka.

Ako postoji sumnja na unutarnje krvarenje unesrećenom ne treba davati tekućinu na usta.

Zaustavljanje krvarenja

Krvarenje se može zaustaviti izravnim pritiskom, kompresivnim zavojem, podizanjem ozlijeđenog uda, pritiskom na "točkama pritiska", Esmarhovom i Tourniquet-ovom poveskom. Esmarhovu i Tourniquet-ovu povesku treba primijeniti samo onda kada druge metode nisu dostatne da zaustave krvarenje.

Izravan pritisakNajjednostavniji i najpoželjniji način zaustavljanja krvarenja je izravnim pritiskom na

mjesto krvarenja dlanom šake, a preko debljeg sloja sterilne gaze postavljene preko rane - slika 10. Najbolje je da se na ranu stavi sterilna gaza. U nedostaku sterilne gaze može se uporabiti čisti komad tkanine koji je pri ruci. Ako se gaza ili tkanina natopi krvlju, preko nje se stavi novi sloj gaze ili tkanine. Gazu ili tkaninu koja je prva stavljena na ranu ne treba odstranjivati.

Kompresivni zavoj može biti primjenjen odmah ili nakon toga. Princip kompresivnog zavoja je: deblji komad sterilne gaze na ranu ("jastučić") i onda nakon toga čvrsto stegnuti ozlijeđeno mjesto, ali se cirkulacija ne smije prekinuti. Stoga treba kontrolirati puls na mjestu koje je perifernije od rane. Ako je kompresivni zavoj stavljen na odgovarajući način, ne treba ga skidati 24 sata. Ako zavoj nije natopljen krvlju, krvarenje zaustavljeno, cirkulacija održana, tada zavoj ne treba skidati nekoliko dana.

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja pritiskom na ranu

Page 14: Medicina part1

Slika 11. Primjena komresivnog zavoja

Podizanje uda Podizanje ozlijeđene ruke ili noge smanjuje dotok krvi i krvni tlak a samim tim i

krvarenje. Samo podizanje neće biti dovoljno da se krvarenje zaustavi, ali će pomoći zaustavljanju kod primjene kompresivnog zavoja ili drugih metoda zaustavljanja krvarenja.

Digitalna kompresija - pritisak prstima na "točke pritiska"Kad direktan pritisak na ranu ne može zaustaviti krvarenje, ili kad pri ruci nemamo

ništa što bi moglo improvizirati kompresivni zavoj, tada čvrstim prstiskom palca ili ostalih prstiju na mjestima gdje su arterije na površini a ispod njih je kost, možemo zaustaviti krvarenje - slika 12.

Page 15: Medicina part1

Slika 12. "Točke pritiska"- mjesta na kojima se pritiskom prstima na arteriju može zaustaviti krvarenje

Esmarhova i Tourniquet-ova poveskaOve poveske možemo primijeniti samo u situacijama kada je ud traumatski amputiran,

odnosno kad ostale metode zaustavljanja krvarenja nisu učinkovite. Ova metoda kompletno prekida cirkulaciju dalje od mjesta na kojem je primijenjena. Stoga, ukoliko je dalje od mjesta ozljede ostalo nešto tkiva (kože, mišića, kostiju, živaca) zbog nedostatka cirkulacije i kisika to tkivo je u opasnosti odumiranja. Periodično popuštanje stiska kod primijene ovih poveski

Page 16: Medicina part1

povlači opasnost od daljnjeg krvarenja i gubitka krvi. Ako je poveska isuviše jako stisnuta oštetit će tkivo ispod: mišiće, krvne žile, živce; ako je labava neće zaustaviti krvarenje. Nikad ove poveske ne treba prekrivati i zamatati drugim zavojnim materijalom, jer je bilo slučajeva da je bila stavljena i zaboravljena. Ako je jedna od ovih poveski stavljena, treba odmah tražiti "Radio-medical advice" i postupiti po uputi. Jednom stavljena, ne smije se, bez radio-medicinskog savjeta, skidati.

Tourniquet-ova poveska može biti napravljena od širokog sloja tkanine, trokutaste marame ili zavoja. Ne smije se upotrebljavati konop ili žica. Tourniquet-ova poveska se zateže komadom drveta ili nekog drugog čvrstog materijala - slika 13. Vrijeme kad je poveska stavljena treba zabilježiti i pričvrstiti na odjeću unesrećenog (za slučaj transporta). Esmarhova poveska namijenski je napravljena od čvrstog, elastičnog materijala (guma) i ima sustav za učvrščivanje koji izgleda poput kopče na pojasu ili tzv "čička" - samoljepljivih površina.

Slika 13. Primjena Tourniquet-ove poveske1.5. ŠOK

Page 17: Medicina part1

Šok prati različite ozljede i stanja kao rezultat opadanja vitalnih funkcija u različitim organima tijela. Funkcije su oštećene zbog poremećene cirkulacije i smanjene dopreme kisika tkivima.

Šok obično prati opsežne ozljede (velike opekline, kraš ozljede prsa i trbuha), prijelome velikih kostiju i druge jako bolne ozljede. Šok također prati gubitak tekućine koji može biti uzrokovan: izravnim gubitkom krvi (krvarenje), teškim proljevom, povraćanjem. Šok mogu uzrokovati i burne alergijske reakcije, teške infekcije, moždani i srčani udar.

Neke osobe burno emocionalno reagiraju na manje ozljede ili neke psihičke traume i tada se onesvijeste. To se može smatrati vrlo blagim oblikom šoka koji ne ugrožava život, a pacijent će se osvijestiti ako ga polegnemo na leđa i podignemo mu noge.

Teški šok ugrožava život unesrećenog ili bolesnog.

Znakovi šoka su: Bljedilo. Koža je blijeda, hladna i često vlažna. Kasnije se može biti plavičasta - modra.

Ako je pacijent crne kože tada se bljedilo ne može uočiti pa se bljedilo kontrolira na sluznicama usta i očiju te ležišta noktiju.

Brzo i površno disanje. Ponekad disanje može biti u nepravilnim razmacima i duboko Žeđ, muka i povraćanje. Ovo se često javlja kod pacijenata koji u šok upadaju zbog krvarenja. Slabo punjen i brz puls. Obično je puls preko 100 u minuti. Poremećenu cirkulaciju, manjak krvi ili tekućine, organizam nastoji kompenzirati bržim radom srca. Nemir, uzbuđenje i preplašenost. Ovi simptomi se rano javljaju i uvod su u kasnije poremećaje svijesti

Ako ovi simptomi nisu razvijeni, a unesrećeni je teško ozlijeđen, moramo ga tretirati kao da je u šoku da bi šok spriječili.

Liječenje šoka

Eliminacija uzroka šoka: zaustavljanje krvarenja, uspostavljanje disanja, oslobađanje od žestokih bolova;

Položiti unesrećenog u ležeći položaj. Pacijenta položiti na leđa, horizontalno, s nogama podignutim oko 30 cm, što pomaže da krv lakše dospije do srca i mozga kojima je najpotrebnija. Noge ne smiju biti podignute ako postoji ozljeda glave, zdjelice, kičme, prsa ili postoje poteškoće u disanju.

Pacijenta treba utopliti ali ne pretopliti. Previše topline produbljuje šok zbog toga što toplina šiti krvne žile na površini i odvlači krv. Osloboditi pacijenta bolova što me moguće prije. Jaki bolovi produbljuju šok. Ako su bolovi jaki, a ne postoje kontraindikacije, treba dati morfin u mišić (10 mg ili 1 ampulu). Ako je krvni tlak nizak morfin se ne smije dati jer će krvni tlak još više pasti.Poslije jedne date injekcije, doza se može ponoviti tek nakon konzultacije s Radio-medical advice.

Dati tekućine. Tekućina se ne smije dati na usta ako je pacijent u nesvijesti, ako je utopljenik, ako ima grčeve, ozljede unutarnjih organa trbuha, ozljede mozga ili ako se

Page 18: Medicina part1

mora operirati. Ako unesrećeni nije u nijednom od navedenih stanja treba mu dati otopljenu oralnu rehidracijsku sol (NELIT) i to pola čaše svakih 15 minuta.

NIKAD NE DAVATI ALKOHOL!

Ako je preko "Radio-medical advice" dobivena uputa o davanju tekućine u venu, tada se, opet prema uuti daje 0,9% otopina kuhinjske soli (FIZIOLOŠKA OTOPINA) ili 6% otopina dextrana (DEXTRAN).

U slučaju bilo kakvih sumnji ili dvojbi zatražiti Radio-medical advice.

POSTUPAK S OSOBOM KOJOJ GORI ODJEĆA

Ako se na nekom zapalila odjeća najbolji način da se ugasi je promptna uporaba suhog praha iz protupožarnog aparata. ako nema toga u blizini, osobu je potrebno zamotati u bilo kakvu tkaninu i valjati je (tako zamotanu) po podu dok se plamen ne ugasi.

Ako prašak za gašenje požara upadne u oči, nakon što je požar ugašen prašak valja odmah isprati.

1.6. OPEKLINE I OPAROTINE

Sve opekline i oparotine valja smjesta ohladiti stavljanjem pod hladnu tekuću vodu ili uranjanjem opečenog dijela u hladnu vodu (običnu ili morsku). Izlaganje hladnoj vodi mora biti tijekom najmanje 10 minuta. Ako je odjeća zalijepljena za opeklinu, treba pokušati nježno skinuti odjeću. Ništa ne raditi na silu jer će se izazvati dodatna oštećenja. Nakon toga pokriti opečeno područje sa suhom sterilnom ili vazelinskom gazom. Opeklina se ne smije pokrivati linjajućim materijalom.

U slučajevima kada se radi o ozbiljnim opeklinama i mogućem šoku treba zatražiti "Radio-medical advice"

Električne opekline

Treba biti siguran da nijedna druga osoba nije, tijekom pomaganja unesrećenom od udara struje, u životnoj opasnosti ili mogućnosti životne opasnosti. Ako je moguće potrebno je isključiti sklopku i prekuniti tijek električne struje. Ako to nije moguće teba se zaštiti uporabom gumenih rukavica i gumene odjeće.

Električni kabel od unesrećenog može biti odstranjem drvenim štapom, drvenom stolicom ili drugim nemetalnim objektima. Odmah nakon toga treba provjeriti stanje svijesti i vitalne funkcije unesrećenog (puls, disanje).Ako unesrećeni ne diše treba dati umjetno disanje. Ako srce ne radi treba pristupiti vanjskoj masaži srca. U međuvremenu poslati po pomoć.

Ako unesrećeni diše, treba ohladiti opečene površine hladnom vodom ili prekrivanjem opečene površine sterilnom (čistom) gazom ili materijalom koji se ne linja. Daljnja obrada

Page 19: Medicina part1

opeklina izazvanih električnom strujom je ista kao i opeklina izazvanih toplinom, što uključuje oslobađanje od bolova, suzbijanje i liječenje šoka i sprječavanje infekcije.

Električne opekline mogu biti praćene paralizom centra za disanje, nesvjesti i skoro trenutnom smrti.

1. Odstraniti unesrećenog iz strujnog kruga2. Provijeriti stanje svijesti i vitalne funkcije

3. Ako je potrebno dati umjetno disanje i vanjsku masažu srca4. Nakon toga zbrinuti opeklinu

1.7. NEZGODE S KEMIKALIJAMA

U slučaju da se kemikalija prolije po odjeći ili tijelu osobe, treba učiniti sljedeće: skinuti kontaminiranu odjeću; osoba se treba okupati i temeljito isprati ostatke kemikalije s kože; prioritet se daje ispriranju očiju (vodom pod tlakom, najmanje 10 minuta); ako je jedno oko zahvaćeno, glava se mora, prilikom ispiranja oka, nagnuti na tu stranu, da ne bi kemikalija prelijevajući se, ozlijedila drugo oko.

1.8. PRIJELOMI KOSTIJU - FRAKTURE

Prijelomi kostiju nastaju obično zbog djelovanja mehaničke sile na kost koja može puknuti u dva ili više ulomaka. Ti ulomci mogu ostati unutar tkiva, ne probijajući kožu kada se govori o zatvorenim frakturama, ili mogu probiti tkiva i kožu i izletjeti van kada se radi o otvorenim frakturama. U svakom slučaju, otvorene frakture su rizičnije zato jer je nazočan veliki rizik od infekcije. U slučaju da se kost inficira proces liječenja je dugotrajan i mukotrpan, pa treba učiniti sve da se rizik od infekcije smanji na minimum. Oštri ulomci slomljene kosti oštećuju susjedna tkiva i izazivaju jaku bol, a mogu prekinuti i krvne žile pa nastaje krvarenje čija jačina je u zavisnosti od veličine krvne žile. Slomljeni ulomci mogu biti dislocirani ili ih može biti više, kada se govori o komliciranoj frakturi. Ako je kost slomljena na dva dijela koji nisu dislocirani (znači zatvoren prijelom) govori se o jednostavnom prijelomu.Osnovni princip zbrinjavanja slomljene kosti je imobilizacija. Imobilizacijom (stavljanjem u nepokretni položaj) smanjuje se bol i oštećenja susjednih mekih tkiva. Smanivanje boli smanjuje mogućnost upadanja u šok. Prilikom imobilizacija učvrščuju se dva susjedna zgloba.Znakovi koji ukazuju na mogući zatvoreni prijelom su: U anamnezi podatak o padu, udarcu teškog predmeta ili djelovanju druge, jake sile na

udove ili dijelove tijela; Unesrećeni, ili oni koji su mu bili u neposrednoj blizini, čuli su zvuk pucanja kosti; Nazočna je jaka bol, koja se pojačava prilikom diranja i pritiskanja slomljenog dijela; Javlja se oteklina i deformacija:slomljeni dio tijela je u neprirodnom položaju; Gubitak funkcije slomljenog uda.

Zbrinjavanje prijeloma"Radio-medical advice" treba zatražiti odmah u slučaju kompliciranog prijeloma ili

prijeloma kostiju zdjelice, natkoljenice, kičme i kostiju glave.

Page 20: Medicina part1

Ako ne postoji opasnost od daljnjeg ozljeđivanja, unesrećenog sa prijelomom, ako krvari, ne treba pomicati dok se ne zaustavi krvarenje i prijelomi ne budu imobilizirani.

Krvarenje kod prijelomaKrvarenje iz otvorenog prijeloma treba zaustaviti na uobičajen način, primjenom

sterilne gaze i pritiska na ranu. Krv ne izlazi iz slomljene kosti već iz okoline: pokidanog tkiva i krvnih žila. Slomljeni ud uvijek bi trebalo podignuti (iako je to bolno) jer to smanjuje dotok krvi i intenzitet krvarenja. Krvarenje treba svakako zaustaviti jer ljudi ne umiru od slomljene kosti već zbog iskrvarenja. Mirovanje je važno jer to smanjuje daljnje krvarenje, spriječava daljnje ozljede i smanjuje bolove. Kad je krvarenje zaustavljeno, treba zbrinuti ranu. Okolina rane se očisti i dezinficira: toplom vodom i sapunom te 1% otopinom CETAVLONA. Voda, spunica i dezinfekcijsko sredstvo ne smiju upadati u ranu. Rana za to vrijeme mora biti pokrivena sterilnom gazom. Ukoliko u rani ima stranih tijela (komadića odjeće, kamenčića, drveta, metala i sl) treba ih pažljivo odstraniti sterilnom pincetom. Zavoj kojim je zaustavljeno krvarenje, ne treba odmah skidati iako je natopljen krvlju jer će se u tom slučaju krvarenje ponoviti. Takvu ranu ne treba šivati. Ako nema infekcije rane (žućkasti iscjedak, bol, neugodan miris, crvenilo), takav zavoj ne treba skidati 4-5 dana.

Suzbijanje bolovaAko unesrećeni ima žestoke bolove treba ih suzbiti davanje 10 mg morfina

(MORPHINI HYDROCLORIDI) u mišić. Prije ponavljanja doze tražiti "Radio-medical advice". Da bi se izbjegli žestoki bolovi sa slomljenim dijelom treba pažljivo postupati

ImobilizacijaZa imobilizaciju postoje različite vrste udlaga. Na našim brodovim su u uporabi tzv.

Kramerove šine. Na stranim brodovima postoje udlage koje se napuhuju i poprimaju oblik dijela tijela koji imobiliziraju. Udlage, bez obzira na vrstu, stavljaju se preko zavoja kojim se zaustavljeno krvarenje i zbrinuta rana. Udlaga mora biti dovoljno duga da bi obuhvatila dva susjedna zgloba slomljene kosti. Za slučaj da nema udlage moraju se koristiti improvizacije (drvena daska, štap i sl) ali se oštri rubovi i krajevi moraju zamotati da bi se izbjeglo žuljanje.

Udlage koje se napuhuju koriste se uglavnom za unesrećene koji se transportiraju u bodu ili u bolnicu. Kad se stave ne bi smjele ostati na slomljenom dijelu tijela duže od 4 sata (ometaju cirkulaciju), a poslije toga se mogu koristiti druga sredstva za imobilizaciju. Slomljeni dio tijela se imobilizira u fiziološkom položaju što znači u najudobnijem mogućem položaju. Npr. ruka se neće imobilizirati ispružena već savijena u laktu.

Slomljena ruka ili noga, trebala bi se pažljivo istegnuti ako se ne radi o kompliciranom prijelomu. U tom slučaju uhvati se za stopalo ili dlan i ud se lagano isteže, a zatim polagano stavlja u položaj za imobilizaciju. Lakat se imobilizira pod pravim kutem, a koljeno ispruženo.

Kontrola cirkulacijeTreba provjeriti nazočnost cirkulacije u slomljenom udu pritiskom na nokte. Ako je

cirkulacija normalna, nokti postanu blijedi kad su pritisnuti, a ružičasti kad pritisak popusti. Ovo treba češće provjeravati. Znakovi upozorenja su: modri ili blijedi krajevi prstiju, hladnoća djelova distaljno od prijeloma, gubitak osjeta i trnjenje distalnog dijela slomljenog uda, odsustvo pulsa

Page 21: Medicina part1

Ove znakove treba često provjeravati. U slučaju prisustva ovih znakova potrebno je hitno zatražiti "Radio-medical advice" da bi se izbjegla amputacija.

Kod prijeloma ne treba zaboraviti na mogućnost unutarnjeg krvarenja, pa stoga treba kontrolirati znakove koji su opisani kod unutarnjeg krvarenja.

Prijelom gornje viliceKod svih ozljeda lica treba voditi računa o prohodnosti dišnih putova. Ako kod

prijeloma postoji krvarenje treba ga zaustaviti. Polomljenje zube, zube koji vise ne treba odstranjivati izuzev ako postoji opasnost da budu progutani ili da upadnu u dišne putove.

Prijelom donje vilicePrijelom donje vilice može izazvati deformaciju, gubitak zuba, krvarenje iz desni,

oteklinu i teškoće kod gutanja.Zbrinjavanje ozljede: Prelomljena vilica može interferirati s disanjem. U tom slučaju

vilicu i jezik treba povući prema naprijed i držati ih u tom položaju da bi unesrećeni mogao disati. Problem je još veći ako su slomljene lijeva i desna strana vilice. Ako su slomljene obje strane donje vilice tada se one, zajedno s jezikom mogu povući prema natrag i začepiti dišne putove. U tom slučaju valja prstom zaći iza prednjih zuba donje vilice i povući je prema naprijed. Glava unesrećenog treba biti nagnuta prema naprijed.

Ako dođe do grča mišića vilice (zbog bola) tada su zubi obiju vilica čvrsto stisnuti i to spriječava klizanje donje vilice natrag. Pacijentu je to bolno, ali je bolje da to ostane tako jer je na taj način donja vilica imobilizirana. Vilica se može imobilizirati s zavojem ili dvije trokutaste marame - slika 14.

Ako je unesrećeni u nesvijesti, treba povući donje zube prema naprijed i staviti ga u bočni položaj. Ne smije se ostavljati sam, već netko mora biti stalno u njegovoj blizini.

Za suzbijanje bolova treba dati analgetike ili morfin.

Slika 14. Imobilizacija kod prijeloma vilice

Prijelom ključne kosti i ramena

Page 22: Medicina part1

Ovi prijelomi su obično rezultat pada na rame ili ruku. Izravan udarac je rjeđi razlog. Ako je slomljena samo klučna kost treba napraviti tzv. naprtnjaču, a ako je slomljena neka od kostiju ramena treba ruku imobilizirati, za što je vrlo pogodna trokutasta marama. - slika 15.

Slika 15. Imobilizacija kod prijeloma ključne kosti i ramenaPrijelom nadlaktice i lakta

Prijelom nadlaktične kosti može se komplicirati ozljedom arterije i živca koji su u neposrednoj blizini kosti. Kod prijeloma poremećaj funkcije izražen je u nemogućnosti podizanja ruke ili savijanja lakta

Zbrinjavanje: nadlakticu i lakat treba imobilizirati bilo udlagom s napuhivanjem, bilo klasičnom Kramerovom udlagom. Ako je lakat slomljen teško se savija pa se mora imobilizirati u ispruženom položaju - slika 16.

Bolove treba suzbijati primjenom analgetika, izuzetno se može dati morfin.

Page 23: Medicina part1

Slika 16. Imobilizacija prijeloma nadlaktične kosti i lakta

Prijelom podlaktičnih kostijuU podlaktici ima dvije kosti: radius i ulna. Mogu biti pojedinačno ili obje slomljene.

Obično je prijelom posljedica pada na ruku, izuzetno kod izravnog djelovanja sile.Zbrinjavanje: Pažljivo istegnuti slomljene kosti hvatanjem za dlan slomljene ruke,

zatim imobilizirati. Imobilizacija se može izvesti udlagom s napuhivanjem, klasičnom Kramerovom šinom ili uporabom improviziranih sredstava - slika 17.

Prijelomi, zgloba šake, ručnih kostiju i prstijuSlomljeni zglob šake obično je rezultat pada na ispružene šake. Prisutni su bol,

oteklina, deformacija i poremećaj funkcije. Prijelom zgloba ne treba "izvlačiti". Potrebno ga je imobilizirati. Ako je prisutna jaka

bol treba dati analgetike. Ozlijeđenu šaku podići uvis.Prijelomi kostiju šake mogu biti posljedica izravnog udarca ili nagnječenja. Praćeni su

oteklinom, bolom, deformacijom, poremećajem funkcije, a nekad i otvorenom ranom. Šaku treba imobilizirati tako da leži na ravnoj udlazi, u šupljinu šake se umetne grudva tkanine ili zavoj.

Podlaktica se zavojem pričvrsti za udlagu - slika 18.

Page 24: Medicina part1

Slika 17. Imobilizacija kod prijeloma podlaktice

Slika 18. Imobilizacija kod prijeloma kostiju šakePrijelom ili iščašenje prstiju

Page 25: Medicina part1

Samo prelomljeni prst treba imobilizirati, ostali trebaju biti slobodni. Prije imobilizacije slomljeni prst treba lagano "izvući". Imobilizirati ga treba drvenim štapićem (špatulom). Pacijenta treba uputiti liječniku što je moguće prije.

Slika 19. Imobilizacija iščašenog ili slomljenog prsta

Prijelom kičmePrijelom kičme je vrlo ozbiljna ozljeda. Ako postoji sumnja na prijelom kičme valja

unesrećenom reći da legne na tvrdu podlogu i da se ne pomiče. Nikom se ne smije dopustiti da ga pomiče jer svako pomicanje može dovesti do presijecanja kičmene moždine što rezultira doživotnom paralizom udova i nemogućnošću kontroliranja stolice i mokraće.

Ako ne može leći sam, ako leži, ako je u nesvijesti onda unesrećenog mora pomicati troje ljudi i to istovremeno i koordinirano. Imobilizira se na tvrdoj podlozi, zavežu mu se noge i tijelo učvrsti za podlogu. Ispod vratnog i leđnog dijela stave se smotuljci tkanine. Ovo sve je potrebno da bi se spriječilo okomito i vodoravno pomicanje ulomaka i smanjila mogućnost oštećenja kičmene moždine - slika 20.

Ako je potrebno prenositi unesrećenog, onda to mora izvoditi šest osoba, tako da ga jedna drži za glavu i lagano je isteže, druga osoba ga drži za noge koje također lagano isteže, dok su po dvije osobe sa svake strane. Unesrećeni je na deki, a krajvi deke su smotani. Osobe koje su postranično dižu unesrećenog držeći deku za bočne rubove koji su savijeni. I ove osobe moraju raditi istovremeno i koordinirano, da ne bi izazvale dodatna oštećenja- slika 21.

Unesrećenima s prijelomom kičme valja dati jake analgetike ili morfin za suzbijanje bolova koji mogu biti izuzetno jaki.

Page 26: Medicina part1

Slika 20. Okretanje i imobilizacija unesrećenog sa sumnjom na prijelom kičme

Podizanje i prenošenje unesrećenog sa sumnjom na prijelom kičme. Koristi se deka smotana na uzdužnim krajevima. Podiže se polako i pažljivo. Pacijent se drži vodoravno istezanjem glave i nogu (osobe A i B) i istezanjem deke ispod unesrećenog (osobe C,D,E i F). Na tvrdoj podlozi su smotuljci tkanine za vratni i slabinski dio (označeno strelicom)

Slika 21. Podizanje i prenošenje unesrećenog sa sumnjom na prijelom kičmeOzljede i prijelomi vrata

Page 27: Medicina part1

Nastaju kao posljedica udarca u glavu, pada na glavu ili na noge ili izravnog djelovanja sile na vratni dio kičme. Zbrinjavanje je slično kao kod ozljeda kičme, jer je vrat dio kičme. Unesrećeni treba ležati na leđima, a vrat imobilizirati. U nedostatku namjenskog imobilizacijskog sredstva, vrat se može imobilizirati s nekoliko slojeva novinskog papira - slika 22.

A. Smotati papir tako da širina odgovora udaljenosti od brade do ključne kostiB. Staviti ovratnik od novina oko vrata, tako da sredina bude na prednjem dijelu vrataC. Učvrstiti ovratnik trakom

Slika 22. Improvizirani ovratnik

Ozljede prsnog košaOzljede i prijelomi rebara su obično rezultat pada na oštre i čvrste predmete ili

djelovanja jake sile (udarca) u prsni koš.Ove ozljede praćene su jakim bolovima koji se pojačavaju kod disanja. Pluća mogu

biti oštećena, kada unesrećeni otežano diše, a kašalj je praćen krvavim ispljuvkom. Plućna maramica može biti probivena oštrim ulomcima rebara što dovodi do kolapsa pluća.

Ako se radi o otvorenoj rani prsnog koša, ona se mora smjesta zatvoriti, inače će zrak ući u prsnu šupljinu i pluća će kolabirati. U takvim situacijama na ranu se stavlja široki, zavoj koji mora spriječiti ulazak zraka u ranu izvana. Zavoj se sastoji od široke vazelinske gaze

Page 28: Medicina part1

koja ide prva na ranu, a preko toga ide aluminijska ili plastična folija. To se sve dobro učvrsti flasterom - slika 23.

Vanjska krvarenja zaustavljaju je pritiskom na ranu, kako je to naprijed opisano.Unesrećeni, ako je pri svijesti, miruje u polusjedećem položaju. Zbog mogućnosti

unutarnjeg krvarenja stalno se moraju pratiti puls i ostali znakovi. Također se mora zabilježiti frekvencija disanja. Ako je moguće, dobro je da unesrećeni leži na ozlijeđenoj strani, što umanjuje kretanje a samim tim i bolove, te smanjuje mogućnost krvarenja i ulaska zraka u prsni koš.

Unesrećeni s ozljedom prsnog koša, nakon što je zbrinuta rana, stavlja se u položaj za onesviještene s tim da leži na ozlijeđenoj strani. To će spriječiti pokretanje i krvarenje u prsni koš. Glava može biti naniže (ako je moguće) što će pomoći za dišni putovi ostanu prohodni. Ako na usta ili nos izlazi krvava pjena, treba to očistiti upotrebom aspiratora ili brisanjem gazom.

Slika 23. Zbrinjavanje otvorene rane prsnog koša

Ozljede zdjelicePrijelom zdjelice obično je posljedica jakog udarca, odnosno izravnog djelovanja jake

sile na kosti zdjelice. Unesrećeni osjeća jake bolove koji se mogu javiti u bokovima, na dnu trbuha, preponama, donjem dijelu leđa i u butinama.

Kod sumnje na prijelom kostiju zdjelice koristan je jedan jednostavan test. Treba lagano pritisnuti na obje bočne kosti zdjelice, pritiščući kružno, prema dolje i unutra. To će pojačati intenzitet bolova ako je zdjelica slomljena. Također se ponekad, izvodeći taj test, može osjetiti kretanje slomljenih zdjeličnih kostiju.

Mokraća, u slučaju da su ozlijeđeni mokraćni mjehur i mokraćovodna cijev, može prodrijeti u okolno tkivo i oštetiti ga. Unesrećnog ne treba tjerati da mokri, a ako mokri uzeti uzorak mokraće i ispitati ga na prisustvo krvi.

Prijelom kostiju zdjelice može uzrokovati jako unutarnje krvarenje u donji dio trbušne šupljine. Stoga, treba redovito kontrolirati puls i ostale znakove unutarnjeg krvarenja.

Unesrećenenog treba pažljivo podizati, tako da ostane u ležećem položaju - slika 24. Za transport ga treba imobilizirati tako da jedna udlaga ide od pazuha do kraja noge, a druga od unutarnje strane prepone do kraja noge. Udlage valja povezati i pričvrstiti trakama (maramama, slojem zavoja, komadima tkanine) - slika 25. Ako nema udlga, polegne ga se na dovoljno široku dasku i učvrsti kao kod prijeloma kične (slika 20). Za suzbijanje bolova treba

Page 29: Medicina part1

mu dati jake analgetike ili morfin. Ne zaboraviti redovito mjeriti puls i kontrolirati ostale znakove unutarnjeg krvarenja. Ako je unesrećeni u šoku, postupiti prema uputama o liječenju šoka.

Slika 24. Podizanje unesrećenog s prijelomom zdjelice

Page 30: Medicina part1

Slika 25. Imobilizacija prijeloma zdjelice i/ili natkoljenične kosti

Prijelom natkoljenične (butne) kostiPrijelom ove kosti može izazvati ozbiljno krvarenje koje može ugroziti život. Ako je

ovaj prijelom udružen s prijelomima drugih kostiju, gubitak krvi može biti toliki da zahtijeva nadoknadu.

Unesrećeni s prijelomom butne kosti osjeća jake bolove i ne može pokretati nogu. Slomljena noga može izgledati kraća i nenormalno rotirana. Može biti prisutan i šok, zbog iskrvarenja i boli. U ovom slučaju treba zatražiti Radio-medical advice.

Prijelom vrata natkoljenične kosti obično uzrokuje skraćenje noge i rotaciju prema van.

Kod sumnje na zatvoren prijelom, slomljenu nogu valja brižljivo imobilizirati: udlage valja zamotati mekanim materijalom te ih staviti s vanjske i unutarnje strane noge a zatim se sve to povezati trakama - slika 25.

Ako su slomljene obje noge tada treba staviti umetke od tkanine između obje noge, udlage obložene debljim slojem tkanine sa strane nogu (od pazuha do stopala) i sve to učvrstiti poveskama - slika 26. Treba misliti na mogućnost gubitka krvi i šoka, te stalno kontrolirati puls i ostale znakove krvarenja.

Page 31: Medicina part1

Slika 26. Imobilizacija unesrećenog s prijelomom obje noge

Prijelom podkoljenicePodkoljenica ima dvije kosti: jednu veću unutarnju (cjevanica- tibia) i jednu manju

vanjsku (lisnjača-fibula). Prijelomi ovih kostiju događaju se kao rezultat različitih nesreća.Kod prijeloma su nazočni znakovi prijeloma: oteklina, deformacija, poremećaj

funkcije i bol. Bol može biti tako jaka da zahtijeva primjenu morfina.Zbrinjavanje: potkoljenicu pažljivo "izvući" povlačeći je za taban. Za imobilizaciju

mogu biti korištene klasične udlage i udlage koje se napuhuju. Udlage koje se napuhuju dobrodošle su jer pomažu u zaustavljanju krvarenja, ako se radi o kompliciranom prijelomu. Ako se koristi klasična udlaga treba ju dobro omotati mekanim materijalom, jednu staviti ispod podkoljenice, a dvije sa svake strane slomljene podkoljenice.

Prijelom skočnog zgloba i stopalaNastaje obično kao posljedica pada, "zavrtanja" noge ili udarca. Prisutni su bol i

oteklina te poremećaj funkcije.Zbrinjavanje: ako je na raspolaganju udlaga na upuhivanje za potkoljenicu, dobro ju

je primijeniti za imobilizaciiju. Ako su na raspolaganju klasične udlage, zglob treba zaštiti od žuljanja. Udlage treba staviti tako da idu preko stopala i sa svake strane noge. Ako nemamo klasičnih udlaga, improvizacija se može napraviti s dekom ili jastukom - slika 27.

a) udlagamab) improvizacija dekom c) improvizacija jastukom

Slika 27. Imobilizacija prijeloma skočnog zgloba i stopalaIščašenja

Iščašenje je kada kost "iskoči" iz zgloba, pokida zglobne veze i eventualno čahuru, a nije slomljena. Nastaje kao posljedica djelovanja sile na zglob. Nazočni su deformacija, oteklina, bol i otežano pokretanje uda. Bol se pojačava pri pokušaju pokretanja zgloba.

Ne treba zaboraviti da se mogu udruženo javiti prijelom i iščašenje.

Page 32: Medicina part1

Iščašenje može biti otvoreno i zatvoreno. Ako je otvorena rana na ili blizu zgloba, treba je zaviti da bi se zaustavilo krvarenje i spriječila infekcija. Ne pokušavati "namjestiti" iščašenje, jer je možda nazočan i prijelom koji će se pogoršati pokušajem "namještanja" zgloba.

Zglob treba imobilizirati na odgovarajući način. Načini imobilizacije su istovjetni načinima imobilizacije za prelomljene kosti. Treba pregledati postoji li oštećenje cirkulacije i osjeta.

Ako je nazočno oštećenje cirkulacije (puls se ne može napipati) tada treba nježno pokušati namjestiti zglob u poziciju koja omogućava cirkulaciju (osjeti se puls) i fiksirati zglob u tom položaju. Osim pipanjem pulsa, cirkulacija se kontrolira utvrđivanjem boje okrajine (ružičasta, bijela, modra)

Transport mora biti u najudobnijem mogućem položaju. Obično je to sjedeći položaj sa podignutim iščašenim zglobom.

Slika 28. Iščašenje ramenog zgloba

Page 33: Medicina part1

1.9. BLAST OZLJEDE

Događaju se kod eksplozija kada se stvaraju nagli i siloviti udari zraka. Kao rezultat toga ljudi mogu biti odbačeni, bačeni na tlo ili ozljeđeni tvrdim letećim komadima. Siloviti udari zraka mogu izazvati ozbiljne ozljede unutranjih organa, naročito šupljih odnosno onih koji su puni zraka.

Blast ozljede plućaBlast udari mogu oštetiti krvne žile pluća i uzrokovati posljedično krvarenje.

Unesrećeni s blast ozljedom pluća ima otežano disanje, sukrvav ispljuvak, bolove u prsima, njegovo lice obično je modro (nedostatak kisika). Treba ga iznijeti na svježi zrak, staviti u polusjedeći položaj, skinuti usku odjeću. Utopliti ga. Reći mu da iskašlje i izbaci sve što može. Morfin se ne smije davati. Ako nastupi prekid disanja, dati umjetno disanje usta na usta.

Blast ozljede glaveBlast ozljede glave daju slične simptome potresu mozga. U nekim slučajevima može

biti nazočna paraliza udova zbog ozljeda kičmene moždine. Unesrećeni može biti u nesvijesti ili potpuno smušen i ošamućen. Mogu izgubiti orijentaciju u vremenu i prostoru (ne znaju gdje su, kamo idu, koji je dan, što se dogodilo).Ponekad, usprkos opasnosti, oni nemaju snage ni volje pomaknuti se, ili rade potpuno pogrešne poteze.

Ako je unesrećeni u nesvjesti, treba ga izmjestiti na sigurno i staviti u položaj za onesviještene.

Sa smušenima i ošamućenim, treba postupati pažljivo i davati im upute o postupanju kao da su mala djeca.

Blast ozljede trbuhaOvakve ozljede obično nastaju kao posljedica podvodnih eksplozija kod ljudi u ili pod

vodom. Stradaju šuplji organi trbuha (perforacije), mogu nastati unutarnja krvarenja, a mogu se dogoditi i otvorene rane trbuha.

1.10. UNUTARNJE KRVARENJE

Nastaje kao posljedica različitih bolesnih stanja i ozljeda. Može biti vidljivo i skriveno, ali se i to skriveno može prepoznati po znakovima. Krvarenje oko slomljene kosti (zatvoren prijelom) prepoznat će se po oteklini koja se javlja i po boji otekline. Krvarenje iz probavnih organa može se prepoznati po pojavi krvi u povraćenom sadržaju ili stolici. Krvarenje iz dišnih puteva rezultira pojavom krvi u ispljuvku.

Nekad naizgled bezazlene rane trbuha mogu izazvati ozbiljno unutarnje krvarenje.Unesrećeni upada u šok, čija težina zavisi od količine izgubljene krvi i brzine kojom

se gubi. Puls je ubrzan i slabo punjen, krvni tlak pada. Znak da krvarenje nije stalo je ubrzavanje pulsa i padanje krvnog tlaka.

Kod osoba kod kojih postoji sumnja na unutarnje krvarenje treba mjeriti puls i tlak svakih 10 minuta i to bilježiti. Poslije otprilike jedan sat bit će jasno ima li ili nema unutarnjeg krvarenja. Ako vrijednosti tlaka i pulsa ostanu iste i poslije jedan sat, ne radi se o unutarnjem krvarenju. Kod sumnje na unutarnje krvarenje treba zatražiti Radio-medical advice. Ako je unesrećeni iskrvario ili je u šoku, treba osigurati dovoljne količine krvi u plućima i mozgu. To

Page 34: Medicina part1

se postiže na način da se noge unesrećenog podignu 30-tak cm. Kod žestokih bolova i nemira može se dati morfin.

Krvarenje iz nosaKad osoba krvari iz nosa treba uhvatiti obje nosnice između prstiju i stisnuti ih. Glava

treba biti nagnuta naprijed (nad umivaonikom ili nekom posudom). Najbolje je da osoba sama sebi stišće nosnice. Stisak treba trajati 10 minuta, poslije toga stisak lagano popustiti. Savjetovati osobu da ne dira nos narednih nekoliko sati i da izbjegava udarce u nos narednih dana.

Ako krvarenje ne stane ni nakon 10 minuta stiskanja treba nastaviti stiskati mekane dijelove nosnica daljnjih 10 minuta i poslije toga polako popustiti stisak. Ako ne stane ni nakon toga, vjerojatno će biti potrebno napraviti tamponadu nosa s trakom gaze. treba zatražiti Radio-medical advice.

Krvarenje iz uhaNastaje obično kao posljedica ozljeda glave ili blast ozljeda. Prva pomoć: staviti široki

povoj preko uha. Držati glavu nagnutu na stranu na kojoj je ozlijeđeno uho. Ako je unesrećeni u nesvijesti staviti ga u položaj za onesviještene, tako da je ozlijeđeno uho na donjoj strani. Ne traba ništa gurati u zvukovod ozlijeđenog uha (pamuk, gazu i sl.). Zatražiti Radio-medical advice.

Prva pomoć kod gušenjaGušenje nastaje kada neka zapreka začepi dišne putove. To može biti komadić hrane,

povraćene mase kod nesvjesnih stanja ili pijanstva, otekline u grkljanu kod uboda insekata i alergijskih reakcija na njih, vlastiti jezik kod teških nesvjesnih stanja, a kod teških otrovanja dolazi do paralize disanja. Ugušenje može nastati i vješanjem te konačno ozlijeđivanjem kada zgrušana krv ili djelić tkiva začepe dovod zraka u pluća.

Kod svih opisanih slučaja, prvo treba osloboditi dišne puteve, a ako bolesnik poslije toga spontano ne diše dati umjetno disanje i vanjsku masažu srca.

Gušenje komadićem hrane ne smije se zamijeniti sa srčanim udarom. Na gušenje zalogajem posumnjat će se ako: se dogodilo tijekom jela, odnosno osoba je viđena da jede; Unesrećeni obično ne može govoriti ni disati, što nije slučaj ako se radi o srčanom napadu; osoba koja se guši vrlo brzo pomodri i izgubi svijest zbog nedostatka kisika; kako ne može govoriti, osoba pokušava pokazati o čemu se radi pokazujući rukama znakove gušenja i hvatajući se za grlo.

Ako je žrtva pri svijesti treba izvesti Heimlich-ov zahvat: unesrećenom se priđe s leđa, ruke mu stavimo na trbuh (otprilike u visini žličice) te snažno i iznenadno pritisnemo žrtvin trbuh nekoliko puta - slika 29. Na taj način se potisne zrak iz pluća čija bi snažna struja trebala izbaciti komad koji je začepio dišne putove. Zahvat treba, ako prvi nije uspješan, ponoviti nekoliko puta.

Page 35: Medicina part1

Slika 29. Heimlichov zahvat

Ako je unesrećeni u nesvjesti treba izvesti modificiran Heimlichov zahvat: unesrećenog poleći na leđa, lice mu okrenuti na stranu, opkoračiti ga klečeći na koljenima i s dvije ruke, prekriženih šaka i ispruženih laktova pritisnuti ga tamo gdje se sataju rebarni lukovi - slika 30. Pritisnuti snažno i iznenadno, jedan ili više puta ako je potrebno. Ako zalogaj izleti treba ga odstraniti iz usta, a unesrećenog položiti u položaj za onesviještene (ukoliko diše). Ukoliko ne diše dati umjetno disanje. Ako se zrak ne može upuhivati (prsa se ne podižu, otpor pri upuhivanju), nazočno je začepljenje dišnih putova i zahvat treba ponoviti.

Slika 30. Heimlichov zahvat kod osobe onesviještene zbog gušenja

1.11. VJEŠANJE

Page 36: Medicina part1

Na sreću vješanje se rijetko događa na brodu. Može biti namjerno (u svrhu smoubojstva) ili akcidentalno (nesretnim slučajem). Lice obješene osobe vrlo brzo pomodri, oči iskoče, a lice i vrat oteknu.Prva pomoć:1. Prerezati konop ili kaiš (ono o što je osoba obješena). Skinuti svu tijesnu odjeću, odnosno

skinuti unesrećeneg do pojasa; 2. Provjeriti vitalne funkcije;3. Ako ne diše započeti s umjetnim disanjem, ako srce ne radi započeti s vanjskom masažom

srca. Ako diše, dati kisik;4. Kad se vitalne funkcije normaliziraju, držati unesrećenog pod nadzorom, sve dok ne bude

smješten u bolnicu, odnosno predan zdravstvenoj službi. To je neophodno, djelimice iz zdravstvenih razloga, djelimice zbog toga što pokušaj samoubojstva može biti ponovljen.

2. S K R B O U N E S R E Ć E N I M A

Skrb o unesrećenima podrazumijeva postupke njege i liječenja koji se poduzimaju nakon pružene prve pomoći, a odnosi se na unesrećene koji su doživjeli nesreću na brodu i koji su smješteni u brodsku bolnicu ili leže u svojoj kabini.

Ako se kod unesrećenog uspostave vitalne funkcije, treba ga držati u brodskoj bolnici pod nadzorom, te mu povremeno kontrolirati vitalne funkcije. Ovisno o kakvoj se ozljedi radilo, ovisi tretman unesrećenog, odnosno skrb na brodu koja se pruža do organiziranog transporta helikopterom ili do uplovljenja u najbližu luku (u dogovoru s Radio-medical advice).

Za svakog bolesnika (unesrećenog) u brodskoj bolnici treba voditi tzv. temperaturnu listu s ispisanim podacima o temperaturi tijela, pulsu, vrijednostima krvnog tlaka, stolici i datim lijekovima.

2.1. PREVENCIJA INFEKCIJA

U svrhu prevencije infekcije rana, opekotina i drugih ozljeda, sav zavojni materijal i instrumenti kojima radimo oko rana moraju biti sterilni. Danas se zavojni materijal dobiva sterilan - tvornički upakovan i namijenjen za jednokratnu uporabu.

Instrumenti mogu također biti sterilni i sterilno pakovani, namijenjeni za jednokratnu uporabu ili se mogu sterilizirati u suhom sterilizatoru ako se takav nalazi na brodu. Ukoliko nema suhog sterilizatora, instrumenti se nakon prethodnog temeljitog pranja i dezinfekcije steriliziraju kuhanjem u kipućoj vodi u trajanju od 20 minuta.

Prije obrade rane potrebno je da osoba koja će to činiti zavrne rukave i dobro opere ruke do lakata, najprije sa tekućom toplom vodom i sapunom, a zatim ih dezinficira trljanjem 70% alkoholom ili 1% otopinom cetrimida (CETAVLON).

2.2. ZBRINJAVANJE RANA

Rane mogu biti podijeljenje u šest tipova: ogrebotine (abrazije), oguljotine (avulzije), nagnječine (kontuzije), posjekotine (incizije), razderotine (laceracije) i ubodne rane.

Page 37: Medicina part1

Ogrebotine ili abrazije uzrokovane su površinskim djelovanjem oštrih predmeta. Ozlijeđen je samo površinski sloj kože, tako da ovakve rane u pravilu ne bole i ne krvare mnogo. Obzirom da je koža ozlijeđena postoji opasnost od prodora bakterija i infekcije rane. Opasnost je veća ako su ogrebotine nanešene prljavim predmetima ili ako se diraju prljavim rukama.

Oguljotine (avulzije) su otvorene rane kod kojih je oštećena koža, potkožno tkivo i tkiva ispod (mišići, tetive, krvne žile, živci), koji mogu i nedostajati (biti otkinuti). Nastaju djelovanjem veće sile ili ujedom životinja. Krvarenje nastaje odmah, a ovisno koja je krvna žila oštećena može biti dosta jako.

Nagnječine (kontuzije) su zatvorene, obično površinske rane, praćene nagnječenjem tkiva i krvnim podljevom. Nanešene su obično udarcima tupim predmetom. Mjesto je bolno i natečeno. Ako je nagnječina nanesena preko kosti treba biti oprezan zbog mogućeg prijeloma.

Posjekotine (incizije) su otvorene rane, oštrih rubova, nanesene oštrim predmetima (nož, staklo). Prisutno je krvarenje, veličina kojeg je ovisna o ozlijeđenoj krvnoj žili, vrsti ozlijeđenog tkiva i veličini rane. Ako je rana dublja mogu biti ozlijeđeni mišići, tetive i živci.

Razderotine (laceracije) su rane nepravilnih rubova, nanešene jakom silom tupim predmetima (kamenjem, udarcem stroja u pokretu, tupim nožem). Onečišćenje ovakovih rana prašinom, masnoćom ili drugim stranim tvarima povećava mogućnost infekcije.

Ubodine su otvorene rane nanesene oštrim, uskim predmetima (igle, čavli, nož). Ulazna rana obično je mala i krvarenje je neveliko, ali treba biti oprezan jer mogu biti ozlijeđeni organi smješteni dublje kao i krvne žile, što može rezultirati unutarnjim krvarenjem.Ubodine su naročito opasne jer infekcija može biti unesena u duboka tkiva. Nedostatak zraka (kisika), uz unesene bakterije, u takovim tkivima može rezultirati razvojem tetanusa i drugih teških infekcija (plinska gangrena).

U odnosu na dubinu rane se mogu podijeliti na dvije skupine: jednostavnu porezotinu odnosno površinsku ranu duboku ranu sa "džepovima"

Jednostavna, površinska rana uključuje ozljedu površinskog i dubokog sloja kože i potkožnog tkiva, ali ne i mišića.

Duboka rana sa "džepovima" obično je rezultat jakog, tupog udarca ili eksplozija ili je nanešena strojevima u pokretu. Ovakove rane uvijek su praćene obimnim oštećenjem kože, potkožnog tkiva i mišića, a infekcija je neizbježna. Krvarenje može biti jako, tako da i pored primijenjenih mjera zaustavljanja krvarenja, krv i dalje teče i probija zavoj.

Jednostavne, površinske rane bez infekcije, brzo zarastaju. Duboke rane teško zarastaju, pogotovu ako nedostaje dio tkiva. One zacjeljuju ožiljkom koji može biti ružan i ometati funkciju pojedinih mišića (kontrakture). Prirodni proces zarastanja rana usporen je i onemogućen ako je rana inficirana. Stoga rane treba čuvati od infekcije.Šivanje rana

Ako je rana dublja, njene rubove treba spojiti, znači ranu treba sašiti ili staviti kopče. Šivanje rane mora biti pod sterilnim uvjetima. Radi se sa sterilnim materijalom i sterilnim instrumentima. Ruke moraju biti dobro oprane i dezinficirane, a na njima sterilne rukavice. Na nekoliko minuta prije šivanja, u okolinu rane treba ubrizgati lokalni anestetik. Odvagati je li potrebno dati lokalni anestetik ili ne, kod rana kod kojih je potrebno napraviti nekoliko šavova može se to uraditi bez davanja lokalnog anestetika.

Neravne rubove rane prije šivanja treba sterilnim skalpelom izravnati jer će rana tako brže zarasti. Rana se šije tako da se iglom zahvate i dublji slojevi ispod kože. Svaki se šav posebno veže. Ukoliko iz rane krvari sterilnom gazom lagano pritisnuti. Ako na takav pritisak krvarenje ne stane, vjerojatno će biti potrebno podvezati oštećenu krvnu žilu.

Page 38: Medicina part1

Potreban sterilni pribor za šivanje rane je:- kirurška pinceta;- iglodržač;- kriva igla za šivanje;- skalpel;- različite nožice;- hvataljka za krvne žile;- držač za kopče i kopče.- bubrežnjak za odlaganje upotrijebljenih (prljavih) zavoja zavojnog materijala.

Pribor kojim se radi oko rane treba biti isključivo sterilan. Pribor se sterilno vadi i stavlja na sterilnu kompresu koja je prostrta preko pogodnog stolića.

Okolinu rane očistite dezinfekcijskim sredstvom (1% otopinom cetrimida) na način da gazom natopljenom dezinfekcijskim sredstvom brišete od rane prema periferiji. Ne upotrebljavajte vatu ili drugi materijal koji ostavlja dlačice.

Kopče se stavljaju pomoču držača za kopče. Prije stavljanja kopči rubovi rana se primaknu pomoću dvije kirurške pincete. Ako ozljeda jače krvari, treba potražiti krvnu žilu koja krvari i uhvatiti je hvataljkom za krvne žile te podvezati posebnim koncem koji se zove ketgut (catgut). Ketgut ostaje u rani, organizam ga kasnije razgradi.

Rubovi manje rane mogu se spojiti pomoću posebnog kirurškog flastera (strips).Zašivenu ili kopčama zatvorenu ranu treba posuti antibiotskim praškom ili poprskati

antibiotskim sprejem za rane i pokriti sterilnom gazom. Preko gaze staviti flaster i, ako je potrebno, zavoj.

Ako se ozljeda nalazi na udovima i ako se radi o većoj ozljedi, taj dio tijela treba imobilizirati, kako bi se smanjili pokreti koji smetaju rani, rastežu rubove, bole i otežavaju zacjeljivanje. Kod većih rana ozlijeđeni treba ostati u krevetu nekoliko dana.Za sprječavanje infekcije preventivno se daju antibiotici, zavisno od težine rane mogu se dati na usta ili u inekcijama.

Ozljedu treba previti svaka 2-3 dana. Ako je rana zacijelila uredno, poslije 7 dana skidaju se konci ili kopče. Pri skidanju konaca paziti da vanjski dijelovi konca se ne provlače ponovo kroz ranu.

Ne šiju se, niti se stavljaju kopče na ozljede nanesene vatrenim oružjem, nagnječine, razderotine i rane starije od 6 sati. Ove se ozljede brižljivo očiste, dezinficiraju, pospu antibiotskim praškom, pokriju sterilnom gazom, često kontroliraju i previjaju do prve luke kada se ozlijeđeni prebaci do liječnika. Kod ovakovih rana također treba davati antibiotike i serum protiv tetanusa. Ukoliko je potrebno tražiti "Radio Mdical Advice".

Razmotriti je li neophodna terapija antibioticima. Jednostavne, zašivene rane i površinske rane ne zahtijevaju primjenu antibiotika. U slučajevima kada se radi o dubokim ranama s "džepovima" potrebna je antibiotska terapija. Ako postoji dilema "dati antibiotike ili ne?", dati antibiotike.

Provjeriti je li ozlijeđena osoba cijepljena protiv tetanusa, odnosno je li primila "booster" dozu posljednjih 5 godina (docjepljivanje). Ako jeste, takvoj osobi nije potrebno davati serum protiv tetanusa. Treba joj dati jednu dozu cjepiva protiv tetanusa u ruku koja nije ozlijeđena, sterilnom špricom i iglom.

Odluka dati ili ne dati humani serum protiv tetanusa ovisi o tome je li unesrećeni redovito cijepljen protiv tetanusa i kakva je rana. Ako je rana duboka, sa "džepovima" rizik od tetanusa je veći. Na brodovima koji prevoze stoku, opasnost od tetanusa je veća jer se

Page 39: Medicina part1

uzročnik tetanusa normalno nalazi u izmetu stoke (konja, krava). U ovakovim slučajevima treba dati humani serum protiv tetanusa (250 internacionalih jedinica) u mišić. U svakom slučaju, ako postoji dilema treba se konzultirati s "Radio medical advice".

Podatke o davanju humanog imunoglobulina (seruma) protiv tetanusa i cjepiva protiv tetanusa treba zabilježiti u medicinsku dokumentaciju unesrećenog.

Dati sredstva protiv bolova (ako je potrebno).

Slika 31. Šivanje rane

Tijek zacijeljivanja i infekcija ozljedeJednostavne, površinske rane bez infekcije, brzo zarastaju. Duboke rane teško

zarastaju, pogotovu ako nedostaje dio tkiva. One zacjeljuju ožiljkom koji može biti ružan i ometati funkciju pojedinih mišića (kontrakture).

Pravilno zbrinuta ozljeda već nakon dva-tri dana pokazuje znake zacjeljenja. Rana neće početi zacjeljivati ako su mikroorganizmi bili ili su prodrli u nju odnosno ako se počela razvijati infekcija.

Inficirana rana svrbi, otiče, crvena je i konačno se zagnoji. Ozlijeđeni zbog toga može imati povišenu temperaturu. Okolne limfne žlijezde mogu biti otečene i boljeti. Sve su ovo znaci infekcije ozljede. U ovakovim slučajevima, ozljedu treba redovito čistiti i previjati. Potrebno je odmah skinuti konce ili kopče kako bi gnoj mogao otjecati van. Ranu posipati antibiotskim praškom. Davati visoke doze antibiotika. Protiv bolova i temperature dati analgo-antipiretike (paracetamol).

Ako se ne posveti dovoljno pozornosti ovakovoj inficiranoj rani, infekcija se može dalje razvijati, klice mogu dospijeti u krvotok, izazvati sepsu, koja može, ako se ne pruži blagovremeno i odgovarajuće liječenje, završiti smrću. Za ovakav slučaj treba što prije tražiti "Radio Medical Advice" i transportirati do liječnika.

Kod sepse (narodni izraz je "trovanje krvi") javlja se visoka temperatura i tresavica. Kasnije se može razviti žutica zbog oštećenja jetre i teško opće stanje. Liječenje ovakovog stanja započinje se davanjem visokih doza penicilina, svaka 3 sata po 2000000 jedinica, te

Page 40: Medicina part1

davanjem sredstava protiv temeprature i bolova. U svakom slučaju, treba tražiti "Radio Medical Advice" i žurno transportirati ozlijeđenog do liječnika.

Nakon što se ozlijeđeni oporavio od šoka treba poduzeti slijedeće: Pripremiti, ako je potrebno, brijač za brijanje dlakave površine kože oko rane. Dobro oprati brijač i dezinficirati ga potapanjem u 1% otopinu cetrimida (CETAVLON). Instrumentarij i zavojni materijal staviti na pogodni stolić prekriven čistom plahtom. Kad ste spremni za obradu rane, oprati ruke ponovno na isti način, pregledati ranu i

odstraniti s hvataljkom (pincetom, kliještima) strana tijela (prljavštinu, drvo, metal) ako su prisutna. Okolinu rane očistite dezinfekcijskim sredstvom (1% otopinom cetrimida) na način da gazom natopljenom dezinfekcijskim sredstvom brišete od rane prema periferiji. Ne upotrebljavajte vatu ili drugi materijal koji ostavlja dlačice.

2.3. OZLJEDE UNUTARNJIH ORGANA

Tupi udarci, udar vodenog ili zračnog vala može rezultirati ozljedom ili prsnućem različitih unutarnjih organa, čija posljedica može biti unutarnje krvarenje. Unesrećene sa sumnjom na ozljedu unutarnjih organa valja smjestiti u brodsku bolnicu, promatrati njihovo opće stanje, frekvenciju pulsa, vrijednosti krvnog tlaka i temperaturu.

Puls je potrebno mjeriti svakih 10 minuta. Porast frekvencije pulsa, uz slabo punjen puls, bljedilo i malaksalost ukazuje na unutarnje krvarenje. Nemir, vrpoljenje i zabrinutost su često nazočni kod unutarnjeg krvarenja, pa to trebaju biti znakovi upozorenja. U ovakovom slučaju treba tražiti Radio-medical advice.

Ozljeda trbuha sa prolapsom crijevaRadi se o teškoj i po život opasnoj ozljedi. Treba odmah tražiti radio-medicinski

savjet. Ovakva ozljeda zahtijeva neizostavno bolničko liječenje, odnosno žuran transport.. Do tada smjestiti ozlijeđenog u brodsku bolnicu da leži na leđima. Noge trebaju biti savijene u koljenju da bi se relaksirao trbuh. Crijeva koja su van ne treba vraćati u trbušnu šupljinu. Ozljedu prekriti vlažnom sterilnom, velikom gazom ili kompresom, držati ih stalno vlažne. Vlažiti se mogu sa sterilnom fiziološkom otopinom ili prokuhanom, hladnom vodom. Na usta se ne smije davati ništa (ni tekućina ni hrana). Ako ozlijeđeni ne može biti transportiran unutar 12 sati treba mu davati tekućinu intravenozno. Dati morfin za oslobađanje od bola i smirenje.

2.4. OZLJEDE GLAVE

Sve ozljede glave, uključujući i one površinske, mogu biti potencijalno opasne, stoga je potreban pažljiv pregled i praćenje općeg stanja ozlijeđenog. Površinske rane dobro pregledati da ispod njih ne bi bio prijelom kostiju lubanje. Ispitati je li na usta, nos ili uši izlazi bistra tekućina (cerebrospinalni likvor) ili krv.

Na ozbiljne ozljede treba posumnjati ako: je unesrećeni duže u nesvijesti; krv ili bistra tekućina curi na uši nos ili izlazi na usta; postoji sumnja na otvoreni prijelom lubanje;

Page 41: Medicina part1

nazočne su pralize - sumnjivo na oštećenje mozga; povraćanje i glavobolja rastu; pad u nesvijest neko vrijeme nakon udarca u glavu; puls je sporiji od 65/min zjenice su nejednake ili proširene tjelesna temperatura raste iznad 40 oC

VRSTE OZLJEDA GLAVE

Krvni podljev (hematom) nastaje zbog prsnuća krvne žile između kože vlasišta i kosti, obično zbog djelovanja tupe sile - udarca tupim predmetom ili pada na glavu. Krvni podljev može biti oštro ograničen, napet i bolan ili difuzno raspoređen, neoštro ograničen i mekši. Ako se radi samo o krvnom podljevu nije potrebno posebno liječenje. Na glavu staviti hladne obloge.

Otvorene površinske rane kože vlasišta nastaju nakon djelovanja udaraca u glavu. Koža se lako ozlijedi jer između kože i kosti nema poktkožnog tkiva. Osim vidljive ozljede nazočno je krvarenje koje je često obilno i kod manjih ozljeda. Rubovi rane su često nepravilni i neravni. Okolno tkivo može biti otečeno.Zbrinjavanje ovakove rane sastoji se u zaustavljanju krvarenja pritiskom, Ako je potrebno, zašiti ranu. Prije šivanja ošišati kosu na udaljenosti 2-3 cm od rane.

Potres mozga nastaje nakon jakog udarca u glavu. Može biti udružen s površinskim ranama kože vlasišta ili prijelomima kostiju lubanje. Nastaje zbog prenošenja udarca kroz moždano tkivo koje je mekano i osjetljivo. Na potres mozga posumnjat ćemo ako je unesrećeni bio u nesvijesti nakon udarca samo nekoliko minuta. Pored toga prisutan je gubitak pamćenja za događaje koji su prethodili neposredno udarcu ili su se događali nakon udarca. Nazočna je i glavobolja, ponekad mučnina i povraćanje.

Unesrećene sa potresom mozga treba smjestiti u krevet (brodsku bolnicu) i promatrati njihovo stanje 48 sati. Ako imaju glavobolju potrebno im je dati analgetik (Andol ili Panadon). Glavobolje se mogu nastaviti kroz nekoliko tjedana. Ako intenzitet glavobolje počne rasti, pojavi se povraćanje ili ozlijeđeni upadne u nesvijesno stanje, to su znakovi pogoršanja stanja i životne opasnosti, stoga treba žurno tražiti "Radio medical advice " i unesrećenog što prije prebaciti u bolnicu.

Prijelom kostiju lubanje može biti: crtasti (linearni) prijelom na kostima krova lubanje ili postranično. Ovakav prijelom

rezultat je izravnog udarca i obično se dijagnosticira samo RTG snimkom. prijelom kostiju baze lubanje je rezultat indirektnog udarca. Snažan udarac u krov lubanje

prenese se na kosti baze koje zbog toga pucaju. Na prijelom baze lubanje ukazje curenje bistre, viskozne tekućine ili krvi na usta, nos ili uši. Prijelom kostiju baze lubanje je otvoreni prijelom- postoji veika opasnost od infekcije mekih moždanica (meningitis).

prijelom kosti s utisnućem rezultat je snažnog udarca u glavu obično teškim, tupim predmetom (čekić). Ulomci kosti utisnuti su u moždano tkivo izazivajući razderotine i nagnječenje te krvarenje. Obično je ovakav prijelom kombiniran s ozljedom kože i površinskim podljevom krvi (otvoreni prijelom) ili cjelovitost kože nije prekinuta (zatvoreni prijelom). Na ranu može istjecati bistra, viskozna tekućina (cerebrospinalni likvor).

Ozlijeđene krvne žile između kosti i moždanih ovojnica uzrokuju krvarenje u te prostore, nakupljanje krvi i pritisak na mozak.

Page 42: Medicina part1

Kao posljedica pritiska na mozak javlja se edem (oticanje) mozga a rezultat toga je poremećaj moždanih funkcija. Krvarenje između moždanica obično je posljedica prijeloma s utisnućem kosti, ali se može dogoditi i nakon naizgled malih, neopasnih ozljeda. U takovim slučajevima u anamnezi je udarac u glavu (često neposredno ispod uha), kratkotrajni gubitak svijesti s oporavkom i nakon toga ponovni, dublji gubitak svijesti, sve do upadanja u komu. U vremenskom intervalu između dva gubitka svijesti ili udarca i gubitka svijesti nakon određenog vremena mogu se javiti: trzanje udova ili grčenje pojedinih skupina mišića kao posljedica iritacije mozga; disanje može postati bučno; puls može postati spor s tendencijom daljnjeg usporavanja; zjenice mogu biti nejednake ili proširene; može biti prisutna oduzetost jedne strane tijela; tjelesna temperatura može biti visoka (40,5oC i više)

Unesrećeni s prijelomima kostiju lubanje s utisnućem kosti, prijelomima baze lubanje, sumnjom na krvarenja između moždanica su u životnoj opasnosti. Treba ih, ako je brod u luci, prebaciti odmah u bolnicu. Ako je brod na pučini treba tražiti "Radio-medical advice". U međuvremenu, unesrećenog položiti u bočni položaj (položaj za onesviještene) i držati ih tako dok se ne osvijeste ili dok ne budu prebačeni u bolnicu. Ne smiju se ostavljati bez nadzora jer u slučaju povraćanja, napada grčeva ili nemira mogu se pomaknuti iz položaja za onesviještene i ugušiti. U slučaju da dođu k svijesti također ih treba držati pod nadzorom jer opet mogu upasti u nesvijest.

Ako postoji sumnja na prijelom kostiju krova lubanje s utisnućem kosti krvarenje treba zaustaviti upotrebom "spare" (tkanina smotana u krug sa šupljinom u unutrašnjosti kruga).

Slika 32. Upotreba "spare" i trougle marame za ozljede glave

U SLUČAJU OTVORENOG PRIJELOMA:

NE KOPAJ PO RANI! NE PRITIŠĆI RANU! NE POKUŠAVAJ ODSTRANITI ULOMKE KOSTI IZ RANE!

Infekcija rane se mora spriječiti jer može uzrokovati meningitis i upalu moždanog tkiva. U tu svrhu treba ošišati kosu na udaljenosti 5 cm od rubova rane. Ranu prekriti

Page 43: Medicina part1

sterilnom gazom, a okolinu rane dezinficirati sterilnom gazom natopljenom u 1% otopinu cetrimida (CETAVLON) i posušiti suhom sterilnom gazom. Ne smije se dozvoliti upadanje kose i tekućine za dezinfekciju u ranu. Nakon toga, odstraniti sterilnu gazu kojom je zaštićena rana za vrijeme dezinfekcije okoline rane, zatim ranu i okolnu kožu (prethodno ošišanu i dezinficiranu) prekriti sterilnom vazelinskom gazom. Na to staviti još sterilne gaze i na to sve "sparu" a onda zaviti.

Potrebno je dati 800.000 jedinica prokain benzylpenicillina (PLIVACILLIN) u mišić te nastaviti s oralnim davanjem penicilinskih preparata (Ampicilin 500 mg, 2 kapsule svakih 6 sati) ukoliko je unesrećeni pri svijesti. Ako je u nesvijesti nastaviti davati istu dozu penicilina u mišić, svakih 6 sati.

Morfin ne davati kod ozbiljnih ozljeda glave. Ukoliko ozljeda glave nije ozbiljna a ozlijeđeni ima teške ozljede drugdje po tijelu, morfin se može dati.

Ukoliko unesrećeni s teškom ozljedom glave mora ostati na brodu više od nekoliko sati potrebno je: promatrati stanje unesrećenog (tlak, puls, temperatura, zjenice, disanje) prikupiti što više informacija koje bi mogle pomoći.U zdravstveni dnevnik treba zabilježiti: datum i vrijeme nesreće detalje kako se nesreća dogodila kondiciju - stanje unesrećenog prije nesreće sadašnje stanje unesrećenog lijekove koji su dati i primijenjene postupke prve pomoći i njege

2.5. PROMATRANJE STANJA UNESREĆENOG

"Promatrati stanje unesrećenog" znači: promatrati razinu svjesnosti odnosno dubinu nesvjestice. Zabilježiti ako je osoba pri punoj

svijesti, ako razgovara normalno, normalno odgovara na pitanja, orjentirana je u vremenu i prostoru. Ako to nije tako, reagira li na površinski ubod iglom sigurnicom? Ako se očni kapci nježno dotaknu prstima, pokreću li se očne jabučice? Potrebno je također redovito kontrolirati puls, tlak, disanje, temperaturu, izgled i veličinu zjenica te njihovu reakciju na svjetlost. Ovi podaci se upisuju na temperaturnu listu.

Pogoršanje stanja svijesti povod je za žuran transport u bolnicu. Kontrolirati stanje zjenica. Zjenice treba međusobno usporediti i gledati je su li: - široke ili uske - reagiraju li na svjetlost - je li, tijekom promatranja došlo do promjena u izgledu ili veličini zjenica.Proširenje jedne zjenice razlog je za žuran transport u bolnicu. Oduzetosti: može li unesrećeni pokretati obje ruke i noge ili može samo jednu ruku i nogu

na istoj strani? Osobe u dubokoj nesvijesti često ne reagiraju na bilo kakve. podražaje. Neuobičajeni pokreti poput trzaja, grčeva grupa mišića ili ritmičnog tremora mogu se

pojaviti kao posljedica ozljede mozga odnosno posebne forme epileptičnog napada zbog ozljede mozga. Ako se pojave razlog su za žuran transport u bolnicu.

Temperatura, puls i disanje. Temperatura bi trebala biti i ostati normalna. Ako je oštećen centar za regulaciju tjelesne temperature u mozgu, temperatura može rasti do visokih vrijednosti. U takovim slučajevima temperaturu treba mjeriti svakih pola sata i skidati je (antipiretici, hladni oblozi, masiranje alkoholom).

Page 44: Medicina part1

Kao posljedica pritiska na mozak, puls može biti usporen s tendencijom daljnjeg usporavanja.

Usporeni puls s tendencijom daljnjeg usporavanja razlog je za žuran transport u bolnicu!

Disanje može biti normalno ili usporeno i šumno. Prohodnost dišnih putova mora se održavati cijelo vrijeme, a ako je potrebno dati kisik preko maske ili umjetno disanje. Pored navedenog treba promatrati:- ima li krvarenja na nos, uši usta ili na stražnjem zidu ždrijela?- teče li na usta, nos ili uši bistra, viskozna tekućina?- ima li hematoma oko očiju ili krvarenja u očne jabučice?- ima li drugih ozljeda po tijelu?

Napadi grčeva se mogu dogoditi nakon ozljede mozga. Ako je unesrećeni agresivan postupati s njim korektno, koliko god je moguće bez primjene sile. Potrebno ga je spriječiti da dodatno ozlijedi sam sebe. Ako nije moguće odmah prebaciti unesrećenog u bolnicu, dati mu injekciju od 10 mg diazepama (APAURIN) u mišić. Inekciju ponavljati svakih 12 sati sve do smještaja u bolnicu.

U ovakvim slučajevima konzultirati se s "Radio-medical advice".

2.6. OZLJEDE OKA

Oči mogu biti ozlijeđene različitim predmetima ili kemijskim tvarima. Oko je vrlo osjetljiv organ i ozljede moraju biti tretirane kompetentno.

Ispitivanje - pregled ozljede oka Prvi korak u zbrinjavanju ozljede oka je sagledati sve okolnosti i prilike koje su dovele

do ozljede. Potrebno je pažljivo pregledati ozlijeđeno oko, a to će biti lakše ako ozlijeđeni leži s glavom lagano zabačenom unatrag. Pri pregledu ozlijeđenog oka potrebno je osigurati:- dobru rasvjetu (jako dnevno svjetlo, lampu, ručnu bateriju);- lupu;- papirante maramice;- manje sterilne komprese gaze namočene fiziološkom otopinom ili vodom;- fluorescein kapi- lokalni anestetik za oko (TETRACAIN kapi za oči)- antibiotsku mast za oči (CHLORAMPHENICOL mast za oči)

Prvo treba pregladati okolinu oka, pregledati ima li rana, otoka, krvnog podljeva ili nekih drugih nenormalnosti i deformacija, zatim pregledati bjeloočnicu, vežnicu i rožnicu. Usporediti izgled jednog oka s drugim. Izgled bjeloočnice se ispituje tako da nježno podignemo gornju vjeđu prstima i pacijentu kažemo da gleda gore-dolje zatim lijevo-desno. Potrebno je dobro pregledati kutove. Za detaljan pregled vežnice (konjuktive) potrebno je prevrnuti gornju vjeđu. To se može učiniti na dva načina. Jedan je da postavimo naš kažiprst na donji dio gornje vjeđe, lagano pritisnemo, uhvatimo kažiprstom i palcem druge ruke trepavice gornje vjeđe, malo ih povučemo prema dolje i jednostavno prevrnemo vjeđu. Nakon što smo prevrnuli vjeđu kažiprst maknemo. Drugi način je da to umjesto kažiprstom, izvedemo štapićem za uši. Pri primjeni bilo kojeg od ova dva postupka pacijent mora gledati prema dolje, da bi obrambeni očni refleks bio manje izražen i otpor manji. Nakon što smo prevrnuli vjeđu pregledamo taj dio sluznice i potražimo ima li kakvo sitno strano tijelo

Page 45: Medicina part1

(komadić metala, prašina) ili drugih oštećenja. Prevrnutu vjeđu možemo vratiti natrag jednostavnim povlačenjem ili reći pacijentu da pogleda prema gore i zatvori oba oka - tada će se vjeđa sama vratiti u prvobitni položaj - slika 33.

Slika 33. Pregled oka

Slijedi zatim pregled rožnice. Korisno je da pri ovom pregledu svjetlo koso pada na površinu rožnice - tako se bolje uočavaju defekti i druge nenormalnosti. Povećalo koristi da se zamijete teško uočljivi detalji. Ukoliko se na rožnici primijete bilo kakova zamućenja, defekti ili strana tijela, to treba zabilježiti. Bjeloočnica koja okružuje rožnicu može biti crvena, što upućuje na iritaciju vežnice. Tom prilikom mogu se odstraniti strana tijela ako nisu zabodena u rožnicu. Oštećenja rožnice bolje su uočljiva ukoliko se u oko ukapaju fluorescein kapi - u tom slučaju oštećenje će se obojiti zeleno. U medicinsku dokumentaciju ozlijeđenog treba zabillježiti izgled i veličinu polja oboljenog zelenom bojom - oštećenja rožnice.

Udarac u oko, krvni podljev u okuUdarac u oko tupim predmetom ili šakom može rezultirati krvnim podljevom i drugim

oštećenjima oka kao što je odljepljenje (ablacija) retine (unutarnjeg sloja oka) nastalo zbog krvarenja u unutarnjim slojevima oka. Ukoliko dođe do povećanja oka zbog udarca, pacijenta treba staviti da leži, tražiti "Radio medical advice" i što prije pacijenta transportirati do liječnika. Pacijenti koji su doživjeli udarac u oko, a naizgled nemaju nikakovih promjena, također trebaju što prije posjetiti liječnika.

Oštećenja rožniceOštećenja rožnice mogu biti uzrokovana stranim tijelima koja se nalaze ispod gornje

vjeđe ili noktom. Bol je odmah prisutna a pacijent ima osjećaj da ima nešto u oku. Abrazije (ogrebotine) rožnice mogu se dijagnosticirati ukapavanjem fluorescein kapi - kada se pokažu zeleno obojana područja ili crtaste ogrebotine. Plitke ogrebotine rožnice liječe se primjenom antibiotskih masti koje valja nanijeti uz unutrašnju stranu donje vjeđe. Zatim to oko treba prekriti sterilnom gazom i držati pokriveno 24 sata. Slijedeći dan potrebno je ponovno pregledati oko koristeći fluorescein kapi. Ako nema znakova oštećenja (zeleno obojanih crta ili polja), liječenje treba prekinuti. Ako se i dalje pokazuju zeleno obojana polja ili crtice, nastaviti isti tretman naredna 24 sata i nakon toga ponoviti postupak ispitivanja oka. Lokalnu primjenu antibitskih masti koristiti sve dok ima znakova oštećenja rožnice ili dok pacijent ne dođe do liječnika.

Page 46: Medicina part1

Površinska strana tijela u okuStrana tijela na sluznici vjeđe, koja nisu zabodena, odnosno ona koja su labava mogu

se lako odstraniti sterilnom gazom namočenom fiziološkom otopinom ili vodom kojom se samo "pokupe" strana tijela. Kontakt s površinom rožnice treba biti minimalan. Ako se strano tijelo ne može skinuti na ovakav način, ne treba pokušavati ponovno. Nakon što je strano tijelo izvađeno, treba ukapavanjem fluorescein kapi ispitati postoje li kakova oštećenja rožnice. Ako postoji bilo kakovo oštećenje treba postupiti kao što je opisano kod ogrebotina rožnice (antibiotska mast, oko prekriti sterilnom gazom).

Oči nekih ljudi su tako osjetljive da se ispitivanje na strano tijelo i odstranjiv-anje ne mogu provesti bez ukapavanja lokalnih anestertika. Lokalni anestetik treba u oko ukapati tri puta po tri kapi u svako oko u razmaku od dvije minute, a onda sačekati nekoliko minuta da anestetik djeluje. Nakon toga strano tijelo se vadi na opisani način, ispituje se postojanje oštećenja rožnice, stavlja se antibiotska mast i oko se "zatvara" stavljanjem sterilne gaze.

Strana tijela zabodena u oko Ovakva situacija se može dogoditi kada komadići metala ili drugo strano tijelo se

zabode u oko. Može se dogoditi da takav komadić ne vidi pri pregledu oka, pa ni onda kad se ukapaju fluorescein kapi. Također se može dogoditi da u trenutku kada pacijentu uleti u oko komadić metala, on ni ne osjeća neku naročitu bol. Ali, treba biti oprezan i misliti na to. Okolnosti u kojima se nezgoda dogodila upućuju na mogućnost stranog tijela u oku: bušenje, brušenje, udaranje čekićem, cijepanje, varenje su poslovi kod kojih se mogu dogoditi ovakove nezgode.Kod dileme da li se takva ozljeda zaista dogodila, s okom treba postupati na način kao da se dogodilao oštećenje rožnice, ali antibiotsku mast treba primjenjivati mnogo češće, a najmanje svakih šest sati. Unesrećeni treba otići na pregled očnom liječniku što je moguće prije. Ne pokušavati vaditi duboko zabodeno strano tijelo oka.

Ozljede vjeđe i očne jabučiceTreba tražiti radio-medicinski savjet ako je očna jabučica razderana ili porezana tako

da curi sadržaj. U međuvremenu, zatvoriti vjeđe ili ostatak vjeđa što je više moguće. Pokriti oko sa jednim ili dva sloja sterilne vazelinske gaze tako da oko bude zatvoreno. Preko toga staviti dosta sterilne gaze ali na takav način da se oko ne pritišće i učvrstiti to flasterom.

Kemijske opekline okaAko to već nije učinjeno, potrebno je dobro isprati oko sterilnom fiziološkom

otopinom ili vodom tako da se odstrane i posljednji ostaci kemikalije - (najmanje 10 minuta ispiranja). Zatim je potrebno ukapati fluorescein kapi da bi se utvrdila moguća oštećenja rožnice. Ako postoje oštećenja, u oko staviti antibiotsku mast i ponavljati to svakih 4 sata. Oko prekriti sterilnom vazelinskom gazom a preko toga sterilnom gazom. Unesrećeni treba otići na pregled očnom liječniku što je moguće prije.Manja oštećenja rožnice nastala djelovanjem kemikalija mogu se liječiti primjenom antibiotskih masti za oko svaka 4 sata, prekrivanjem oka sterilnom vazelinskom gazom i debljim slojem sterilne gaze. Pri tom je potrebno svakodnevno ispitati stanje oštećenja rožnice primjenom fluorescein kapi. Liječenje treba nastaviti i 24 sata nakon što se utvrdi da je oštećenje rožnice zacijelilo.

Oštećenje oka ultraljubičastim zracima -Fotoftalmija

Page 47: Medicina part1

U slučaju varenja električnim lukom, bez zaštitnih naočala, ultraljubičaste zrake mogu uzrokovati oštećenje oka. Osoba ima osjećaj da su joj oči pune pijeska, oči su crvene i natečene, smeta joj svjetlost. Oči treba pažljivo pregledati da se ne bi previdjelo oštećenje rožnice ili strano tijelo. Ako je zahvaćeno samo jedno oko, najvjerojatnije nije u pitanju fotoftalmija. Takvo stanje je vjerojatno rezultat prisustva stranog tijela u tom oku i oštećenja rožnice, a što se može dokazati primjenom fluorescein kapi.

Zbrinjavanje osobe s fotoftamijom sastoji se u umivanju hladnom vodom, primjeni hladnih obloga na oči što smanjuje bol. Tamne naočale pomažu kod preosjetljivosti na svjetlost. Ako osoba ima osjećaj da su oči pune pijeska može se u oči staviti antibiotska mast (CHLORAMPHENICOL) i ponavljati svaka 4 sata. Ovo stanje se obično popravlja spontano nakon 48 sati ukoliko nema ponovljenog izlaganja UV zrakama. Treba izbjegavati ponovljeno izlaganje UV zrakama bez naočala za varenje. Sunčane naočale treba nositi dok se oči potpuno ne oporave.

Ozljede unutarnjeg okaAko je očna jabučica perforirana kao posljedica ozljede glave, na takvo oko može

istjecati cerebrospinalna tekućina. U takvo oko ne treba ništa stavljati da bi se zaustavilo to curenje. Unesrećenog treba položiti da leži na stranu na kojoj je ozljeda, poduprijeti rame i glavu i pustiti da tekućina slobodno teče. Druge ozljede unutarnjeg oka treba zbrinuti tako da se oko sterilno previje. Ne smije se stavljati pamuk na oko (dlačice pamuka su strana tijela koja dodatno iritiraju oko). U svim slučajevima kada postoji ozljeda ili sumnja na ozljedu unutarnjeg oka treba tražiti "Radio medical advice".

2.7. OZLJEDE NOSA

Ponekad kad je strano tijelo u jednoj nosnici, pacijent može jednostavnim začepljavanjem druge nosnice i propuhivanjem one u kojoj je strano tijelo, to tijelo izbaciti van.

U drugom slučaju, ako je strano tijelo vidljivo, a ne može se izbaciti na ovaj način, treba upotrijebiti instrumente za vađenje. Pri tom biti oprezan da se strano tijelo ne zagura dublje u nosnicu. U slučajevima kada postoje poteškoće, vađenje stranog tijela u nosnici ostaviti liječniku.

Krvarenje iz nosaAko postoji jako krvarenje iz nosa koje se ne može zaustaviti stiskanjem nosnica i

hladnim oblozima, tada treba napraviti tamponadu nosa. Postupak se sastoji u tome da se traka gaze (još bolje traka vazelinske gaze) ugura pincetom u nosnicu iz koje postoji krvarenje. Traka je široka oko 1 cm i duga oko 1m. Tako nagurana gaza stoji u nosnici 48 sati, nakon čega je treba pažljivo odstraniti.

Prijelomi kostiju nosaPrijelomi nosnih kostiju se ne mogu liječiti na brodu. Unesrećenog treba prebaciti u

bolnicu, a na brodu se zaustavlja krvarenje ako je jako i dugotrajno.

Ozljede usta i zubaKod jakih udaraca u usta i lice može može doći do prijeloma vilica kompliciranih

prijelomima i gubitkom zubi, ozljedama desni, ozljedama usnica, mekog tkiva obraza i jezika. Zbrinjavanje vanjskih rana obraza i usnica je standardno.

Page 48: Medicina part1

Kod ozljeda unutrašnjosti usta unesrećeni najprije treba isprati usta čistom vodom i ispljunuti sve otkinute dijelove (npr. zube). Ne treba pokušavati odstraniti dijelove koji se još drže ostalog tkiva. Ako unesrećeni ima bolove treba mu dati sredstva protiv bolova u mišić. Ne pokušavati šivati unutarnje rane u ustima. Ozbiljna krvarenja pokušati zaustaviti pritiskom.

Ako je gornja ili donja vilica slomljena ili postoji sumnja na prijelom, vilicu treba imobilizirati, tako da zubi gornje vilice dodiruju zube donje vilice.Kod rana u usnoj šupljini treba dati antibiotike radi sprječavanje vrlo vjerojatne infekcije. Dati benzilpenicilin s prokain-benzilpenicilinom 800.000 i.j. (PLIVACIL-LIN), u mišić, svakih 12 sati tijekom 5 dana.

U slučaju nejasnoća, sumnji ili komplikacija tražiti "Radio medical-advice".

2.8. OPEKLINE I OPAROTINE

Zbrinjavanje je jednako bez obzira jesu li opekline (oparotine) uzrokovane suhom ili vlažnom toplinom. Koža se pojednostavljeno dijeli na vanjski sloj (epiderm) i duboki sloj (derm). U koži se nalaze žlijezde znojnice i lojnice, folikuli dlaka te završeci živaca koji prenose osjet dodira i boli.

KATEGORIZACIJA OPEKLINA

Opekline prvog stupnja zahvaćaju samo epiderm. Koža je crvena, lagano otečena i bolna. Nema mjehura.

Opekline drugog stupnja dijele se na površinske i duboke. Površinske opekline drugog stupnja uzrokuju crvenilo, mjehure, oteklinu i gubitak tekućine. Duboke opekline drugog stupnja teško je razlikovati od opeklina trećeg stupnja. Bolovi mogu biti žestoki zbog oštećenja živčanih završetaka.

Opekline trećeg stupnja zahvaćaju sve dijelove kože te potkožno tkivo, mišiće i kosti. Koža može biti tamnosmeđa, crna ili sivkasto-bijela, u zavisnosti od uzroka opekline. Bolovi mogu izostati zbog uništenja živčanih završetaka.

Gubitak tekućineJavlja se kod opeklina II i III stupnja. Preko opečene površine gubi se bezbojna

tekućina (plazma) koja se sastoji od vode, minerala i bjelančevina. Veliki gubitak plazme može uzrokovati šok. Nadalje, gubitak plazme uzrokuje veću viskoznost ("zgušnjavanje") krvi, što otežava cirkulaciju i opskrbu tkiva kisikom. Količina mokraće je smanjena.

Procjena opečene površine - pravilo devetke (9%)Kod djece ovo pravilo ima izuzetak jer je površina glave nešto veća nego kod odraslih

u odnosu na ostalo tijelo. Stoga, kod djece, glava i vrat se može računati 10% ukupne površine tijela. Pravilo služi za laku orjentaciju opečene površine.Površina glave i vrata: 1 x 9%Površina jedne ruke: 1 x 9% (x 2)Površina jedne noge: 2 x 9% (x 2)Prednja površina trupa: 2 x 9%Stražnja površina trupa: 2 x 9%Površina spolnog organa i međice: 1%.

Page 49: Medicina part1

Lagane opekline:a) opekline drugog stupnja ako je oštećeno manje od 10% kožeb) opekline trećeg stupnja ako je oštećeno manje od 2% kože

Srednje teške opekline:a) opekline drugog stupnja ako je oštećeno 10-20% kože,b) opekline trećeg stupnja ako je oštećeno manje od 10% kože

Teške opekline: a) ako su opekline drugog stupnja, a oštećeno je više od 25% površine kože,b) ako su opekline trećeg stupnja a oštećeno je više od 10% kože.c) Sve kemijske i električne opekline, opekline sluznica očiju, jednjaka i ždrijela.

ZbrinjavanjePotrebno je opečenog transportirati u bolnicu unutar 6 sati, ukoliko je to moguće. Ako

to nije moguće potrebno je tražiti "Radio-medical advice" u slučajevima kada se radi o: opeklinama III stupnja opečenoj djeci opeklinama lica i spolnih organa, opeklinama koje prelaze 18% površine tijela kod odraslih ili 10% površine tijela kod djece

ili staraca.

Opečenima treba dati da piju tekućine ako mogu: voćne sokove, čajeve, bezalkoholne napitke ili oralnu rehidracijsku sol (NELIT prašak, 1 vrećica otopljena u l litru prokuhane i ohlađene vode). U slučaju da ne mogu uzimati tekućinu na usta (ozljede jednjaka i trbušnih organa, stalno povraćanje) treba im dati 0,9% otopinu kuhinjske soli (FIZIOLOŠKA OTOPINA) ali samo ako je to savjet dobiven preko Radio-medical advice.

Potrebno je dati i sredstva protiv bolova te antibiotike (PLIVACILLIN 800.000 i.j. 1x dnevno, tijekom 5 dana). Ako je unesrećeni nemiran može mu se dati APAURIN od 5 mg svakih 4 sata.

Manje ozbiljne opekline mogu se tretirati na brodu. Za obradu je potrebno: dovoljno sapuna, prokuhane mlake vode, kompresa gaze; najmanje dva seta sterilnih nožica i pinceta; dovoljno vazelinske gaze i zavojnog materijala; sterilne gaze i vate; elastična mrežica; maska za lice za jednokratnu uporabu za svakog tko obrađuje opeklinu ili pomaže.

Osoba koja obrađuje opeklinu potrebno je da dobro opere ruke sve do laktova i stavi na lice masku. Zatim odstraniti zavoj koji je stavljen kao prva pomoć. U slučaju višestrukih opeklina, obrađivati jednu po jednu opeklinu. Cilj je ograničiti izloženost opekline infekciji i gubitku (curenju) tekućine. Očistiti zatim rubove opekline s prokuhanom vodom i sterilnom gazom. Rubovi opekline čiste se povlačeći gazu od ruba opekline prema vani. Ne smije se rabiti pamuk ili drugi linjajući materijal jer su njihove dlačice strana tijela u opeklini i usporavaju zacjeljivanje.