četvrtak, 6. veljače 2014. www.poslovni.hr 3 aktualno

Županije bez EU novca za 2014.Opet kasnimo Izostanak regionalne strategije razvoja pogodit će najnerazvijenija područja

Strategija se radi po princi-pu “bottom-up” što zna-či da županije trebaju bi-

ti uključene direktno u njezin proces izrade, a mi o tome još niti slovo nismo dobili, osim da produžimo strategije do kraja 2014.”, kaže Tolušiću.

Najbizarnije je po njemu što su ostala ministarstva izra-dila svoje strategije, od indu-strijske do obrazovne, dok te-meljna strategija za regionalni razvoj nije niti u početnoj fa-zi izrade. Bude li se, pak, radi-la iza zatvorenih vrata u Mini-starstvu, rezultirat će po Tolu-šiću izostankom ravnomjer-nog razvoja, a pogodit će naj-nerazvijenija područja.

Ugovaranje projekataNa prozivke da će sporost u izradi Strategije usporiti i toli-ko potrebno povlačenje sred-stava, Grčić uvjerava kako ne-ma kašnjenja. “Sredstva iz EU fondova za određenu godi-nu mogu se koristiti u iduće tri godine, što znači da se ona iz 2013. mogu koristiti do kra-ja 2016. No, mi ćemo sve pro-jekte za 2013. ugovoriti do lip-nja 2014., za svih 450 milijuna eura”, kaže Grčić. Među osta-lim, navodi i kako će polovi-com 2014. na terenu biti goto-vo milijardu eura vrijednosti projekata u fazi provedbe.

Ivana Maletić uzvraća ka-ko je ta milijarda eura proje-kata trebala već biti ugovorena protekle dvije godine, uz para-lelno pripremanje novih pro-

iz sadašnje dinamike Maletić procjenjuje da će se ona po-četi koristiti tek u 2015. U ovoj godini imamo nova dodijelje-na sredstva od oko 900 miliju-na eura, a da bismo ih povla-čili već smo morali imati pri-premljene projekte ukupno vrijedne dvije milijarde eura, te bi time kompenzirali i trošak uplate prihoda u proračun.

“To je ono što potpred-sjednik Grčić ne razumije, da su sredstva i projekti Hrvat-skoj potrebni što prije, a ne tri godine nakon”, zaključuje Maletić. v

SLAVKO MIDŽOR/PIXSELL

nastavak sa str. 1

dnevniku službeno potvrđe-no iz te institucije, donio pro-teklog ponedjeljka (3. veljače). To se ujedno i smatra u Komo-ri formalnim početkom proce-dure. Naime, iz Komore pojaš-njavaju da sam “postupak za-počinje donošenjem Odluke Upravnog odbora o raspisiva-nju izbora, te se na temelju te odluke raspisuje Javni poziv na koji se mogu javiti sve zainte-resirane osobe koje ispunja-vaju uvjete propisane Statu-tom.” Iako je u novom Komo-rinom Statutu tako izrijekom regulirano, trenutačno ne po-stoje pravila po kojima bi se odluka Upravnog odbora tre-bala objaviti prije oglašavanja

Skupština Komore i dalje po Nadanovim pravilimaIzbor novog predsjednika Poslovnik o radu Skupštine HGK ‘krojen’ za Vidoševića još uvijek na snazi

javnog poziva. Ono što dodat-no na ovaj proces baca sjenu jest i činjenica da je za samu proceduru, pored novog Sta-tuta, ključan i stari Poslovnik o radu skupštine koji je, pre-ma Statutu, trebao biti uskla-đen s njime.

Statutom HGK-a propisa-ni su novi, iznimno visoki kri-teriji za izbor predsjednika, a Poslovnikom o radu Skupšti-ne pravila po kojem se on bira. Kako on nije mijenjan, što je u najmanju ruku neobično, to znači da je praktički usklađen, iako je Poslovnik donesen na početku 2012., a Statut je mije-njan dvije godine kasnije. Dru-gim riječima, HGK-a će i svo-

Postupak izbora predsjed-nika Hrvatske gospodar-ske komore za mandatno

razdoblje 2014. do 2018. zapo-čet je zapravo proteklog pone-djeljka kad je u tišini Upravni odbor Komore donio odluku o raspisivanju izbora. Danas će po toj odluci i započeti sam kandidacijski proces, objavom javnog poziva na Komorinim internetskim stranicima. Tako će sa svojom Odlukom o raspi-sivanju izbora konačno, a po-malo i apsurdno, upoznati jav-nost istog dana kad se kreće i s njezinom realizacijom!

Upravni odbor HGK-a je svoju odluku o raspisivanju izbora, kako je to Poslovnom Započinje kandidacijski proces M. LUKUNIĆ/PIXSELL

jeg novog predsjednika do-biti na temelju glasovanja po pravilima iz Poslovnika o radu Skupštne HGK-a koji potpisu-je bivši predsjednik Nadan Vi-došević i koja su i “krojena” za njega. Po tim pravilima ključ-nu ulogu u tome imaju Uprav-ni odbor, kojem je na čelu pri-vremena predsjednica Sabina Škrtić, te Skupština. Upravni odbor će, dakle, i u ovom slu-čaju dati prijedlog Skupštini za izbor Predsjednika. O novom predsjedniku odlučit će skup-štinari javnim glsovanjem ako postoji jedan kandidat, odno-sno tajno ako ih je više. Odlu-čujuća je natpolovična većina nazočnih. v

2 SUZANA VAROŠANEC

jekata, kako bi se u 2014. ugo-vorilo nove dvije milijarde, a potom iz godine u godinu di-zalo tempo povlačenja novca.

Sredstva se, dodaje, kori-ste po pravilu “n+3”, ali ni jed-noj državi nije u interesu kori-stiti ih u trećoj godini, već što prije. “Za potrošiti 450 miliju-na eura EU novca potrebno je imati 900 milijuna eura vrijed-nih projekata u ugovaranju i provedbi. Projekt se u najbo-ljem slučaju, ako sve ide bez prepreka, može ugovoriti za 3 do 6 mjeseci, a provedba, ovi-sno o kompleksnosti projekta,

može trajati godinu i više da-na. Uzimajući u obzir sve na-vedeno u 2014. još uvijek ne-ćemo koristiti EU fondove”, smatra Maletić.

Otvoren IPARDKao potvrdu navodi i činjenicu da natječaj raspisan u 2012. za projekte u IPARD-u još uvijek nije zatvoren. Lani smo, pod-sjeća, u proračun EU uplati-li 1,8 milijardi, a ove godine ćemo 3,8 milijardi kuna, dok sredstva iz 2013. još ne koristi-mo, a unatoč Grčićevom opti-mizmu da konačno startamo,

Iz Končar Elektroindu-strije potvrdili su u srije-

du da je u tijeku dogovor s Željeznicama Federacije BiH (ŽFBH) o vraćanju ni-skopodnog elektromotor-nog vlaka, kojeg zbog krize ŽFBH ne mogu platiti. Vlak kupljen još 2008. u voznom je stanju i mogao bi se unaj-miti HŽ Putničkom prijevo-zu, kažu u Končaru. Na sa-tanku održanom u utorak, u organizaciji HBOR-a, dogo-voreno je da će dug vezan uz modernizaciju lokomotiva biti reprogramiran i plaćen u ratama. Zbog krize ŽFBH odustaje od nabave 12 novih vlakova, kako je bilo planira-no, navode iz Končara. pd

Končaru će Željeznice BiH vratiti vlak

Ne mogu platiti

Adria–Mar Brodogradnja sklopila je ugovor s li-

bijskom Ratnom mornari-com o remontu i moderni-zaciji četiriju patrolnih bro-dova, vrijedan 10-ak miliju-na dolara. Dio je to flote ko-ju je izgradio Adria-Mar iz-među 2005. i 2008. Remont će obaviti u jednom od hr-vatskih brodogradlišta. Po-sao su, kaže direktor Mladen Šarić, dobili u jakoj konku-renciji, a nastavak je surad-nje koju su prepoznale i no-ve strukture u libijskom mi-nistarstvu obrane. pd

Adria-Mar: 10 mil. dolara za posao u Libiji

U OVOj gODINI IMAMO NOVA DODIjELjE-NA SRED-StVA od oko 900 milijuna eura

SREDStVA Iz EU fONDOVA zA ODREđENU gODINU MOgU

SE koristiti u iduće tri godine, KAŽE gRčIĆ