TEMA DANA business.hr

www.business.hr

INTERVJU Zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maleti� posljednjih godinu dana prometnula se u jednog od najve�ih kriti�ara aktualne Vlade, prije svega kada je rije� o (ne)povla�enju sredstava iz fondova Europske unije

UDRUŽIVANJE U KLASTERE KLJUČ JE PODIZANJA KONKURENTNOSTI PODUZETNIKA

prošle godine odustalo je 33 potencijalna korisnika, a u ovoj godini još troje. U godini 2010. ugovoreno je 38 proje-kata vrijednih 95 mln. KN, 2011. ugovoreno je 162 projek-ta vrijednih 394 mln. KN, 2012. ugovoreno je 98 proje-kata vrijednih 84 mln. KN, a u 2013. ugovorena su samo �eti-ri projekta vrijedna 25 mln. KN. Ugovaranje se umjesto ubrzavanja gotovo zaustavilo. S druge strane u 2012. i 2013. godini, kad se ugovorenost IPARD projekata strmoglavi-la, u Agenciji za pla�anje u po-ljoprivredi zaposleno je 600 ljudi, što ne bi bilo sporno da smo povukli dostupna sred-stva, me�utim ovako ta �inje-nica djeluje apsurdno. Suludo je i to što je nedavno raspisan IPARD natje�aj vrijedan 2,5 mlrd. KN, a korisnicima je ostavljeno samo dva tjedna za prijavu. To je vrlo kratko vrije-me i potencijalni korisnici se u tom razdoblju teško stignu upoznati s mogu�nostima ula-ganja, ispada kao da je Vladi u interesu da se javi što manje ljudi.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju iznjedrio je i neke nove politi�are - novi val politi�a-ra, prvenstveno eurozastu-pnika, koji, bez obzira na stra-na�ku pripadnost, svoj rad ne zasnivaju na, za ove prostore uobi�ajenom, polemiziranju, nerealnim obe�anjima i po-liti�kim napadima ve� isklju-�ivo na stru�nosti, znanju, ci-viliziranoj kulturi dijaloga te zastupanju interesa društva u cjelini. Jedna od tih politi�ara 'novog kova' je i Ivana Male-ti�, zastupnica Hrvatske de-mokratske zajednice (HDZ) u Europskom parlamentu.

U državnoj administraciji je još od 1998. godine. Una-to� �injenici što nije imala �lansku iskaznicu niti jedne stranke, radila je kao držav-na tajnica u Ministarstvu fi-nancija te je bila u pregova-ra�kim timovima za ulazak Hrvatske u EU. Podru�je njene stru�ne ekspertize su javne financije, a specijalizi-rala se prije svega za europ-ske fondove. U HDZ ulazi tek 2012. godine, a ve� slije-de�e nalazi se na njihovoj li-sti za Europski parlament. Njezin rad kroz tijela EP-a te edukacija javnosti za bolje iskorištavanje fondova EU prometnula ju je u jedno od vode�ih imena najja�e opor-bene stranke. U široj javnosti je poznata kao veliki kriti�ar aktualne Vlade, prije svega kada je rije� o (ne)povla�enju sredstava iz fondova Europ-ske unije.

„Žalosno je ovo što nam se doga�a. Znam da se ponav-ljam kao papiga, ali nevjero-jatno mi je da Vlada ne podu-zima ništa i pravi se kako je sve u redu, a to je jako daleko od istine. Republika Hrvat-ska je do danas uplatila preko 2,4 mlrd. KN u Europski pro-ra�un, a od fondova nije ništa povu�eno, a sredstva iz EU ostaju nepotrošena u svim se-gmentima. Od ulaska u Eu-ropsku uniju otvoreno nam je 450 mln. �, a još u pregovori-ma sastavljena je financijska omotnica iz koje je proizlazi-lo da �e Republika Hrvatska do kraja 2013. dobiti barem predujam od 150 mln. �. Od predujma još uvijek ništa jer je Europska komisija ocijenila da sustav nije spreman za rad. Dozvola je trebala biti samo formalnost, ali Vlada u dvije godine nije uspjela pripremiti za rad sustav koji je sve dozvo-le dobio još u predpristupnom razdoblju. U prora�unskom razdoblju za 2014-2020 go-dinu namijenjeno nam je 8 mlrd. � iz kohezijske politike te 3,3 mlrd. � iz poljoprivred-ne politike što je ukupno 12,5 mlrd. KN godišnje. To je veli-ka prilika za nas da izi�emo iz dugogodišnje recesije. U po-sljednjih šest mjeseci obišla sam sve županije i vidjela da razina informiranosti o tome što se iz fondova može finan-cirati, kako pripremiti pro-jekte i gdje ih prijaviti, je vrlo niska, što dokazuje da je vlast loše odradila svoj posao. Ne

može Vlada imati za cilj po-trošiti 450 mln. � odnosno 3,5 mlrd. KN do kraja 2016. kada �emo do tad kao država �lani-ca u europski prora�un uplati-ti preko 12 mlrd. KN. Time bi-smo �etiri puta više uplatili u europski prora�un od povu�e-nog, što nije cilj Europske uni-je niti bi pod ikakvim uvjetima to trebao biti naš cilj.“Što je trebalo u�initi?

Prije svega trebali smo odavno donijeti strateške do-kumente na temelju naših vla-stitih potencijala i potreba ra-zvoja. Da bismo efikasno iskoristili sredstva moramo imati plan onoga što nam je potrebno jer EU financira strateške politike i prioritete tih politika. Vlada se nije pri-premila na vrijeme za povla-�enje sredstava iz fondova EU. Strateški dokumenti nisu još gotovi, a dok ne definiramo prioritete novac ne�emo ni iskoristiti. Trebalo je razmi-sliti gdje u našoj zemlji posto-je preduvjeti razvoja za odre-�ene sektore i projekte prilago�avati tim pretpostav-kama. To je jedini na�in da efi-

kasno iskoristimo sredstva koja su nam na raspolaganju. Država je u pripremama za korištenje EU sredstava tre-bala u suradnji s jedinicama lokalne samouprave detekti-rati potrebe i potencijale, me-�utim to se nije dogodilo. Posljednje što ste zamjerili Vladi je nerealizacija projekata u poljoprivredi. O �emu je to�-no rije�?

Poljoprivredni sektor od vitalne je važnosti za Hrvat-sku, a mi još nismo iskoristili niti iznos od 500 mln. KN iz IPARD-a. Projekata ima i po-slani su na natje�aje koje je Agencija za pla�anja u poljo-privredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala još u 2012. i 2013. godini. Ti natje�aji još uvijek nisu zatvoreni, a zain-teresirani proizvo�a�i �ekaju s projektima. Mnogi su zbog toga i odustali jer su im istekle odre�ene dozvole ili bankov-na jamstva i jer su prije svega izgubili vjeru u sustav. Primje-rice projekt koji daje mogu�-nost ulaganja u seoski turizam datira iz 2012., a zbog nepro-vo�enja natje�aja do kraja

Posljednjih dana dosta se go-vori i o ukidnju aktivne politi-ke za zapošljavanje mladih. Ia-ko nadležni ministar tvrdi da je ova mjera samo na �ekanju, Vi se ipak ne slažete s njim? S obzirom na to da smo tre�a država u EU po broju mladih koji su nezaposleni, to je još jedan apsurd ove vlasti. Tvrd-nja da �e se sredstva za aktiv-nu politiku zapošljavanja na-domjestiti iz EU fondova je potpuno neto�na. EU finan-cira odnosno sufinancira na-cionalne prioritete svojih �la-nica. Ako im mi pokazujemo da nama zapošljavanje mladih nije prioritet, onda ga oni ne�e ni podržati. Vlada predstavlja da su sredstva EU supstitut za prora�unska sredstva, što je potpuno neto�no tuma�enje. To je nerazumijevanje onoga za što europska sredstva slu-

�ETVRTAK 3/4/2014 �ETVRTAK 3/4/2014

10 11TEMA DANA

IVANA MALETI�, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

že. Obustavljanje ove politike nije se dogodilo zbog toga što nisu stigla sredstva iz europ-ske Garancije za mlade, ve� zbog toga što je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsi� dopustio da se rebalan-som prora�una srežu sredstva za nezaposlene mlade. Vlada je kao jednu od mjera opravka gospodarstva u Hr-vatskoj uvela predste�ajne na-godbe. Kakvo je Vaše mišlje-nje o tom potezu?

Predste�ajne nagodbe mogu promijeniti sliku real-nog sektora ako se provode prema jasnim kriterijima. I Europska komisija je prepo-ru�ila državama �lanicama da se nagodbama pokušaju opo-raviti i vratiti u tržišnu uta-kmicu kvalitetni poduzetnici. Me�utim, kod nas su problem nedore�enosti zakonske regu-lative. Uloga države nije do-voljno dobro utvr�ena jer ona sudjeluje i kao vjerovnik i kao administrator u postupku predste�ajne nagodbe i time se ostavlja prostor za razne manipulacije.Dosta se govori o potrebi za direktnim stranim investicija-ma? Je li to rješenje za izlazak iz krize?

Rješenje nikad nije u jed-noj mjeri. Za izlazak iz krize potreban je �itav set mjera, ali direktne strane investicije va-žan su dio ja�anja gospodar-stva. Za njihovo privla�enje potrebno je povjerenje ulaga-�a kojeg trenutno nema kada je Hrvatska u pitanju. Povje-renje se gradi na temelju sta-bilnog zakonodavnog i pore-znog sustava, na temelju dobro definiranih razvojnih planova i planova reformi koji se provode, na temelju dobro

koordiniranog i timskog rada na razini države. U tako ure-�enom sustavu strane investi-cije, zajedno s korištenjemEU fondova, otvaranjem izvora fi-nanciranja poduzetništvu, ko-rištenjem modela koncesija i sli�no mogu zna�ajno utjecati na gospodarski rast.�esto se spominje regional-no udruživanje poduzetnika i da je nužan zajedni�ki nastup poduze�a s podru�ja regije na tre�im tržištima, prije svega na bliskoisto�nim i sjevernoafri�-kim tržištima. Što Vi mislite o ovoj ideji? Gdje su mogu�e si-nergije u regiji?

To su svakako zanimljiva i rastu�a tržišta te bi pozicioni-ranje na njima donosilo dugo-ro�ne koristi. Sinergijski efekt se sigurno može posti�i u za-jedni�kim nastupima gra�e-vinske djelatnosti, drvne, me-taloprera�iva�ke i prehra-mbene industrije, ICT tehnologija i sli�no. Gdje god poduzetnici imaju interes su-ra�ivati s ostalim poduzetni-cima u regiji te zajedni�ki izla-ziti na tržišta vrijedno je inicijative poduprijeti osniva-njem zajedni�kih regionalnih klastera i drugih potpornih in-stitucija. Unutar Hrvatske do-bar primjer poduzetni�kog udruživanja je primjerice Istra gdje se uo�ava spomenu-ta specijalizacija kroz klaste-re, što poduzetnike �ini kon-kurentnijim i to je zapravo klju�. Veliki potencijal su mo-gu�nosti koje Hrvatska i regi-ja ima u poljoprivrednoj proi-zvodnji koja trenutno nije razvijena te ovisimo o uvozu, ali razvojem i boljom organi-zacijom to je jedna od poten-cijalno izvoznih grana s kojom bi se mogli pozicionirati i na

ovim tržištima. Dobiva se dojam da se Hr-vatska posljednjih godina, barem politi�ki, što se po-tencijala poslovanja ti�e okrenula isklju�ivo zapad-nom tržištu i regiji, te da je zanemarila potencijalno poslovanje na podru�ju biv-ših nesvrstanih zemalja te istok Europe.

Svako tržište na kojem po-stoji potencijal za efikasno tr-govanje naših poduzetnika je dobro tržište i moramo mu se posvetiti. To je jedini ispravni na�in razmišljanja.Arapi i Kinezi ulažu veliki no-vac u regiju. Zašto njihova ulaganja zaobilaze Hrvatsku i Sloveniju?

Nema cjelovitog plana ra-zvoja pa ne vide i ne mogu oci-jeniti isplativost svojih pojedi-na�nih investicija. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi, po-rezna i pravna nesigurnost u pravilu tjera sve investitore.U ponedjeljak (7. travanj) u zagreba�kom hotelu Panora-ma održat �ete konferenciju za poduzetnike. Recite nam malo više o �emu je to�no rije�?

Rije� je o konferenciji o mogu�nostima i izazovima korištenja EU fondova za fi-nanciranje projekata srednjih i malih poduzetnika. Puno je razli�itih programa iz kojih se mogu financirati projekti po-duzetnika o �emu �emo ih in-formirati na konferenciji. Za tu priliku je sastavljen i pose-ban pisani materijal u kojem je opisano što se sve može fi-nancirati, koji su natje�aji u ti-jeku i gdje ih se može prona�i. Ova konferencija i pisani ma-terijal pomo�i �e poduzetnici-ma u prvom snalaženju u ko-rištenju EU fondova. Malo i srednje poduzetništvo su glavni pokreta�i gospodar-stva. Mislite li da država do-voljno pažnje posve�uje ma-lim poduzetnicima? Gdje vidi-te prostor za poboljšanja?

Nedovoljna je podrška i potpora razvoju srednjeg i

malog poduzetništva s razine države. Rebalansom se režu sredstva upravo za poduzet-nike te im se smanjuju ionako nedovoljni izvori financira-nja. Nema dovoljno potpor-nih institucija za razvoj podu-zetnika od inkubatora, preko centara znanja do logisti�kih, distributivnih i administra-tivnih centara koji bi im po-magali u lakšem snalaženju i izlasku na doma�e i inozemna tržišta, u podizanju produk-tivnosti i konkurentnosti, stvaranju prepoznatljivog imena i proizvoda…

Poduzetnici ne dobivaju niti jasan i dugoro�no stabi-lan signal o tome koja se po-dru�ja ulaganja i djelatnosti namjeravaju poticati u Repu-blici Hrvatskoj, na koji na�in i u kojim iznosima. Sve su to prepreke rastu i razvoju po-duzetništva. Može li im više pomo�i Hrvat-ska gospodarska komora i na koji na�in?

Svakako. Prije svega HGK bi trebala istražiti svjetska tr-žišta i detektirati na kojim to tržištima i u kojim sektorima hrvatske tvrtke mogu biti kon-kurentne i dobiti poslove. To bi svima pojednostavilo po-slovanje.U kojem sektoru malog i srednjeg gospodarstva vidi-te najviše neiskorištenog po-tencijala i kako ga ostvariti?

Poljoprivreda, turizam, uslužne djelatnosti, pre-hrambena industrija, kemij-ska, drvna, metaloprera�i-va�ka, proizvodnja gra�evnog materijala. Za ostvarenje po-tencijala potrebne su potpor-ne institucije, udruživanja u klastere uglavnom zajedni�ki povezani rad i postizanje si-nergijskog efekta, u �emu važnu ulogu ima država koja treba prepoznati potencijale te dati potporu i signal za otvaranje povoljnih izvora fi-nanciranja za rast i razvoj tih sektora.

Ivana Zobenica

Nedovoljna je potpora razvoju poduzetništva s razine države. REBALANSOM SE REŽU

SREDSTVA namijenjena upravo njima

Trebali smo

ODAVNO DONIJETI

STRATEGIJU na temelju

naših vlastitih

potencijala i potreba

FOTO: ZOOMIRAJ.COM