TRANSNACIONALNI SUBJEKTI MO

Meunarodni odnosi

-skripta-Faktori u MO:Unutranji ili domai faktori su:politiki sistem i dravni oblik,ekonomski sitem i ekonomski potencijal,vojna mo,kulturna i komunikacijska premo,supremacija u procesu globalizacije,socijalni sistem i njemu primjereni elementi nadgradnje.

Vanjski faktori su:meunarodni sistem ,vojna mo u kontekstu raspodjele snaga,meunarodna saradnja i sve izraenija konfliktnost,stanje i potencijal meunarodne ekonomije

H. Morgenthau prema njemu MO kao praktina teorija poivala je na tri temeljne pretpostavke Drave-nacije, razlika izmeu domae politike i meunarodne politike, Meunarodni odnosi predstavljaju borbu za mo i mir.Teorija ravnotee sila se zasnivala na hipotezi da e se mir i stabilnost odrati u situaciji kada je vojna sila rasporeena tako da nijedna sila ili blok ne mogu dominirati drugima. 1882. zakljuen je trojni savez Njemake, Austro-Ugarske i Italije, a obnovljen je 1902. godine. 1904. godine stvoren je Entente izmeu Velike Britanije i Francuske.Kada su se predstavnici sila pobjednica sastali u Parizu da bi ugovorili mirovni sporazum, poznatiji kao Versajski sporazum (28. juna 1919. godine).

LIGA NARODA: Osnivai Lige su bile drave koje su uestvovale u ratu protiv Njemake, a tako isto i novostvorene (Hedas, Poljska, ehoslovaka). Drugu grupu sainjavale su zemlje koje su pozvane da odmah uu u Ligu naroda: Argentina, Venecuela, Danska, panija, Kolumbija, Treu grupu su inile sve ostale drave svijeta za ije primanje u lanstvo Lige je traeno dvije treine glasova Skuptine Lige naroda i jednoglasna odluka Savjeta. Pakt Lige naroda-26.lipnja 1919.god. cilj je bio osiguranje meunarodnog mira i sigurnosti i unapreenje suradnje izmeu drava. Imala je svoje organe meu kojim je najznaajnija bila Generalna Skuptina i Vijee.

ORGANI LIGE NARODA - Sekretarijat (enevi), Savjet i Skuptinu, i vei broj komisija i agencija.

Razlozi propasti:Nije uspjela osigurati me. mir i sigurnost,Nikad nije postala univerzalna meunarodna organizacija,Drave nisu bile spremne u potpunosti pravno zabraniti rat,Vodee drave su vodile politiku poputanja spram njemakoj, japanskoj i talijanskoj agresiji.

Osnovni faktori meunarodne politke su sljdei:

Kolektivna bezbjednost oznaava bezbjednosni reim uspostavljen dogovorom velikih sila kojim su postavljena pravila za odravanje mira, voena principom da e akt agresije naii na kolektivni odgovor ostalih.

Realizam-zasnovana na pretpostavci da je svjetska politika u sutini nepromjenjiva borba meu dravama od kojih svaka gleda primarno sopstveni interes, za premo i poloaj u uslovima meunarodne smuenosti i anarhije.

Realpolitika kao teorijski pogled, gdje je glavna aksioma tvrdnja da drave treba da se pripremaju za rat kako bi odrale mir.

Bihejviorizam se zalae za principe i postupke istraivanja meunarodnih pojava kako bi se dolo do uoptavanja ili stavova o meunarodnim pravilnostima, koje izmeu njih vae bez obzira na mjesto i vrijeme.

Funkcionalizam, neoliberalizam i teorija meuzavisnosti D. Mitranya, Haasa, D. Eastona, T. Parsonsa itd. Doprinos ove teroije razvoju teorije meunarodnih odnosa, je uoavanje nastajanja sistema meunarodnih odnosa unutar kojih nastaju svojevrsne pravilnosti, po kojima se odnosi u ovakvim sistemima odvijaju.

Marksistiki pristup meunarodnim odnosima glavno je polazite da meunarodni odnosi nastaju s pojavom klasnih drutava, odnosno da unutranja politika odreuje vanjsku politiku, a drutveno-ekonomski sistem je bitan faktor u profiliranju te politike.

INIOCI U MOSvjetsko trite odnos ponude i tranje u datom drutvu dravi, a svjetsko trite bi se ponajprije moglo definirati kao rezultanta ponude i tranje u svjetskim (meunarodnim) relacijama.

savrena konkurencija-veliki broj kupaca i prodavaca, na tritu.platni bilans- oblik eksploatacije, posebno nerazvijenih zemalja.finansijsko trite-u savremenim kretanjima na svjetskom tritu mjesto vie ne mora biti fiziki locirano, a i kupci i prodavci u momentu sklapanja ugovora ne moraju posjedovati ni robu ni predmet trgovanja, ni sredstva plaanja. dijele na trita novca, trite deviza i trite kapitala

Uvjeti svjetskog trzista:veliko trite. politika stabilnost pravna stabilnost jeftina radna snaga i jeftine sirovine. geopolitiki poloaj.

Svako trite karakterizira :kretanje roba, kapitala;radne snage;tehnologija;informacija

Geografski faktor u meunarodnim odnosima-najznaajnijih utjecaja na spoljnopolitiko ponaanje drava - njihov poloaj i prostor. Granice izmeu drava, kao linije razdvajanja meu dravama se uglavnom dijele na prirodne, ali se dijele i na tzv. etnike, u smislu da je jedan narod-nacija Problem je u tome to je na cijeloj planeti teko nai primjer takvog idealnog razgranienja: gdje se poklapaju prirodne sa etnikim.

Vojna mo kao faktor meunarodnih odnosa Po definicji, vojna mo ograniava potencijalni izbor politikih odluka, jer ona u biti predstavlja posredni faktor u donoenju odluka, prije svega voa

Nacija kao faktor meunarodnih odnosa Nacija je drutveno-historijska kategorija koja se javlja tek na odreenom stepenu razvoja drutva (s pojavom modernog kapitalizma). Nju odreuje zajedniki teritorij, zajedniki jezik, zajednika kultura i tradicija, u mnogim sluajevima zajednika vjera i vjerska tradicija, a mnogi tomu dodaju i odreene psiholoke karakteristike.

SPOLJNA POLITIKASvaka politika se dijeli na unutranju i spoljnu politiku, a svaka od tih politika, naravno, zavisi od politikih sistema dotine drave i njenog ustavnog ureenja.Predsjedniki sistemi -daju primat predsjedniku drave, klasini parlamentarni sistemi (premijeru ili predsjedniku vlade, dogmatski sistemi daju primat predsjedniku vladajue partije.

Demografski faktor u meunarodnim odnosima: veoma znacajan,ne moze se zanemari cinjenica broja stanovnika,velicina njenog trzista i vojni faktori. Demografska nauka se u osnovi temelji na pojmovnim kategorijama kao to su natalitet, fertilitet, mortalitet.

MEUNARODNE ORGANIZACIJE. promatra se kao zajednica vie drava osnovana meunarodnim ugovorm, zajednica koja ima vlastite organe, a slui postizanju zajednikih odreenih ciljeva.

MO dijele na: meunarodne vladine organizacije(osnovi meunarodnog ugovora)meunarodne nevladine organizacije, koje tvore iroki krug razliitih skupina)

Meunarodne organizacije imaju svoj osnovni dokument,po pravilu zajedniko tijelo i imaju osnovne elemente subjektiviteta, posjeduju pravo,obavezu,te ugovornu sposobnost cinalaca obavljaa poslova.

Porast broja meunarodnih organizacija uzrokuju sljedei faktori: drave vie nisu samodovoljne, razvoj vojnih i tehnikih sredstava uinio je postojanje bilo kakvih utvrda nemoguima;stvaranje socijalistikih drava nakon Drugog svjetskog rata i hladnoratovska polarizacija vojnih, politikih, ubrzali su parcijalnog, blokovskog povezivanja;danas jaca elja drzava da djeluju u m.o.

Meunarodne vladine organizacije dijele se na: univerzalne (UN i njihove specijalizirane agencije)regionalne (Sjevernoatlantski savez, Organizacija afrikog jedinstva itd.)

Formiranje novih institucija koje e moi:unapreivati saradnju, pomoi u rjeavanju meunarodnih konflikata,osigurati ili bar pomoi u osiguranju vlastite dobrane i nacionalne sigurnosti.

MVO su institucije koje su stvorile i u kojima uestvuju vlade drava, a koje im daju ovlasti da donose kolektivne odluke u vezi s posebnim globalnim problemima.

NVO su transnacionalne organizacije privatnih graana koje u odnosu na UN imaju konsultativan status.

DRAVABitne karakterisitke svake drave jesu: teritorija, stanovnitvo i glavni centar odluivanja u datoj dravi(vlada,sabor)

Modernih drava zajednike karakteristike:jedinstven ekonomski prostor(privredne cjeline),kulturna obiljeja (nacionalna kultura),

Dravna teritorija Dravna teritoija je dio prostora (kopna, vode, zranog prostora) koji naseljava i koristi odreeno stanovnitvo i koje se nalazi pod vlau vlade te drave.

Veliina teritorije izraava veliinom njene povrine (u kilometrima kvadratnim). Drave s malom povrinom (tzv. patuljaste drave) esto imaju sporan status i ne smatraju se uvijek subjektima meunarodnih odnosa,izuzetaka, Malta koja je lanica Evropske unije, Vatikan

Kvalitet primarno se misli na ekonomsku vrijednost zemljita, podzemlja, voda i pdomorja, na rudna i umska bogatstva, na kvalitet poljoprivrednog zemljita, n energetske resurse (nafta, plin, ugalj itd.)

Geografski poloaj obiljeje teritorije koje je jedinstveno za svaku dravu, tie se njenog poloaja na planeti Zemlji. U vezi s tim drava se opisuje poloajem koji zauzima, a koji sa sobom nosi razliite posljedice, a i odreuje njene susjede, Od poloaja drave zavisi njeno uee na svjetskom tritu,

Stanovnitvo drave smatraju se ljudi koji na njenoj teritoriji trajno prebivaju Za meunarodne odnose su znaajna bitna obiljeja stanovnitva u pojedinim dravama, zato to ljudi ine subjektivni element drave, a u krajnjoj konzekvenci su i glavni nosioci meunarodnih odnosa.

Kvalitativne osobine stanovnitva- misli na prosjenu starost stanovnitva, natalitet i mortalitet, posebno na mortalitet dojenadi, zatim na odnos izmeu polova, na stepen urbanizacije

U klasinim teorijama meunarodnih:nacionalno homogene drave stanovnitvo u pripada jednoj naciji,drave ije se stanovnitvo sastoji iz vie nasija ili njihovih dijelova politikog sistema federalne drave,drave iji je nacionalni karakter prilino teko odrediti. -novnonastalim dravama.

Imigracione drave-stanovnitvo preteno predstavljaju doseljenici iz drugih drava ili njihovi potomci. Glavno obiljeje ovih drava je u tome to se imigranti nisu primarno drali u tzv. nacionalnim grupama.

Dravna vlast (vlada) vlada se ne podrazumijeva samo ono znaenje koje ona ima u ustavnom pravu, odnosno samo onaj organ koji se tako po ustavu naziva. ukupnost svih organa koji su ovlaeni da donose odluke u ime cijele drave i koje se kao takve prihvataju u inostranstvu. ne podrazumijevamo samo one organe koji formalno donose obavezne odluke u odnosu na datu dravu i inostranstvo, ve i na one odluke i institucije koje esto ustavom nisu ni odreene, a koje de facto imaju veliki utjecaj.

Politikih institucija tri osnovna pitanja:ko bira vladajue rukovodee politike organe da li se radi o autokratskom ili dmeokratskom politikom sistemu.kako su oni organizirani i kakav im je meusobni odnos - Odnos izmeu zakonodavnih, izvrnih i sudskih organa vlasti. da li su oni , i ako jesu, ime ogranieni pisani ustav, koji propisuje nain na koji se politika vlast vri.

II DIO GRADIVA

TRANSNACIONALNI SUBJEKTI MO

Transnacionalni subjekti MO karakteriziraju se u tome sto su u njima okupljeni ljudi iz razlicitih drzava bez posredovanja svojih drzava.

Medjunarodni politicki pokreti okupljaju ljude razlicitih nacionalnosti i drzavljanstava, koji ne teze samo jednom djelomicnom ili privremenom cilju, vec usvajaju siru politicku ideologiju, ucenje ili program i zalazu se za njihovo usvajanje ili ostvarivanje u cijelom svijetu. Oni teze radikalnim promjenama u medjunarodnoj politici i vjeruju u prednost odredjene ideologije i odredjenih drustvenih politickih sistema.

Danas se kao najvazniji medjunarodno politicki pokreti uglavnom pominju medjunarodne politicke internacionale, koje su fakticki asocijacije nacionalnih stranaka koje polaze od iste ideologije i imaju iste politicke programe.

TRANSNACIONALNE PRIVREDNE ORGANIZACIJE

Krajem 19-og i pocetkom 20-og stoljeca javljaju se velika prvredna preduzeca kao sto su karteli, trustovi, monopoli koja jako djeluju na prostoru odredene drzave i uglavnom su pod njenom kontrolom. Takva preduzeca odigrali su veliku ulogu u kolonijalnim osvajanjima. U pravilu sto je zemlja razvijenija to je sklonija da igra aktivnu ulogu u svjetskoj politickoj ekonomiji.

Drustveni bruto proizvod DBP koristi se u kombinaciji sa ostalim faktorima da bi se identificirale velicine velike sile sto je vazan element za predvidjanja globalnog interesa i angaziranosti pojedinih zemalja.

Medjunarodni karteli predstavljaju sporazum izmedju nekoliko krupnih preduzeca o raspodjeli svjetskog trzista., utvrdjivanju cijena i ukupne proizvodnje cime se podstice njihov monopolisticki tj.oligopolisticki polozaj.

Visenacionalna preduzeca imaju u vidu sistem privrednih jedinica, koje su rasporedjene u vise drzava i podredjene jednom centru. Srediste preduzeca u jednoj drzavi a jedinice van te drzave mogu biti ili dijelovi (branse) samog tog preduzeca nad kojima ono ima potpunu vlast ili njegove filijale (drustva) gdje se nadzor vrsi posredovanjem odgovarajuceg, za kontrolu dovoljnog dijela akcija. Danasnje velike multinacionalne kompanije odrzavaju gotovo ravnopravne odnose s pojedinim vladama preko svojih specijalnih nadlestava za vanjske poslove.

TRANSNACIONALNE VJERSKE ORGANIZACIJE

Religija je u razlicitim oblicima imala utjecaja i na nacionalne ideologije, nacionalnu emancipaciju i homogenizaciju a posebno na ukupnu tradiciju i kulturu. Pored lokalnih i nacionalnih, postoje i medjunarodne religije (monoteisticke) koje su imale sljedbenike u velikom broju zemalja i posmatrano historijski ispoljavale su se kao vazniji subjekti MO. Bitno njihovo obiljezje jeste proporcionalno veliki broj sljedbenika koji teze da se grupisu pa i institucionalno organizuju u odredjenim dijelovima svijeta.

Katolicka crkva je najcvrsce organizirana medjunarodna crkva, pociva na razvijenom sistemu pravila i ima strogu hijerarhiju. Na celu se nalazi papa u svojstvu vrovnog svecenika svjetske crkve. Pored pape u Vatikanu djeluje i skup kardinala koji obezbjedjuje jedinstvo katolicke crkve i utvrdjuje nacin ponasanja i djelovanja svekolikog katolickog klera.

Pravoslavna crkva 1054. godine krscanska crkva je podijeljena na zapadnu (katolicku) i istocnu (pravoslavnu). Pravoslavna crkva je skup hriscanskih pomjesnih ili upravno samostalnih crkava. Ona je organiyirana na autokefalnom, odnosno nacionalnom principu. Na medjunarodnom planu na celu pravoslavne crkve i danas je Vaseljanski sabor sa sjedistem u Istanbulu. On je znacajan jer je vrhovna vjerska instanca koja daje autokefalnost pojedinim pravoslavnim crkvama.

Islam u izvornom prevodu sa arapskog znaci predanost jednom bogu. Nastala je na arapskom poluotoku u 7. st. nase ere. Sve od 1924. god ulogu vrhovnih poglavara svih muslimana imali su halife koji se se smatrali nasljednicima Muhameda kao vrhovnog vjerskog autoriteta i vodje. Poslije turske revolucije, sa sultanatom je ukinut halifat.

Judaizam je najstarija od tri svjetske religije, on je izvor krscanstva i islama. Javlja se cionizam iz ideologije i zelje Zidva da ponovo zive u svojoj zemlji. Zaslugom cionizma uspostavljena je drzava Izrael. 1942. god cionisticki pokret usvaja Baltimorski program koji poziva na uspostavu zidovske drzave u britnskom mandatu u Palestini. Drzava Izrael uspostavljena je 14. maja 1948. odlukom Generalne skupstine UN-a.

UN KAO BITAN SUBJEKT MO

UN je medjunarodna organizacija za odrzavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, sirenje tolerancije i promicanje postivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda covjeka.

Cilj je bio ocuvati mir, ti ciljevi zapisani su u osnivackoj Povelji Organizacije UN-a, koja je potpisana 26.juna 1945. god u San Francisku, a stupila je na snagu 24.10. 1945. nakon prihvacanja od strane 51 drzave. UN ima 192 clanice.

Clan 1. Ciljevi UN: 1. odrzavanje medjunarodnog mira i bezbjednosti

2. razvijanje prijateljskih odnosa izmedju naroda na osnovu uvazavanja principa jednakih prava i samoopredjeljenja

3. postizanje medjunarodne saradnje u rjesavanju medjunarodnih problema ekonomskog, socijalnog, kulturnog ili humanitarnog karaktera i unapredjivanje i podsticanje postivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve.

4. funkcionisanje u ulozi centara za usaglasavanje djelovanja svih naroda na postizanju ovih zajednickih ciljeva.

U cl. 51 Povelje precizno je odredjeno da svaka suverena i medjunarodno priznata drzava, u slucaju agresije na nju, ima ne samo prava da se brani, vec su i UN obavezne da pomognu i zastite tu zemlju od posljedica same agresije.

Od svog utemeljenja 1945. godine, tezila je da spoji dva glavna cilja: ocuvanje mira i poboljskanje zivota na planeti.

Ideologija UN-a izrazena je kroz 6 osnovnih principa: sloboda, jednakost, solidarnost, tolerancija, postovanje prirode i osjecaj za zajednicku odgovornost.

Organi UN-a:1.savjet bezbjednosti, 2. generalna skupstina, 3. ekonomski i socijalni savjet, 4. starateljski savjet, 5. sekretarijat, 6. medjunarodni sud pravde.

Budzet UN sastoji se od tri odvojena elementa: osnovnog budzeta, budzeta za odrzavanje mira, budzeta za dobrovoljne programe.

SPOLJNOPOLITICKA SREDSTVA

Izbor sredstava u okviru spoljnopolitickog odlucivanja je u osnovi opredjeljivanje za djelatnost koja postojecu situaciju treba da promijeni ili ocuva u cilju realizacije izabranog spoljnopolitickog cilja. Sredstvo je primarno politicka djelatnost i akcija, i kada se ono upotrijebi to je posljedica vec donesene politicke odluke.

Vecina spoljnopolitickih odluka donosi se kao posljedica medjuzavisnosti drzava i ostalih subjekata MO. Jedan subjekt ne moze da postigne svoj spoljnopoliticki cilj bez saradnje ili bar pristanka nekog drugog subjekta MO ili vise njih.

Glavna sredstva u spoljnoj politici su: ubjedjivanje, obecanje, prijetnja, nagrada, kazna i prinuda.

Ubjedjivanje je sredstvo kojim jedan subjekt nastoji da drugoga iskljucivo uvjeri da treba da se ponasa kako to prvom subjektu odgovara uy iskljucivo koristenje razloga (argumenata).

Obecanje je stavljanje u izgled koristi drugom subjektu ako se bude ponasao na zeljeni nacin. Za obecanje je veoma vazno povjerenje koje se gradi i rusi sopstvenom praksom u pogledu izvrsenja medjunarodnih obaveza. Kada je povjerenje smanjeno moraju se pruziti izvjesna jemstva da ce obecanje biti izvrseno.

Prijetnja je stavljanje u izgled stete za drugog subjekta ako se ne povinuje zahtjevu prijetioca. Prijetnjom se druga strana moze navoditi na cinjenje ili necinjene, pasivnost. Prva vrsta prijetnje moze se nazvati primoravanjem, dok se za drugu koristi izraz odvracanje. Pravno priznat oblik prijetnje bio je ultimatum, gdje se prijetilo primjenom oruzane sile (ratom). Da bi bila uspjesna, prijetnja mora biti: stvarna i ostvarljiva.

Nagrada sastoji se u postupcima povoljnim po drugog subjekta, preduzetim s namjerom da se oda priznanje njegovom proslom ponasanju i tako podrzi da nastavi smjer. Nagrada nije obavezna, ne sadrzi pritisak i ne podrazumijeva upotrebu sile i ne djeluje nepovoljno na MO.

Kazna je nanosenje stete subjektu koji se nije ponasao po volji kaznitelja. Njen racionalni cilj moze oznaciti samonastojanje da se nezeljeno ponasanje izmjeni.

Prinuda iskljucuje opredjeljivanje subjekta na koga je primjenjeno; on se ne navodi na zeljeno ponasanje, nego ga na to primorava ili zeljene postupke umjesto njega preduzima prinuditelj. Politika sile je stalni i po misljenu mnogih nuzni pratilac MO. U MO prinuda se koristi slobodno izmedju subjekata, dok je unutar drzave zabranjeno i onemoguceno postojane vrhovnog autoriteta koga u medjunarodnoj zajednici nema.

SUVREMENI TERORIZAM (OD ANARHIZMA DO TERORIZMA)

Pojam terorizma dolazi od lat. korijena teror-strah. Teror je svagdje oruzje manjine koja smatra da je ugrozen neki opci interes i u tom sopstvenom strahu za ocuvanje opcih interesa, manjina zeli da izazove strah i jezu stvarnog ili imaginarnog neprijatelja. Terorizam po pravilu ne moze da razluci prave krivce od onih koji su nevini. Terorizam se ne smije identifikovati sa anarhizmom.

Dimitrijevic dijeli drustvo na 6 kategorija:

1. oni koji su smjesta osudjeni na smrt

2. pravi sadisti i tlacitelji

3. stoka na visokom polozaju

4. politicki ambiciozni ljudi naprednih pogleda

5. verbalni doktrinari i revolucionari

6. zene

Pjotr Kropotkin odobrava terorizam kao pobunu manjine, koja treba da pokaze svu trulez drustva, njegovu zrelost za drustvenu promjenu. On smatra da je terorizam dobar nacin da se privuce opca paznja, spektakulran nacin dokazivanja da je poredak slabiji nego sto izgleda.

Vijece sigurnosti UN-a jednoglasno je 13. septembra usvojilo novu rezoluciju kojom se od svih drzava clanica svjetske organizacije trazi aktivno ucesce u borbi protiv medjunardnog terorizma i onih koji ga podrzavaju. U rezoluciji je istaknuto da je terorizam jedna od najozbiljnijih prijetnji medjunarodnoj sigurnosti u ovom stoljecu te se od svih clanica UN-a trazi da pojacaju napore da se iskorijeni terorizam u svijetu.

Karakteristike terorizma (Dimitrijevic):

1. nasilje (teroristicko) sadrzi prijetnju buducim nasiljem

2. izazivanje straha kod protivnika djelovanje na volju i psiholosko raspolozenje ljudi

3. utecaj na siru okolinu cilj je da vecina stanovnistva prestane da podrzava poredak koji on napada

4. nenormalnost terorizma teroristickim se moze nazvati samo onaj vid politickog nasilja koji odstupa od opceprihvacenih pravila i koji je na odredjen nacin nezakonit, nedozvoljen i neuobicajen.

MO I GLOBALIZACIJA

Globalizacija je drugo ime za skup pojava koje su medjusobno povezane i koje tako, zajednicki djeluju, preobrazavaju svjetsku politiku. Ovaj termin se koristi da bi se oznacio jedan proces, politika, predvidjanje i rezultat djelovanja nevidljivih medjunarodnih snaga koje izazivaju masovne promjene u citavom svijetu.

Prema medjunarodnom monetarnom fondu, globalizacija je sve tjesnja medjunarodna integracija trzista i robe i usluga i kapitala. Globalizacija ima dvojake efekte; povezuje i ujedinjuje svijet i stvara do sad nevidjeni nivo bogatstva, a takodjer dovodi do toga da nacionalne granice i drzavne vlade gube na znacaju. Globalizacija vodi ka istovremenom integriranju i dezintegriranju drzava. Glavni uzrok ove globalne transformacije jeste sve veca brzina i opseg komunikacije.

Globalno selo (Kegli i Vitkopf) je popularna predstava kojom se opisuje rast svijesti o tome da svi ljudi dijele zajednicku sudbinu; proistice iz makroperspektive po kojom je svijet jedna integrisana i medjuzavisna cjelina.

Globalno informaciono doba

Mobilni telefoni i kompjuteri su vazni simboli globalizacije, istovremeno su i najmocniji cinioci. Kompjuteri duguju svoj rast i utjecaj pojavi koju nazivamo Murov zakon (po Gordonu Muru, osnivacu kompanije Intel) koji glasi da se snaga i kapacitet kompjutera udvostrucuju svakih 18 mjeseci. Ovaj eksponencijalni rast izazvao je digitalnu revoluciju.

Sajberspejs je metafora koja se koristi za opisivanje globalne elektronske mreze ljudi, ideja i interakcija na internetu, ta mreza je potpuno neopterecena granicama kakve postoje u geopolitickom prostoru.

Internet je sredstvo za povezivanje poslovanja i transfer kapitala preko granica pomocu elektronske trgovine. Internet omogucava svjetsku hipermobilnost ideja i informacija, a tzv. trka u digitalnom naoruzavanju dovela je do toga da na globalnom sjeveru bude koncentrisana intelektualna svojina i da se ona upravo odatle kontrolise.

Virtuelnost je predstava koja se stvara pomocu kompjuterske tehnologije za prikazivanje objekata i pojava lazna slika realnih stvari, ljudi i iskustava.

Digitalni jaz odnosi se na pristup koji ljudi imaju informacijama i komunikacijskoj tehnologiji. To je podjela izmedju Globalnog sjevera, bogatog internet tehnologijom i Globalnog juga; podjela je izvrsena na temelju procentualnog udjela korisnika i provajdera.

Informaticka i komunikaciona tehnologija (ICT) su tehnoloska sredstva pomocu kojih se prenose informacije i komunikacije, kao sto je svjetska Internet mreza.

Mediji: trzista ili monopol tip utjecaja koji mediji imaju na MO vrlo je specifican i ogranicen tip utjecaja. Mediji mnogo vise utjecu na to o cemu ljudi razmisljaju nego na to sta oni zapravo misle. Na taj nacin mediji prvenstveno imaju ulogu da utvrde dnevni red javne debate o javnim pitanjima a ne da formiraju javno mnijenje.

Novi svjetski informativni i komunikacijski poredak (NWICO) je kontroverzni poziv koji je manje razvijeni Globalni jug uputio 1980. godine u borbi protiv onoga sto je oznacio kao kulturni imperijalizam. Globalni jug je pozvao na zaobilazenje i odbacivanje vijesti i informacija koje emituju transnacionalne zapadne novinske agencije.

Uloga sile u meunarodnim odnosima

Nakon Drugog svjetskog rata, na scenu je stigao bipolarni svijet. inilo se da se jedino SSSR i SAD mogu ubrojati u velike sile dok je Britanija, uprkos erilu malaksavala.

Velika trojka: Vinston-eril, Frenklin-Ruzvelt i Josif Visarionovi Staljin sastala se na konferenciji u Jalti, februara 1945, da bi stvorili novi svjetski poredak.

Sastali su se da rijee poslijetarna teritorijalna pitanja, i postupak glasanja u UN-u u cilju kolektivnog upravljanja svjetskim poretkom.

S obzirom da su doli do neodreenih kompromisa velika trojka ponovo se sastala u julu 1954 u Potsdamu. Sastanak je zavren bez sporazuma, a Staljin je lukavo isposlovao da SSSR ue u rat protiv Japana.

Nakon rata, SAD i SSSR ostale su svjetske velike sile, koje su i dalje bile snane sa sposobnou da nametnu svoju volju. Pobjeeni Njemaka i Japan su pali sa poloaja velikih sila.

VB se takoer iscrpila i skliznula sa vrha hijerarhije svjetskih sila. Tako da su Amerikanci i Rusi drali sudbinu polovine ovjeanstva i sve druge drave, u poreenju s njima, su bili patuljci.

Hladni rat

Uzroci i evolucija Hladnog rata, istie se nekoliko postuliranih uzroka:

Prvi zagovaraju realisti: Hladni rat je rezultat tranzicije sila koji je izbacio SAD i SSSR na vrh meunarodne hijerarhije, zbog ega je svaka od njih prirodno postala sumnjiava prema drugoj, a njihov rivalitet neizbjean, tako da su obe super sile imale razloga da se boje i bore protiv potencijalnog vodstva one druge i podsticala je svaku od sila da ostvari i uspostavi dominantan utjecaj u svojoj sopstvenoj sferi utjecaja.

Hladni rat je trajao 42 godine (1949-1991) kao dugo suparnitvo izmeu SAD i SSSR s ciljem da se ogranii ekspanzija protivnika i ostvari prevlast u svijetu.

Po drugom tumaenju Hladni rat je bio jednostavno produetak uzajamnog prezira super sila za stavove druge strane o politici i ekonomiji.

Amerika netrpeljivost prema SSSR-u podstaknuta je boljevikom revolucijom 1917 g. koja je na vlast dovela komuniste. Strah SAD-a od marksizma podsticala je pojavu antisemitizma kao suprotstavljene ideologije.

Sino tome, sovjetsku politiku je podsticalo vjerovanje da kapitalizam ne moe da koegzistira sa komunizmom. Njen cilj je bio da ubrza tempo historijskog procesa u kome e komunizam na kraju odnijeti prevagu. Oni su osjeali da kapitalistike drave na elu sa SSSR-om nastoje da opkole sovjetski savez i zatru komunizam u korijenu i da je njihova obaveza da se tome odupru.

Glavne teorije sile

Realistina teorija- to je jedna od najstarijih. Tvorac ove teorije je Hans Morgenthau. Realisti u prvi plan stavljaju dva najvanija elementa u MO:

-Nacionalni interes drave

-Silu kao sredstvo ostvarenja tog interesa

Sila se smatra najuinkovitijim sredstvom za zadovoljavanje bitnih interesa drave. U vezi s tim kljuni elementi MO temelje se na kategorijama interesa moi i sile koji u pozitivnoj interakciji predstavljaju nacionalnu mo.

Realisti su najveu pozornost obratili na dva instrumenta diplomaciju i strategiju, ija kombinacija ustvari i predstavlja vanjsku politiku neke zemlje i pokazatelj je njezine nacionalne moi. ( Termin strategija koristi se kao sinonim za politiku pozicija sile u MO, dakle kao antagonizam pojmu diplomacija koji se koristi za oznaavanje miroljubivih metoda vanjske politike).

Realistina teorija, bila je vodea teorija MO pedesetih i ezdesetih god.u SAD-u i tad je imala snaan ak i presudan utjecaj na tadanju ameriku vanjsku politiku. Danas, u savremenim MO ova teorija je postala povjesnom kategorijom, zajedno sa ravnoteom sila, blokovskom bipolarizacijom i haldnoratovskom politikom.Teorija rata i miraNajistaknutiji predstavnik je Rajmund Aron. U ovom sluaju MO se shvaaju meuovisnim djelovanjem stratega i diplomata u kategorijalnom odnosu rat-mir, te kalkulacije sile i diplomatskih sredstava. Po njima, rat i mir predstavljaju prirodno stanje moguih odnosa u meudravnim relacijama, jer se MO ponajprije smatraju politikom, a politika je primarno izraz sile i nacionalne sile. Ova teorija osim ravnotee sila u MO, verificira i nunost postizanja ravnotee intenziteta sile, jer tumai da je prekomjerna upotreba sile kao i njeno pomanjkanje jednako opasno za mir.

Teorija faktora i polovaFormulirao ju je Quincy Wright, postavivi cjelokupne MO izmeu 2 pola- mir i rat. Te polove odreuju 4 temeljna faktora koji opredjeljuju ljudski ivot, nalaze se u neprekidnoj korelaciji: gospodarsko-tehnoloki, pravni, socio-politiki, bioloko-kulturoloki faktori, meu kojima su vani materijalni (gospodarski, vojni, demografski..), a manje pouzdani moralni(ideologija, mentalitet, tradicija..), ali i one mogu imati znaajnu ulogu u def. MO.

Teorija meunarodnog ekvilibrija

Bave se problemom ravnotee MO iji klju su meunarodne razvijene institucije. Institucionalni ekvilibriji odreuju razliite elemente, ali sutinu predstavlja formiranje multinacionalnih institucija preko kojih bi se uspostavila kontrola meunardone ravnotee, i time ograniila mogunost nametanja rata kao oblika ponaanja drava u MO. Ova teorija ustvari zagovara i potvruje blokovsku politiku, moe se smatrati jednim od oblika realistine teorije.

Marksistika klasna teorijaOva teorija stanje rata i mira u MO postavlja na razinu antagonizma meu drutvenim klasama, odnosno suprotnosti izmeu proleterijata i buruazije.

Savremena teorija- polazi od teze da je sila temeljni sadraj MO, a rat je primjena sile. Prema ovoj teoriji postoji nacionalna i internacionalna sila, ije najvanije sastavnice su vrstoa, nacionalna snaga, i odlunost u ostvarivanju cilja. Glavna zadaa novih teorija MO je definiranje mjesta i uloge svakog meunarodnog subjekta u viestrukoj interakciji odnosa i komunikacija unutar meunarodne zajednice.

Hladni rat, Trei svijet,, i politika nesvrstavanjaNakon Drugog svejtskog rata veoma brzo dolazi do otrih ideolokih i politikih konfrontacija, posebno do amerikog sovjetskog suparnitva. Najvie stradanja u antifaistikoj koaliciji imali su Sovjet, prije svega u ljudstvu, ogromnom materijalnom razaranju, unitavanju ekonomije itd... SSSR je u Drugom svjetkom ratu izgubio preko 20 miliona ljudi, stoga je sovjetska politika bila odluna u namjeri da se geostrateki, vojno i politiki onemogui bilo kakva nova agresija koja bi dolazila sa Zapada.

Bila je odluna da ponovo uspostavi kontrolu nad balitkim dravama (Estonija, Letonija, Litvanija), da se proiri ka Zapadu preko poljsko-ruske granice, te da preuzme dijelove teritorije od Finske, Maarske i Ruminije. Zapad je najvie brinula ideoloka ambicija Sovjeta, a to je da u svim dravama koje su postale interesna zona SSSR-a instaliraju komunistiki reim.

Druga polovina 20 st. je karakterizirana Hladnim ratom, izraenom vojnom blokovskom podjelom svijeta, prijetnjama svjetskom miru, te estokim ideolokim konfrontacijama. U takvoj klimi i svjetskim odnosima, javlja se i svjetski Pokret nesvrstavanja. Zaeci ovog pokreta seu u 1955 g. kada su se u Bandunu sastali predstavnici 29 azijskih i afrikih zemalja. Glavni cilj te konferencije bio je izrada programa i strategije za borbu protiv kolonijalizma.

Na inicijativu predsjednika Socijalistike Jugoslavije Josipa Broza Tita 1961 g. u Beogradu su se sastale voe 25 zemalja uglavnom bivih kolonija. Historijski znaaj te Beogradske konferencije ogleda se u tome to je na njoj formiran Trajni politiki savez, odnosno Pokret nesvrstanih. U vrijeme zaetka politike nesvrstavanja uporedo se razvija i ideja koegzistencije, kasnije nazvana Aktivna i miroljubiva koegzistencija. Prvu zvaninu ideju koegzistencije dao je dravni sporazum izmeu Kine i Indije iz 1954 kojim se predvialo mirno rjeavanje Tibeta. Taj sporazum poznat kao sporazum Pana ila. Koegzistencija se moe okaraktazirati kao:

-tip meunarodne saradnje karakteristian za dravu s razliitim, ak i suprotnim drutveno-politikim i ekonomskim urenjem.

-aktivnu saradnju drava na raznim podrujima meusobnih veza, posebno kojoj je svrha odravanje mira i sigurnosti.-meunarodnu saradnju u skladu s naelima Povelje UN-a

-oblik meunarodne saradnje koji ne moe biti shvaen kao sredstvo kojem je svrha zaustaviti daljnje procese drutvenog razvoja.

U Deklaraciji o naelima meunarodnih prava o prijateljskim odnosima i saradnji drava, prihvaenoj na zasjedanju Ope skuptine UN-a 1970-te, prihvaena su slj.naela koegzistencije:

1.zabrana od prijetnje i upotrebe sile protiv teritorijalog integriteta ili politike nezavisnosti bilo koje drave ili na bilo koji nain suprotan ciljevima UN-a

2.Mirno rjeavanje meunarodnih sporova3. Zabrana intervencije, mjeanja u unutranje poslove drugih drava.

4.suverena jednakost drave5.ravnopravnost i samoodreenje naroda6.svjesno ispunjavanje meunarodnih obaveza u slkladu s poveljom UN-a7.obeveza saradnje drave u skladu s Poveljom.

U prilog Pokreta nesvrstanih i ideja o koegzistenciji pojavila se Teorija detanta (francuski detente-oputanje), koja je oznaavala zahtjev za otopljavanjem hladnoratovske klime i odnosa uspostavljenim blokovskom podjelom svijeta i trkom u naoruavanju. Detant je bio proizvod racionalnog politikog promiljanja da i pored svih veoma izraenih suprotnosti u svijetu, izlaz nije u novom-III svjetkom ratu.

Kraj Hladnog rata, koji se uglavnom omeava padom Berlinskog zida, ujedinjenjem Njemake, raspadom SSSR-a i rasputanjem Varavskog pakta, ujedno je bio i poetak kraja utjecaja svjetskog Pokreta nesvrstavanja.

MO i diplomacijaDiplomacija je oblik dravne djelatnosti usmjeren na odnose sa drugim zemljama i subjekima MO.U osnovi radi se o ciljevima politike odreenih drava, a ti se ciljevi primarno ogledaju u spoljnoj politici drava.

Diplomacija je instrument pomou kojeg se ostvaruje ta politika. Pojam diplomacija dolazi od gr.rijei diploma to znai presavijeni list, odnosno dvostruko presavijeni list.

U francuskom jeziku la diplomatie pojavljuje se prvi put 1726g. a oznaava nauku ili umijee o meunarodnim govorima. Diplomacija obavlja veoma vane zadatke, ali u sutini cilj diplomacije je afirmacija interesa i poloaja vlastite drave, spreavanje rata i sl.

U modernom dobu pojaao se zahtjev za tzv.javnom diplomacijom, prije svega u cilju onemoguavanja zakulisnih sporazuma ili odluka koje bi bile skrivene od javnosti. Moderna diplomacija danas je usmjerena na ono to se zove ekonomska diplomacija, kojom se oznaavaju diplomatske aktivnosti usmjerene prema unapreenju i zatiti ekonomskih interesa odreene zemlje. To se odnosi na pitanje unapreenje izvoza, privlaenje stranih investicija, borbu za nova trita, investiranje na globalnoj razini, razmjenu informacija, unapreenju kulturne i sportske suradnje..

EU i MOEU je specijalna nadnacionalna politika, ekonomska, carinska, monetarna, ali i odbrambeno-sigurnosna intergracija drava Europe. Proces europskog integriranja zapoeo je stvaranjem Europske zajednice za ugalj i elik 1951g. Europske zajednice za atomsku energiju 1957, i europske ekonomske zajednice 1958g. Cilj tog saveza je u poetku bio usredotoen na trgovinu i razvoj.

Glavno upravno tijelo EU je: Savjet ministara, taj savjet ine ministri vlada drava lanica EU koji uestvuju u donoenju najvanijih odluka. Savjet utvruje smjernice ope politike Europskoj komisiji koja se sastoji od 20 komesara. Sjedite Europske komisije je u Briselu, i ona je stvorena da izgradi zajedniku ekonomsku politiku i da nadgleda ukupan rad europske administracije. Bitne funkcije europske komisije: predlae nove zakone za EU, nadgleda ugovore EU, i izvrava odluke Europskog savjeta.

Europski parlament je predstavniko tijelo politikih partija. Ima 630 poslanika, koji se najmanje 4 puta godinje sastaju u Strazburu, kako bi raspravljali o pitanjima od programskog i stratekog znaaja za EU. Europski parlament vlast dijeli sa Savjetom ministara, a poslanici donose zakone, odobravaju budet EU, nadgledaju rad Europske komisije i mogu oboriti njene odluke.

Europski sud pravde smjeten je u Luksenburgu; data mu je odgovornost da rjeava sporove meu vladama EU i novim institucijama koje je EU stvorila. Sud se sastoji od 15 sudija koji tumae prava EU , donosi odluke o pravnim pitanjima unutar institucija EU. Njegove odluke su obavezujue.

Za usvajanje uputstava i propisa EU u praksi se koriste dvije procedure donoenjea odluka: savjetovanje i saradnja; koja e se procedura koristiti zavisi od prirode prijedloga koji se razmatra.

Europska unija je osnovana Ugovorom o EU koji je potpisan u Mastrichtu 10.12.1991 g. U Mastrichtu su udareni temelji Unije koja osim primarno ekonomskih interesa, ima i druge ambicije: jaanje zajednike vanjske i sigurnosne politike, te saradnju u oblasti unutrane politike i pravosua.

Europski ustav je postignut na samitu u Briselu juna 2004g. Njegovo usvajanje je pretpostavljalo ratifikaciju u svih 25 drava lanica od kojih je makar 9 drava moralo da odri raferendum. Meutim, Europski ustav nije stupio na snagu jer referendum nije uspio u 2 drave lanice- Francuskoj i Holandiji. Europski ustav je dokument iji je cilj da olaka i uini djelotvornijim funkcionisanje proirene unije od 27 drava lanica.

Ustav se satoji od 4 djela. Prvi dio predvia naela, funkcije i organe. Drugi sadri Povelju o ljudskim pravima, trei propisuje pravila za donoenje odluka i primjenu razliitih politika EU, etvrti dio sadri pravila o stupanju na snagu protokola i deklaracije.

Europa danas sebe smatra drugom federalnom demokratskom super silom. Ona sve vie postaje snani pobornik integracije i institucionalnih pristupa ouvanja mira. Bezbjednosna strategija EU sve vie poziva na naela neoliberalnog institucionalizma, to znai da EU svoju budunost vidi u irenju meunarodnih organizacija, europskom ujedinjenju, potivanju meunarodnog prava, razoruanju i promovisanju demokracije. U vezi stim EU je najvei zagovornik stvaranja zajednike bezbjednosne politike, s ciljem da stvori sveevropske ekspedicione snage najmanje 60.000 vojnika.

BiH i EU

Bilateralni odnosi izmeu BiH i EU uspostavljeni su meunarodnim priznavanjem Republike BiH kao nezavisne i suverene drave u aprilu 1992g. To je znaajno doprinijelo da ve u maju 1992g. BiH postane punopravna lanica UN. U martu 1993g. uspostavljeni su puni diplomatski odnosi BiH i EU. Spoljna politika BiH po Ustavu, prije svega, u nadlenosti Presjednitva BiH, Vijea ministara BiH itd...

Poev od 2000-te EU energinije preuzima inicjativu i zemljama Zapadnog Balkana nudi mogunost stabilizacije radi pridruenja Uniji. Stoga je smiljen novi predpristupni mehanizam, tzv. Mapa puta, sa 18 uslova koje je BiH morala ispuniti kako bi se kvalificirala za testiranje o spremnosti za uee o pregovorima o stabilizaciji i pridruenju.

Tek u decembru 2002g. ispunjeno je svih 18 uslova iz mape puta. Tako je BiH ula u Partnerstvo za mir, u Savjet europe, a polovinom 2008g.konano je potpisan i Sporazum o pridruivanju. Strateki cilj BiH i dalje ostaje ulazak u EU i NATO. Ulaskom u NATO sigurno bi se trajno izbjegli ratni sukobi unutar BiH, potpuno izbjegla mogunost agresije na BiH od strane susjednih ili nekih drugih zemalja. S druge strane ulaskom u NATO pakt BiH bi mnogo dobila na unutarnjoj stabilnosti i bezbijednosti, to bi privuklo domae i strane investitore, odnosno europski i svjetski kapital, to bi onda bio generator za bri ulazak BiH u EU.