medresant€¦ · zasigurno je u podsvijesti svakog od spomenutih učenika, u nekom tre-nutku, bila...

MEDRESANT strana 10

Sandžačke džamijestrana 16

JANUAR 2019

Velikani Sandžaka

Ismail ef. Filibalić

Učenička hutba

strana 14

LIST UČENIKA SINAN-BEG I BAKIJE-HANUME MEDRESE

LIST UČENIKA SINAN-BEG MEDRESE

Broj 1,Godina 1februar 2019.

Džumade - l - ula 1440.

Izdavač:Sinan-beg medresa

u Novom Pazaru

Glavni i odgovorni urednik:Mithad Hasanović

Zamjenik urednika:Jusuf Karaga

Dizajn:Fahir Bajrović

Lektura:prof. Senad Gluhavičanin

Redakcija:Tarik Dacić,Edis Srebrenica,Bajram Nicević, Šefket Kozić,

Ensar Beširović, Mehmed Emrović,Abdullah Demirović

Adresa:Generala Živkovića bbKontakt:066/320/574

saDrŽaJ

MED

rEsa

nt

MEDRESANT | JANUAR 2019

MEDrEsant

3 U SUSRET PRVOM BROJU4 TEMA BROJA7 REDAKCIJA8 AKTIVNOSTI U MEDRESI10 HUTBA12 AKAID14 VELIKANI SANDŽAKA16 SANDŽAČKE DŽAMIJE18 IZ PERA UČENIKA19 PUTOPIS20 HIKAJA22 ZANIMLJIVOSTI 25 SVIJET NAUKE

“Dobar početak je pola posla” U SUSRET PRVOM BROJU

U duhu ovih i njima sličnih ri-ječi, pristupili smo izradi pr-

vog broja lista učenika Sinan-be-gove medrese, MEDRESANT..Sami učenici naše medrese pre-poznali su momenat i osjetili po-trebu za projektom ove vrste, a sve u cilju prenošenja poruke vjere zajednici i upoznavanju iste sa životom i radom same medrese.Kroz ovaj i sve sljedeće brojeve, ovim putem, do vas će stizati vijesti iz medrese, a nastojat ćemo vodi-ti vas kroz svijet Kur’ana, Sunneta časnog Pejgambera, Muhammeda a.s., sjećanja na velikane ummeta, historijata naših, sandžačkih džami-ja, putopisa, nauke, te svijeta sporta..Grešaka će zasigurno, nesumnjivo biti, ali, opravdat ćemo sebe izre-kom u kojoj se kaže: “Najbitnija stvar koju možete načiniti je greška, ne možete ništa naučiti iz savršenstva.” Nadamo se da ćemo, ako ih bude, iz istih puno toga naučiti, te vre-menom biti sve bolji, a na zadovol-jstvo i korist cijele naše zajednice.

3U sUsrEt PrVOM BrOJU


4tEMa BrOJa


sINaN-beGoVa MeDresa HISTORIJAT I NASTANAK

5tEMa BrOJa


U periodu između 1528-1540. go-dine, podignuta je “Sinan-be-

gova” medresa, prva u historijatu ovog šehera. Podignuta je u vaktu najvećeg i neponovljivog razvoja Novog Pazara, prema postojećim defterima osmanlijskog arhiva (Bas-bakaligi, osmanlijski arhiv, odnosno tapu defteri, br. 211, str. 788). Vakif ove medrese, Sinan-beg, po sve-mu sudeći, bio je defterdar Sule-jmana Kanunija, a u historiografiji se 1546. godine navodi kao glavni defterdar na njegovom dvoru. Sinan-beg je osnovao svoj vakuf od 200 000 akči, te trinaest dućana, za potrebe i egzistenciju medrese, njenog mareta, mualimhane. U ok-viru ovog vakufa nalazio se i ham-am, te trinaest, već spomenutih, dućana. Prvi mualim u ovoj me-dresi bio je Nedžmi efendi, učitelj samog Sinan-bega, pa se sma-tra da je poštovanje prema svom učitelju bio razlog gradnje ove me-drese u Novom Pazaru. Među dv-jema najznačajnijim medresama u bosanskom Sandžaku, zajedno sa Gazi Husrev-begovom medresom

u Sarajevu, bila je i Sinan-begova medresa, u Novom Pazaru, koja je spadala u red opće obrazovnih škola, koje su služile za stican-je srednjeg i višeg obrazovanja. 1611. godine Evlija Čelebija je, dolaskom u ove krajeve, u svo-jim defterima zabilježio postojanje jedanaest medresa, od toga pet u samom Novom Pazaru, među ko-jima je bila i Sinan-begova medre-sa, koja je kasnije dobila ime po velikom vakifu i osnivaču Novog Pazara, Sarajeva, Skoplja i Šapca, Gazi Isa-begu. Septembra, 1946. godine., ova medresa prestala je s radom, a 3. aprila 2008. godine, na sjednici Sabora IZ Sandžaka, donijeta je odluka o ponovnom nastavku njenog rada. Prednost pri upisu u “Sinan-begovu” medre-su imaju učenici koji iz svojih os-novnih škola dolaze sa odličnim uspjehom, kao i što boljim, ostva-renim rezultatom na prijemnom ispitu. Ucenici medrese su iz raz-nih mjesta, širom Sandžaka, cen-tralne Srbije i Bosne i Hercegovine.

VJERSKI ŽIVOT U MEDRESI

Vjerski život u medresi organi-zira se i obavlja pod nadzorom

odgajatelja. Pored svakodnevnih, obaveznih zajedničkih namaza, učeničke hutbe petkom su dio mo-zaika vjerskog života učenika.Hut-bama prisustvuje veliki broj učeni-ka i profesora kao i musafiri, gosti same medrese. Hatibi su učenici četvrtog i trećeg razreda medrese.

OPREMLJENOST MEDRESE

OPREMLJENOST MEDRESE Danas, Sinan-begova me-

dresa je skola internatskog tipa. Posjeduje sve sadržaje koji se ko-riste u svrhu normalnog odvijanja: spavaone, kupaonice, kuhinja, u kojoj se za učenike spremaju sva-kodnevni obroci, hrana prilagođe-na potrebam, a i uzrastu učenika, mesdžid, biblioteka u kojoj je zas-tupljena, kako vjerska, tako i liter-atura svjetovnog karaktera, kao i prostorije redakcije učeničkog lista.

6tEMa BrOJa


Kroz samu medresu, četiri go-dine školovanja u istoj, izučava

se dvadeset predmeta, vjerskih: Ki-raet, Tefsir, Akaid, Fikh, H. Islama, Imamet, Hadis, Ahlak, I. filozofija, te opštih; Bosanski jezik, Geografi-ja, Biologija, Historija, Matematika, Osn. informatike, Pedagogija, Psi-hologija, Sociologija, Tjelesni odgoj, te tri strana jezika: Arapski, Turski i Engleski jezik. Za potrebe nastave upošljeno je preko dvadeset profe-sora, školovanih širom svijeta od Sa-rajeva, preko Istanbula, Damaska i drugih svjetskih centara obrazovan-ja, spomenuti profesori, provjere-ni su stručnjaci u svojim oblastima, kako u vjerskim disciplinama, tako i društvenim i prirodnim naukama.Tri odgajatelja, pomoćno osoblje, tri kuharice, domar, te pomoćni radnik brinu se da se život u me-dresi odvija bez problema i na na-jbolji mogući način, u skladu s potrebama učenika, centrom in-teresovanja cijelog kolektiva, cen-tralnom figurom naše medrese.Pored svakodnevne nastave koja se uobičajeno odvija, učenici naše medrese imaju niz vannastavnih aktivnosti kojima upotpunjavaju dio svog slobodnog vremena, poput sedmičnih tribina, organiziranih od strane profesora medrese, a u planu je realiziranje gostovanja profesora iz drugih škola, stručnjaka iz raz-nih oblasti. Počelo se i s realiziran-jem povremenih takmičenja - kvi-zova, u kojima učestvuje određeni broj učenika, koji za svoje učešće, odnosno osvojena mjesta, bivaju adekvatno nagrađeni. Da se pažn-

ja ne posvjećuje samo umu, već da se vodi računa i o tjelesnom seg-mentu, dokaz su i organizirani ter-mini malog fudbala, koji se upražn-javaju jednom sedmično, a čiji su dio i profesori medrese. Također, na raspolaganju učenicima je i sto i oprema za stoni tenis, pa spome-nuti često provode svoje slobodno vrijeme upražnjavajući ovaj sport.Zahvaljujući obrazovnom programu, širokom dijapazonu već spomenu-tih predmeta, vjerskih i općih, veliki broj svršenika naše medrese up-isuje razne fakultete u zemlji i ino-stranstvu, što je još jedna potvrda kvalitetnog rada u našoj medresi.U planu imamo još niz aktivnosti, pro-jekata na svim poljima, obrazovnom, humanitarnom, sportskom, te u cilju što bolje i uspješnije realizacije istih. Ovim putem želimo uputiti poziv svih organizacijama koje su sličnih strem-ljenja i ciljeva, da ostvarimo sarad-nju, na obostranu dobrobit i zadovolj

7redakcija


MeDresaNt U SINAN-BEG MEDRESI “Medresant”, produkt je zamisli, idejagrupe učenika “Sinan-beg” medrese..Zasigurno je u podsvijesti svakog odspomenutih učenika, u nekom tre-

nutku,bila misao o pokretanju, davanjuživota ovom našem listu, ali, bilo jepotrebno vremena i dijelova mozaikakoji su se morali posložiti, uklopiti,da bi u konačnici Medresant ugledaosvjetlo dana i našao put do čitalaca.Iste su se, sticajem okolnosti i prilika,posložile, te se ove školske godinekrenulo u realizaciju Medresanta.Vrijedi ovom prilikom spomenuti,predstaviti, na početku spomenutu,grupu učenika, pokretača ovog lista,a to su: glavni i odgovorni urednikEdis Srebrenica, članovi redakcije:Jusuf Karaga,Mithad Hasanović,Tarik Dacić, Šefket Kozić, Mehmed

Emrović, Abdullah Demirović. Neophodno

je spomenuti još jednog članaredakcije, koji je osmislio dizajn ovoglista i ponio najveći teret u pogleduspomenutog, Fahira Bajrovića, inačeučenika I razreda naše medrese.Uvjereni smo da je ovo samo prviu nizu projekata koji realizuje ovagrupa učenika, te da će u narednomperiod doći do realizacije jošviše sličnih i projekata svake vrste,

a što će biti najbolji pokazateljkvalitetnog rada u “Sinan-beg” me-

dresi,a na opštu dobrobit, njenu

i cijele naše zajednice uopšte.

S poštovanjem,Redakcija

8aKtIVnOstI U MEDrEsI

aktIVNostI U MeDresI AKTIVNOSTI U MEDRESI


Početak nastavne godine u „Sinan-begovoj“ medresi, između ostalog, obilježile su brojne aktivnosti na svim poljima..

Hutba u mesdžidu „Sinan-begove“ medrese

Učeničke hutbe u mesdžidu naše medrese, pod nadzorom profeso-

ra Imameta, ponovo su zaživjele, te je u proteklom periodu održano, re-alizovano nekoliko, gdje su hatibi bili učenici IV godine, Mithad Hasanović, Bajram Nicević i Tarik Dacić. Za svo-je hutbe, svi spomenuti su ocjenje-ni najvećom ocjenom, a spomenu-tim hutbama prisustovali su učenici, profesori medrese, kao i reisul-ulema IZ Srbije, Sead ef. Nasufović.

Hatme dova za duše rahm. Izet. ef. Mašovića i Šemsudina Kučevića

13. oktobra, u mesdžidu „Sinan-be-gove“ medrese, uz prisustvo velikog broja učenika, profesora i džematli-ja, upriličena je hatme-dova za duše rahm. Izet ef. Mašovića i Šemsudi-na Kučevića. vaz nasihat održao je reisul-ulema IZ Srbije, Sead ef. Nasufović, a dovu je proučio Jakub ef. Leković. Nakon proučene dove, upriličen je ručak za sve pri-sutne, učenike, profesore, imame i musafire, prijatelje naše medrese.

Tribina „ Historijat obrazovanja u Novom Pazaru“

U srijedu, 17. oktobra, u prostori-jama „Sinan-begove“ medrese,

uz prisustvo učenika svih razreda, održana je tribina pod nazivom „His-torijat obrazovanja u Novom Paza-ru“, od strane profesora Ahlaka, Sead ef. Avdovića. Ova tribina je naišla na jako pozitivne ocjene prisutnih, te se nadamo da će u budućnosti biti još sličnih, s obzirom da je spomenu-ta prva u nizu ove školske godine..

Ekipa „Sinan-begove“ medrese na turniru srednjih škola u malom

fudbalu24. oktobra, ekipa „Sinan-begove“ me-drese učestvovala je na turniru sred-njih škola, u malom fudbalu. U prvoj utakmici naišli su na ekipu Tehničke škole, jednu od jačih na turniru. Viđen je dobar i dopadljiv fudbal, ali, presudi-lo je iskustvo članova ekipe T. škole, od kojih se veći dio profesionalno bavi ovim sportom, te je na kraju bilo 3:0, rezultat koji djeluje visok, ali koji nije oslikao pravo stanje snaga na terenu.Početak nastavne godine u „Sinan-be-govoj“ medresi, između ostalog, obil-ježile su brojne aktivnosti na svim pol-jima..

9aKtIVnOstI U MEDrEsI


Kviz- takmičenje učenika medrese 24. oktobra, u prostorijama „Sinan-be-gove“ medrese, organizovan je kviz-takmičenje učenika medrese.Za spomenuti kviz bilo je pripremlje-no 400 pitanja iz sfere islama i opće kulture, a sami učenici pokazali su vi-sok nivo znanja iz spomenutog. Na-kon velike borbe, u finalu su se našli Ensar Beširović, učenik III razreda, te Amar Alimanović, učenik IV razre-da, na kraju pobjednik ovog kviza. Treće mjesto pripalo je Šefketu Koziću, učeniku III razreda. Za pob-jednike, prva tri mjesta, bile su obez-bijeđene nagrade, u vidu Kur’ana, knjiga te slatkiša, kojima su se na kraju svi učenici bratski počastili. Ovo je prvi kviz ovakve vrste, zasig-urno ne i zadnji, jer i sami učenici su na kraju izrazili želju da se pro-jekat ovakve vrste ubrzo realizira.

Turnir u stonom tenisu

U srijedu, 31. oktobra, organizo-van je turnir u stonom tenisu.

Prijave su bile moguće do počet-ka takmičenja, pa se broj učesni-ka popeo na četrnaest. Prisutni su bili i učenici svih razreda, a ci-jeli tok takmičenja zabilježili su i ovekovječili učenici svojim mobil-nim telefonima. Nakon uzbudljiv

10HUtBa

poslaNIk a.s. MITHAD EF. HASANOVIĆ

“Uzvišeni Allah u Kur’anu čas-nom kaže: Vjerovjesnik treba da bude preći vjernicima nego samom sebi“. Postavljam pitan-je i sebi i vama:da li vam je Po-slanik preči od naših


11HUtBa


Prenosi se od Poslani-ka s.a.v.s da je rekao „Ni-

jedan od vas neće biti potpuni vjernik dok mu Ja ne budem draži od njegovih roditelja, njegove dijece i cijelog svijeta“.Jedne prilike Omer r.a. prilazi Poslaniku a.s i kaže: Allahov Po-slaniče!“Zaista te više volim od svega, drugog izuzevsebe. Pa mu Poslanik kaže:“Ne! Tako mi Onog u čijoj je ruci moja duša nije dobro dok ti ne budem draži od samoga sebe! Onda Omer r.a. kaže“sada si mi zaista draži od samog sebe. Ovo je priroda čovjeka i to čovjek ne bira. Dok je ljubav prema Poslaniku ono što čovjek bira i ova ljubav jeshod-no tome dio imana.Neki učenja-ci kažu da ta ljubav može biti .Obaezna ljubav:to je ljubav koja zahtjeva vjerovanje u Njegov-og Poslanstvo i prihvačan-je onoga sa čim je O došao.Pohvaljena ljubav- a to je ljubav koja se ogleda sljeđenjem njegov-og svijeta i pridržavanje onoga što je rekao i radio. Hadis koji potvrđu-je ove rijeći jeste kad koga budi 3 svojstva osjetit će slast vjerovan-ja.“Da mu budeAllah i Njegov Po-slanik traži od svega drugog da voli čocjeka samo u ime Allaha i da mrzi povratak u nevjerstvo kao što mrzi biti bačen u vatru“.Takođe Enes ibn Malik preno-si hadis u kojem kaže:“Došao je

čovjek kod Poslanika i upitao Al-lahov Poslaniče kad će biti sudnji dan? Allahov Poslanik ga upita:“A što si ti pripremio za sudnji dan.“Čovjek je rekao ljubav pre-ma Allahu i Poslaniku Njegov-om. Tada Poslanik odgovori:“-Ti ćes biti sa onim koga voliš.“U jednoj predaji se kaže:Na sud-njem danu će Muhammed a.s. biti sa lijeve strane Allahovog dž.š. Arša.Sa one strane na kojoj se nalazi Džehennem.Dok će sa desne strane biti Ibrahim a.s. sa strane dženneta. Dok Poslanik a.s. priča ovo adabima kod njih se javlja ljubomorapa Allahov Po-slaniče:Zašto si ti sa lijeve strane Arša?Zar nije ljepše da ti bude sa desne strane Arš?Poslanik odgovori:“To je zobg toga da ko ide u džehennem pa ako pre-poznam nekoga iz svoga ume-ta da se zauzimam za njega.“Kada uzmemo u obzir da će na Sudnjem danu protiv nas svje-dočiti:noge, ruke, oči, i svi di-jelovi tijela. a Poslanik a.s će stati u našu zaštitu. Malo će nam biti jasniji Ajet koje smo spomenuli na početku hutbe.Vjerovjesnik treba da bude draži vjernicima nego oni sami sebi. Molim Dragog Allaha da nas učini od onih kojima će Po-slanik a.s.biti uzor na dunjalu-ku,a šefadžija na sudnjem danu.

AMINNNN YA RABILL ALLEMIN

12aKaID


rebIU-l-eVVel-Mjesec pejGaMbera MUHAMMEDA A.S.

13aKaID

Mjesec rebiu-l-evvel, sav u znaku Muhammeda a.s...

Diljem islamskog svijeta, pa i na našim prostorima, vijekovima, sebepom ljubavi spram njega, posvjećujemo posebnu pažnju.12. rebiu-l-evvel, dan rođen-ja Muhammeda a.s., krucijalno važan za cijeli svijet, spas cijelog svijeta, shodno ajetu: “A Mi te, Muhammede, nismo poslali osim kao milost svim svjetovima..”Putujući kroz Kur’an, nailazi-mo na 19. suru, po imenu Mer-jem, i stajemo kod 33. ajeta iste..” I neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan kada budem umro i na dan kada budem iz mrtvih ustajao!”.. ajet o važnosti i blagoslovu dana rođenja i preseljenja Poslani-ka Isa a.s. Ukoliko Kur’an na ovako explicitan način daje na važnosti danu rođenja Isa a.s., nameće se pitanje, šta je onda s danom rođenja pečata svih Poslanika, najboljeg od svih, Muhammeda a.s.? Zasigurno niti jedan drugi dan ne zaslužu-je i nije preči biti obilježen od dana rođenja Pejgambera a.s.“O vi koji vjerujete donosite i vi salavate i selame mu šaljite, teslimite se Poslaniku”, poruču-je nam 56. ajet sure Ahzab. U duhu tog ajeta, vijekovima, posebno u ovom mjesecu, to se i čini, organizuju se vazovi, trib-

ine, manifestacije ilahija i kasi-da, mevludi, nagradni, književni konkursi na temu života Po-slanika a.s., a sve kao produkt ljubavi spram Muhammeda a.s..Povodom obilježavanja 12. re-biu-l-evvela, kod nas se tradi-cionalno organizuju mevludi, koje većina islamskih učenjaka smatra lijepom praksom i svo-je mišljenje zasnivaju na had-isu: „Ko uvede u islamu lijep običaj, njemu pripada nagrada toga i nagrada svakoga onoga koji po tome radi nakon njega, s tim što se neće ništa umanjiti od njihovih nagrada.“ (Muslim) Mevlud, kao što reče veliki is-lamski učenjak Sujuti, nije udal-javanje od Sunneta, već je to grana iz korijena ljubavi prema Poslaniku, s.a.v.s. Mevlud je, da-kle, vid ispoljavanja ljubavi pre-ma Poslaniku, s.a.v.s., a voljeti Poslanika i slijediti ga je obligat-na dužnost svakog muslimana.Dajmo i na ovaj način prednost Poslaniku a.s. nad sobom, kako nas i sam Poslanik a.s. uči, kako i stoji u predaji da je jedan ash-ab pitao: “Allahov Poslaniče, šta misliš, ako bih ja sve svo-je dove zamijenio donošenjem salavata na tebe?” Odgovorio je: “Tada će ti Allah Slavljeni i Uzvišeni biti dovoljan za ono što te brine od tvoga dunjalu-ka i tvoga ahireta.” (Ahmed)


IsMaIl eF. FIlIbalIĆ BAJRAM EF. NICEVIĆ

14VELIKanI sanDŽaKa

Bediu-z-zeman svoga vakta, Is-mail

ef. Filibalić, rođen je 1870. godine, uNovom Pazaru. Njegov otac Musta-fa, rođen je, a kao vojnik i službovaou drugom po veličini gradu u Bugar-skoj, Filibe, današnjem Plovdivu. Ranije ime ovog grada biloje Filipopolis, dato po imenu Make-donskog kralja, Filipa II, koje sezadržalo sve do XIV vijeka, kada gaTurci preimenuju u Filibe. Ovo je bioglavni grad administrativne oblastiIstočna Rumelija, pored ostalog jedan od najvećih proizvodnih cen-tara visoko kvalitetne odjeće u XVIII vijeku.Po mjestu rođenja Ismail ef.oca Mustafe, njegovi potomci ćekasnije dobiti prezime Filibalić.Kader je bio da Mustafa, zajedno svojskom dođe u Novi Pazar, gdje ćese oženiti Badom, Ismailovom maj-kom, tu zasnovati porodicu i ostati…Poput Abdullaha, oca Muhammedaa.s., otac Mustafa mu je preselio pri-je njegovog rođenja, a majka Bada,kada je imao četiri godine. Brigu onjemu preuzeo je polubrat njegovogoca i njegova hanuma. Svoje obra-zovanje, stekao je u pazarskoj me-dresi, a najveći dio od muderisa h.

Derviš ef. Bošnjaka, koji je jako volioi cijenio Ismaila, još od njegovenajranije dobi. Sam Derviš ef. bioje čudan ljudima, zašto ustaje tadamalom Ismailu, a mnogo starijim sdugim bradama ne, na šta bi on odgovorio da će oni tek vidjeti ko je mali Ismail. Nakon preseljenja na ahiret, Derviš ef. Bošnjaka, na mjes-to imama Bor džamije, došao je Is-mail ef. Filibalić.

Ismail ef. Filibalić


15VELIKanI sanDŽaKa

Bio je jako obrazovan, a pored toga što je bio hafiz Kur’ana od svoje 11. godine, govorio je i četiri strana jezika, arapski, turski, perzijski i al-banski. Podučavao je islamu osobe željne znanja, u džamiji, mektebu i svojoj kući. Nije čekao petak da bi vazio, činio je to svakoga dana, po sabahu i ikindiji. Na postavljena pi-tanja nikada nije davao odgovor napamet, već bi konsultovao kitab, koji mu je uvijek bio u rukama. Iz-ričito je bio protiv učenja Kur’ana za novac. Radi njegovog ahlaka, pravičnosti, humanosti, dobrote i nesalomive vjere u Uzvišenog Gos-podara, voljeli su ga svi ljudi, bez obzira kojoj vjeri pripadali. Kada bi prolazio pored kakve skupine ljudi, iz poštovanja prema njemu bi usta-jali. Za ovosvjetske blagodati nije mario, iako je živio u teškom vaktu, vaktu neimaštine i tegobe. Jedne prilike, bez njegovog znanja, mu-ezzin Bor džamije je poslije džume namaza postavio sedžadu za Ismail ef., zbog blizine Bajrama i njegov-ih skromnih primanja. Očekivano, džemat se je masovno odazvao, pa je sakupljena velika suma novca. Ova sedžada, bila je razlog ljutn-je Ismail ef., kojeg džemat do tada nikada nije video toliko ljutitog. Sav sakupljeni novac, naredio je da se podjeli siromasima, kao human gest i ako Bog da, dobro djelo džematli-ja, a od istih je sljedeceg petka, sa hutbe tražio halala za organizovan-je sedžade, a bez njegovog znanja.Da njemu novac nije značio puno, govori i podatak da je hamalima,

za stvari koje bi obavili za njega, plaćao i davao tri puta više nego što su inače zasluživali. U životu nije zanemarivao ni najmanju st-var ili djelić vjere, poput sklanjanja parčeta bijelog papira sa ulice, ko-jeg bi iz poštovanja prema nauci, stavljao u džep. Oholost mu je bila strana i daleka od njega, a kada bi hodao, činio bi to pognute glave.Pored svog nemjerljivog doprinosa na polju islama, puni doprinos, dao je i u odbrani muslimanskog bića, ovih prostora, kao prilikom četnick-og napada na Novi Pazar, 1944. go-dine, kada su se desili događaji, kojisu, poput mnogih drugih sjećanja i predanja, sačuvani u narodu, prilikom kojih je ispoljen jedan od kerameta Ismail ef., za koga se smatra da je evlija, a Allah Uzvišeni najbolje zna.Što se tiče porodice Ismail ef. Fili-balića, spomenućemo da se za svoga života ženio tri puta. Prvi put, oženio se Emom, kćerkom jedihnicom, h. Derviš ef. Bošnjaka, u skladu s eman-etom h. Derviš ef. da se Ismail oženinjome, međutim, Ema je pri porođaju preselila na ahiret. Nakon nje, ožen-io se Mejrom, sestrom Emin-age Dunđerina, sa kojom je imao dva sina, Hamida i Mahmuda, od kojih je drugi preselio još kao dijete, u 10-ojgodini života. Nakon preseljenja ha-nume Mejre, oženio se Hatemom Dervišnurović sa kojom je imao četvero djece, dva sina, Fadila i Ćamila i dvije kćerke, Fadilu i Ćami-lu. Živjeli su u kući, koja je bila na mjestu zgrade ženske medrese....


16sanDŽaČKE DŽaMIJE

sUltaN ValIDe DžaMIja FAHIR BAJROVIĆ

Džamija Pertevnihal Valide sul-tanije, poznata kao džami-

ja “Sultanija Valida”, nalazi se u samom centru Sjenice i jedan je od simbola tog sandžačkog grada i opštine na jugozapadu Srbije. Sa-građena je sredinom 19. stoljeća kao zadužbina majke turskog 32. sultana i 111. islamskog halife Ab-dulaziza. Pored one u Sarajevu, ima status „carska“ ili „careva“, jer ju je gradila sultanova porodica. Pored simbolike ponovnog rađan-ja Osmanlijskog carstva, specifič-na je i jedinstvena u graditeljs-kom smislu, jer ima kube (kupolu) bez stubova čiji je prečnik oko 15 metara. Arheolog i poznavaoc is-lamske umjetnosti i arhitekture iz Sjenice Mustafa Baltić je u razgov-oru za Anadolu Agency pojasnio da je u vrijeme kada je džamija građena bila najzapadnija carska džamija u Evropi i trebala je biti simbol moći Osmanlijske države.

Projekat za sjeničku „Pertevni-hal Valide sultanija džamija“, koji TIKA sprovodi, je gotov i uskoro se očekuje njegova realizacija.


17sanDŽaČKE DŽaMIJE

„Graditelj ove džamije je u st-vari sultan Abdulaziz Han, ali se spominje njegova majka Pertevni-h(y)al Valide jer je po granicama carstva trebalo graditi džamije azizije kako bi se pokazala moć i ponovno rađanje Osmanlijske države. U to vrijeme, 1870. godine, kada je džamija građena, Sjenica nije brojala ni pet hiljada stanovni-ka. I, za današnje uslove, ona je velika“, ukazuje Baltić i podsjeća da je Sjenica 1864. godine postala sjedište Novopazarskog Sandžaka, kao najzapadnijeg dijela osman-ske države. – Džamija sa najvećim kubetom bez stubova na Balkanu – Sjenička džamija dominira tim gra-dom. Nalazi se prekoputa zgrade lokalne uprave na malom uzvišen-ju. Sagrađena je bez temelja, od bijelog kamena i materijala sa ovog podneblja. Ima jedno munare sa jednim šerefetom. Njena izgradnja nije završena zbog nedostatka fi-nansija u to vrijeme. Na to ukazuju postavljene originalne kamene os-nove stubova koje nose kupole tri-jema. Iz razloga što nije u potpuno-sti sagrađena, iznad ulaznih vrata nema tariha (tebele), ali postoje ukrasi. Plastika, s desne strane simbolično u obliku koncentričnih krugova, prikazuje univerzum, a s lijeve strane dženet (raj). Džamija je bila unutra obojena svjetlo pla-vom, tirkiznom bojom koja je u to vrijeme bila i sultanovo obilježje. Od osamdesetih godina, poseb-no unutrašnji prostor je više puta

restauriran i prepravljan. Na zidovi-ma danas nema ukrasa, kaligrafi-je ni ornamentike. Ogromno kube bez stubova prekriva čitav osnovni prostor za klanjanje. Unutrašnjost je dobro osvijetljena, po dva sa stra-na i tri u nivou mihraba, nalaze se drveni prozori u podnožju kupole. Do danas su sačuvani originalni mihrab i drveni mahvil (galerija), kurs (ćurs, govornica) je uklonjen, dok je mimber više puta mijenjan. Iznad mahvila, su tri kubeta, kao i ono osnovno, pokrivena crnim limom u skorašnje vrijeme. To-kom Prvog svjetskog rata austrou-garska vojska je sa džamije skinu-la olovne ploče kako bi ih koristila za pravljenje municije. Džamija se zvala i „kuršumli“ ili „bijela“. Drve-ni stubovi, na kojima, počiva dio unutrašnjosti, su takođe sačuvani kao originalni. Objašnjavajući, u graditeljskom smislu, kako kupola stoji bez stubova, Baltić navodi da je suština u tada korišćenim prirod-nim materijalima za ekstremne kli-matske uslove kakvi su u Sjenici.


18IZ PEra UČEnICa

HIDžab AIŠA NIŠIĆ

HIDŽAB. Jedna riječ, 5 slova, bezbroj značenja.

HIDŽAB. Jedna riječ, 5 slova, bez-broj značenja. Teško je definisati

hidžab, opšta definicija koja se može naći na internetu glasi:“Veo ili mara-ma koju nose neke žene islamske vjeroispovijesti“. Ali nekako u našim sandžačkim i bošnjačkim zajednica-ma hidžab ima dosta važnije i svijeti-je značenje, zar ne? Naše definicije hidžaba predstavljaju skoro nemo-guće standarde, hidžab označava čistotu i ljepotu, protekciju i česti-tost, riječ hidžab je duboko urezana u naš DNK, predstavlja našu histori-ju i način življenja naših predaka. Hidžab je toliko opisivan u našoj lit-eraturi da je nekako dobio svoj živ-ot, da je počeo da stiče krakteristike sam za sebe, počeo je da živi i da diše. Toliko je prisutan da je postao ključni faktor bunta protiv vlasti i glavni predstavnik religijske slobode ne samo kod nas već širom svijeta. Dobro, hidžab ima veliku važnost ali žene koje ga nose imaju još veću, one su njegove predstavnice i one ga nose sa ponosom svakog dana. Ja sam počašćena tim da sam i ja ambasador hidžaba i da ga svim

srcem volim. Mahrama je moj najbol-ji drug, moj zaštitnik u tamnim ulica-ma nepoznatih gradova, hrabrost i političko opredeljenje. HIDŽAB. Jed-na reč, 5 slova, bezbroj značenja.


19PUtOPIs

sarajeVo LAMIJA NIŠIĆ


Da li ste ikad gledali Sarajevo noću ? Tako tiho a tako pokretno i živo.

Da li ste ikad gledali Sarajevo noću? Tako tiho a tako pokretno i živo.

Bezbroj svjetala sijaju istim sjajem utišini mrklog mraka. Kada pogledamtaj prizor više mi se i ne spava,zaželim da dovijeka ostanem budnakako bi bila svjedok te predivne igreboje i uličnih svjetala ovog velikoggrada. Dok ova prijestonica noću iz-gleda kao prava metropola danju sečini kao omanja varoš u kojoj su sviljudi poznati, možda si ih vidio neg-dje u tramvaju, u redu u Mek Don-aldsu ili slično. Dosta je stvari kojeodlikuju ovaj grad, mada je teškokoja uočljiva kao što je njegova his-torija koja se upoznaje još u hodu,možemo je prepoznati u svakoj ulici,na svakoj stopi i na svakom pločniku.Ovaj grad je produkt 3 kulture kojesu se vremenom toliko isprepletaleda su postale kultura sama po sebi.Ove 3 kulture se oslikavaju u svakomdijelu grada, nije bitno da li ste međusarajevskim neboderima i tržnimcentrima, blizu austro-ugarskihzgrada i vijećnice ili pak na poznatojBaščaršiji u samom srcu Sarajeva.

Naravno, znamo da je pisana riječ

uvijek bila srž Sarajevske kulture paje samim tim i Gazi Husrev-begovabiblioteka jedna od najljepših desti-nacija kako za radoznale turiste kaoi za naučnike visokog kalibra. Na-domak biblioteke se nalazi poznatamedresa istog naziva, koja je jednaod najstarjih školskih instutucija naBalkanu. Udahnite vazduh ovogšehera zalijte ga gorkom turskomkahvom spremljene sa merakom,zapjevajte sevdalinku zajedno sadruštvom i pojedite ćevap kod Želje.Volim Sarajevo i već se radujemsljedećoj posjeti ovom gradu punognura i starih običaja, oblakodera,modernih kafića i vedrih noći.

20HIKaJa

ZNaNje Za trI DaNa FAHIR BAJROVIĆ

Bio jedan covjek i imao sina.Sin mu poraste za skolu, ali u

skolu nece nikako da krene.-Necu, necu, pa necu! - plakao je.Bice-nece, na kraju otac popusti.Poraste dijete u mladica i sta-sa za zenidbu. Kaze sin ocu:- Daj mi para sad hocu u skolu!- E, sine moj, sad je kasno. Ti treba dase sada brines za zivot, a ne za skolu.- Hocu, hocu, hocu - navaljivao jesin - hocu, i naci cu covjeka kojice me nauciti svemu za tri dana.- Ne moze, i ne postoji takavcovjek- odgovarao ga je otac - lju-di uce i sedamdeset godina panauci ne mogu da stanu na kraj.- Mogu, naci cu ga, daj mi pare!Otac na kraju pristade i dade mupare. On krenu na put. Isao je, isaoi dosao do jednog grada. Ne udjeu grad vec sjede ispod puta, iz-vadi iz torbe hljeb i poce da jede.Putem naidje jedan starac i upita ga:- Mladicu, gdje si krenuo?- Idem u svijet da trazim covjeka kojice me nauciti znanju za tri dana.- Ej, ja sam taj covjek, odves-

cu te na jedno mjesto gdjeces sve nauciti za tri dana.Krenuse putem pored grada. Mladicse bio umorio od dugog putovanjai stalno je zastajkivao. Pred vecedodjose do jedne poljane. Velikapoljana. Na njoj nigdje nista nema,ni drveta, ni kamena, samo jednadzamija. Krenu onaj covjek premadzamiji i mladic za njim. Otvori ondzamiju, uvede mladica i rece mu:- Sjedi ovdje i cekaj dok ja ne dodjem.Ode on. Zatvori vrata za sobom.Osta mladic sam u dzamiji. Gledaoje bijele i prazne zidove. Na neko-liko coskova visila je paucina. Iznadprozora bili su ispisani harfovi. Brzopade noc. Leze ispod prozora i zas-pa. Ujutru ga probudi sunce. Usta-de i pridje do prozora. Protrlja ocii pogleda napolje. Kad vidi kasapinose meso na ledjima i vjesaju gaispod prozora. Polovina mesa sezacas ucrvlja. Zatim naidje nekinarod i poce da kupuje meso. Jednikupuju crvljivo, a drugi zdravo. Brzose rasproda to meso i ponovo pos-ta sve pusto kao sto je i prije bilo.


21HIKaJa

Prodje prvi dan i nista se vise nepojavi i ne dogodi na pustoj poljani.Mladic je setao od zida do zida,jeo suh hljeb i zanocio drugu noc.I drugo jutro ponovo proviri kroz pro-zor. Ugleda jednog starca, da starijestvorenje ne moze biti, brada mupala do pojasa, ide i nosi nekakvoogromno breme na hrbatu. Tolikoje veliko da ga niko ne bi mogao nipomjeriti a kamoli nositi. Starac idepoljanom, pogurio se, ali i to muje malo vec svaki cas se savija ikupi slamcice i baca ih povrh sebe.Mladic gleda i cudi se: “Fala bogu,kako ovaj starac nosi ovoliki tereti jos mu je to malo pa baca novi”,okretao je polako glavu i pratiostarca koji zamace sa vidika. Poljanaponovo posta pusta bez igdje icega.Dodje jutro trece, probudi se mladici odmah pogleda kroz prozor. Odjed-nom usred polja stvori se jednadjevojka. Ljepse na svijetu ne bjeseod te djevojke. Stvori se i jedan mlad-ic. Djevojka poce da bjezi poljem, amladic da je tjera. Niti ona moze dapobjegne, niti on moze da je stigne.Trce poljem i tako zamakose.Ni tog dana se vise nista nije dogo-dilo. Pade noc i mladic zanoci. I cet-vrto jutro pogleda kroz prozor. Pojavise onaj covjek sto ga je doveo dodzamije, dodje i otkljuca vrata.- Jesi li se omrazio?- Vala dosta.- Jesi li nesto vidio?- Kako da ne. Prvo jutro sam vidiokasape koji su donijeli neko mesoispred prozora i narod koji to odmahkupi. Vidio sam da se ono meso pret-varalo u dva dijela, jedan u crvljivo, ajedan dio u zdravo meso.- Sinko, nije to bilo crvljivo meso.

Sve je bilo ispravno. Ali oni koji su naneposten nacin zaradili pare, njimase svjeze meso pretvaralo u crvljivo.Oni su te pare zaradili na haram iprevaru - rece covjek, pocuta malopa upita:- A sta si vidio drugo jutro?- Vidio sam jednog starca kako nosiogroman teret. I to mu je bilo malopa je po poljani skupljao slamčice ibacao ih na sebe.- Sinko, nije ono nikakav teret ovogsvijeta - drvo i kamen- vec grijehovikoje je zaradio za zivota. On je ubijaoljude, lagao, pljackao, svasta radio, isve je to njegovo breme. A nije sepopravio i pokajao ni u starosti vecje i dalje neposteno zivio. Ali postoje bio onemocao, nije bio u stanjuda ucini neki veci grijeh, vec mali, pasakuplja slamčice i baca ih na sebe- objasni mu covjek - A treceg jutrasta si vidio?- Treceg jutra vidio sam nesto cud-no. Stvori se jedna djevojka, a za-tim i jedan mladic. Djevojka poce dabjezi a mladic da je tjera. Ljepse staod te djevojke nijesam vidio. Bjeza-la je poljem a mladic za njom. Nitiona moze da pobjegne, niti on da jestigne.- E, i to si vidio. Ono nije bila djevo-jka vec slika ovog svijeta. A mladic -to smo mi, nase oči. Mi se borimo dauhvatimo ovaj svijet. Stalno jurimo,a on nam izmiče. I tako nam dodjesmrt. Oči su uvijek gladne One bihtjele sve da uhvate. One tjerajunasu dusu da čezne. A sad sinko, -zavrsi čovjek - idi kući. To je čitavanauka zivota. I nemoj da se ogrije-sis, da ucinis zlo, da trazis ono stone mozes da uhvatis.


ZanIMLJIVOstI

NastaNak IMeNa koNtINeNata ZANIMLJIVOSTI

Afrika, Amerika, Azija.. da li s te se nekad zapitali, zašto baš ovi nazivi?Kako i po kome su kontinenti dobil i imena, otkrijte u nastavku teksta.

Kako je Afrika dobila ime.

Postoje razne teorije o tome kakoje ovaj konitinent dobio ime. Prema

jednoj od teorija, nakon što su Rim-ljani porazili Kartaginu u Trećempunskom ratu, novoosvojeno mestosu nazvali Afrika. Iako, najpopularni-ja teorija navodi da ime potiče odplemena Afri, i da je u pitanju ženskioblik latinske reči africus- u prevoduzemlja Afra. Drugi teoretičari sma-traju da ime potiče od feničanskereči afar - prašina. Kada joj se dodalatinski sufiks – ika (-ica), koji se ko-risti za obeležavanje zemlje, dobijase naziv zemlja prašine. Ukolko seu vidu ima afrička pustinja i topla kli-ma, rimsko osvajanje severa Afrike,vrlo je verovatno da je teorija o ple-menu Afri, ona koja je ispravna.

Kako je Azija dobila ime

Ime se pojavljuje u Herodotovoj Istori-ji, 440. godine pre naše ere, i potiče

od starogrčke reči. Ovo ne isključujemogućnost da se reč koristila i ra-nije. Naziv se nije odnosio na ceokontinent, već samo na zemlje saistočne obale Egejskog mora, a kas-nije i Anadolije. Teoretičari smatrajuda ime potiče od feničanske reči asu- istok i akadske reči asu koja značiizaći ili uzdići se. Zato se za Azijukaže zemlja izlazećeg Sunca.

Kako je Antarktik dobio ime

Antarktik je najjužnija tačka našeplanete i naziv potiče od grčke reči

antarktike - suprotno severu. Škotskikartograf, Džon Džordž Bartolomeunavodno je prva osoba koja je ko-ristila termin Antarktika za taj konti-nent. Prema istoričarima, to nije prviput da se taj termin upotrebljava.Naime, Francuzi su to ime koristiliza različita mesta pre njega, poputkolonije u Brazilu poznate kao Francus-

ki Antarktik.


22 23ZanIMLJIVOstI

Kako je Australija dobila ime

Terra Australis Incognita na latins-kom znači nepoznata zemlja na

jugu. Priče o postojanju ovog kon-tinenta datiraju još iz doba drevnogRima. Ime Terra Australis, nastalo jenakon što su Evropljani otkrili načinda stignu do ovog kontinenta. MetjuFlinders insistirao je na upotrebiovog naziva, 1804. godine, a 1817.je tadašnji guverner Lahlan Makarijepokrenuo peticiju za zvanično usva-janje. Kontinent je dobio zvanično

ime tek 1824. godine.

Kako je Evropa dobila ime

Predpostavlja se da je Evropa dobilaime po jednoj od Zevsovih ljubavnica

iz grčke mitologije Europi. Legendakaže da je Zevs lično oteo Europi ipretvorio je u belog bika, kog je po-tom odveo na Krit. Prema jednoj odteorija termin potiče od akadske rečierebu - sići, zaći ili od feničanskereči ereb - veče, zapad. Ime Evro-pa potiče od grčke reči eurys što uprevodu znači široko, dok ops značilice, pa ovo možemo prevesti kao

široko lice.

Kako su Severna i Južna Amerikadobile imena

Poznato je da je Amerika dobila imepo Amerigu Vespučiju, koji je

putovao 1499. i 1502. godine u Novisvet. Kako je bio učen i obrazovan,brzo je shvatio da zemlja do koje jestigao nije Azija. Tada je odlučio dapiše o svojim putovanjima, a njegove knjige objavljene su 1502. godine. Nemački kartograf Martin Vald-semiler je 1507. godine napravionovu mapu koja je uključila Novi

svet. Iako je bio svestan spisa Amer-iga Vespučija, nije znao za Kolum-bove ekspedicije. Tako je odlučenoda novi kontinent dobije ime poVespučiju. Geograf Gerard Merkatorje 1538. godine, odlučio da sve de-love Amerike, južni i severni, nazove

kao jednu celinu, Amerika.


25svijet nauke


GejMING INDUstrIja MEHMED EMROVIĆ


Gejming industrija je jedna od najbrže rastućih industrija na svetukoja po popularnosti i zaradi “gazi” mnoge oblasti. U Srbiji trenutnouspešno posluje nekoliko globalno priznatih kompanija, ali i na desetinemanjih, nezavisnih studija koji razvijaju igre najrazličijtih žanrova.

26svijet nauke


Nema preciznih podataka o tomekolike su zarade u gejming industriji,

kao ni koliko tačno ljudi zapošljava.Binis koji je na svetskoj sceni ras-tom prestigao čak i filmsku indus-triju. U Srbiji već šest godina beležikonstantan rast, a proizvođačiigrica tvrde da je potencijal ogro-man, ali mora se pametno iskoristiti.Oni koji zarađuju od igrica tvrdeda je gejming industriji u Srbi-ji već neko vreme u ekspanziji.Ipak, ako neko želi da se u njojoproba nije dovoljno da voli igriceili da se interesuje za računare.Prema procenama stručnjaka, čitavIT sektor u Srbiji zapošljava između30 i 50 hiljada ljudi. Na globalnomnivou gejming industrija vredi oko 80milijardi dolara. Iako Srbija do sadanije previše ulagala u ovaj sektor,privreda svakako ima velike koristiod profita koji naše kompanije iz ge-jming industrije ostvaruju na tržištu.U poslednjih godinu dana, kakotvrde poznavaoci, tržište Srbijepostalo je sve otvorenije za ovetrendove i veliki broj srpskih komani-ja pokušava da se ugleda nakompanije u svetu, gde je gejmingsada već na nivou ozbiljnih sportova.

MEDRESANT

2019

medresant€¦ · zasigurno je u podsvijesti svakog od spomenutih učenika, u nekom tre-nutku, bila...

Documents