meĐunarodne financijske institucije

Upload: daund-fron

Post on 01-Mar-2018

229 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    1/24

    1

    Tematska jedinica VII

    MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJEGRUPA SVJETSKE BANKE -

    SVJETSKA BANKA - UVOD

    Meunarodnu banku za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction andDevelopment - IBRD) osnovale su, kao prvu od institucija svjetske banke (1944 g. u Bretton

    Woods-u, SAD) 44 zemlje, sa ciljem da povoljnijim uvjetima od trinih financira obnovu irazvoj u zemljama u razvoju, usmjeravanjem financijskih sredstava iz razvijenih zemalja. Iako

    je prvobitno osnovna namjera osnivanja banke bila da sudjeluje u financiranju ratom razrueneEurope, IBRD je danas postala iskljuivo banka za razvoj. Meunarodna banka za obnovu i

    razvoj (International Bank for Reconstruction and Development- IBRD) je ve u poetnomrazdoblju djelovanja, zbog njegovog sadraja i irine, nazvana Svjetskom bankom. Tijekomvremena IBRD se ne samo prilagoavala novim uvjetima svjetskog gospodarskog i politikogrealiteta, nego je i irila svoje djelovanje.

    Osnovni zadacibanke su:

    da olakavanjem investiranja kapitala u proizvodne svrhe pomae obnovu i razvoj nateritoriju zemalja lanica;

    da potie privatne investicije u inozemstvu kroz garancije ili sudjelovanja i drugimvrstama privatnih investicija;

    da daje na raspolaganje, pod povoljnijim uvjetima, financijska sredstva i podsticanjem

    meunarodnih investicija pomae na dui rok ravnomjerno razvijanje meunarodnetrgovine i odravanje ravnotee i bilanci plaanja.

    Pod okriljem IBRD-a formirane su kasnijejo etiri institucije afilijacije IBRD i to: Meunarodna financijska korporacija (International Financial CorporationIFC); Meunarodno udruenje za razvoj (International Development AssociationIDA); Multilateralna agencija za investicijske garancije (Multilateral Investment Guarantee

    AgencyMIGA) i

    Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova (International Centre forSettlement of Investment Disputes - ICSID)

    Za IBRD i IDA se koristi zajedniki naziv Svjetska banka (World Bank), dok se podgrupacijom svjetske banke podrazumijevaju sve pet institucije (IBRD, IDA, IFC, MIGA i

    ICSID).

    Osnovni i zvori sredstava za poslovanje IBRD-a su uplaene kvote zemalja lanica,zaduenje na meunarodnom tritu kapitala, vraena sredstva iz ranije odobrenih kredita(replasman) i ostvareni prihod.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    2/24

    I. MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ - IBRD

    1 . UVOD

    Kada su godine 1944., prije vie od pola stoljea, u Bretton Woodsu u SAD-upostavljena naela svjetskog gospodarskog razvoja, Meunarodna banka za obnovu i razvoj jedobila istaknuto mjesto.

    Razlog utemeljenja Banke bila je prije svega injenica da su mnoge zemlje poslijeDrugog svjetskog rata oskudijevale u financijskim sredstvima, koja su im trebala za

    poslijeratnu obnovu i razvoj. Istodobno, nisu bile dovoljno kreditno sposobne da svoje potrebe

    podmiruju zaduivanjem na meunarodnom komercijalnom tritu.Banka je osnovana kao jedinstvena multilateralna institucija s osnovnim kapitalom koji

    je u vlasnitvu zemalja lanica. Kapital je podijeljen na udjele zemalja lanica prema njihovojekonomskoj snazi, a on je zalog da Banka putem pozajmljivanja moe na svjetskim tritimadoi do sredstava za odobravanje zajmova po znatno povoljnijim uvjetima nego komercijalne

    banke. Takva uloga Banke proizlazi iz njenog posebnog meunarodnog poloaja i zadaepotpore razvoju u svijetu, njenog posebnog mjesta i politike na tritu, kao i visokestruno-tehnike podloge.

    Zajmovi i jamstva su osnovni i komplementarni "proizvodi" Banke, koji se mogu

    koristiti zasebno ili zajedno. Banka ima veliko iskustvo u pruanju financijsko-savjetodavnihusluga zajmoprimateljima pri ocjeni opravdanosti i financijske isplativosti zadovoljavanja

    odreenih potreba i ciljeva razvoja.Svrha i cilj Svjetske banke danas se najvie izraava u poticanju gospodarskog razvitka

    javnog i privatnog sektora na trinim osnovama, koji je od ope koristi, a posebice zasiromano stanovnitvo u zemljama u razvoju. Banka odobrava zajmove i daje jamstva zafinanciranje infrastrukture (izgradnja cesta, elektrinih centrala, kola, sustava navodnjavanja) i

    projekte u industriji, koji ukljuuju i izobrazbu strunjaka.

    Banka daje potporu poljoprivredi, osigurava proizvodnju hrane za djecu i potiezapoljavanje ena. Neki zajmovi Banke namijenjeni su promjenama strukture gospodarstavakako bi zemlje koje ih uzimaju postale stabilnije, uinkovitije i trino orijentirane. Svjetska

    banka prua tehniku pomo i strune savjete, pomae vladama da javni sektor i nekespecifine sektore svojih privreda osposobe da budu uinkovitiji i usmjereniji ostvarenjuciljeva nacionalnog razvitka.

    Prvi zajmovi Svjetske banke pomogli su financiranje obnove ratom razruenoggospodarstva Zapadne Europe. Danas su lanice Svjetske banke iz itavoga svijeta, ali

    odobrava zajmove samo zemljama u razvoju Afrike, Azije, Latinske Amerike i Kariba,Sjeverne Afrike, Bliskog Istoka i Europe (Srednje i Istone), Rusiji i novonastalim zemljamabiveg SSSR-a.

    Osim sredinjeg ureda u Washingtonu kao sjeditu, Banka ima regionalne urede ipredstavnitva u veem broju zemalja gdje se odvijaju znaajnije aktivnosti Banke.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    3/24

    3

    2. UPRAVLJANJE I ORGANIZACIJA SVJETSKE BANKE

    Svjetska Banka i MMF osnovani su 1945. godine u sklopu uspostave poslijeratnog

    poretka meunarodne suradnje. Ministar financija SAD-a Fred M. Vinson ustvrdio je tada kakotreba "zapamtiti da ovo nisu obine institucije s obinim dioniarima. To su kooperativne

    institucije vlada i njihov glavni posao je s vladama... Iako moraju poslovati tako da ouvajusvoj kapital i postiu najplodnije koritenje sredstava, nije im cilj stvaranje profita" ("ForeignAffairs", July 1946).

    Osnivai Svjetske banke i MMF-a su glavni naglasak stavili na suradnju i sudjelovanjesuverenih nacija s raznim oblicima vladavine i na razliitom stupnju razvoja (od Nepala sdohotkom od svega 180 USD po glavi stanovnika do Japana, gdje dohodak prelazi 27.000 USD

    na godinu.

    Statut Svjetske banke izradile su na pregovarakoj konferenciji u Bretton Woodsugodine 1944. etrdeset etiri zemlje saveznice, a sve su one kasnije i ratificirale Statut.Sovjetski Savez to nije uinio, tako da su tek 1991. i 1992. godine Rusija i 15 republika bivegSovjetskog Saveza pojedinano pristupile u lanstvo. Republika Hrvatska postala je lanicom

    Svjetske banke temeljem sukcesije lanstva bive SFRJ, koja je sudjelovala na konferenciji uBretton Woodsu. Danas je Svjetska banka globalna svjetska institucija s gotovo univerzalnim

    lanstvom (179zemalja).Statutom IBRD je predvieno da samo lanice MMF-a mogu biti i lanice Svjetske

    banke. Svaku zemlju lanicu predstavljaju guverner (obino ministar financija) i zamjenikguvernera. Dioniki kapital podijeljen je na zemlje lanice prema formuli koja se temelji nalanskim kvotama u MMF-u, a glasaka snaga pojedinih zemalja razmjerna je njihovojekonomskoj snazi i odraava se u udjelu zemlje u kapitalu Banke. Danas SAD jo uvijek drenajvei broj glasova (17,07%), slijede Japan (7,09%) i Njemaka (5,48%), Francuska (5,26%) iVelika Britanija (5,26%).

    Bankom upravljaju tri glavna upravna organa: Skuptina guvernera (Board ofGovernors), Odbor izvrnih direktora (Board of Executive Directors) i Predsjednik.

    Skuptinaguvernera

    Skuptina guvernera je najvie tijelo i ima najvee ovlasti Banke, donosi smjernicepolitike i usvaja glavne poslovne odluke. Skuptina guvernera prima nove lanice, odluuje osuspenziji lanstva, poveanju kapitala, izboru izvrnih direktora, izmjenama Statuta i slino.Svaka drava lanica Banke imenuje jednog guvernera i jednog zamjenika guvernera, koji jezastupaju u Skuptini guvernera. Skuptina se sastaje jednom na godinu (dvije uzastopnegodine u Washingtonu, a tree u nekoj od zemalja lanica) i to na zajednikom sastanku

    Skuptine Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Svaka lanica ima dvije stotine ipedeset glasova i jo po jedan glas za svaku dionicu koju posjeduje. Odreene glavne odlukedonose se veinom glasova, a uobiajeno je da se odluuje prema standardno utvrenim

    pravilima i procedurama operativnih poslova.

    Odbor izvrnihdirektora

    Odbor izvrnih direktora nadlean je za provedbu politike Banke i donoenje tekuihposlovnih odluka. Zemlje lanice zastupaju u Odboru izabrani izvrni direktor, preko kojihtijekom godine sudjeluju u radu Banke, iznose svoje stavove i glasuju o provedbenim

    odlukama. Predsjednik Banke predsjedava Odborom izvrnih direktora.

    Predsjednik IBRD nadlean je za svihpet institucija Grupe Svjetske banke, s time toIFC i MIGA imaju i posebne izvrne predsjednike koji su u rangu prvih potpredsjednika IBRD.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    4/24

    Odbor zasjeda u Washingtonu i sastaje se najmanje jednom na tjedan ili ee ako to posloviBanke zahtijevaju. Danas Odbor ima 24 izvrna direktora: pet ih zastupa vodee zemlje lanice(SAD, Japan, Njemaku, Francusku i Veliku Britaniju), dok 19 ostalih zastupaju grupacijezemalja koje su obino iz istog podruja, a razlikuju se prema broju zemalja. Po jedan izvrnidirektor zastupa Rusiju, Kinu i Saudijsku Arabiju, dok jedan direktor zastupa npr. 24 afrike

    zemlje francuskog govornog podruja, a drugi 21 afriku zemlju engleskog govornog podruja.O izboru grupacija odluuju same zemlje, a pored zemljopisne bliskosti, na sastav grupacijautjeu i politike, kulturne i druge veze.

    Isti sastav Odbora izvrnih direktora nadlean je za poslove IBRD, IFC i IDA, dokMIGA ima zaseban Odbor izvrnih direktora.

    U sklopu programa rada Odbora izvrnih direktora glavni poslovi ukljuujuodobravanje zajmova, razmatranje i primjenu mjera politike Banke, ocjenu i strategiju Banke

    prema opim i specifinim pitanjima financiranja razvoja, odnose s pojedinim zemljamakorisnicama zajmova, suradnju s drugim institucijama, odobravanje prorauna i slino. Odborte dunosti obavlja temeljem odredaba Statuta i drugih osnovnih odluka o pravilima i

    procedurama voenja poslova i operacija Banke.

    Iako je Banka u svojoj povijesti prola kroz razne faze, odrala se njena tradicionalnauloga kreditiranja i garantiranja projekata s proizvodnom svrhom i ciljem poticanja

    ekonomskog i socijalnog razvitka zemalja u razvoju. Odbor strogo vodi rauna o sposobnostikoritenja, uincima kreditiranja i sposobnosti otplate pojedinih zemalja korisnica. Bankaodobrava zajmove izravno vladama, vladinim agencijama ili institucijama uz vladino jamstvo.

    Podrka privatnom sektoru raste. Zajmovi za projekte koriste se za specificirane namjene, anabava roba i usluga za potrebe projekta nije ograniena samo na odreenu zemlju lanicu negonajee putem meunarodnog natjeaja ime se postiu najpovoljnije cijene i uinci izgradnje

    projekta. Odluke Odbora o odobravanju zajmova moraju se temeljiti na ekonomskim

    parametrima, premda socijalni, pa i iri ili specifini politiki momenti (ukljuujui pravaovjeka)imaju dosta utjecaja na odluivanje; jer, u pitanju su interesi i stavovi predstavnikavlada, meu kojima presudnu ulogu imaju vodee svjetske sile.

    Vodstvo Banke

    Predsjednika Banke, prema viegodinjem dogovoru, imenuju SAD, a izbor obavljaOdbor izvrnih direktora. On je na elu 7.100 zaposlenih strunjaka raznih struka podrijetlom izvie od 100 zemalja lanica. Pomau mu tri glavna izvrna potpredsjednika, koji rukovode

    poslovima na odreenim podrujima.Prema Statutu, predsjednik i ostali zaposleni u Banci su neovisni i za svoj posao

    odgovaraju samo Banci i ni jednoj drugoj vlasti, ukljuujui i zemlju iz koje potiu.

    Unutarnja organizacija

    Banka je u svojoj dosadanjoj povijesti prola nekoliko reorganizacija, koje su bilevezane kako za poveanje broja zemalja lanica iz raznih svjetskih podruja tako i za proirenjeaktivnosti (zatita okolia, razvoj i zatita ljudskih resursa) i usmjerenosti politike Banke(privatni sektor). Zbog odreenih specifinosti i uvjeta drutveno-ekonomskog razvitka

    pojedinih svjetskih podruja ili slinih znaajki grupa zemalja unutarnja organizacija Bankezadrava temeljnu regionalnu organizaciju podrunih uprava i odjela u kojima djelujuanalitiki, projektni i drugi timovi strunjaka. U posljednje vrijeme nastoje se poveati kvaliteta

    i uinkovitost rada osoblja Banke decentralizacijom i jaanjem regionalnih i drugih uredaBanke u zemljama gdje je Banka aktivnija na programima i projektima razvoja tih zemalja.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    5/24

    5

    irina i sloenost financiranjadrutveno-ekonomskog razvoja u svijetu i specifinosti regija izemalja odraavaju se u unutarnjoj organizaciji i nainu rada Banke, koja obavlja poslovevezane uz bankarstvo, razvoj industrije i drugih sektora, zaposlenost, zatitu okolia, razvojljudskih resursa i slino. Za utvrivanje politike i poslovne orijentacije Komitet za razvojSvjetske banke i Interim komitet - zajedniko tijelo MMF-a i Svjetske banke - imaju globalnu

    vanost. Za struna pitanja Banka ima stalno savjetodavno vijee i brojne odbore za zajmove,koristi stalne i povremene savjetnike za stalne i povremene strune poslove.

    Svjetskabankai Ujedinjeni narodi

    Svjetska banka je specijalizirana agencija u sklopu institucija Organizacije ujedinjenih

    naroda, ali joj se priznaje status odvojene i nezavisne meunarodne organizacije. PredstavniciBanke mogu sudjelovati u radu Ope skuptine i njenih odbora. Odrava se redovna razmjenainformacija i odvija suradnja o pitanjima od uzajamnog interesa (globalni ekonomski rast,

    svjetska trgovina, usklaivanje pomoi zemljama u razvoju, siromatvo i socijalni razvoj,zatita okolia i dr.). Opim ugovorima o suradnji, tehnikoj suradnji s brojnim agencijama

    UN-a (posebno UNDP i UNEP) ostvaruju se najvanije - ope i regionalne - meunarodneakcije. Struno-tehniki, institucionalni i financijski kapacitet Svjetske banke oslonac je itemelj za pripremu, analizu, ocjenu i koordiniranu realizaciju svih svjetski znaajnih incijativa.Koordinacija izmeu Banke i sustava agencija UN-a je iroka i intenzivna na svimdrutveno-ekonomskim podrujima, ona ukljuuje i potie multilateralne i bilateralne, javne i

    privatne strune i financijske izvore u rjeavanju otvorenih svjetskih problema razvoja.

    3 . DJELOVANJE IBRD

    3.1. Zajmovi i jamstva

    3.1.1. Osnovna naela

    Banka je kooperativna institucija kojom upravljaju vlade zemalja lanica u skladu svisinom upisanog kapitala. Mnoge od tih lanica su bile ili su trenutno primatelji zajmovaBanke. Neke lanice omoguuju Banci pristup na svoja trita kakobi se prikupila sredstva

    potrebna za pomo financijskim aktivnostima Banke.Poslovi odobravanja zajmova su tradicionalno najopseniji dio aktivnosti Banke.

    Zajmovi su, openito, utemeljeni na sljedeih pet naela, koja proizlaze iz Statuta banke: Zajmovi Banke predstavljaju posebne obveze. Banka daje zajmove lanicama, vladinim

    institucijama ili privatnim poduzeima na podruju zemlje lanice. Zajam koji se nedaje izravno zemlji lanici mora imati jamstvo zemlje lanice. Zajmovi Banke osmiljeni su tako da podupiru koritenje potencijala u produktivne

    svrhe u nekoj od zemalja lanica. Banka ne odobrava zajmove koji se, po njenommiljenju, ne mogu opravdati s gospodarskog gledita.

    Banka odobrava zajmove onim lanicama za koje smatra da posjeduju kreditnusposobnost.

    Banka potie sudjelovanja privatnih ulagaa, bez namjere nadmetanja u uvjetimafinanciranja. Banka mora biti sigurna da u skladu s prevladavajuim uvjetima trita(uzimajui u obzir sve vanjske financijske zahtjeve koji se odnose na tu zemlju lanicu)zajmoprimatelj ne bi mogao dobiti sredstva pod uvjetima koje bi Banka smatrala

    razumnima u odnosu na zajmoprimatelja. Banka nadzire koritenje sredstava zajma, te, uz opa pravila, sklapa aranmane koji

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    6/24

    osiguravaju da se pozajmljena sredstva koriste u dogovorene svrhe uz odgovarajuupozornost koja se posveuje gospodarenju i uinkovitosti.

    Onoliko koliko doputa Statut, ta se naela (koja se odnose i na odredbe o jamstvima Banke)usavravaju i prilagouju promjenama uvjeta.

    3.2. Odobravanje zajmova

    Zajmovi se obino dodjeljuju zemljama u razvoju koje su na viem nivou ekonomske isocijalne razvijenosti. Osnovni kriterij prema kome se odreuje da li zemlja lanica moe bitikorisnik zajma Banke je visina ostvarenog dohotka po stanovniku. Zajam Meunarodne bankeza obnovu i razvoj odobrava se direktno vladi odreene zemlje lanice ili njihovim agencijama,odnosno privatnim poduzeima (kompanijama) i bankama uz garanciju vlade. Sredstvimazajmova Banke financira se 1/3 vrijednosti pojedinanog projekta, a ostala sredstva osiguravazemlja primalac zajma, ili meunarodni bankarski konzorcijumi, odnosno zainteresiranisubjekti drugi zemalja.

    Zajmovi banke odobravaju se s periodom poeka otplate do pet godina i sa rokom

    otplate do 25 godina.

    Financijsko angairanje IBRD-a realizira se kroz nekoliko programa i to:

    1. Investicijski zajmovi(Investment Lending) u koje spadaju:

    Zajmovi za specifine investicije, odnosno odreene projekte (Specific

    Investment Loans) koji su za izgradnju, obnavljanje i odravanje privredne,socijalne i institucionalne infrastrukture. Iz ovih zajmova su financirane skoro

    sve privredne grane, a posebno poljoprivreda, energetika i komunalne

    djelatnosti, sa teitem na organizacijskom aspektu projekta i efikasnomupravljanju.

    Sektorski zajmovi za investicije i odravanje (Sector Investment and

    Maintenance Loans) koji se daju za financiranje javnih izdataka u odreenimsektorima, na osnovu utvrenih prioriteta i programa.

    Zajmovi za programe prilagoavanja (Adaptable Program Loans) koji se

    odobravaju za male pilot projekte koji bi trebali omoguiti pripremu za veeprojekte.

    Zajmovi za tehniku pomo (Technical Assistance Loans) koji se koriste za

    institucionalni razvoj zemlje zajmoprimca u itavom nizu podruja (ocjenainvesticijskih projekata, obrazovanje kadrova, planiranje, kontrola vanjskoga

    duga) u kojoj u zemlji zajmoprimca nema dovoljno iskustva i znanja.

    Zajmovi za financij ske posrednike (Financial Intermediary Loans) kojima seosiguravaju dugorona sredstva za razvoj lokalnih financijskih institucija itrita.

    Zajmovi za hitan oporavak (Emergency Recovery Loans) koji se odobravaju za

    programe oporavka nakon dogaaja kao to su rat, civilni nemiri, prirodnenepogode i veliki poremeaji u zemlji zajmoprimcu.

    2. Zajmovi za prilagoavanje (Adjustment Lending) u koje spadaju: Zajmovi za strukturno prilagoavanje (Structural Adjustment Loans SAL)se

    odobravaju za unapreenje privrednog rasta, efikasno koritenje resursa istabilizaciju bilance plaanja na srednjii dugi rok.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    7/24

    7

    Sektorski zajmovi za prilagoavanje (Sector Adjustment Loans) se odobravaju

    kao podrka restrukturiranju i institucionalnim reformama u odreenimsektorima.

    Programirani zajmovi za strukturno prilagoavanje (Programatic Structural

    Adjustment Loans) koji se odobravaju u obliku skupa zajmova (od 3 do 5

    godina) koji bi trebali pomoi postojane i konzekventne fazne strukturne isocijalne reforme. Zajmovi za oporavak (Rehabilitation Loans) se odobravaju kao podrka

    vladinoj politici programima reformi, sa ciljem da se stvori pogodan ambijent za

    investicije privatnog sektora, gdje su devizna sredstva neophodna za hitnu

    rehabilitaciju kljunih infrastrukturnih i proizvodnih objekata. Zajmovi za smanjivanje zaduenosti (Debt Reduction Loans) koji pomae

    kvalificiranim visoko zaduenim zemljama da smanje svoje komercijalnozaduenje i slubu otplate duga na podnoljivi nivo.

    3. Garancije slijedeih vrsta:

    Garancije za dio kredita djelomine kreditne garancije (Partial Credit

    Guarantees) koje pokrivaju sve sluajeve neplaanja odreenog duga po osnovizajma ili emisije obveznica.

    Garancije za dio r izikadjelomine garancije za pokrie rizika(PartialRisk

    Guarantees) se odobravaju radi osiguranja plaanja od strane vlada i njenihagencija za projekte u privatnom sektoru u sluajevima kao to su raskidugovora, nedostatak deviza, promjena zakonodavstva, eksproprijacija i

    nacionalizacija.

    Garancije za odreene projekte (Enclave Guarantees) su posebna vrsta

    garancija za djelomino pokrie rizika (uglavnom za rizike koje ova garancijastandardno pokriva, uz rat i civilne nemire, ali ne i rizik transfera) koje se izdaju

    za odreene izvozno orijentirane projekte koji generiraju znaajni devizniprihod (samo u IDA zemljama).

    Garancije zasnovane na provoenju odreene politike (Policy Based

    Guarantees) su specifine djelomine kreditne garancije (daju se od sluaja dosluaja) koje pokrivaju dio servisiranja duga (po osnovi zajma ili emisijeobveznica) prema privatnim povjeriocima u sklopu programa pomoi zemljamalanicama da provedu sa IBRD-om dogovorenu strukturnu, institucionalnu isocijalnu politiku ili reformu.

    4. Hedging proizvodi (IBRDHedging products) koji se nude zajmoprimcima u ciljusmanjenja njihove transakcijske izloenosti i omoguavaju fleksibilnije upravljanje dugom. Tuspadaju: kamatniswap-ovi, kamatni 'caps' i 'collars', valutniswap-ovi i robni hedging.

    5. Kofinanciranje koje predstavlja udruivanje sredstava za realizaciju odreenogprojekta ili programa i moe, ali ne mora, ukljuiti odreenu preraspodjelu rizika izmeukofinancijera. Kofinanciranje se prema izvoru sredstava moe podijeliti na tri grupe.

    Prva grupa su slubeni izvori, uglavnom krediti agencija za financiranje razvoja.Druga grupa su komercijalni izvori, preteno krediti komercijalnih banaka koji nisu

    vezani.

    Trea grupa su izvozni krediti (krediti dobavljaa, krediti dravnih agencija za

    kreditiranje izvoza). Prvi izvori sredstava su dostupni i zemljama sa manjim kreditnimbonitetom, dok su sredstva iz drugog i treeg izvora uglavnom dostupna zemljamasa dobrim

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    8/24

    kreditnim bonitetom.

    Ovisno o intenzitetu odnosa, tj. da li se nastupa inokosno ili se dijeli rizik,

    kofinanciranje moe biti paralelno ili zajedniko. Kod paralelnog kofinanciranja vezaizmeu kofinancijera je labavija, poto se isporuke robe i usluga za odreeni projekt dijele na'pakete' od kojih svaki kofinancijer financira svoj utvreni dio. Kodzajednikog financiranja

    IBRD i drug kofinancijeri prethodno preciziraju svoje uee u zajednikom financiranju.

    6. Ostali vidovi angairanja, kao to su: starateljski (trust) fondovi za posebnenamjene (Trust Fund for Heavily Indebted Poor Countries, Policy and Human Resources

    Development Fund, Consultatn Trus Fund, itd.), koji sve vie igraju znaajnu ulogu u ukupnomnagairanju IBRD. Ovi 'trust' fondovi su praktino financijski aranmani izmeu IBRD idonatora, na bazi kojih donator povjerava IBRD starateljstvo nad sredstvima iz kojih se

    financiraju odreene aktivnosti vezane za razvoj.

    Pravo na zajam

    lanice koje imaju kreditnu sposobnost za dobivanje novih zajmova od IBRD-a i navrijeme podmiruju svoje ranije dunike obveze prema Banci, imaju pravo na nove zajmove.

    Banka koristi sljedee operativne upute, zajedno s tekuim procjenama kreditnesposobnosti zemlje, da bi ocijenila ima li neka zemlja pravo na zajam:

    zemlje lanice s prosjenim godinjim per capita dohotkom (svi podaci navedeni su uUSD iz 1994.) iznad 1.395 USD, ali manje od 5.055 USD, imaju pravo na zajmove;

    zemlje s prihodom per capita izmeu 725 i 1.395 dolara mogu dobiti kombinacijuzajmova IBRD-a i kredita IDA-e (rok otplate preko 20 godina);

    zemlje koje nemaju kreditnu sposobnost za zajmove IBRD-a, a imaju prihode per capita

    725 dolara ili manje mogu dobiti zajam jedino od IDA-e;

    zemlje s dohotkom od 1.396 do 2.895 USD koriste zajmove s rokom otplate 17 godina,

    a od 2.896 - 5.055 USD 15 godina.

    Pravo na jamstvo

    Openito, sve zemlje koje imaju pravo na zajmove Banke imaju i pravo na jamstva.Banka, meutim, moe s vremena na vrijeme ograniiti raspoloivost jamstava u zemljama ukojima postoje potekoe glede dugoronog boniteta. Postoji i ogranienje koje se primjenjujena zemlje u kojima je u tijeku restrukturiranje trgovinskog duga. Jamstva za posebne

    meunarodne zajmove za financiranje projekata javnog sektora u takvim zemljama ne

    razmatraju se prije dovretka restrukturiranja duga i zadovoljavajue makroekonomskesituacije.

    Visina zajma

    Visinasredstava Banke (zajmovi i jamstva) koji se mogu dati nekoj zemlji svake godine

    ili tijekom razdoblja od nekoliko godina odreuje se u sklopu strategije pomoi zemlji, kojudonosi Banka. Zajmovi i jamstva obraunavaju se u punoj vrijednosti u usporedbi s godinjim

    programom zajmova u vrijeme kada su odobreni.

    Strategija potpore zemlji temelji se na makroekonomskim uvjetima, strukturalnim politikama i

    prioritetima programa ulaganja i sadri osnovne parametre za tu zemlju, te nakon to je

    razmotri Izvrni odbor Banke (koji predstavlja sve zemlje lanice Banke) postaje osnova zabuduu podrku Banke. Strategija potpore zemlji odraava tekuu procjenu Banke glede

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    9/24

    9

    boniteta zemlje i procjenu opsega, uvjeta i vjerojatnog opsega ostalih sredstava koja se mogu

    dati na koritenje zemlji lanici. Ona takoer odraava procijenjeni napredak u provedbiprojekata i programa financiranih iz prethodno odobrenih zajmova Banke, te podmirenje

    dunikih obveza prema Banci.Banka daje zajmove samo zajmoprimateljima iz zemalja koje smatra bonitetnim.

    Banka zadrava razliit portfelj zajmova i upravlja potencijalnim obvezama pojedinih zemaljana temelju opsega zajma, a ne diferencijacije uvjeta. Iako sve zemlje zajmoprimatelji zajmoveBanke plaaju po istim financijskim uvjetima (tj. bez premije rizika kao dodatka na kamatu),relativni opseg zajmova Banke razlikuje se od zemlje do zemlje.

    Openito, potencijalno koritenje jamstava takoer se razmatra u sklopu strategijepotpore zemlji. Naravno, ne moe se uvijek dugorono predvidjeti kolika e biti ta jamstva, jermogunost privatnog komercijalnog financiranja ovisi o specifinim trinim okolnostima u odreeno vrijeme. Takoer, nije uvijek mogue predvidjeti popis projekata privatnog sektoraza koje se moe razmatrati koritenje jamstava Banke. Banka stoga moe prilagoditi davanje

    jamstava u svom programu zajmova da bi zadovoljila specifine potrebe projekta koje mogunastati, uz uvjet da je projekt u skladu s ukupnom strategijom potpore Banke.

    Vrste zajmova i jamstava

    Zajmovi Banke namijenjeni su uglavnom utvrenim projektima, a podruja za koja seodobravaju ukljuuju poljoprivredu, obrazovanje, energiju, okoli, financije, industriju,rudarstvo i rudarsku industriju, populaciju, zdravstvo i prehranu, energiju, upravljanje javnim

    sektorom, razvoj drutvenog sektora, telekomunikacije, turizam, promet, urbani razvoj,vodoprivredu i kanalizaciju, te ostale namjene koje nisu vezane uz odreeni sektor. Pored toga,Banka daje zajmove za strukuralnu prilagodbu i prilagodbu unutar sektora zemljama

    lanicama, te daje pomo za olakavanje dugova i smanjenje tereta otplate dugova.Jamstva Banke koriste se da bi se privatne izvore financiranja potaknulo na

    sudjelovanje u razvojnim projektima u zemljama lanicama, te, kao i kod zajmova, zahtijevajuprotujamstva vlade. Naravno, za razliku od zajmova, jamstva mogu pomoi zemlji lanici daosigura privatno financiranje bez optereenja komercijalnih rizika projekta koji se financira.Jamstva Banke mogu se koristiti radi osiguranja jamstava za djelomian rizik na zajmove kojedaju privatne financijske institucije ili za kreditna jamstva na instrumente trita kapitala kojeizdaju tijela koja imaju pravo na zajmove Banke. U skladu s gospodarskim i razvojnim

    ciljevima Banke, projekti koje jamstva podupiru predmetom su uobiajenih ocjenjivakihkriterija koje Banka primjenjuje i na svoje zajmove.

    Zajam za prilagoavanje

    Zajmovi za prilagoavanje pomau zemljama koje su suoene s makroekonomskimpotekoama i strukturalnim poremeajima. Programi tih zajmova namijenjeni su pomoi priprelasku s jednog sustava gospodarstva na nov i siguran put smanjenja siromatva i poticanjanapretka, a esto se odobravaju zajedno s programom stabilizacije koji podrava MMF. Tipine

    politike prilagodbe ukljuuju smanjenje javnih rashoda, otvaranje gospodarstva stranoj idomaoj konkurenciji, provedbu sustava slobodnih cijena koje odraavaju gospodarskevrijednosti te poboljanje usluga u infrastrukturi i javnom sektoru.Budui da se zajam za prilagoavanje daje kao pomo tekuem programu stabilizacije i

    prilagodbe, temelji se na brzoj isplati kredita u skladu s potrebama platne bilance. Visina

    individualnog zajma odreuje se za svaku zemlju pojedinano.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    10/24

    Olakavanje i smanjenje otplate dugova

    Unutar ogranienog programa, Banka daje pomo za olakavanje tereta dugova ismanjenje dugova zemljama lanicama koje imaju velik inozemni teretdugova i koji su

    (a) prihvatile srednjoroni program prilagodbe u skladu sa zahtjevima Banke,

    (b) pokazuju jasnu potrebu za smanjenjem duga ili servisiranjem duga da bi postiglesvoje srednjorone ciljeve, te

    (c) ostvarile plan financiranja koji pokazuje znatnu korist koja proizlazi iz smanjenja

    duga i rezultira bitnim poboljanjem perspektive njihovog razvoja.

    Takva se pomo ograniava na udio u programu zajma za prilagodbu zemlji lanici.Naravno, daje se kroz zajmove Banke, osim u posebnim okolnostima koje bi opravdale

    koritenje jamstava Banke.

    Zemlja korisnica zajmova

    Banka pomae i obnovu i razvoj "zemalja u razvoju". Uporaba izraza "razvijena" i"zemlja u razvoju" za Banku je pitanje praktinosti. Naime, ne eli se rei da sva gospodarstvau skupini zemalja prolaze kroz istovjetan razvoj ili da su ostale zemlje dosegnule eljeni ilikonani stupanj razvijenosti.

    U svom analitikom i operativnom radu Banka karakterizira i dijeli gospodarstva nagospodarstva s niskim prihodom, srednj im pr ihodom i visokim pr ihodom. Openito, kada

    prosjeni godinji per capita dohodak neke zemlje premauje 5.055 dolara, zapoinje proces"izlaska" iz kruga zemalja korisnica novih zajmova Banke.

    Zemlje "u izlasku"?

    Zemlje "u izlasku" su zemlje koje prolaze kroz postupno povlaenje Banke iz dodjelenovih zajmova, bilo u skladu s dogovorenim programom povlaenja ili kao anticipaciju takvog

    programa. Zemlje koje "izlaze" uglavnom su razvile pristupe sredstvima iz ostalih izvora u

    dovoljnom opsegu i pod razumnim uvjetima.

    3.1.2. Zajmovi

    Sto je zajam Svjetske banke?

    Zajam IBRD-a je u svom poetnom obliku preuzeta obveza, odnosno obeanje

    zajmoprimatelju da e mu Banka stavljati na raspolaganje sredstva sve dok bude udovoljavaoodreenim uvjetima.IBRD odobrava zajmove svojim lanicama, tijelima dravne vlasti ili privatnim

    poduzeima u zemlji lanici, ali jamstvo mora dati dotina zemlja lanica. Svaki zajamSvjetske banke predstavlja nezavisnu obvezu, to znai da su otplata glavnice, kamate i ostalitrokovi vrsta obveza, odnosno da istu otplatu jami ili drava lanica ili njena sredinja

    banka, odnosno odgovarajue tijelo lana, koje je prihvatljivo za Banku.Ugovori o zajmu sadre i odredbu o negativnoj obvezi koja zajmoprimcu, openito,

    zabranjuje stvaranje prava zaloga ili prava prvenstva u vezi s raspolaganjem javnom imovinom,

    osim ako i Banka nije na jednak nain i proporcionalno osigurana. O mogunosti iskljuenja teobveze odluuje se u svakom pojedinom sluaju, ukljuujui i poslove vezane uz dug i

    smanjenje tereta duga. Izvrni direktori Svjetske banke mogu takoer odobriti ope iskljuenjekada su u pitanju zemlje koje prelaze na trino gospodarstvo i to za razdoblje od dvije godine

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    11/24

    11

    dana, uz mogunost dodatnog produljenja roka na jo dvije godine.

    Vrste zajmova

    Svjetska banka sada odobrava ovisno op vrsti valute dvije vrste zajma: zajam u skupin i

    vie valuta i zajam u jednoj valuti. Obje vrste imaju nekoliko zajednikih odlika: konaan rokdospijea i razdoblje potede, naknadu za preuzimanje obveze te ugovorne raspone

    pozajml ji vanja i zateznih kamata.Glavna je razlika izmeu zajma u skupini valuta i zajma ujednoj valuti prije svega u valuti, te u kamatnim stopama.

    Rokovi dospijea i razdoblja potede ("grace period")

    Svi su zajmovi Svjetske banke zajmovi s dugim rokom dospijea. Sredstva se isplaujuu skladu s napretkom u provedbi programa ili projekta. Kako koritenje sredstava zajmova za

    projekte slijedi izdatke projekta, razdoblje koritenja se esto protee kroz jednu, tri, etiri, pa iest do devet godina. Kod zajmova za strukturalno i sektorsko prilagoavanje kao i kod drugih

    zajmova koji nisu vezani uz projekte, koritenje obino tee bre nego u sluaju zajmova zaprojekte (obino je rok od jedne do tri godine). Zajmovi za prilagoavanje esto se provode utranama, to ovisi o postignutom napretku u procesu prilagoavanja.

    Standardni se uvjeti otplate temelje na kriterijima odreenim za pojedinu zemlju; to supri je svega dohodak po glavi stanovnika i kreditna sposobnost zeml je. Zajmovi banke obinose dodjeljuju na 15 do 20 godina s razdobljem potede od 3 do 5 godina, u kojem dunik

    plaa samo kamatu na neiskoriteni saldo zajma, a nije duan otplaivati glavnicu.Dunici koji imaju pravo na 15-godinju otplatu zajma mogu izabrati razdoblje potede od 3godine, kada plaaju stupnjevitu godinju glavnicu i kamatu, ili razdoblje potede od 5 godina,s rasporedom amortizacije zajma koji predvia jednakomjernu otplatu glavnice (Levelrepayment of principal - LRP).

    Dunici koji imaju pravo na 17-godinju otplatu zajma mogu izabrati razdoblje potedeod 4 godine, kada plaaju stupnjevitu godinju glavnicu i kamatu, ili razdoblje potede od 5godina, s rasporedom amortizacije zajma koji predvia jednakomjernu otplatu glavnice.Konano, dunici koji imaju pravo na 20-godinju otplatu zajma imaju razdoblje potede od 5godinauz mogui stupnjevit godinji raspored otplata.

    Postoji i mogunost da se - prije samog odobravanja zajma - uvjeti otplate zajmausklade s potrebama odreenog projekta koji se zajmom financira. Nakon toga Banka nemijenja raspored otplata svojih zajmova, niti sudjeluje u dogovorima o reprogramiranju duga

    koji bi ukljuio njene zajmove. Promjena rasporeda otplate zajma je mogua, ali samo uiznimnim sluajevima kada je posrijedi zastoj u provedbi projekta koji se financira, kako bi se

    izbjegle obveze veih otplata prije dovrenja projekta, te ako se radi o najsiromanijimzemljama.Sve se zajmove Svjetske banke moe otplatiti i prije roka. U tom sluaju postoji

    mogunost premije na prijevremeno plaanje.

    Usklaivanje uvjeta otplate zajma s potrebama projekta

    Zajmoprimatelji u izvanrednim uvjetima imaju mogunost prilagoavanja uvjetaotplate zajma potrebama provedbe projekta. Svjetska banka omoguuje odreenim dunicima

    produljenje rokapotede pod uvjetom da se za svako estomjeseno produljenje roka potedeza godinu dana skrati rok otplate zajma.

    Dunici imaju i mogunost kompenzacijskog usklaenja unutar njihovog ukupnog zajmovnogportfelja kod Banke. Dunicima uvijek stoji na raspolaganju mogunost odabira kraeg

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    12/24

    razdoblja potede odnosno kraeg konanog dospijea od onog koji doputa standard zemlje.Svako smanjenje razdoblja potede ili konanog dospijea prua mogunost poveanja potedeili dospijea drugog zajma u istoj fiskalnoj godini, ako takvu odluku opravdava projekt.

    Naposljetku, zajmoprimatelji koji imaju mogunost otplate na 20 godina mogu promijenitioblik novanog toka njihovog rasporeda otplate ako to nalau potrebe odreenog projekta ili

    zemlje.

    Odreivanje trokova zajma

    Banka zaraunava najniu moguu naknadu za posredovanje iznad vlastitih trokovazaduivanja i time osigurava uvjete rada i za sebe kao financijskog posrednika.Svjetskoj banci nije cilj postizanje maksimalne dobiti, nego stvaranje razine dohotka koji

    omoguuje takve financijske rezultate, koji odraavaju odgovarajuu razinu opreza: odnosrezervi i zajmova, pokrie kamate i profitabilnost aktive banke.Ve nekoliko godina su financijski rezultati Banke tako dobri da joj omoguuju da ne naplaujedio naknade pri odobravanju zajmova; time prua jo vee pogodonosti svojim

    zajmoprimateljima.

    Naknade za zajmove

    Banka kod svih zajmova naplauje ugovornu naknadu za preuzimanje obveze, kojaiznosi 0,75% na neiskoriteni saldo zajma i to 60 dana od potpisivanja ugovora o zajmu.Kamatna stopa na iskoriteni i nenaplaeni saldo odreuje se prema trokovima koje banka ima

    pri namicanju sredstava za davanje zajmova. Kamatna se stopa obraunava polugodinje, naosnovi trokova prosjenog iznosa namaknutih financijskih sredstava tijekom polugodita, kojezavrava 30. lipnja ili 31. prosinca svake godine, emu se pridodaje ugovorena mara posudbeod 0,50%.

    Te su naknade i pristojbe godinje stope, a plaaju se polugodinje. Banka omoguujeprimjenu godinjeg iskljuenja dijela tih naknada.za nove zajmove.

    Smanjenja naknada na zajam

    Banka od srpnja godine 1989. daje godinje smanjenje od 0,50% na ugovorne naknadeod 0,75% za preuzetu obvezu na neiskoriteni saldo zajma. Banka namjerava i dalje odrati istumogunost smanjenja i to bezuvjetno svim zajmoprimateljima dok to bude mogue, alizadrava ugovorno pravo, koje je navedeno u baninim ugovorima o zajmu, da u sluaju

    potrebe naplati puni iznos naknade za preuzetu obvezu.

    Banka od srpnja godine 1991. nudi i godinje smanjenje od 0,25% kamate na iskoritene ineotplaene zajmove svim zajmoprimateljima, koji na to imaju pravo. Zajmoprimatelj imapravo na tu vrstu oprosta, ako je u potpunosti servisirao sve svoje zajmove dobivene od banke u

    roku 30 kalendarskih dana od dana dospijea i to za sve datume dospijea unutar prethodnihest mjeseci. Takav nain ostvarivanja prava na oprost za dunike je velik poticaj: ta je

    pogodnost primijenjena u 80-85% svih zajmova.

    lan, koji je tek stekao pravo na pozajmljivanje, plaa iste pristojbe pri odobravanjuzajma i uiva iste pogodnosti kao i ostali zajmoprimatelji Banke, kada se radi o istoj vrstizajma. Novi lan ima pravo uivati oprost od godinje naknade za preuzimanje obveze kao i

    pravo na godinji oprost od kamate, ako postoji, im stupi u odnos zajmoprimatelja saSvjetskom bankom. Nadalje, i dalje uiva mogunost koritenja svih takvih oprosta od godinje

    kamate osim u sluaju zakanjelog servisiranja svog duga Svjetskoj banci; u tom e sluajuobnoviti mogunost koritenja povlastica ponovnim pravodobnim servisiranjem duga.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    13/24

    13

    Politika prema zemljama koje kasne s podmirenjem obveza

    U sluaju da dunik kasni vie od 30 dana s plaanjem glavnice, kamata ili drugihpristojbi u vezi sa zajmom Svjetske banke ili s kreditom IDA-e, Odboru banke se nee dati naodobrenje nijedan novi zahtjev za zajam istom duniku ili bilo kojem drugom duniku u zemlji

    lanici ako je zemlja lanica dunik. Isto tako, nee se potpisati nijedan ve odobren zajam dokse ne plate svi dospjeli iznos koji su nepodmireni 30 dana ili vie. Nadalje, ako plaanje kasni60 dana, obustavlja se koritenje svih zajmova koje je odobrila ili jamila zemlja lanica dok sene plate svi dospjeli iznosi.

    Kada zemlja lanica nije dunik, razdoblje obustave odobrenja i potpisivanja novihzajmova koji su odobreni ili ih je zajamila zemlja lanica iznosi 45 dana, a razdoblje obustavekoritenja je 60 dana. Koritenje sredstava po bankovnim jamstvima, meutim, ne podlijeemjerama koje se poduzimaju kod kanjenja zemlje glede dugovnih obveza prema Svjetskoj

    banci. Jamstva su neopoziva obveza isplate u skladu s uvjetima ugovora o jamstvu.

    Banka obiava staviti u "status mirovanja" (nonacctual status] sve zajmove, koje je dala lanuili koje jami lan Banke, a po kojima plaanje glavnice, kamata ili drugih naknada kasni vie

    od est mjeseci, osim ako uprava Banke ne procijeni da e dugovani iznos naplatiti u skorojbudunosti.

    Banka ima sredstva namijenjena pokriu gubitaka po zajmovima radi pokria opihtrokova naplate u svom portfelju zajmova kao cjeline, uz posebne rizike za zajmove u statusumirovanja.

    Zajmovi u skupini valuta

    Zajmovi u skupini valuta, koji se nude svim zajmoprimateljima IBRD-a, dodjeljuju se u

    dolarskom ekvivalentu. Oni su uvjetovana obveza Banke da isplati sredstva ija ukupnavrijednost u amerikim dolarima odgovara vrijednosti na koju glasi ugovor o zajmu.

    Dunikova obveza, meutim, nije dolarska. Zajmovi u skupini valuta su vievalutneobveze iji je valutni sastav isti (tj. kombiniran) za sve dunike. Mehanizam kombinacije valutaosigurava da svi korisnici jednako sudjeluju u valutnom sastavu baninih kredita i da dijelerizik fluktuacije teajeva.

    Kamatna stopa za zajmove u skupini valuta

    Kamatna stopa za zajmove u skupini valuta odreuje se dvaput na godinu, a kamatnarazdoblja poinju na dan 1. sijenja (ili poslije njega) odnosno 1. srpnja. Ona se temelji naBaninom prosjenom polugodinjem troku namicanja sredstava za dotine zajmove, uz

    dodatak kamatne mare od 0,50%. Velika veina tako namaknutih sredstava Banke susrednjoroni i dugoroni zajmovi s fiksnom kamatnom stopom. Stoga je kamatna stopapromjenjiv prosjek Baninih graninih trokova namicanja sredstava.Najvei dio financijskih izvora Banke dolazi iz pozajmljenih sredstava. Budui da Statutzabranjuje Banci da snosi rizike fluktuacije teaja i od nje zahtijeva da zatrai suglasnostlanice na ijem tritu ili u ijoj valuti posuuje, Banka posluje kao vievalutni zajmodavac,

    prije svega zato da bi osigurala stalan dotok sredstavapotrebnih radi buduih isplata preuzetihzajmovnih obveza.

    Ciljana struktura osigurava relativnu transparentnost i predvidljivost obveza dunikaprema Banci. Vano je uoiti da su obveze dunika po kreditu iz devizne mase ciljane iobraunate u valutnim jedinicama a ne u valutnim udjelima. Stoga se obveze dunika ne

    mijenjaju s promjenom teaja. Druga je svrha fiksnih omjera postizanje ravnotee. Uposljednjem desetljeu, udjeli svake od glavnih valuta koje ine skupinu valuta (u dolarskom

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    14/24

    ekvivalentu) predstavljali su otprilike 30-40% dunikove ukupne obveze. Osim tih glavnihvaluta, skupinu valuta ini i oko 35 drugih valuta, koje ine oko 3% vrijednosti skupine.

    Valute servisiranja zajmova

    Banka u polugodinjima razmacima alje dunicima raun za dospjelu ratu servisiranjazajma. Iako je dunikova obveza vievalutna, Banka radi lakeg administrativnog postupkasvako razdoblje obraunava i naplauje u jednoj valuti. Banka moe za odreeno razdobljeodabrati bilo koju valutu iz skupine valuta. Ako dunik nije s Bankom sklopio poseban ugovoro kupnji deviznih sredstava, mogue je da e tijekom trajanja zajma dobivati raune u raznimvalutama.

    Svota koju treba platiti odgovara vrijednosti dunikove vievalutne obveze, izraenoj uodreenoj valuti po teaju koji vrijedi na dan isplate. Primjenjuje se slubeni teaj, kojisredinje banke dnevno dostavljaju Meunarodnom monetarnom fondu i koji se redovitokoristi za vrednovanje financijskih transakcija izmeu Banke i lanica dunika.

    Ugovor o kupnji deviznih sredstava olakava voenje zajma onim zajmoprimateljima

    koji svoja dugovanja Banci ele podmiriti u odreenoj valuti. Taj ugovor ne utjee na vrijednostdunikove obveze po zajmu u skupini valuta.

    Kada postoji ugovor o kupnji deviznih sredstava, Banka naplauje dospjele rate dunikuu istoj valuti tijekom itavog trajanja zajma. Dunici mogu izabrati izmeu est valuta: USdolara, japanskog jena, njemake marke, vicarskog franka, francuskog franka i britanskefunte. Po primitku dospjele rate, Banka kupuje valutu u kojoj bi inae (kada ne bi bilo ugovorao kupnji deviznih sredstava) naplatila dugovanje.

    Znaaj promjenjive kamatne stope

    Banina kamatna stopaodraava njene trokove namicanja sredstava. Temelj i se napolugodinjem prosjenom troku posudbe namaknutih sredstava koji su se koristili za

    zajmove i moe se definirati kao promjenjiva stopa prosjenog troka. Ta stopa nije izravanodraz Baninih graninih trokova zaduivanja. Kamatna stopa zaostaje za graninim

    promjenama na tritu, kao to je to sluaj i s bilo kojim drugim promjenjivim prosjekom.Veina sredstava koje Banka uzima jesu petogodinji i desetogodinji zajmovi s fiksnomkamatnom stopom. Kako bi se ograniila nestabilnost Banine kamatne stope, najvie 15%njenog duga (namijenjenog financiranju tih zajmova) moe podlijegati fluktuacijama kamatnestope (kratkoroni dug, odnosno dug s varijabilnom kamatnom stopom). Stoga je kamatnastopa na zajmove u skupini valuta razmjerno stabilna stopa, koja se vrlo postupno mijenja iz

    jednog u drugo polugodite. Takvo odreivanje kamatne stope umanjuje uinak nestabilnosti

    kamatne stope i daje stopu koja zaostaje za stvarnim promjenama na tritu. Banina varijabilnakamatna stopa na zajmove u skupini valuta ne moe se izravno usporediti s uobiajenimdugoronim i LIBOR kamatnim stopama na pojedine valute.

    Iako Banina kamatna stopa zaostaje za promjenama na tritu u razdoblju padakamatnih stopa, takvo odreivanje kamatne stope istodobno titi zajmoprimce u razdoblju

    porasta kamatnih stopa. Zajmoprimci mogu oekivati da e rast baninih kamatnih stopa bitimanje dramatian nego rast stopa na tritu. Tu relativnu stabilnost veoma cijene mnoginezavisni zajmoprimci, koji su u dugogodinjem dunikom odnosu s Bankom.

    Osim to daje relativno stabilnu kamatnu stopu za dugorone kredite, odreivanjekamatne stope je za zajmoprimatelja vrijednost, jer Banka na njega prenosi vlastitu malu

    posredniku maru. Jaka podrka dioniara, kreditna ocjena AAA i velika privlanost baninih

    vrijednosnih papira za institucionalne investitore diljem svijeta omoguuju banci da doe dosredstava uz vrlo male mare u odnosu na vladine vrijednosne papire odgovarajueg dospijea.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    15/24

    15

    Zajmovi u jednoj valuti

    Banka je godine 1993. uvela kao probni program alternativu zajmovima u skupini

    valuta. Svrha ponude mogunosti izbora uvjeta zaduivanja jest da se zajmoprimateljimaomogui fleksibilniji izbor uvjeta zaduivanja, koji e zadovoljiti njihove poslovne potrebe te

    umanjiti njihov financijski rizik boljim valutnim skladom i kamatnim odlikama njihovihprihoda i rashoda.

    Obveza zajmoprimatelja izraena je u istoj valuti (valutama) u kojoj je dodijeljena.Isplata se, meutim, moe obaviti u bilo kojoj valuti koja je prikladna za namirenje trokova

    projekta, to znai da nije ograniena napet valuta. Kamatna stopa za jednovalutne kredite jepromjenljiva stopa temeljena na LIBOR-u.

    U probnoj fazi programa, jednovalutni zajmovi mogu se ponuditi samo prihvatljivim

    zajmoprimateljima, koji ispunjavaju odreene uvjete.Prihvatljivost zajmoprimatelja odreuje se kod svakog pojedinog zajma. Prihvatljivi

    zajmoprimatelji su oni zajmoprimatelji i nositelji projekta:

    kojima trebaju jednovalutni kredit koji odgovara strukturi njihovih prihoda u toj valuti;

    koji se vode neovisno od vlade, a od kojih vlada oekuje da namire dug Banci izvlastitih prihoda; i

    koji vode rauna o rizicima vezanim uz devizni sastav svoje aktive i pasive.

    Takvi su zajmoprimatelji obino financijske institucije iji klijenti ostvaruju prihode ujednoj ili vie valuta, kao i nefinancijske tvrtke koje zadovoljavaju navedene kriterije. Bit jedrugog i treeg kriterija prihvatljivosti da se pokae financijska autonomnost zajmoprimatelja,koja je razliita od njegovog pravnog statusa. Javne pravne osobe koje su financijski neovisne ovladi mogu doi u obzir za dodjelu jednovalutnih zajmova pod uvjetom da su zadovoljeni svidrugi kriteriji prihvatljivosti.

    Jednovalutni zajmovi nisu dostupni sredinjim vladama za vrijeme trajanja probnogprograma. Meutim, budui da se svi banini zajmovi odobravaju vladama ili uz vladinojamstvo, jednovalutni se zajmovi mogu izdati vladi lanici kako bi ih proslijedila prihvatljivimzajmoprimateljima ili se mogu izravno izdati prihvatljivim zajmoprimateljima uz vladino

    jamstvo.

    Kamatna stopa jednovalutnih kredita

    Kamatna stopa za svaku valutu je promjenjiva kamatna stopa koja se temelji na

    LIBOR-u i odreuje se dva puta godinje -15. sijenja i 15. srpnja. Na taj se nain nazajmoprimatelje prenosi banin prosjeni polugodinji troak namicanja sredstava.

    Budui da se kamatna stopa jednovalutnih kredita temelji na LIBOR-u, u potpunostiodraava trine promjene u stopama LIBOR-a od jednog polugodita do drugog. Moda etakvo odreivanje kamatne stope odgovarati onim zajmoprimateljima iji prihodi ovise okratkoronim stopama ili za sluajeve prijenosa zajma u vrlo kratkom roku, pri emu se cijeneodreuju prema prevladavajuoj trinoj stopi. Tako se moe olakati i primjena zatitnih

    postupaka radi postizanja fiksnih novanih obveza po graninim stopama.

    3.1.3. Jamstva

    Jamstvo Banke je neopoziva obveza prema treoj strani koja je pozajmila sredstvazajmoprimatelju u zemlji lanici da e Banka otplatiti zajameni dio obveze u sluaju da, pod

    odreenim uvjetima, zajmoprimatelj to ne uini. Zajmoprimatelj moe biti zemlja lanica ilipravna osoba javnog ili privatnog sektora u zemlji lanici. Jamstvo Banke zahtijeva vladino

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    16/24

    protujamstvo.

    Glavni je razlog davanja jamstava elja Banke pomoi lanicama zajmoprimateljima dapokrenu i koriste privatna sredstva. S tim u skladu, Banka nudi samo djelomina jamstva tezahtijeva od privatnih zajmodavatelja da snose dio rizika. Granica do koje Banka moe ponuditisvoje jamstvo za pojedine poslove odreuje se od sluaja do sluaja.

    Ako se trea strana pozove na jamstvo Banke, ona preuzima otplatu u skladu sodredbama jamstva; time se stvara nova nezavisna obveza izmeu zemlje lanice i Banke.Budui da jamstvo Banke predstavlja neopozivu obvezu isplate, isplate traene na temelju

    jamstva izvravaju se ak i kada su isplate zajma zemlji lanici obustavljene na temelju Baninepolitike glede poslovanja sa zemljama koje kasne s plaanjem.

    Banina jamstva se razlikuju od jamstava Banci pridruene Agencije za garancije usluaju multilateralnih ulaganja (MIGA). Garancije MIGA-e su osiguranja, uglavnom zaulagae u vrijednosne papire u privatnom sektoru, koje pokrivaju irok opis politikih rizika,kao to su konvertibilnost i eksproprijacija. MIGA ima posebna i zajednika ogranienja gledeizlaganja riziku kod pojedinog projekta i zemlje. Za razliku od jamstava Banke, garancije

    MIGA-e nemaju protugaranciju lanice zajmoprimatelja.

    Cijene jamstava

    Banka zaraunava naknaduna dvije razine zapokrie jamstvom: stand-by naknadu igarancijsku naknadu. Stand-by naknada je obvezna naknada koja se primjenjuje dok je

    jamstvo na snazi, ali nije isplativa. Iznosi 0,25% godinje na zajameni iznos.Garancijska naknada seprimjenjuje za razdoblje u kojem se garancija moe isplatiti na

    zahtjev. Ukljuuje premiju od 0,15% do 0,75%godinje na stand-by naknadu, a zaraunava sena nenaplaeni iznos pokriven jamstvom. Stvarna se garancijska naknada za pojedinutransakciju utvruje od sluaja do sluaja tako da odraava opseg osiguranja od rizika. Moe se

    platiti odmah ili u obrocima, ovisno o strukturi samog posla, to utvruje Banka.Banka od svog osnutka ima ovlasti davanja jamstava. Dok su u prolosti

    zajmoprimatelji koristili jamstva u ogranienom opsegu, dananje razvojne strategije pojedinihzemlja kao i trini razvoj ine Banina jamstva privlanim oblikom posredovanja Banke. Urujnu 1994. godine izvrni su direktori Banke prihvatili prijedlog proirenja njenih ovlasti udavanju jamstava, a radi ubrzavanja priljeva privatnog kapitala u projekte namijenjene

    privatnom sektoru u zemljama u razvoju.

    Mnogi zajmoprimatelji sve vie nastoje privui privatni kapital u financiranje projekatakoji su vani za razvoj gospodarstva njihovih zemalja, ali istodobno ele ograniiti odgovornostvlade za pokrivanje poslovnih rizika. Sve je vee zanimanje za ukljuivanje privatnog sektora uinfrastrukturu (npr. elektrina energija, ceste, luke, vodovod i rjeavanje problema otpada),

    osobito s obzirom na njegove sve vee financijske potrebe. Infrastrukturni projekti u zemljamau razvoju redovito ukljuuju dravna, odnosno javna poduzea kao subjekte, koji utvrujucijene, nabavljaju ili dobavljaju robu i usluge za javne potrebe. Ulagai u vlasniki ili dugovnikapital obino donose odluke na temelju nezavisnih ugovornih projekata u tim podrujima. Tiulagai mogu biti voljni snositi poslovne rizike vezane uz potencijalno ulaganje, ali moda neehtjeti snositi rizik ako javni sektor ne ispuni svoje obveze iz ugovora.

    Banina se jamstva mogu koristiti za pokrie rizika koje snose obje strane. Nakon odreivanja irazdvajanja rizika, garancija moe potaknuti daljnje privatno financiranje osiguranjem

    privatnog financijera od rizika poslovanja s javnim sektorom. Kako je jamstvo samo parcijalno,

    to istodobno omoguava tritu da ono, a ne nezavisna strana, snosi poslovni rizik.

    Banka moe omoguiti i djelomina kreditna jamstva u sluaju zaduivanja na tritukredita odnosno kapitala. Svrha takvih jamstava je pomo zajmoprimateljima u osiguranju

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    17/24

    17

    privatnog izvora financiranja po povoljnijim uvjetima nego to bi to inae bilo mogue natritu.Djelomino jamstvo Banke bi zajmoprimatelju trebalo omoguiti aktiviranje privatnihsredstava u veem opsegu i pod uvjetima znatno boljim nego to bi to sam mogao. Prvo,garancija moe prije svega proiriti krug privatnih zajmodavatelja koji bi mogli biti voljni

    osigurati zemlji financijska sredstva. Privatni bi zajmodavatelji uz jamstvo Banke mogli bitivoljni poveati opseg financiranja, produljiti rok dospijea ili sniziti premiju na rizik koji biinae zaraunali. Naposljetku, garancija moe pomoi zajmoprimatelju da doe do privatnihsredstava financiranja uz valutni teaj i kamatnu stopu koja odgovara njegovim potrebama.

    II. MEUNARODNA FINANCIJSKA KORPORACIJA (International FinancialCorporation - IFC)

    Meunarodna financijska korporacija (International Financial Corporation - IFC) jeafilijacija Svjetske banke osnovana 1956 g. sa ciljem 'da unapreuje ekonomski razvoj

    poticanjem daljeg razvoja privatnih proizvodnih poduzea zemalja lanica, a naroito u manje

    razvijenim podrujima, dopunjavajui na taj nain djelatnost kojom se bavi Svjetska Banka'. Uostvarivanju ovog cilja IFC u suradnji sa privatnim investitorima, prua financijsku pomo kodosnivanja, modernizacije i proirivanja proizvodnih privatnih poduzea koja bi trebaladoprinijeti razvoju zemalja lanica, putem investicijskih ulaganja bez davanja garancija zaotplatu od strane drave, a u sluajevima kada se ne moe pribaviti odgovarajui privatnikapital pod prihvatljivim uvjetima. Osnovna djelatnost IFC-a je da investira u privatne firme

    (bez dravnih garancija), mobilizira dopunsko financiranje i daje savjete o znaajnim pitanjimarazvoja privatnog sektora koja se odnose na trita kapitala, strana direktna ulaganja,

    privatizaciju i sl. Iako IFC primarno financira projekte u privatnom sektoru, ona moe osiguratifinanciranja za kompanije koje imaju odreeno dravno uee, pod uvjetom da postoji

    privatno uee i da se poduhvat kompanija vodi na komercijalnoj osnovi. Inae, IFC jeznaajan financijer privatnih infrastrukturnih projekata u zemljama u razvoju i moe seslobodno rei da je imala pionirsku ulogu u njihovom projektnom financiranju u itavom nizuzemalja.

    Pravno i financijski promatrano, Svjetska banka i IFC su odvojeni entiteti, poto IFCima vlastiti kapital, rukovodstvo i osoblje, ali je vezana za Svjetsku banku oko administrativnih

    i drugih usluga. IFC ima 175 zemlje lanice. Oko 80% sredstava za svoje financiranje IFCmobilizira preko trita kapitala, a 20% kroz pozajmice od IBRD.

    IFC ima pet osnovnih obli kasvog financijskog angairanja. To su:

    A Zajmovi (A Loans) - zajmovi koje IFC odobrava za svoj raun po fiksnim ipromjenjljivim kamatnim stopama za projekte privatnog sektora u zemljama u razvoju.

    Veina ovih zajmova se odobrava u vodeim svjetskim valutama, ali se moguodobravati i u lokalnoj valuti. Ovi zajmovi su obino na rok od 7 do 12 godina, madamogu biti i na rok do 20 godina, uz grace period i otplatu koja se odreuje od sluaja dosluaja. Iz ovih zajmova se financiraju nove (greenfield)kompanije i projekti i njihova

    proirenja u zemljama u razvoju. Da bi se osiguralo uee privatnih investitoraA-zajmovi su obino ogranieni na 25% ukupnih trokova za nove projekte, a izuzetnona 35% za male projekte.Za projekte proirenja IFC moe financirati do 50% trokova

    projekta, pod uvjetom da njena investicija ne pree 25% ukupne kapitalizacije projektne

    kompanije. Generalno, A-zajmovi se kreu od 1 milion do 100 miliona dolara.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    18/24

    Uee u dionikom kapitalu (Equity financing) - financiranje ulaganja u rizinikapital je u formi uea u dionikom kapitalu kompanija i drugih entiteta (financijskeinstitucije, investicijski fondovi) privatnog sektora u zemljama u razvoju. Ove

    investicije su obino na rok od 8 do 15 godina. Da bi se osiguralo uee drugihprivatnih investitora, IFC obino sudjeluje sa 5% do 15% u dionikom kapitalu. IFC

    nije nikada najvei dioniar u projektu i obino nema vee uee od 35%. IFC neuzima aktivno uee u upravljanju kompanijom. B Zajmovi (B Loans) - Sindicirani (udrueni) zajmovi. U okviru ovog programa

    araniraju se sindicirani zajmovi od komercijalnih banaka kao dodatni izvorfinanciranja za projekte u zemljama u razvoju koje financira IFC. U sindiciranim

    zajmovima (takoer nazvanim B-zajmovi) banke osiguravaju sredstva iz vlastitihizvora i snose komercijalni rizik. Ovaj program omoguava komercijalnim bankama dauivaju isti tretman kod projektnih sponzora i vlada zemlje domaina, kao i IFC,ukljuujui i porezna oslobaanja, izuzimanje od deviznih ogranienja ireprogramiranja obaveza po vanjskim dugovima.

    Djelomine kreditne garancije(Partial Credit Guarantees) - koje pokrivaju sve vrste

    kreditnih rizika za odreeni period kreditiranja, izdaju se u stranoj ili lokalnoj valuti.Djelomina garancija IFC poboljava bonitet financijskih instrumenata koje emitirajunjeni klijenti.

    C-zajmovi (Quasi-Equity Financing: C-loans) - Financiranje kvazi vlasnikogulaganja u sklopu kojeg IFC nudi spektar kvazi vlasnikih financijskih instrumenatakoji imaju elemente zaduenja i vlasnikog ulaganja da bi se pomogli projekti privatnogsektora u zemljama u razvoju.

    Da bi se projekt financirao od strane IFC, on mora ispunjavati odreeni broj kriterija i to: Projekt mora biti u zemlji u razvoju koja je lan IFC; Projekt mora biti u privatnom sektoru;

    Projekt mora biti tehniki izvodljiv; Projekt mora imati dobre izglede za profitabilnost;

    Projekt mora doprinijeti razvoju lokalne privrede;

    Projekt mora zadovoljavati socijalne i ekoloke standarde IFC-a, kao i one zemljedomaina.

    Postupak identifikacije, ocjene i usvajanja projekata slian je onom koji primjenjujeSvjetska banka.

    1. FINANCIRANJE PROJEKATA

    Za razliku od Svjetske banke, IFC izravno daje zajmove privatnim tvrtkama, ulae uizabrane produktivne i profitabilne projekte i ne zahtijeva jamstva od vlade zemlje domaina.Izravno ulae kapital u gospodarstva zemalja u razvoju, mobilizira na pribavljanje dodatnihsredstava i potie financiranje drugih investitora s meunarodnog trita kapitala. Osimuloenog kapitala zemalja lanica, IFC osigurava svoj kapital na meunarodnim tritimakapitala, putem obveznica koje uivaju najvii trostruki A - rejting.

    IFC je najvei pojedinani izvor izravnog financiranja projekata u privatnom sektoruzemalja u razvoju. Iako IFC investira i odobrava zajmove prema trinim uvjetima, nekonkurira privatnom kapitalu. IFC financira projekte i pokriva rizik u zemljama koje inae nemogu doi do dovoljno sredstava i pod prihvatljivim uvjetima iz drugih izvora. IFC ne financira

    vie od 25% od ukupnih trokova projekata, nego radi na tome da veinu sredstava osigurajuprivatni investitori i drugi financijeri. I dok IFC moe otkupiti do 35% dionica neke tvrtke,

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    19/24

    19

    nikada ne ide za tim da bude najvei dioniar i ne sudjeluje u upravljanju tvrtkom. Budui daIFC ne trai vladina jamstva, s partnerima sudjeluje u podjeli svih rizika projekta.Sufinanciranjem i drugim aranmanima IFC uspijeva privui druge financijere za svoje

    projekte, tako da je njihovo sudjelovanje bilo prosjeno est puta vee od iznosa to ih je IFCuloila u razdoblju od 1989. do 1994. godine.

    IFC financira osnivanje novih tvrtki i proirenje ili modernizaciju postojeih u raznimsektorima - od poljoprivrede, industrije, energetike do rudarstva. Znatan broj projekata IFC jerealizirao posredstvom financijskih institucija zemalja u razvoju, npr. financiranjem osnivanja

    institucija kao to su investicijske banke i osiguravajue kompanije.IFC daje zajmove, izravno investira i organizira ulaganja i financiranje putem investicijskih

    instrumenata - u bilo kojoj kombinaciji koja se pokae opravdanom da bi projekt od poetkaimao financijsku podrku. IFC takoer moe odobriti dodatnu financijsku podrku u kasnijimfazama realizacije projekta ili izdati potpunu ili djelominu garanciju drugim financijerima. U

    posljednjih nekoliko godina IFC je poeo primjenjivati neka nova rjeenja u pogledu slobodeizbora glavnih valuta ili kamata (fiksne ili promjenjive) kao i zamjenu za druge valute i kamate

    koje odgovaraju tvrtkama u zemljama u razvoju. Na taj nain IFC je pomogao tvrtkama iz

    Egipta, Gane, Meksika i drugih zemalja da se ukljue u sloene tehnike upravljanja valutnimrizikom kojima se inae koriste tvrtke razvijenih zemalja, a obino nisu pristupane tvrtkamaiz zemalja u razvoju.

    2. MOBILIZIRANJE FINANCIRANJA

    Sredstva drugih investitora i financijera IFC privlai tako to aktivno trai i koordinirapartnere (domae i strane) za zajednika ulaganja i prikuplja dodatna sredstva zajmova iliulaganja drugih institucija za projekte koje namjerava podrati. Tzv. sindiciranim zajmovimaIFC uspijeva prikupiti vee iznose od komercijalnih banaka i agencija za kreditiranje izvoza i totako da zakljuuje ugovor s korisnikom zajma iz zemlje u razvoju, a komercijalne banke i/ilikreditne agencije sudjeluju u zajmu IFC-a. IFC takoer osigurava i jami za vrijednosne papirekoje su izdale tvrtke zemalja u razvoju, a kroz posebne fondove pomae dioniarska ulaganja irazvoj trita dionica u zemljama u razvoju.

    3. STRUNI SAVJETI I TEHNIKA POMO

    U fazi ocjene projekta, IFC moe pruiti znatnu tehniku pomo tvrtkama -npr. priodabiru tehnologije ili tehnikog partnera, utvrivanju trinih uvjeta i potencijala trita zaodreene proizvode i sastavljanju najpovoljnijeg paketa financiranja. IFC takoer prua strunesavjete u postupku financijskog prestrukturiranja poduzea i pomae im smanjiti dugove.

    IFC prua savjete vladama o tome kako poboljati uvjete i ozraje za privatno investiranje;pomae im pri izradi i primjeni zakonodavnih, pravnih i fiskalnih okvira za uinkovitodjelovanje financijskih instutucija. IFC prua savjete o tome kako razvijati trite kapitala, kako

    postupati u privatizaciji i prestrukturiranju dravnih poduzea. IFC i MIGA za te svrhe koristeposebnu Slubu za savjetovanje o stranim investicijama i zajedno sa Svjetskom bankompruaju savjete vladama o nainima i putevima privlaenja stranih investicija.

    4. INVESTIRANJE U INFRASTRUKTURNE PROJEKTE

    Izgradnja infrastrukture u sektorima kao to su energetika, vodoprivreda, promet i vezeod ivotne je vanosti za uspjean razvoj privatnog sektora. Drava skrbi za izgradnju tih

    sektora i time stvara uvjete za ire i uspjenije poslovanje privatnih investitora i poduzetnika.Podravajui takovu politiku, IFC je otvorio poseban odjel za projekte infrastrukture.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    20/24

    5. IFC U SREDNJOJ I ISTONOJ EUROPI

    Zemlje Srednje i Istone Europe i zemlje biveg Sovjetskog Saveza su novi "teren"djelovanja IFC-a. U Varavi, Pragu, Budimpeti i Moskvi otvorena su predstavnitva IFC-a,koja se bave sve veim brojem poslova i projekata u irem podruju. Radi se prije svega o

    savjetima vladama o tome kako uspostaviti moderan financijski sektor, provoditi programeprivatizacije dravnih poduzea i privlaiti strane investicije.

    6. POMO MALIM PODUZETNICIMA

    U mnogim zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji mali poduzetnici imaju tekoapri financiranju svojih dobrih pothvata. Osim toga, esto ne znaju gdje mogu dobiti savjete zapoetak ili proirenje poslova. IFC je radi toga ustanovio posebne slube i izdvojio sredstva zaizradu i pripremu prijedloga te razradio naine financiranja projekata malih poduzetnika. IFCtakoer podupire posebne fondove koji se osnivaju u zemljama u razvoju za podrkuodgovarajuim programima razvoja malih poduzea i poduzetnikihaktivnosti.

    7. KAKO RADITI S IFC-om

    Zahtjev

    Ne postoji standardni obrazac za podnoenje zahtjeva za financiranje IFC-u. Tvrtka ilipoduzetnik, domai ili strani, koji eli osnovati novo poduzee ili proiriti postojea ulaganja,moe se izravno obratiti IFC-u. To se moe uiniti postavljanjem zahtjeva za sastankom ili

    podnoenjem pretprojekta odnosno podastiranjem informacija o poduzeu. Nakon prvihkontakata i prethodne ocjene, IFC trai detaljniju studiju izvodljivosti ili poslovni plan, natemelju kojih e ocijeniti hoe li u pobliu procjenu projekta.

    Procjena i odobravanje ulaganja

    Na detaljnijoj procjeni radi poseban tim strunjaka. Obino se sastoji od jednogstrunjaka za financiranje koji dobro poznaje zemlju u kojoj se projekt predlae i jednoginenjera, koji je strunjak za odreenu vrstu projekta. Tim procjenjuje sve tehnike,financijske i ekonomske aspekte projekta. Proces procjene ukljuuje posjet budue lokacije

    projekta i razgovor s investitorima. Poslije povratka, tim podnosi izvjee s preporukama viimstrukturama uprave IFC-a. Ako se financiranje projekta odobri, pravni odjel IFC-a priprema

    nacrte odgovarajuih dokumenata. Zatim se vode zavrni pregovori s poduzeem, vladom ili

    zainteresiranim financijskim institucijama, te prijedlog podnosi na odobravanje Odborudirektora IFC-a.

    Koritenje i nadzor

    Kada se financiranje odobri, sredstva se koriste prema uvjetima i pravnim dokumentima

    to su ih dogovorile ugovorne strane. IFC pomno nadzire investiranja, povremeno konzultiraupravu, alje misije u posjet projektu i zahtijeva kvartalna izvjea o tijeku, pojavama iimbenicima koji bi mogli utjecati na poduzee u koje se ulae. Takoer trai godinjefinancijske izvjetaje poduzea, koja su ovjerili nezavisni javni revizori.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    21/24

    21

    Izrada investicijskog prijedloga

    Prije podnoenja zahtjeva za financiranje treba izraditi pretprojektnu informaciju oprojektu, koja se podnosi na prethodno razmatranje IFC-u. Ona ukljuuje sljedee elemente:

    a)

    Kratak opis projektab) Sponzori, voenje i tehnika podrka projektu

    - Povijest i poslovanje sponzora, ukljuujui financijske informacije- Prijedlog rukovodstva uprave, imena i ivotopisi rukovodnog osoblja- Unutarnja organizacijsko-tehnika struktura i vanjska podrka (upravljanje,

    proizvodnja, trite, financije i dr.).

    c) Trite i prodaja- Orijentacija na glavna trita - lokalno, nacionalno, regionalno, izvozna trita.- Planirana proizvodnja - koliina, cijena, ciljevi prodaje, udio predloene proizvodnje na

    tritu.- Potencijalni kupci i potroai, mrea i nain distribucije.- Sadanji izvori opskrbe istim proizvodima. Budua konkurencija i mogunosti da se

    trite pone opskrbljivati zamjenom za iste proizvode.- Carinska zatita ili uvozne pristojbe koje se primjenjuju na te proizvode.- Najvaniji imbenici koji odreuju potencijale trita.

    d) Tehnika opravdanost, radna snaga, sirovine, okoli- Kratak opis proizvodnog procesa.

    - Napomene uz specifina tehnika rjeenja, posebna znanja i tehnologija, posebne radne

    potrebe.- Potencijalni dobavljai opreme.- Raspoloivost radne snage i infrastrukturnih uvjeta (promet i veze, struja, voda itd.).- Prikaz planiranih trokova i izdataka projekta prema glavnim kategorijama.- Izvori, cijena, kvaliteta sirovina i odnosi s glavnim opskrbljivaima.- Uvozne pristojbe na potrebne sirovine.

    - Lokacija predloene proizvodnje u odnosu na opskrbljivae, trite, infrastrukturu iradnu snagu.

    - Predloeni proizvodni kapacitet pogona u odnosu na druge poznate pogone.- Potencijalni problemi zatite okolia i nain na koji e se rjeavati.

    e)

    Investicijske potrebe, financiranje projekta i probitanost:- Procjena ukupnih trokova projekta, podjela na: zemljite, izgradnju, ugradnju opreme,

    obrtni kapital, dio vanjske komponente trokova ulaganja.- Predloena struktura financiranja, naznaka oekivanih izvora i uvjeta izravnog ulaganja

    i zaduenja putem kredita.- Vrsta oekivanog financiranja iz IFC-a - zajam, izravan ulog, oboje, iznos.- Financijski plan, oekivani profit i probitak ulaganja.- Najvaniji imbenici koji odreuju profitabilnost projekta.f) Vladina potpora i zakonodavstvo:

    - Mjesto projekta u gospodarskom razvitku i vladinom programu ulaganja.

    - Posebne mjere potpore vlade i podrka projektu.- Oekivani doprinos projekta ekonomsko-socijalnoni razvoju.- Kratak prikaz zakonodavstva o deviznoj kontroli i uvjetima za unos i iznos kapitala.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    22/24

    g) Rokovnik za pripremu i zavretak projekta

    III. MEUNARODNO UDRUENJE ZA RAZVOJ - I D A

    Meunarodno udruenje za razvoj osnovano je radi pribavljanja dodatnih izvorasredstava za razvoj najsiromanijih zemalja. IDA ima preko 150 zemalja lanica, a 70 ih moekoristiti kredite. Udruenje je do sada dalo preko 71 mlrd USD vrijednosti zajmova za vie od90 zemalja. Dvadeset dvije zemlje, koje su prije bile korisnice, razvile su se toliko da vie nekoriste kredite IDA-e. Tako su Juna Koreja i Turska danas ve zemlje davaoci sredstava.

    Razlika izmeu IDA-e i IBRD-a

    IDA je u mnogo emu nerazdvojna od IBRD. Obje financiraju razvojne projekte koji supomnjivo odabrani i pripremljeni. Strunjaci koji rade na projektima IDA-e rade i za IBRD, apredsjednik Svjetske banke istodobno je predsjednik IDA-e.

    Svaka od njih, meutim, ima svoj statut, razliite odredbe o uplati kapitala, strukturi glasovanjai odvojena financijska sredstva.

    Osnovna razlikaizmeu tih dviju institucije je u nainu prikupljanja sredstava, kojezatim obje pozajmljuju, i uvjetima pod kojima pozajmljuju zemljama u razvoju.

    Dok IBRD veinu sredstava pribavlj a na svjetskim fi nancij skimtritima i plasira ih zemljamau razvoju po kamatama neto niim od kamata komercijalnih banaka i uz dulje rokove otplate,I DA zajmove daje bez kamata (naplauje samo 0,75% za trokove transfera) i uz jo duljerokove otplate ili ak 85% bespovratno. ZatoIDA ne pribavlja sredstva s trita kapitala, negodo njih dolazi putem dopr inosa i poklona razvijeni hzemalja lanica.

    Zajmove IDA-e koriste samo najsiromanije i kreditno nesposobne zemlje. Njihovdohodak po glavi stanovnika bio je je 1992. godine ispod 805 USD. Veliina iznosa zajma kojise odobrava tim zemljama odreuje se s obzirom na veliinu zemlje, dohodak po glavistanovnika i uspjenost provedbe ekonomske politike. Kreditno sposobnije zemlje koristemjeovite IDA zajmove i zajmoveSvjetske banke, a kada im dohodak prijee 805 USD poglavi stanovnika vie ne mogu koristiti zajmove IDA.

    IV. AGENCIJA ZA MULTILATERALNO GARANTIRANJE INVESTICIJA

    - MIGA

    Strane izravne investicije veoma su znaajne za zemlje u razvoju. One donose kapitalpotreban za rast i razvoj privatnog sektora, a to omoguuje zapoljavanjei olakava prijenos

    moderne tehnologije iz industrijskih zemalja. Zemlje u razvoju sve vie uviaju koristi odstranih izravnih investicija, otvaraju se i potiu njihov dotok kao dohodak svojim vlastitimulaganjima.

    Meutim, veina stranih izravnih investicija jo uvijek je koncentrirana na samonekoliko zemalja. Glavna zapreka stranim izravnim ulaganjima jest procjena investitora o

    velikom politikom riziku u veini zemalja u razvoju. Iako su masovne nacionalizacije stranihulaganja danas rijetke u svijetu, ostale su zapamene neke eksproprijacije i politiki motiviraneakcije iz 60-ih i 70-ih godina. Potencijalni strani ulagai takoer se boje opasnosti rata,oruanih i drugih pobuna.

    MIGA (Multilateral Investment Guarantee Agency) je osnovana u travnju 1988. godine

    kako bi pomogla investitorima u zatiti od navedenih problema. Njezina glavna zadaa je

    olakatitokove stranih izravnih ulaganja izmeu zemalja lanica osiguravanjem ulaganja odnekomercijalnih (politikih) rizika i pruanjem drugih savjetodavnih usluga za stvaranje

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    23/24

    23

    povoljnih investicijskih uvjeta.

    Dramatine promjene u globalnom ekonomskom okruenju, osobito s ukljuivanjemzemalja u tranziciji Srednje i Istone Europe, diljem svijeta su potaknule konkurenciju zahtjevaza javnim i privatnim kapitalom. Pored potreba za kapitalom u siromanim zemljama, srednjerazvijene zemlje aktivno trae strane izravne investicije za pokretanje svog industrijskog

    razvoja, a programi privatizacije diljem svijeta otvaraju mogunosti za ulaganja sve viemilijardi dolara u privatne projekte. Sve to silno je povealo zahtjeve za djelovanjem MIGA-u upruanju usluga osiguranja.

    Danas vie od dvadeset razvijenih zemalja imaju svoje nacionalne programe osiguranjainvesticija protiv politikog rizika, ali su oni esto nedostatni ili necjeloviti i ne mogu pokritisve potrebe investitora. MIGA je osnovana radi toga da popuni te praznine i da dopuni

    postojee aktivnosti suosiguranjem i reosiguranjem ulaganja u zemljama u razvoju. MIGAprua etiri osnovne vrste osiguranja:

    nekonvertibilnost valute. titi investitore od gubitaka nastalih zbog nemogunostizamjene zarada od ulaganja u lokalnoj valuti u stranu valutu radi transfera izvan zemlje

    domaina;

    nacionalizacija. titi strane investitore od poteza domaih vlasti koje mogu suziti iliponititi vlasnitvo te preuzeti kontrolu nad njim ili pravima osiguranog ulaganja;

    rat i graanski nemiri. titi od gubitaka tijekom vojne akcije ili graanskih nemirakoji unitavaju ili oteuju realnu imovinu poduzea ili djeluju na njegovo poslovanje;

    raskid ugovora. titi od gubitaka nastalih uslijed investitorove nemogunosti daostvari svoja prava ili zatiti interese prema zemlji domainu, koja je otkazala iliraskinula investicijski ugovor.

    MIGA osigurava nova ulaganja ulagaa iz bilo koje zemlje lanice u projekte u nekojzemlji u razvoju, takoer lanici MIGA. To mogu biti i ulaganja u proirenje, modernizaciju ilirestrukturiranje postojeih projekata kao i ulaganja vezana za privatizaciju i preuzimanjedravnih poduzea. Strana ulaganja mogu biti u vidu opreme, kredita, jamstava na kredite,ugovora o tehnikoj pomoi, ugovora o najmu i slino; traju najmanje tri godine, a zaradaulagaa mora se vezati na poslovne rezultate projekata.U postupku ocjenjivanja zahtjeva, MIGA trai da projekti budu financijski i ekonomski zdravi isigurni u pogledu zatite okolia, te da odgovaraju razvojnim potrebama zemlje domaina(nova radna mjesta, transfer tehnologije, poveanje izvoza). Iako nema unaprijed odreenevrijednosti ulaganja za koje se trai osiguranje, za sada je maksimalno ogranienje po projektudo 50 mil. USD.

    MIGA osigurava ulaganja najmanje na tri godine, obino na 15 godina, a iznimno to

    razdoblje poveava na 20 godina ako to zahtjeva priroda projekta. Osigurava se rizik vezan skonkretnim projektom, uzimajui u obzir i ope ekonomske i politike uvjete zemlje u kojoj seizvodi. Premi jske stope su 0,50% do 1,25%godinje na osigurano stanje, a razlikuju se odkategorije, tj. Vrste djelatnosti (industrija, prirodno bogatstvo, nafta i plin) i visine obuhvata

    osiguranja (obino do 90% vrijednosti ugovorenog ulaganja, jer investitor sam snosi najmanje10% rizika). Za svaki zahtjev za osiguranje MIGA trai u ime ulagaa standardnu ili posebnusuglasnost zemlje domaina. Zahtjevi se obrauju prema svakom pojedinom projektu i to prvona prethodnoj osnovi, a zatim se - nakon pomne obrade, ocjene i pozitivnog zakljuka struneslube i potvrde Odbora MIGA-e za odobravanja osiguranja - izdaje konana suglasnost.

  • 7/25/2019 MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

    24/24

    Savjetodavne usluge

    MIGA na razne naine ispunjava svoju ulogu poboljavanja okruenja investiranja uzemljama u razvoju, njenih lanica. Ona ima posebnu organizacijsku jedinicu za savjetodavneusluge kao to su organizacija skupova za unapreivanje investicija, voenje razvojnih

    programa, "okrugli stolovi" o pitanjima stranih ulaganja, nacionalna savjetovanja o provedbipolitike i slino. Putem FIAS-a (Slube za savjete o stranim investicijama) - zajedno saSvjetskom bankom i IFC-om - MIGA pomae zainteresiranim zemljama razraditi politike iuvesti u rad institucije potrebne za privlaenje stranih investicija.

    V. MEUNARODNI CENTAR ZA RJEAVANJE INVESTICIJSKIHSPOROVAICSID

    U 1965. godini u okviru Grupe Svjetske banke osnovan je Meunarodni centar zarjeavanjeinvesticijskih sporova- ICSID, u ijem se okviru organizira arbitraa za rjeavanjesporova meu zemljama lanicama u sluajevima kada one ele da prihvate takav postupak. Do

    kolovoza 2002. godine 127 zemalja je potpisalo Konvenciju o Centru meu kojima i Hrvatska.