1. Šta obuhvata državno područje?Državno područje je područje gdje država vrši svoju vrhovnu vlast.

2. Šta čini akcesorij (dodatak kopnu), kako se stiče i otuđuje?-Akcesorij je moriski zračni prostor, koji se ne može steći ili otuđiti bez kopna.

3. Šta je arhipelag?-Arhipelag je grupa otoka jednake geološke građe i nastanka i nalaze se na otvorenom moru.

4. Šta je enklava?Enklava je teritorij koji je sa svih strana okružen nekim drugim teritorijem ili državom.

5. Primjer enklave?San Marino.

6. Šta je kondominij (konimperij)?Kondominij je teritorij nad kojim vlast vrše dvije države (npr. otoci na Pacifiku)

7. Šta je teritorijalna suverenost države?To je skup nadležnosti koje neka država vrši na svom području uz pomoć svog organa.

8. Šta je diskreciono pravo?To je pravo po kojem neko ima pravo o nečemu odlučivati, a da ne mora odluku obrazložiti.

9. Koje zakone država ne smije donositi?Država ne smije donositi zakone koji će štetiti međunarodnoj zajednici ili koji bi ugrožavali prava drugih država.

10. U odnosu na koje osobe država ima ograničenja po međunarodnom pravu?Država je po međunarodnom pravu ograničena u odnosu na osobe koje imaju imunitet (npr. diplomatski predstavnici)

11. Šta je personalna suverenost države?Personalna suverenost podrazumijeva da država ima vlast nad svojim državljanima koji se nalaze u drguoj državi.

12. Šta su međudržavne služnosti?Međudržavne služnosti su ograničenja nametnuta ugovorima, teslužnosti vezane za dio države i uvijek su u korist druge države.

13. Od čega se sastoje međudržavne služnosti?Sastoje se u nečinjenju ili trpljenju onoga što se dešava na njihovom vlastitom teritoriju.

14. Kako je ograničena vlast države u odnosu na vodene tokove?Nije dopušteno korištenje rijeka na način kojim se nanosi šteta susjednim državama. Znatnije intervencije na rijekama uključujući i skretanje toka rijeke dopuštene su samo uz saglasnost susjednih država.

15. Čime se reguliše pitanje vazdušne plovidbe i šta je za to potrebno?Pitanje vazdušne plovidbe unutar državne teritorije reguliše se nacionalnim zakonodavstvom, države ugovornice dužne postići najveći mogući stepen jednoobraznosti u pogledu propisa, standarda i postupaka.

16. Kojim konvencijama je uređena vazdušna plovidba?To su: konvencija o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu; Sporazum o međunarodnom vazdušnom tranzitu(tzv. Sporazum dviju sloboda); Sporazum o međunarodnom vazdušnom transportu (tzv.sporazum pet sloboda); Privremeni sporazum o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu.

17. Šta se uređuje tim konvencijama?Ovim sporazumima se naročito uređuju pitanja komercijalne naravi kao što su tarife i takse.

18. Kad je Dunav proglašen međunarodnom rijekom?Dunav je 1878. Na Berlinskom kongresu proglašen međunarodnom rijekom sa međunarodnom nadležnošću nad Dunavom.

19. Gdje je osnovana i kada Dunavska komisija, gdje je sjedište te komisije i koji su zadaci?1948. u Beogradu na Dunavskoj konferenciji,a sjedište je u Budimpešti.Osnovni zadaci komisije su: nadgledanje primjene odredaba konvencije, izrada generalnog plana za obimnije radove koji su u interesu plovidbe, konsultacije i preporuke zemljama članicama, harmonizacija carinskih, sanitaarnih i drugih odredbi, harmonizacija regulacije unutarnje plovidbe sa EU i Središnjom komisijom za plovidbu rijekom Rajnom, itd.

20. Čime je uređen režim Save, kada je donešen sporazum i kada stupa na snagu?Plovidba rijekom Savom je uređena Okvirnim sporazumom o slivu rijeke Save. On je potpisan 03.12.2002, stupa na snagu 29.12.2004.

21. Sjedište Savske komisije, koje organe ima?Sjedište komisije je u Zagrebu.

22. Cilj tog sporazuma?Cilj sporazuma je:a) Uspostava međunarodnog režima plovidbe rijekom Savom i njenimm plovnim

pritookama;b) Uspostava održivog upravljanja vodama;c) Poduzimanje mjera za sprečavanje ili ograničavanje opasnosti, te za smanjenje i

uklanjanje štetnih posljedica nastalih usljed poplava, leda, suša i nezgoda koje uključuju tvari opasne za vode.

23. Vrste rijeka?Razlikujemo dvije vrste rijeka: nacionalne i međunarodne.

24. Šta su nacionalne rijeke?Nacionalne rijeke su one rijeke koje u cjelosti prolaze kroz teritoriju samo jedne države.

25. Šta su međunarodne rijeke?Međunarodne rijeke su one rijeke koje razdvajaju teritorije dviju ili više država.

26. Koji kriteriji imaju važnu ulogu u regulisanju plovnog režima međunarodnih rijeka?Prilikom regulisanja riječnog režima važni su kriteriji: stepen plovnosti rijeke i mogućnost njenog ekonomskog iskorištavanja za energetske svrhe, navodnjavanje, ribolov i druge namjene.

27. Barcelonska konvencija - koji su oblici upravljanja plovnom rijekom?Barcelonska konvencija predviđa različite oblike upravljana rijekama: pojedinačno ( svaka država u svom sektoru), regionalno (sve obalske države zajedno) ili međunarodno (obalske i treće države).

28. Čime je ograničena suverenost obalnih država teritorijalnog mora?29. Kolika je maksimalna širina teritorijalnog mora i ko to određuje?30. Šta su unutrašnje morske vode?31. Koji dijelovi mora čine dio državnog teritorija obalne države?32. Kada je donešena Konvencija o pravu mora i koji su organi zaduženi za njenu

implementaciju?33. Šta je međunarodno pravo mora?

Međunarodno pravo mora obuhvata skup normi kojim obalne države, države koje nemaju izlaz na more i međunarodne organizacije regulišu njihove odnose u odnosu na morska

područja nad kojim obalne države imaju jurisdikciju kao i u odnosu na morske prostore i morsko dno ( podmorje) nad kojim države nemaju jurisdikciju

34. Šta je zajednička baština?Zajedničla baština čovječanstva je princip međunarodnog prava koji smatra da određene teritorije i elementi zajedničkog naslijeđa, kulturnog i prirodnog, treba očuvati za buduće generacije i zaštititi od eksploatacije pojedinih država ili korporacija.

35. Šta se smatra zajedničkom baštinom?Prema Konvenciji o pravu mora iz 1982. pod zajedničkom baštinom se smatra dno mora i okeana te njegovo podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije, kao i bogatstva Zone.

36. Šta su međunarodna jezera?Međunarodna jezera su jezera koja se nalaze na granici dviju ili više država (npr. Kaspijsko, Ohridsko, Skadarsko)

37. Gdje se nalazi Kilski kanal?Kilski kanal je prokopan na teritoriji Njemačke radi ubrzanjje i skraćenja puta između Baltičkog i Sjevernog mora.

38. Čime je regulisan pravni režim tog kanala?Poseban pravni status za Kilski kanal nametnut je Njemačkoj odredbama Versajskog mirovnog ugovora.

39. Šta su tjesnaci?Tjesnaci su uski prostori koji spajaju dvije veće površine mora.

40. Kako se dijele tjesnaci?Dijele se na tjesnace koji ne služe međunarodnoj plovidbi i tjesnace koji služe za međunarodnu plovidbu.

41. Šta obuhvata zona međunarodnog podmorja?Zona međunarodnog podmorja obuhvata dno mora i okeana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije.

42. Za šta se može koristiti međunarodno podmorje?Može se koristiti samo u miroljubive svrhe i družnost je država da surađuju na zaštiti i očuvanju morske okoline u zoni.

43. Koje države mogu koristiti otvoreno more?Sve obalne i neobalne države.

44. Koje slobode uživaju države na otvorenom moru?Slobode otvorenog mora su:a) Sloboda plovidbe;b) Sloboda prelijetanja;c) Sloboda polaganja podmorskih kabala i cjevovoda;d) Sloboda izgradnje umjetnih otoka i drugih uređaja koje doppušta međunarodno pravo;e) Sloboda ribolova;f) Sloboda znanstvenog istraživanja.

45. Šta je otvoreno more?Otvoreno more obuhvata sve dijelove mora koji nisu uključeni u isključivu ekonomsku zonu, teritorijalno more ili unutrašnje vode, ili u arhipelaške vode neke arhipelaške države.

46. Šta je kontinentalna orubina?47. Šta su arhipelaške vode?

To su vode obuhvaćene arhipelaškim polaznim crtama. One se nazivaju arhipelaškim bez obzira na njihovu dubinu ili udaljenost od obale.

48. Kako se povlače arhipelaške polazne crte?Arhipelaška država može povući ravne arhipelaške polazne crte spajajući krajnje tačke najudaljenijih otoka i nadvodnih grebena u arhipelagu, pod uvjetom da su tim crtama obuhvaćeni glavni otoci i područje u kojem je omjer površine vode i kopna, uključujući atole između jedan prema jedan i devet prema jedan.

49. Čime je ograničena suverenost država u teritorijalnom moru?Suverenost država u teritorijalnom moru ograničena je pravom na neškodljiv prolaz stranih brodova kroz teritorijalno more.

50. Šta je međunarodna arbitraža?Arbitraža je najstariji pravni metod rješavanja podnesenih joj sporova u skladu sa međunarodnim pravom.

51. Ko je u antičkoj Grčkoj rješavao sporove?52. Arbitraža u Rimskoj državi?53. Ko je rješavao sporove u srednjovjekovnoj feudalnoj državi?54. Kad počinje moderno arbitražno rješavanje sporova?55. Šta se desilo te godine?56. Koja tijela vrše arbitražu u XIX stoljeću?57. Od koliko su članova bila sastavljena mješovita vijeća?58. Razlika odluka mješovitog vijeća i kralja?59. Kada se pojavljuju arbitražni tribunali i šta se tada desilo?60. Kada je osnovan stalni arbitražni sud i na osnovu koje konvencije?

Stalni arbitražni sud je osnovan 1900. A počeo je sa radom 1902. A na osnovu Konvencije za mirno rješavanje međunarodnih sporova.

61. Koje organe ima stalni arbitražni sud?Ima sekretarijat i pisarnicu pod nazivom Međunarodni biro kao i Administrativni savjet sastavljen od diplomatskih predstavnika.

62. Koja je pravila usvojio sud i koje godine?Usvojio je Opciona pravila za arbitriranje sporova između dvije države 1992 godine,Opciona pravila za arbitriranje u sporovima između dvije stranke od kojih je samo jedna država 1993 i 2001 godine Opciona pravila za arbitriranje u sporovima koji se odnose na prirodne resurse i/ili okoliš.

63. Razlika arbitražne i sudske presude?Razlika je da :stranke same imenuju arbitre,stranke ugovaraju proceduru,stranke biraju službeni jezik,stranke snose sve troškove postupka..Ali kao i u sudskim postupcima arbitražna presuda je obavezna.

64. Kada i na osnovu čega je osnovana arbitražna komisija za bivšu Jugoslaviju?65. Sastav arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju?66. Ko utvrđuje širinu teritorijalnog mora?

Širinu teritorijalnog mora utvrđuje svaka država po svome izboru do granice koja ne prelazi 12 morskih milja mjereno od polaznih crta koje se određuju u skladu sa odredbama Konvencije.

67. Čime je i kada uređena plovidba rijekom Savom?

Plovidba rijekom Savom uređena je Okvirnim sporazumom o slivu rijeke Save.Sporazum su potpisale priobalne zemlje 3 decembra 2002. A stupio je na snagu 29.decembra 2004.

68. Šta je bio cilj tog sporazuma?Cilj je :A)Uspostava međunarodnog režima plovidbe rijekom Savom i njenim plovnim pritokamaB)Uspostava održivog upravljanja vodamaC)Poduzimanje mjera za sprječavanje ili ograničavanje opasnosti te za smanjenje i uklanjanje štetnih posljedica nastalih uslijed poplava,leda,suša i nezgoda koja uključuju tvari opasne za vodu.

69. Gdje je bilo sjedište ove komisije?U Zagrebu.

70. Na koji je način ograničena plovidba vodenim ...71. Na čemu se zasniva arbitraža?72. Arbitražni kompromis?

Je poseban ugovor na koji se primjenjuju odredbe Bečke konvencije o pravu ugovora iz 1969..Zaključenje kompromisa je način pokretanja postupka pred Stalnim arbitražnim sudom u Hagu.

73.Šta se može odrediti arbitražnim kompromisom?

Uređuju se pitanja kao što su :predmet spora,način imenovanja arbitara,pravila postupka,jezik i druga pitanja.

73. U čemu je prednost rješavanja sporova putem arbitraže, u odnosu na međunarodni sud?74. Ko određuje predmet spora?

Predmet spora utvrđuje se kompromisom.75. Iz koliko dijelova se sastoji arbitražni postupak i koji su to dijelovi, koji je obavezan od ta dva?

Sastoji se iz dvije faze:pismene i usmene.U pismenoj fazi stranke u svojim podnescima izlažu gledišta i prilažu dokaze u određenim rokovima.U usmenoj fazi stranke putem svojih zastupnika kojima pomažu savjetnici i advokati usmeno izlažu svoja stanovišta,dopunjuju dokaze i dogovaraju na pitanja suda.Obavezna je pismena faza.

76. Kad se vodi usmeni postupak?

77. Ko zastupa strane u arbitražnom postupku

Agent je zvanični zastupnik stranke.78. Šta se desi ako neko odbije potpisati presudu?

79. Razlozi ništavosti?80. Ko je osnovao Međunarodni sud pravde, kada i kojim aktom?81. Koja je osnovna svrha MSP?82. Ko može iznijeti predmete pred MSP?83. Koliko sudija ima MSP i kakve sudije moraju biti?

Ima 15 članova uz ograničenje da 2 ne mogu biti iz iste države.Sudije se biraju između osoba visokih moralnih kvalileta koji ispunjavanju potrebne uslove da u svojim državama zauzimaju najviša sudska zvanja ili su priznati pravni stručnjaci za međunarodno pravo.

84. Ko bira sudije MSP?Biraju države članice UN-a i druge države ne članice koje su članice Statuta Suda.

85. O čemu sud mora voditi računa prilikom izbora sudija MSP?Vodi se računa o zastupljenosti najvažnijih oblika civilizacije i glavnih pravnih sistema.

86. Na koji period se biraju sudije MSP?Biraju se na mandatni period od devet godina i mogu biti ponovo izabrani.

87. Kada sudije MSP mogu biti razrješene dužnosti?

88. Ko može biti stranka pred MSP?

Samo države mogu biti parnične stranke u sporovima pred sudom i to ne sve države,samo one koje su članice Statuta Suda.

89. Za koje je predmete nadležan MSP?90. Koliko dijelova ima postupak pred sudom?

Ima dva dijela pismeni i usmeni.91. Šta obuhvata pismeni dio?

Pismeni postupak se sastoji iz dostavljanja Sudu i parničnim strankama podnesaka ,protivpodnesaka i ukoliko je potrebno odgovora na protivpodneske.

92. Na koji način i u kojem roku se pismena priopćenja podnose sudu.Sud utvrđuje u kojem roku se oni dostavljaju Sudu.

93. Od čega se sastoji usmeni dio postupka?

94. U kojem sastavu radi sud i kako se donose odluke suda?95. Za koga su obavezne presude suda i da li je presuda suda konačna?

Odluka Suda ima obaveznu snagu samo prema parničnim strankama i presuda je konačna i protiv nje nije dopuštena žalba.

96. Kada je BiH podniječa tužbu protiv Savezne Republike Jugoslavije97. Zbog čega?98. Kada je donesena presuda protiv Srbije i Crne Gore?99. Sadržaj presude?100. Kada se i u kojem roku može izvršiti revizija presude MSP?

Zahtjev za reviziju presude može se podnijeti samo kad je zasnovan na otkriću neke činjenice od odlučujućeg značaja koja prije izricanja presude nije bila poznata ni Sudu ni parničnoj stranci koja zahtjeva reviziju presude, pod uslovom da takvo neznanje nije posljedica nemarnosti. Subjektivni rok za podnošenje zahtjeva je 6 mjeseci od otkrića nove činjenice, a objektivni rok je deset godina od dana donošenja presude.

101. O kojim pitanjima MSP može dati savjetodavno mišljenje?Sud može dati savjetodavno mišljenje o pravnim pitanjima.

102. Ko je osnovao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju?103. Nadležnost MKS i čime je utvrđena?104. Koja su krivična djela propisana Statutom MKS za bivšu Jugoslaviju?105. Navesti djela protiv osoba i imovine navedena u Statutu?

106. Genocid po Statutu MKS?107. Koja su kažnjiva djela poduzeta radi izvršenja genocida?108. Kada je, prema Statutu, nadređeni odgovoran za kd koje je počinio njegov

podređeni?109. Koja prava ima optuženi pred sudom?110. Šta je konvencijom predviđeno za rješavanje sporova, na šta su države upućivane i šta

to praktično znači? (zabrana upotrebe sile)Obje Haške konvencije za mirno rješavanje međunarodnih sporova propisuju da : za mirno rješavanje međunarodnih problema, ugovorne strane se slažu da u slučaju ozbiljnih sporova, prije upotrebe armije, trebaju pribjeći (ukoliko to okolnosti dopuštaju) dobrim uslugama ili posredovanju prijateljskih država. To praktično znači da ove konvencije ostavljaju diskreciono pravo državama da same odluče da li će u situaciji izbijanja problema pribjeći upotrebi sile ili posredovanju prijateljskih država.

111. Šta je predviđeno čl. 2 Povelje UN?Čl. 2. propisuje:svi članovi će se u svojim međunarodnim odnosima uzdržavati od prijetnje silom ili od upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje druge države, ili koja bi na bilo koji drugi način bila u suprotnosti sa ciljevima Ujedinjenih nacija.

112. Koje su se zemlje zalagale za definiranje agresije i zbog čega?Srednje i male zemlje, nastojale su rukovodeći se vkastitim razlozima sa se što prije definira agresija, pošto su se osjetile ugrožene činjenicom da se stalne članice Savjeta sigurnosti prilikom odlučivanja da li postoji ugrožavanje mira, povreda mira ili agresija, rukovode prije svega vlastitim interesima i potrebama.

113. Koje su se zemlje protivile definiranju agresije?Velike države, članice Savjeta sigurnosti protivile su se donošenju definicije agresije, navodeći kao razlog da je agresiju teško definirati zbog toga što bi države potencijalni agresori uvijek pronalazile nove načine za svoju aktivnost van slučajeva predviđenih definicijom.

114. Koji je organ UN i kada usvojio definiciju agresije?Generalna skupština UN je 14.12.1974. usvojila definiciju agresije.

115. Definicija agresije prema odluci Generalne skupštine UN?Agresija je upotreba oružane sile od strane neke države protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti neke druge države ili upotreba oružane sile koja je na bilo koji način nespojiva s Poveljom Ujedinjenih nacija.

116. Šta predstavlja oružana intervencija?To je miješanje jedne države u odnose dviju drugih država bez njihove saglasnosti, te miješanje u unutrašnje poslove drugih država u cilju održavanja ili mijenjanja postojećeg stanja suprotno volji ovih država.

117. Šta je cilj oružane intervencije?Cilj je ograničen na mijenjanje ili prisilno održavanje datog političkog poretka, strategija intervencije se svodi na spregu sile i politike.