meĐunarodno privatno pravo--mpp-materijal za zavrsni ispit

7/25/2019 MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO--Mpp-materijal Za Zavrsni Ispit

1/23

MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO


2/23

UVOD

1. MPP U NASTAVI NA PRAVNOM STUDIJU

1.1. Pojam meunarodnog privatnog prava, njegov predmet i znaaj

Izraz meunarodno privatno pravo, mada opeprihvaen u doktrini, ipak je nepodesan za oznaavanjeove pravne discipline. To pravo nije meunarodno jer veinu njegovih pravila donose nacionalnazakonodavstva. Ono takoe nije ni !ri"a#no jer njegova pravila ne sadre direktna materijalnarje!enja. "eunarodno privatno pravo $a"i %e !ri"a#no!ra"nim odno%ima %a e&emen#om ino%#rano%#i .Ono je pozvano da odgovori na najmanje # osnovna pitanja$

%. &a li stranac uope moe 'iti su'jektom privatnopravnog odnosa(

). *iji organi su nadleni za raspravljanje o takvom odnosu(

+. *ije je zakonodavstvo mjerodavno za ureenje takvih odnosa(

#. "oe li odluka suda jedne drave 'iti priznata i izvr!ena u drugoj, odnosno drugim dravama(

Odgovori na navedena pitanja dati su u pojedinim dijelovima o'lastima- meunarodnog prava privatnopravni poloaj stranaca, suko' jurisdikcija, te suko' kolizija- zakona.

1.2. Izvori meunarodnog privatnog prava

"// ima unutra!nje interne- i vanjske meunarodne- izvore. Unutranji izvori su domai ustav, zakonii podzakonski akti. 0 pogledu unutra!njih izvora u praksi postoje dva rje!enja$ prema jednom, norme"// o'uhvaene su pose'nim zakonom, ili se nalaze u uvodnom dijelu graanskog zakonika. 0 drugojgrupi zemalja norme "// su 1ragmentarno rasporeene u zakonima kojima se ureuju pojedine o'lasti

privatnog prava. 0 2345 je %67).godine donesen 8akon o rje!avanju suko'a zakona sa propisima drugihzemalja u odreenim odnosima 8"//-, koji je 9i: preuzela u svoj pravni poredak. Ovaj zakon gotovo u

potpunosti reguli!e o'last kolizije zakona, kolizije jurisdikcija, ali je van njegovog doma!aja ostala

materija privatnih prava stranaca. /ored ovoga, za "// su znaajni i$ 8akon o autorskom pravu i srodnimpravima u 9i:, 8akon o industrijskom vlasni!tvu u 9i:, 8akon o osnovama vlasnikih odnosa, 8akon ostranim ulaganjima, 8akon o vanjskotrgovinskom poslovanju itd.

Vanjski izvori "// su multilateralni i 'ilateralni ugovori. "eu 'ilateralnim ugovorima pose'no suznaajni ugovori o pravnoj pomoi, o priznavanju i izvr!avanju sudskih ili ar'itranih odluka, ugovori ouzajamnom pravnom sao'raaju, konzularni ugovori, trgovinski ugovori itd.

Od multilateralnih konvencija pose'no su znaajne one koje je donijela :a!ka kon1erencija zameunarodno privatno pravo. 9i: je lanica mnogih konvencija od kojih su najznaajnije$ /ariskakonvencija o za!titi industrijske svojine iz %77+, 9ernska konvencija o za!titi knjievnih i umjetnikihdjela iz %77;, 0niverzalna konvencija o autorskom pravu iz %6

). =onvencije koje sadre kolizionenorme, tj. odnose iz svog djelokruga reguli!u na indirektan nain.?ilj takvih konvencija nije postizanje saglasnosti o tome kako e se regulisati neko pravno pitanje,ve po kom pravu e se to pitanje urediti. Ovakve konvencije susreu se u o'lasti statusnih,

porodinih i nasljednih odnosa.

@a osnovu navedenog, u meunarodnom pravu se razlikuju direktni i indirektni metod regulisanja.&irektni se vr!i materijalnim, a indirektni kolizionim pravnim normama. Indirektna regulacija tipina je u

)


3/23

o'lasti suko'a zakona, dok se direktna regulacija primjenjuje u o'lasti suko'a jurisdikcija i pravnogpoloaja stranaca.

0 situaciji kad je isto pravno pitanje na razliite naine ureeno vanjskim i unutra!njim pravnimizvorima, u "// vai princip da meunarodni izvori imaju prednost u primjeni u odnosu na unutra!njezakonodavstvo. /ritom 'ilateralne konvencije imaju prednost u odnosu na multilateralne.

'. PRIVATNOPRAVNI ODNOSI SA E(EMENTIMA INOSTRANOSTI

2.1. Pojam privatnopravnih odnosa

"// je sveo'uhvatno pravo, jer su mu podvrgnuti razliiti tipovi privatnopravnih odnosa. @jegovadifferentia specificaje prisustvo stranog elementa, a ne pose'an karakter odnosa kojima se 'avi kao !to

je to npr. u graanskom, porodinom, o'ligacionom i drugim pravima-. Izraz privatnopravni odnosi u"// predstavlja z'irnu oznaku za statusnopravne, porodinopravne, nasljednopravne, stvarnopravne,o'ligacionopravne i dijelom radnopravne i privrednopravne odnose.

2.2. Strani eement ii interna!ionano o"ije#je

2trani element je odreena injenica ili okolnost koja jedno injenino stanje ili ve o1ormljeni pravniodnos vezuje sa inostranim suverenitetom. /rivatnopravni odnos moe 'iti povezan sa stranimsuverenitetom po osnovu su'jekata, o'jekata ili samog sadraja tog odnosa prava i o'aveza-. Ako je

jedan od su'jekata pravnog odnosa stranac 1iziko ili pravno lice-, strani element je prisutan u su'jektu ivezuje se za personalni suverenitet drave. Ako se stvar koja je predmet o'jekat- privatnopravnogodnosa nalazi u inostranstvu, strani element se vezuje za o'jekat. Ako je privatnopravni odnos nastao ilitre'a 'iti realiziran na stranoj teritoriji, strani element postoji u sadrini takvog pravnog odnosa. 0 o'a

posljednja sluaja radi se o vezanosti za teritorijalni suverenitet drave.

2.$. Posjedi!e prisustva stranog eementa

Ako jedan privatnopravni odnos sadri inostrane elemente, postavlja se pitanje koji e suverenitet kojadrava- imati jurisdikciju nad njim. Odgovor na to pitanje mora dati sama drava pred ijim organima seono postavlja. &a 'i taj odgovor 'io prihvaen i od drugih drava za koje nije o'avezujui, on mora

postii internacionalnu prihvatljivost.

+


4/23

I ) SU*O+ ,A*ONA

1. OSNOVNI PRO+(EM MPP ) PRAVNO RE-U(ISANJE INJENINI/ STANJA SAMEUNARODNIM O+I(JE0JEM

/ojedinana dravna zakonodavstva djeluju samo u vlastitim granicama, a pojedinani privatnopravni

odnosi koji imaju vezu sa vi!e drava tre'a da djeluju na meunarodnom planu. Istovremeno, u o'lastiprivatnopravnih odnosa nema meunarodnih pravila koja 'i vaila za sve odnose sa internacionalnimo'iljejima. 0 takvoj situaciji, nunu mjeru saradnje izmeu razliitih zakonodavstava predstavljajukolizione norme meunarodnog privatnog prava, koje ine dio unutra!njeg pravnog poretka svake zemlje.One predstavljaju izraz volje domae drave da situacije sa inostranim elementima izuzme iz redovnog

pravnog reima i dozvoli da se na njih pod odreenim okolnostima primijeni i neko stranozakonodavstvo. /rema tome, 1unkcija kolizionih normi jeste da uputi na pravo odreene drave kaomjerodavno za regulisanje jednog pravnog odnosa sa inostranim elementima.

0 meunarodnom privatnom pravu vae dva najop!tija principa$

%. Odgovor na pitanje koje je pravo mjerodavno za regulisanje privatnopravnih odnosa sa stranim iliinternacionalnim o'iljejima daju uvijek i samo norme meunarodnog privatnog prava kolizionenorme- drave u kojoj se pitanje postavlja>

). "jerodavno moe 'itisamo jedno od zakonodavstava sa kojima je sluaj povezan, i to ono sa kojimje povezanost najznaajnija. @jega suvereno odreuje drava u kojoj se pitanje postavlja, i to upravosvojim kolizionim normama.

O'zirom da su kolizione norme za pojedine vrste privatnopravnih odnosa naelno sline u razliitimzemljama, moe se postaviti jo! nekoliko opih principa meunarodnog privatnog prava$

B pitanja inog statusa, porodini i nasjedni odnosi sa inostranim o'iljejima su po pravilupodvrgnuti pravu dr#ave ije su oso"e dr#avjani %e& nationais' ili drave u kojoj je njihovopre'ivali!te lex domicilii);

B pitanja vasnitva i druga stvarna pravapo pravilu su podvrgnuti zakonima dr#ave u kojoj se stvarnaazilex rei sitae->

B o"iga!ioni odnosi ugovorne o'aveze, o'aveze na naknadu !tete i sl- po pravilu su podvrgnutizakonodavstvu dr#ave u kojoj su preduzeti akti vezani za nastanak o"aveze lex loci actus-, ili njenoizvr!enje, npr. drave u kojoj je zakljuen ugovor lex loci contractus-, drave u kojoj tre'a nastupitiizvr!enje ugovorne o'aveze lex loci solutionis-, drave u kojoj je izvr!ena protivpravna radnja nakojoj se zasniva zahtjev za naknadu !tete lex loci delicti- ili drave u kojoj su nastupile !tetne

posljedice takve radnje lex loci leasionis-.

B (ormana %pro!edurana' vajanost svakog pravnog posla po pravilu je podvrgnuta propisima zemljeu kojoj je pravni posao nastao pravilo locus regit actum->

2uko' kolizija- zakona je pojava koja nastaje kad injenino stanje prua osnova za primjenu dvaju ilivi!e razliitih zakonodavstava na jedan isti sluaj, odnosno privatnopravni odnos. @aime, injeninostanje moe 'iti takvo da 'i po osnovu teritorijalnog suvereniteta tre'alo primijeniti jedno, a po osnovu

personalnog suvereniteta drugo pravo npr. pravni posao se zakljuuje na teritoriji dotine drave, aistovremeno jedan od su'jekata je strani dravljanin-. 2tvara se dilema koje od prava primijeniti.

1.1. Pro"em prostornog domaaja pravnih normi

"eunarodno privatno pravo u osnovi se 'avi pro'lemom prostornog vaenja pravnih normi. @aime,drava pomou kolizionih normi svog meunarodnog privatnog prava utvruje da odreeni pravni

propisi, 'ilo domai ili strani, djeluju i izvan teritorije drave koja ih je donijela. 0 tom smislu, "//omoguava da organi jedne drave u odreenim okolnostima primjenjuju ili 'arem uzimaju u o'zir-neko strano zakonodavstvo.

#


5/23

"eutim, osim dono!enja kolizionih normi, postoje ) naina da se iz'jegne suko' zakona, a to su$ %-iskljuiva primjena domaeg prava i )- ujednaavanje zakona pojedinih drava.

'. MO-UNOST I,+JE-AVANJA PRO+(EMA

2.1. Iskjuiva primjena doma)eg prava

Ovakvo rje!enje ignorisalo 'i inostrane elemente ili meunarodna o'iljeja sluaja i na njegovorje!avanje primjenjivalo samo domae pravo. 4je!avanje osnovnog pro'lema "// na ovakav nainustavri predstavlja negaciju samog "//. @a taj nain 'i itav sistem kolizionih normi postao nepotre'an.Ovakvo rje!enje ima izvjesne opravdavajue argumente$

%. @eo'oriva je tvrdnja da e domai organi na osnovu svog znanja i iskustva najkorektnije primijenitidomae pravo. 2 druge strane, te!ko je odrivo stanovi!te da je neko strano pravo u 'ilo kom pogledu

'olje od domaeg>

). O'zirom da se ne postavlja po'lem saznanja ili dokazivanja stranog prava, postupak 'i 'iojednostavniji, ekspeditivniji i je1tiniji>

+. /rimjena legis forinajpotpunije odgovara principu teritorijalnosti prava i doktrini o teritorijalnom

suverenitetu.

Iskljuiva primjena legis forii danas uiva znaanu teorijsku podr!ku u amerikoj doktrini. "eutim, onaimplicira stanovi!te koje je za dana!nje vrijeme neprihvatljivo, a koje domai pravni poredak priznaje kao

jedino istinsko pravo. Iskljuiva primjena domaeg prava, kao nain iz'jegavanja prostornog suko'azakona, primitivna je i neprimjerena razvijenim pravnim sistemima. /otvreno je da civilizirano dru!tvomoe 1unkcionirati samo u internacionalnim okvirima. Iskljuiva primjena legis fori ne spada u tajinternacionalni kontekst savremenog svijeta i prijeti ugroavanjem opih koncepcija pravde i pravinosti,kao i ugroavanjem pravne sigurnosti stranaka koja se danas moe shvatiti jedino kao internacionalnakategorija.

2.2. Uni(ika!ija na!ionanih %dr#avnih' zakonodavstava

Uni(ika!ija materijanog prava. =ao nain rje!avanja suko'a zakona, uni1ikacija zakona nameunarodnom planu mogla 'i se postii samo saglasno!u drava. "eutim, imajui u vidu 'azinerazlike izmeu zakona pojedinih drava, sveo'uhvatna uni1ikacija nema izgleda na uspjeh. To

prvenstveno vai za ona podruja privatnopravnih odnosa ije pravno regulisanje je uslovljeno nizomhistorijskih, etnikih, vjerskih, socijalnih i drugih pose'nosti npr.pitanja 'raka i porodice, nasljeivanjaitd-.

2 druge strane, u nekim pravnim o'lastima gdje je uni1ikacija mogua i potre'na, postignuti su znaajnirezultati kroz 'rojne multilateralne konvencije i sporazume kojima je uni1icirano npr. pravomeunarodnog transporta, mjenino i ekovno pravo, pravo industrijskog vlasni!tva, te autorsko pravo. 0teoriji su sve prisutnija mi!ljenja da se tei!te glavnog pro'lema "// postepeno pomjera ka podrujumeunarodne nadlenosti, odnosno priznanja stranih odluka. 0 prilog tome najuvjerljivije govore e1ekti9riselske konvencije. iz %6;7 =onvencija C0 o nadlenosti i izvr!enju presuda u graanskoj i trgovakojmateriji-. /resude donesene od suda koji se po konvencijama smatra meunarodno nadlenim se imaju

priznati i izvr!iti u svakoj zemlji lanici, 'ez o'zira na to koje pravo je u konkretnom sluajuprimijenjeno.

"eutim, univerzalna svjetska jednoo'raznost privatnog prava ipak nije ostvarljiva ideja jer 'ipodrazumijevala ukidanje razlika proiza!lih iz speci1inosti pojedinih drava etnikih, vjerskih,geogra1skih, socijalnih itd-. Osim toga, pravne norme koje vae na veem prostoru 're zastarijevaju, aevidentne su i razlike u tumaenju postojeih konvencijskih normi izmeu pojedinih drava.

Uni(ika!ija koizionog prava.@apori meunarodnih organizacija, prvenstveno :a!ke kon1erencije za"//, pokazali su da ni uni1ikacija kolizionog prava nije mnogo jednostavnija od uni1ikacije materijalnogprava. /ostalo je jasno da se ne moe doi do univerzalnog kodeksa "// ije 'i kolizione norme 'ileo'avezujue za sve zemlje. Osnovni razlog su razlike izmeu zemalja ?ommon DaE tradicije i evropskog


6/23

kontinentalnog prava, pose'no u o'lasti porodinog prava. Oit primjer su kolizione norme koje reguli!ustatus lica i porodine i nasljedne odnose sa stranim elementom. Angloamerike zemlje insistiraju natome da ova pitanja mjerodavno 'ude domicilno pravo oso'a lex domicilii-, dok veina kontinentalnihzemalja pre1erira lex nationalis pravo dravljanstva oso'a.

Ipak su i ovdje postignuti znaajni rezultati na planu uni1ikacije, pa su donesene ha!ke konvencije kojenpr. na jedinstven nain rje!avaju koliziju zakona u o'lasti testamentarnog nasljeivanja i deliktne

odgovornosti u drumskom sao'raaju. /ored ovih konvencija, zakljueni su i mnogi 'ilateralni ugovori.Cvropska unija se takoe javlja kao 1aktor uni1ikacije "// svojih lanica, pa je tako %67F.godinedonesena =onvencija o ugovornim o'ligacijama.

2. I,+OR MJERODAVNO- PRAVA *AO RJE3ENJE PRO+(EMA

Iz naprijed navedenog proizilazi da za osnovni pro'lem "// nema radikalnog niti idealnog rje!enja, te daje jedini nain da se izvr!i iz'or meu zakonodavstvima koja kolidiraju, te da se jedno od njih kaomjerodavno primjeni na konkretan sluaj. To znai da se otvara mogunost da se umjesto domaeg pravalex fori- eventualno primijeni neko strano pravo.

2u!tina "// je razmi!ljanje o tome kako oda'rati pravo koje e regulisati privatnopravne odnose sameunarodnim o'iljejem, a karakteristian metod "// postaje metod GusmjeravanjaH na pravni poredakkoji e 'iti mjerodavan. Taj metod naziva se vezivanje, lokalizacija, alokacija ili atribucija. 8asniva se nastavu da u situaciji kad je sluaj povezan sa vi!e drava, te veze po pravilu nisu iste vrste niti istogznaaja, te je naje!e mogue izdvojiti jednu vezu kao odluujuu za iz'or prava koje e se primijeniti.

Ovakav oda'ir mjerodavnog prava morao 'i 'iti zasnovan na odreenom kriteriju pre1erencije, koji 'imorao 'iti internacionalno prihvatljiv ako se eli osigurati meunarodna sta'ilnost privatnopravnihodnosaa, !to i jeste krajnji cilj "//.

$.1. *etod vezivanja u meunarodnom privatnom pravu

Ako je jedan privatnopravni odnos istovremeno injenino povezan sa razliitim zemljama, pa tre'aodluiti koja je od tih veza najvanija, regulacija se oito mora osloniti na neki element vezivanja 1aktorlokalizacije, odluujuu injenicu, taku najtje!nje veze. =oja e injenica 'iti uzeta kao odluujuazavisi od vrste privatnopravnog odnosa, te su na osnovu toga i postavljeni ranije navedeni opi principi"//%. &akle, radi se o nastojanju da se 1iksira tzv.naj'lia, najznaajnija, najtjenja veza koju datoinjenino stanje ili ve 1ormirani pravni odnosima sa odreenom dravom, odnosno pravom.

$.2. Pojam najtjenje povezanosti

Iz'or mjerodavnog prava metodom vezivanja vr!i se u korist onog prava sa kojim je konkretan odnosnajue i najrealnije povezan. To naelo je opeprihvaeno u veem 'roju nacionalnih kolizionih sistema i

po mnogima predstavlja osnovni princip kolizionog prava uope.

$.$. +vou!ija ideje o najtjenjoj povezanosti

Ideja najtje!nje povezanosti mogla 'i se prepoznati ve u principu personaliteta prava, kao prvompoznatom kriteriju za primjenu prava koji se javio u pravnom partikularizmu nastalom nakon raspada4imskog carstva. 4azvojem 1eudalizma, umjesto pripadnosti grupi odreenoj po porijeklu, tei!ni kriterijza primjenu prava postaje pripadnost zemlji, 1eudu, odnosno 1eudalnom gospodaru. Osnovni princip u

primjeni prava postaje princip teritorijalnosti.

5aco'us 9alduini, glosator iz prve polovine III vijeka, prvi je odvojio pitanje upravljanja parnicomordinatoria litis- tj.procesnog prava, od odluivanja o meritumu decisoria litis-.

/rincipu najtje!nje povezanosti najznaajniji doprinos dao je 2avignJ svojom teorijom o Gsjedi!tuHpravnih odnosa. Ovaj princip do'io je svoj moderni izraz u 2chnitzerovoj teoriji karakteristine inidbe.

%Kidi % str.


7/23

@pr. ako se pitamo sa kojom dravom je naj'lie povezan jedan kupoprodajni ugovor, po ovoj teoriji 'iodgovor 'io da je to domicil odnosno sjedi!te prodavca, jer je prodavac nosilac inid'e koja jekarakteristina za ovaj ugovor predaja stvari, tj.isporuka ro'e-.Analogno tome je mogue odreditimjerodavno pravo i za druge vrste ugovora.

2avremena zakonodavstva esto kom'inuju princip najtje!nje veze sa teorijom karakteristine inid'e,dolazei na taj nain do elastinih i istovremeno predvidljivih rje!enja koja odgovaraju zahtjevima

savremenog privatnopravnog sao'raaja.

$.. -va osnovna metoda utvrivanja najtjenje veze

0 doktrini se govori o aprioristikom, deduktivnom ili sintetikom metodu, koji dominira u klasinom"//, te o novijem posterioristikom, analitikom ili induktivnom metodu.

prioristiki, deduktivni metod se sastoji u tome da zakonodavac unaprijed pomou apstraktnihkolizionih normi 1iksira najtje!nju povezanost za odreenu vrstu privatnopravnih odnosa. @a taj nain seuspostavlja visok stepen predvidivosti mjerodavnog prava !to rezultira poveanjem pravne sigurnosti. @aovom metodu se u najveoj mjeri zasniva zakonodavstvo evropskih zemalja.

2 druge strane, aprioristiki metod je hedikepiran injenicom da se zasniva na zakonodavevompredvianju 'uduih odnosa i njihovom uop!tavanju. 8'og toga e uspostavljena koliziona pravilaispoljiti odreenu krutost u primjeni na konkretne sluajeve, pose'no u sluajevima koji se u teorijinazivaju apsolutno internacionalnim, ije su vezanosti sa razliitim pravnim porecima manjeBvi!eravnopravno rasporeene. 8'og toga novija amerika teorija i praksa kao osnovno pravilo za iz'ormjerodavnog prava uvodi elastini kriterij most significant relationship najznaajniju ili najtje!nju

povezanost. Ove promjene u amerikoj teoriji i praksi izraz su tenje ka 1leksi'ilnijem odreivanju taakavezivanja.Ista tenja ispoljena je i u evropskom pravu, te se odluka o iz'oru mjerodavnog prava nastoji izs1ere aprioristikog odluivanja zakonodavca pomjeriti u s1eru posterioristikog sudskog odluivanja inconcreto.

$./. 0oizione norme

Kezivanje, lokalizacija ili alokacija privatnopravnih odnosa u "// vr!i se pomou 1aktora lokalizacije,taaka vezivanja ili odluujuih injenica tei!nih kontakata-, koje se ugrauju u kolizione norme.Odluujue injenice utvruje zakonodavac. =od utvrivanja odluujuih injenica, odnosno naj'lieveze, u evropskom "// dominira aprioristiki metod. Taj metod je zasnovan na specijalnim pravnimnormama koje se nazivaju kolizione norme, a koje na posredan nain reguli!u privatnopravne odnose sastranim elementom.

O'jektivni cilj kolizione norme je da odredi pravo drave sa kojim je konkretan sluaj u najtje!njoj vezi.Ona dakle ne rje!ava odnos meritorno, ve samo upuuje na pravo drave koje e 'iti primijenjeno zameritorno rje!avanje sluaja. Takva norma prvenstveno mora imenovati pitanje, tj.odnos na koji se tre'a

primijeniti, te 1iksirati tei!nu taku vezivanja. Tako e koliziona norma koja se npr. odnosi na 1ormu'raka glasiti ovako$a formu zakljuenja braka primjenjuje se zakon dr!ave u kojoj se brak zakljuuje.

0 navedenom primjeru pitanje na koje se norma odnosi je forma zakljuenja braka, a tei!na takavezivanja je mjesto zakljuenja braka. =onani rezultat primjene ove kolizione norme sastoji se u tome!to e 'rak zakljuen u skladu sa propisima zemlje zakljuenja, 'iti valjan i izvan zemlje zakljuenja.

Tei!na vezanost 1iksira se u zavisnosti od karaktera pravnog pitanja. Tako npr, ako se radi o materijalnimpretpostavkama za zakljuenje 'raka sposo'nost za stupanje u 'rak-, koliziona norma e 1iksirati drugutei!nu taku vezivanja koja se odnosi na oso'e 'uduih suprunika- i glasie npr$ "aterijalne

pretpostavke za zakljuenje braka sa stranim elementom ocjenjuju se po zakonu dr!ave iji su dr!avljani

budu#i supru!nici.

L


8/23

/ravna kategorija na koju se odnosi koliziona norma moe 'iti manje ili vi!e precizna. Tako se normamoe odnositi na ugovor u cjelini ili na pitanje sposo'nosti stranaka, na graanskopravni delikt u cjeliniili samo na pitanje protivpravnosti radnje, itd.

0asi(ika!ija. =lasina podjela kolizionih normi je na jednostrane i dvostrane. 5ednostrana uvijekupuuje na jedno naje!e domae- pravo u vezi sa odreenim pravnim pitanjem. @pr$ G1orma 'raka

propisana ovim zakonom, o'avezna je za sve 'rakove koji se zakljuuju na domaoj teritorijiH-.

2 druge strane, dvostrana ili vi!estrana- koliziona norma 'ira mjerodavno pravo izmeu ) ili vi!e pravapovezanih sa sluajem i od okolnosti konkretnog sluaja zavisi na koje pravo e ona uputiti npr$ Gzanasljeivanje je mjerodavno pravo drave iji je dravljanin 'io ostavilac u vrijeme smrtiH-. O'zirom nanain upuivanja na mjerodavno pravo, kao i na stepen uop!tenosti, vi!estrane kolizione norme su

principijelnije i poeljnije u "//.

=olizione norme mogu se klasi1icirati i na alternativne i kumulativne. Alternativne utvruju ) tei!nakontakta, pa time ) ili vi!e potencijalno mjerodavna prava. =umulativne norme upuuju na istovremenu

primjenu prava ) ili vi!e drava. /rimjer alternativne kolizione norme postoji u o'lasti graanskopravnihdelikata, gdje se o'ino predvia alternativna primjena prava drave u kojoj je izvr!en delikt ili pravadrave u kojoj je nastupila !teta, pri emu je povoljnost za o!teenog odluujui kriterij za iz'ormjerodavnog prava. =umulativne kolizione norme naje!e su kod regulisanja statusnih i porodinihodnosa, ime se nastoji u vi!e zemalja osigurati validnost pravnog odnosa. @pr, da 'i se razveo 'rak sastranim elementom, potre'no je da je 'rakorazvodni uzrok predvien istovremeno u zakonu zemlje ijiorgan razvodi 'rak, i u zakonima drava iji su dravljani 'rani drugovi.

&akle, moderne kolizione norme nastoje premostiti jaz izmeu slijepe Gkolizione pravinostiH, tj.uop!tavanja 'ez o'zira na meritorni ishod spora i materijalne pravinosti u konkretnim sluajevima. 2aistim ciljem moderne evropske kodi1ikacije "// pri'jegavaju tzv.generalnim klauzulama odstupanja,koje ovla!uju sud da izuzetno ne primijeni pravo mjerodavno po kolizionim normama, ako je sluajGsamo povr!no vezan sa dotinom zemljom, a pokazuje mnogo tje!nju vezanost sa nekim drugim

pravomH).

$.. 0arakter i kasi(ika!ija tipinih te#inih kontakata

Prosti te#ini kontakti %take vezivanja' su oni koji nedvosmisleno ukazuju na jednu dravu i njeno pravokao mjerodavno. /rimjeri su$ mjesto nalaenja nekretnina, mjesto izvr!enja delikta ili mjestozakljuenja ugovora. Ovakvih taaka vezivanja je vrlo malo. 2 druge strane, kompeksne takevezivanja su one koje ukazuju na najmanje ) prava. Ako je npr. koliziono pravilo zasnovano nadravljanstvu oso'e kao tei!nom kontaktu, a oso'a o kojoj se konkretno radi je 'ipatrid, tada je ikoliziona norma usmjerena na ) zakonodavstva. 8'og toga je u mnogim zakonodavstvima kaodopuna utvreno i pravilo po kome se u sluaju 'ipatrida ili polipatrida u o'zir uzima samotzv.aktivno ili e1ektivno dravljanstvo, tj. dravljanstvo one drave sa kojom je oso'a stvarnonaj'lie povezana pre'ivali!te, imovina, zaposlenje, sluenje vojnog roka i sl-. Ako se radi o

apatridu, nuno 'i 'ilo upotrije'iti neku supsidijarnu taku vezivanja, a to je po pravilupre'ivali!te ili 'oravi!te apatrida.

Take vezivanja mogu se klasi1icirati i po irini ovlatenja koja se preputaju sudu pri izborumjerodavnog prava. /o tom kriteriju razlikuju se neposredno vezuju#e take vezivanja i tzv.okvirne takevezivanja ili 'olje rei koncepti vezivanja. @eposredno vezujue take vezivanja predstavljaju vrste1aktore lokalizacije npr.dravljanstvo, domicil, mjesto zakljuenja ugovora itd-. @jima zakonodavac1iksira taku vezivanja za sve 'udue istovrsne sluajeve. Okvirne take ili koncepti vezivanja prepu!tajusudu da u konkretnom sluaju odlui o mjerodavnom pravu. 8akonodavac se ovdje slui 1ormulacijomGprimijenie se pravo sa kojim je odnos u naj'lioj veziH.

"noge take vezivanja po svojoj prirodi su proste injenice npr.okolnost da je radnja izvr!ena naodreenoj teritoriji, lokacija nekretnine i sl-. 2 druge strane, neke od esto kori!tenih taaka vezivanja su

)Mvicarski zakon o "//

7


9/23

same za se'e pravni odnosi npr.dravljanstvo, nacionalna pripadnost pravne oso'e, pre'ivali!te i'oravi!te domicil i rezidencija itd-.

0 meunarodnom privatnom pravu govori se i o tzv.psiholokom vezivanju, i to u ) konteksta. 0 prvomredu, veina savremenih zakonodavstava dozvoljava strankama da same odrede pravo koje e 'itimjerodavno za njihove ugovorne odnose, pa se govori o autonomiji volje kao taki vezivanja. Osimdirektnog iz'ora prava, volja stranaka moe na iz'or prava djelovati i posredno putem djelovanja na

druge take vezivanja. 2tranke npr.mogu mijenjati dravljanstvo, pre'ivali!te, mjesto ugovaranja i sl.

@ajznaajnija klasi1ikacija taaka vezivanja ipak je na one koje ukazuju na vezu prava sa oso'amatj.su'jektima, zatim o'jektima i na kraju radnjama inid'ama-.

$.. Pro"emi vezani za primjenu koizionih normi

/rimjena kolizionih normi naizgled je jednostavan proces. /rva 1aza je kvali1ikacija injeninog stanja,!to podrazumijeva da se konkretan sluaj tre'a svrstati u odgovarajuu kategoriju privatnopravnihodnosa, zatim se oda'ire koliziona norma koja reguli!e takve odnose i na kraju se slijedei kolizionunormu dolazi do mjerodavnog prava.

0vai(ika!ija injeninog stanja sa stranim eementom. /onekad se jedno injenino stanje u razliitimzemljama podvodi pod razliite pravne institute, pa i pod razliite o'lasti pravnih odnosa. Ako npr.domaiorgan ima pred so'om injenino stanje koje je povezano sa 9i:, 3rancuskom i Austrijom, a nije na prvi

pogled jasno pod koji pravni institut 'i se ono moglo podvesti, pro'lem je u odluci da li pravnukvali1ikaciju izvr!iti po shvatanjima domaeg, 1rancuskog ili austrijskog prava. "eutim, ako je u takvomsluaju nadlean na! organ, on uvijek primjenjuje na!e kolizione norme. Tada je logino da se i

pretpostavke za primjenu kolizionih normi odreuju po na!im pravnim shvatanjima. /ritom ne tre'a'jeati ni od ekstenzivnijeg tumaenja, 1aktiki od GprilagoavanjaH injeninog stanja domaim pravnimshvatanjima. To je neiz'jeno u sluajevima kad je nemogue nai odgovarajuu kolizionu normu udomaem "//, z'og toga !to u domaem pravu nema odgovarajueg instituta pod koji 'i se moglo

podvesti konkretno injenino stanje. Ovakvo shvatanje prve kvali1ikacije danas je dominantno u teoriji i

praksi "//.

0vai(ika!ija te#inog kontakta. Ako smo oda'rali kolizionu normu pod koju je mogue podvesti jednoinjenino stanje, postoji mogunost da je iza'rana koliziona norma neoperativna jer je tei!ni kontakt nakome se ona 'azira i sam po se'i pravni odnos koji je podloan razliitim tumaenjima domaeg i stranog

prava. Ako se npr pod mjestom zakljuenja ugovora podrazumijeva mjesto iz kojeg je upuen prihvatponude, to dovodi do odreenog zakljuka o mjerodavnom pravu. "eutim, ako se pod mjestomzakljuenja ugovora podrazumijeva mjesto u kome je primljen prihvat ponude, mjerodavno je neko drugo

pravo.

O'zirom da se i ovdje radi o tumaenju kolizione norme, vai isto pravilo$ tei!ni kontakt ili takavezivanja se kvali1icira prema pravnim shvatanjima zemlje o ijoj se kolizionoj normi radi. &akle,

kvali1ikacija se vr!i lege fori po domaem pravu-.

Pro"em dr#ava sa so#enim pravnim poretkom.@ejedinstveni pravni poredak koji je svojstven sloenimdravama je za "// interesantan iz ) razloga$

%. 0 takvim dravama je zakonodavna nadlenost za privatnopravne odnose esto decentralizirana iprenesena na teritorijalne jedinice kantone, provincije, repu'like i sl-. 2 tim u vezi mogui sutzv.interlokalni ili unutra!nji suko'i zakona tj.suko'i zakona pojedinih teritorijalnih jedinica-. Takvisuko'i se rje!avaju primjenom normi meunarodnog privatnog prava npr.u Mpaniji-, ili kroz pose'nezakone o rje!avanju unutra!njih kolizija zakona.

). Ako koliziona norma neke strane drave upuuje na pravo sloene drave, postavlja se pitanje pravokoje od 1ederalnih jedinica e 'iti primijenjeno. O tome u teoriji postoje ) osnovna stanovi!ta$ prema

prvom, iz'or prava tre'a prepustiti unutra!njim kolizionim normama dotine strane drave principGdvostepenostiH-. /o drugom stanovi!tu, neposredan iz'or vr!i se istim kolizionim pravilom koje iupuuje na sloeni pravni poredak princip Gjednostepenosti-. /rincip jednostepenosti preovladava i u

6


10/23

teoriji i u praksi, izuzev u sluaju kad je pravo sloene drave indicirano kolizionom normom ijitei!ni kontakt je dravljanstvo. &ravljanstvo kao taka vezivanja ne ukazuje na odreenu teritoriju,ve na dravu kao cjelinu. 0 takvom sluaju koristi se neki supsidijarni kriterij kao !to su domicil iliredovno 'oravi!te.

O'zirom na ustavna rje!enja u 9i:, prema kojima su svi privatnopravni odnosi u zakonodavnojnadlenosti entiteta, unutra!nja kolizija je izvjesna na nivou entiteta. Osim toga, u okviru 39i: gotovo

sve o'lasti privatnih prava su na kantonalnom nivou, te je osim meuentitetske mogue oekivati imeukantonalnu koliziju zakona. 0 situaciji kad strana koliziona norma upuuje na pravo 9i:, zasad jemogue primijeniti samo princip jednostepenosti, jer unutra!njih kolizionih normi nema. 2 druge strane,kad se radi o primjeni prava neke druge sloene drave pred domaim organima, 8"// polazi od

jednostepenosti i propisuje primjenu prava onog podruja u sloenoj dravi sa kojim postoji Gnaj'liavezaH. 5edino ako na!a koliziona norma ne ukazuje na odreeno pravno podruje u toj dravi, rje!enje se

prepu!ta unutra!njim kolizionim normama te drave.

$.3. Pro"emi vezani za primjenu mjerodavnog prava

Ako je koliziona norma u konkretnom sluaju uputila na primjenu nekog stranog prava, to strano pravo jepotre'no saznati i tumaiti, !tosamo po se'i moe izazvati odreene komplikacije. Osim toga, mogue jeda u konkretnom sluaju postoji neki od zakonom propisanih razloga koji o'avezuju domai organ daodstupi od primjene stranog mjerodavnog prava.

Pro"em saznanja stranog prava. 0 sluajevima 'ez internacionalnog o'iljeja vai maksima po kojojGsud poznaje pravoH iura novit curia-. "eutim, kad se radi o primjeni stranog prava, postavlja se

pitanje kako saznati sadraj stranog zakona. 0 uporednom pravu postoje ) razliita pristupa rje!avanjuovog pro'lema, u zavisnosti od toga da li se strano pravo tretira kao ravnopravno domaem, ili se tretirakao injenica. 0 prvom sluaju organ koji vodi postupak ima slu'enu o'avezu da sazna strano pravo, audrugom sluaju to 'i 'ila o'aveza stranaka koje dokazuju injenice u postupku.

Tretiranje stranog prava kao injenice karateristino je za anglosaksonsko pravo. 0 Cngleskoj vai

o'oriva pretpostavka da je dotino strano pravo jednako engleskom. 8ainteresirana strana moedokazivati suprotno, tj. moe dokazivati postojanje i sadraj stranog prava. &okazivanje se izmeuostalog vr!i i pomou svjedoka, koji imaju isti procesni poloaj kao i svjedoci koji svjedoe o drugim

procesnim injenicama. 2 druge strane, pravni sistemi zasnovani na tradiciji civilnog prava ne poznajudokazivanje stranog prava pomou svjedoka, jer se stranom pravu daje tretman prava. Ako se uzima iskazstrunjaka, onda on ima tretman vje!taka.

/rimjena alternativnih kolizionih normi, koje ukazuju na vi!e potencijalno mjerodavnih prava, nameenunost uspored'e razliitih stranih prava i njihovih rje!enja kako 'i se postiglo poeljno meritornorje!enje. &akle, sud je prinuen da po slu'enoj dunosti ispita sadraj stranih zakonodavstavaindiciranih alternativnim kolizionim normama.

/rema na!em 8"//, sud ima o'avezu da utvrdi sadraj stranog mjerodavnog prava po slu'enojdunosti, ali u tom cilju on moe upotrije'iti i javnu ispravu koju u postupku podnesu stranke. Ako na tajnain ne moe saznati sadraj stranog prava, sud se moe o'ratiti "inistarstvu pravde.

9itno je napomenuti da u praksi sudovi uvijek pokazuju tendenciju za primjenom domaeg prava, uvijekkad za to postoje manje ili vi!e opravdani razlozi.

4umaenje stranog prava u praksi se svodi na ) pro'lema$ %- da li strano pravo tumaiti po principima ishvatanjima domaeg prava, ili dotine strane zemlje, te )- kako primijeniti pravne ustanove stranog

prava koje su eventualno nepoznate domaem pravu. 0 teoriji i praksi vladajue stanovi!te je da pojmovei ustanove stranog prava tre'a tumaiti prema pravnim shvatanjima i principima dotinog stranog

pravnog sistema. Ovakav stav prihvata i 8"//.

%F


11/23

5azozi za odstupanje od primjene mjerodavnog prava. =olizione norme u na!em pravu su imperativne ipo pravilu se moraju primijeniti po slu'enoj dunosti uvijek kad sluaj sadri inostrane elemente. Odovog pravila postoje odreeni izuzeci i to$

Ren"oi 4ran"oa5 uzvraanje i upuivanje na dalje pravo-. To je pojava da se umjesto mjerodavnogstranog prava ipak primijeni domae, ili neko drugo strano pravo umjesto onog koje je oznaeno kaomjerodavno. 8asniva se na stanovi!tu da domaa koliziona norma, kad upuuje na strano pravo, ne

upuuje na konkretnu o'last stranog prava, ve na strano pravo u cjelini, a time i kolizione norme togprava. Ako i domae i strano pravo sadre istu kolizionu normu za konkretno pitanje, pro'lema nema.

@pr. na!e i austrijsko pravo sadre istu kolizionu normu kad je u pitanju ocjena poslovne sposo'nosti1izikog lica$ mjerodavno je pravo drave ija je oso'a dravljanin. /rema tome, ako se kod nas ocjenjuje

poslovna sposo'nost Austrijanca sa pre'ivali!tem u 9i:, po na!oj kolizionoj normi mjerodavna jestarosna do' koju propisuje austrijsko pravo. Isto to predvia i austrijska norma, pa u takvom sluaju nemoe nastati renvoi.

2 druge strane, ako se u istom sluaju radi npr. o dravljaninu K.9ritanije, na!a koliziona norma uputila 'ina englesko pravo. "eutim, engleska koliziona norma za ocjenu poslovne sposo'nosti upuuje na pravo

pre'ivali!ta oso'e, tj. na na!e pravo. &akle, engleska koliziona norma je uzvratila na na!e pravo, isto kao!to 'i uputila na neko dalje pravo npr.1rancusko, ako je pre'ivali!te oso'e u 3rancuskoj.

2tanovi!ta u vezi sa renvoi su razliita u uporednom pravu i kreu se od eksplicitnog prihvatanja npr. u/oljskoj-, preko rje!enja u kojima se prihvata samo uzvraanje @jemaka, Al'anija, 4umunija itd- do

potpunog od'acivanja Nrka, Italija, Cgipat, 9razil-. @a! 8"// konstitui!e o'avezu domaeg organa daprethodno, tj. prije primjene stranog mjerodavnog prava, ispita kolizione norme stranog prava na koje jeusmjeren i da slijedi njihovu uputu 'ez o'zira na to kuda ona vodi. Ovakvo rje!enje moe dovesti donastanka 'eskonanog kruga. @aime, mogue je da na!e pravo upuuje na pravo zemlje , ona svojomkolizionom normom upuuje na zemlju , ova na zemlju 8, a zemlja 8 ponovo na pravo zemlje . "ada

'i ovakav sluaj u praksi 'io vrlo rijedak, takva mogunost se ipak ne moe iskljuiti u potpunosti.4je!enje ovakvog sluaja nije eksplicitno dato u 8"//, a prema mi!ljenjima strunjaka, u takvom sluaju

'i tre'alo primijeniti pravo koje je prvo'itno indicirano na!om kolizionom normom.

I6i7ra"anje 6a8ona 4(raus egis5. Ako je taka vezivanja u kolizionoj normi varija'ilna, stranke jenaje!e mogu mijenjati svojom voljom. @pr. oso'a moe promijeniti dravljanstvo, pre'ivali!te ili

'oravi!te, !to je redovna i normalna pojava. "eutim, ponekad se promjena take vezivanja vr!i unamjeri da se iz'jegne primjena jednog i omogui primjena drugog prava koje je za stranku pogodnije.

@pr$ pravo drave kao prepreku za zakljuenje 'raka predvia krvno srodstvo u #.stepenu, a pravodrave takvu prepreku ne predvia. /rema kolizionim normama drave , za uslove stupanja u 'rakmjerodavno je pravo drave iji su dravljani 'udui suprunici. 0 ovakvoj situaciji zainteresiranidravljani drave koji su u krvnom srodstvu u #.stepenu, 'i sticanjem dravljanstva drave steklimogunost stupanja u 'rak.

Institut izigravanja zakona fraus legis- sastoji se od o'jektivnog i su'jektivnog elementa. O'jektivnielement je da je do promjene take vezivanja do!lo legalnimputem, a su'jektivni se sastoji u namjeri dase promjenom take vezivanja doe do mjerodavnosti nekog drugog prava.

@aje!i predmet izigravanja su kolizione norme u o'lasti statusa 1izikih i pravnih lica, porodinog inasljednog prava, ali je izigravanje prisutno i u drugim podrujima privatnopravnih odnosa npr. mjestoregistracije 'rodova i aviona u o'lasti stvarnopravnih odnosa, mjesto zakljuenja o'ligacionih ugovora isl-.

2ankcija za 1raudulozno prevarno- pona!anje sastoji se u poni!tavanju pravnog posla koji je nastao uzizigravanje zakona. @a! 8"// propisuje da se pravo koje 'i 'ilo mjerodavno po domaim kolizionimnormama ne primjenjuje ako 'i njegovo primjenjivanje imalo za cilj iz'jegavanje primjene domaeg

prava. Osim toga, priznanje ve 1ormiranog privatnopravnog odnosa e izostati ako domai organ utvrdida je domae pravo 1raudulozno zao'ieno.

%%


12/23

6avni poredak. "ogunost primjene stranog prava pred svojim organima drave ne prihvataju'ezrezervno, ve uz tzv.rezervu javnog poretka.@aime, pozivom na ovu ustanovu, domai organ koji 'i ukonkretnom sluaju na osnovu kolizione norme tre'ao primijeniti strano pravo, moe odstupiti od

primjene stranog i primijeniti domae pravo. 0slov za to je da 'i primjena stranog prava, odnosno rezultatte primjene u konkretnom sluaju 'io protivan temeljnim vrijednostima koje su u domaoj zemljiza!tiene pravnim poretkom i javnim moralom. 9itno je naglasiti da se kod pozivanja na javni poredakradi o izuzetku. /rimjenjuje se rijetko i mora 'iti do'ro o'razloeno, jer 'i se u sluaju pre!irokog

tumaenja i nekritike primjene ova ustanova mogla pretvoriti u negaciju "//. /rema na!em 8"//,strano pravo se ne primjenjuje Gako bi njegovo dejstvo bilo suprotno ustavom utvr$enim osnovamadrutvenog ure$enjaH.

7enomen tzv.8normi neposredne primjene8. 0nutar svakog pravnog sistema postoje propisi koji usljedsvog naroitog znaaja zahtijevaju 'ezuslovnu primjenu i kao takvi moraju 'iti izvan dometa kolizionogsistema. &akle, takvi domai propisi se pred organima domae drave primjenjuju uvijek, 'ez o'zira nakolizione norme koje 'i upuivale na primjenu nekog drugog prava. 0 na!oj literaturi za takve normekoristi se termin norme neposredne primjene.

Osnovni pro'lem normi neposredne primjene je njihova identi1ikacija, jer zakonodavac vrlo rijetkoeksplicitno propisuje 'ezuslovnu primjenu neke pravne norme. 8'og toga se norme neposredne primjeneutvruju na osnovu njihovog sadraja i cilja. Ope pravilo je da se radi o normama koje izraavaju snaaninteres drave. 0glavnom se radi o propisima javnopravne prirode, pa je njihova primjena za "//znaajna samo u pogledu posljedica koje imaju na privatnopravne odnose. Takve norme su npr. one kojese odnose na regulisanje i kontrolu tri!ta i nacionalne ekonomije, propisi vezani za za!titu domaeg

poljoprivrednog zemlji!ta ili nekretnina, vaniji radnopravni propisi, propisi o za!titi okoline itd.

%)


13/23

II ) ODREIVANJE MJERODAVNO- PRAVA

1. (INI PRAVNI STATUS PORODINOPRAVNI I NAS(JEDNOPRAVNI ODNOSI

0 ovoj o'lasti dominira povezivanje posredstvom oso'a, tj. mjerodavno pravo se naje!e odreuje pokriterijima vezanosti oso'a sa dravama i njihovim zakonodavstvima dravljanstvo, pre'ivali!te,

'oravi!te, nacionalnost pravnog lica-. 0 pogledu iz'ora dominantne take vezivanja u teoriji i praksipostoji suprotstavljenost izmeu dravljanskog i domicilnog pristupa. 0koliko je oso'a dravljanin jednezemlje, a istovremeno je domicilirana na teritoriji druge, postavlja se pitanje kojim pravom je regulisannjen lini status, porodini i nasljednopravni odnosi. Keina evropskih kontinentalnih zemalja, =ina,5apan i vei 'roj drava srednje i june Amerikeprihvata dravljanstvo kao osnovu personalnog prava. 2druge strane, 2A&, K.9ritanija, zemlje =omonvelta, te dio latinoamerikih drava kao osnovu prihvatajudomicil.

/rimjena dravljanstva kao tei!nog kontakta osigurava predvidivost mjerodavnog prava. 2 druge strane,domicil osigurava pravo koje je Gnaj'lieH oso'i o kojoj se radi, ali je podloan promjenama.&ravljanstvo je u su!tini jedan 1ormalnoBpravni koncept vezivanja, dok je domicil zasnovan na 1aktikoj

povezanosti i polazi od realnih okolnosti pod kojima oso'a ivi. /od uticajem "aninijeve teorije o

dravljanstvu kao osnovi meunarodnog prava, dravljanski princip je dominirao u poetku rada :a!kekon1erencije za "//. "eutim, dravljanstvo kao taka vezivanja je u'rzo ustupilo mjesto pre'ivali!tu,odnosno redovnom 'oravi!tu, koje se koristi kao kriterij u svim novijim ha!kim konvencijama.

@a!e "// uzima princip dravljanstva kao osnovni za iz'or mjerodavnog prava u stvarima linogstatusa, porodinim i nasljednim stvarima,a domicilno pravo se primjenjuje kao korektiv, tj. supsidijarno.

@pr.lini i imovinski odnosi 'ranih drugova naelno su podvrgnuti zakonima zemlje iji su dravljanisuprinici, a ako su razliitog dravljanstva, ti su odnosi podvrgnuti zakonima zemlje u kojoj je njihovdomicil tj. pre'ivali!te.

1.1. Pravni status (izikih i!a

Pravna sposo"nost. &anas postoji opa saglasnost o tome da se pitanje nastanka pravnog su'jektiviteta1izike oso'e tre'a podvrgnuti personalnom zakonu oso'e o kojoj se radi, tj. zakonu njenog dravljanstvakako izmeu ostalih propisuje i na!e pravo-, zakonu domicila ili zakonu njenog redovnog 'oravi!ta. 0

pogledu pretpostavki za nastanak pravnog su'jektiviteta pojedina svjetska zakonodavstva se meuso'norazlikuju. &ominantno je stanovi!te sticanja pravnog su'jektiviteta u trenutku per1ektuacije poroaja, aliima i ne!to drugaijih rje!enja, npr. u !panskom graanskom zakoniku je predvieno da pravnasposo'nost nastaje po isteku )# sata od trenutka 1izikog odvajanja majke i djeteta.

/itanje prestanka pravne sposo'nosti 1izike oso'e, a koje nije posljedica medicinski ustanovljene smrti,predstavlja povod za suko' razliitih zakonodavstava, pose'no o'zirom na razliite pravne 1ikcije u vezisa komorijentima oso'e nastradale u istom dogaaju gdje nije mogue ustanoviti koja je od njih prijeumrla-. =ad se radi o komorijentima, trenutak prestanka pravne sposo'nosti jedne oso'e ocjenjuje se unajveem 'roju zemalja prema njenom nacionalnom ili pak domicilnom pravu. "eutim, u uporednom

pravu postoji i drugaije rje!enje, tj. rje!enje o mjerodavnosti legis causae prema kauzi z'og koje seodreuje pravna sposo'nost, tj. prema pravnom odnosu koji pretpostavlja postojanje pravne sposo'nosti- .

/ro'lem prestanka pravne sposo'nosti nestalog lica koliziono se takoe regulira na ) naina$ dominiraprimjena personalnog prava nestale oso'e lex nationalis odnosno lex domicilii-, dok se u nekimzemljama mjerodavnom uzima lex causae.

Posovna sposo"nost se po pravilu ocjenjuje po domovinskom pravu ili domicilnom pravu oso'e o kojojje rije. "eutim, danas se u uporednom pravu susreu znaajne korekcije u kolizionom regulisanju togpitanja. Tako npr.!vajcarski zakon o "// propisuje da se oso'a ne moe pozivati na poslovnu

nesposo'nost po pravu svog redovnog 'oravi!ta, ako ima poslovnu sposo'nost po zakonima zemlje ukojoj je zakljuila pravni posao povodom kojeg se i to pitanje i postavlja. 0slov je da druga strana u poslunije znala niti morala znati za nesposo'nost svog saugovaraa. 2linu korekciju predviaju i zakoni uTurskoj, 3rancuskoj, @jemakoj itd. @a! 8"// sadri ovakvu odred'u koja se primjenjuje samo na

%+


14/23

ugovorne odnose, a savjesnost druge strane nije relevantna. &akle, od primjene personalnog pravaodstupa se u korist pravnog posla i sa ciljem da se zakljueni posao odri na snazi uprkos tome !to sestranka poziva na to da nije poslovno sposo'na po pravu svoje drave.

=oliziono regulisanje poslovne sposo'nosti u angloamerikom pravu je speci1ino, jer se pitanjesposo'nosti tretira 1ragmentarno$ tako se pose'no govori o sposo'nosti za stupanje u 'rak capacit% tomarrie-, sposo'nosti za ugovaranje capacit% to contract-, sposo'nosti za ue!e u stvarnopravnim

odnosima itd.

/itanja ograniavanja i li!avanja poslovne sposo'nosti oso'e su takoe u principu podvrgnutapersonalnom zakonu te oso'e. 0 vezi sa ovim pitanjima se javlja izvjesna premo domicilnog u odnosuna dravljanski princip. 2vaka drava se smatra odgovornom za do'ro'it poslovno nesposo'nih lica koje1aktiki 'orave na njenoj teritoriji. Otuda sva savremena zakonodavstva poznaju institut tzv.privremenihstarateljskih mjera nad oso'ama koje nisu domai dravljani.

O'zirom da su i dravljanstvo i pre'ivali!te promjenjive kategorije, postavlja se pitanje da li promjenadravljanstva ili pre'ivali!ta neposredno nakon !to je steena poslovna sposo'nost moe uticati na njenu

promjenu, ako npr.drava novog dravljanstva ili domicila predvia vi!e godina starosti za sticanjeposlovne sposo'nosti. 2 tim u vezi u uporednom pravu postoji opa saglasnost da se jednom steenaposlovna sposo'nost ne gu'i promjenom dravljanstva ili pre'ivali!ta, 'ez o'zira na razliitost propisa uGnovojH dravi.

Staratejstvo. =ad su u pitanju razlozi za uspostavljanje ili prekid starateljske za!tite, primjenjuje se pravosa kojim !tienik ima naj'liu vezu, tj. personalno pravo !tienika nacionalno ili domicilno, !to zavisi odzakonskog rje!enja u konkretnoj dravi-. 0z personalno pravo !tienika, neka pravila starateljstva su uuporednom pravu vezana i za personalni statut staratelja$ npr.ona koja su vezana za dunost prihvatanja ivr!enja starateljstva. 0 pogledu nadzora nad vr!enjem starateljstva naje!e je mjerodavna lex fori.Takoe je mogue da se pitanja starateljstva rje!avaju po lex regi sitae. Takav sluaj je u angloamerikom

pravu ako se radi o nekretninama !tienika. 8a uspostavljanje privremenih starateljskih mjera uvijek jemjerodavna lex fori.

1.2. Pravni status pravnih oso"a

=ad je u pitanju pravni status pravnih oso'a, injenice koje 'i mogle posluiti za lokalizaciju iz'ormjerodavnog prava- su razliite u odnosu na one koje se u "// koriste za iz'or personalnog statuta1izikih oso'a. 0 teoriji i praksi su prihvaeni slijedei kriteriji vezivanja$ kriterij dravljanstva lanova

pravnog lica, kriterij osnivanja, kriterij sjedi!ta i kriterij kontrole.

&r!avljanstvo lanova pravne osobe kao kriterij je danas prevazieno, o'zirom na multinacionalni sastavoso'lja mnogih pravnih oso'a, kao i dionika dru!tva sa dionicama na donosioca, iji su vlasnici kapitalaanonimni.

"jesto osnivanja pravne osobe upuuje na pravo drave u kojoj je pravna oso'a registrirana kao pravnisu'jekt. Ovo stanovi!te vladajue je u angloamerikim zemljama, gdje se naziva sistem registracije iliinkorporacije. Osim angloamerikih, ovaj sistem je prihvaen i u nekim zemljama latinske Amerike iCvrope. Nlavna prednost ovog sistema je sigurnost, jer se registracija pravnog lica moe lako utvrditi i todoi do mjerodavnog prava. Nlavnom sla'o!u se smatra to !to se on zasniva samo na 1ormalnopravnimelementima, a zanemaruje porijeklo kapitala, stvarno sjedi!te uprave, mjesto djelovanja i sl. Osim toga,ovaj kriterij je pogodan za zloupotre'u u vidu 1iktivnih registracija.

"jesto sjedita pravne osobe zasniva se na shvatanju da se kod odreivanja pripadnosti pravne oso'e morauzeti u o'zir sredina u kojoj se njena aktivnost odvija. Taj kriterij je relativno sta'ilan, lako seustanovljava i nije podesan za fraus legiskao !to je to kriterij registracije. "eutim, znaenje izrazaGsjedi!teH nije isto u razliitim pravnim sistemima.

Osnovno je stanovi!te po kome je sjedi!te pravne oso'e u mjestu u kome se nalazi sjedi!te uprave.2jedi!te uprave moe 'iti statutarno i realno. 2tatutarno sjedi!te je ono koje je navedeno u statutu ili

%#


15/23

pravilima pravne oso'e. Ono prua mogunost za fraus legis, te se z'og toga veina zakonodavstavaopredjeljuje za kriterij realnog sjedita.

@asuprot stanovi!tu koje polazi od sjedi!ta uprave je tzv.sistem centra eksploatacije. /rema tomstanovi!tu, sjedi!te pravne oso'e nalazi se tamo gdje ona o'avlja svoju djelatnost, odnosno ostvaruje ciljsvog postojanja. Ovaj kriterij oigledno nije primjenjiv kod pravnih oso'a koje svoju djelatnost o'avljajuu vi!e drava, odnosno na vi!e lokacija. 8'og toga ovaj kriterij i u zemljama koje ga koriste naje!e

predstavlja dopunsko rje!enje, odnosno korekciju uz realno sjedi!te kao osnovni kriterij.

Oito je da svaki od navedenih kriterija ima izvjesne nedostatke, te se z'og toga u praksi korite razliitekom'inacije tih kriterija. @a! 8"// naelno prihvata kriterij mjesta osnivanja, ali se smatrati da pravnaoso'a pripada dravi u kojoj je njeno stvarno sjedi!te, ako tu pripadnost ima i po pravu te drave.

'riterij kontrole pravne osobejavio se u vrijeme I sv.rata u vezi sa sekvestracijom neprijateljske imovine.Tada je uoeno da polazei od kriterija sjedi!ta, sekvestraciji izmiu mnoge pravne oso'e koje su po

porijeklu kapitala ili nacionalnosti lanova 'ile njemake ili austrijske. Otuda se javio kriterij po kome seGneprijateljskim strancemG smatraju sve takve pravne oso'e. /rimjena ovog kriterija je napu!tena nakonrata, ali se ponovo primjenjivao u vrijeme II sv.rata.

:a!ka konvencija o priznanju svojstva pravne oso'e stranim dru!tvima, udruenjima i zadu'inama iz%6


16/23

Izuzeci od primjene distri'utivne kumulacije su tzv.dvostrane 'rane smetnje i rezerva javnog poretka.&vostrane 'rane smetnje spreavaju sklapanje 'raka 'ez o'zira na to da li su sadrane u jednom ilidrugom nacionalnom zakonu npr.krvno srodstvo-. One istovremeno djeluju prema 'ranom drugu uijem nacionalnom zakonu su propisane, ali i prema onom drugom. /ored navedenog, odstupanje odnaela distri'utivne kumulacije mogue je i u sluajevima primjene ustanove javnog poretka. @pr. ako je

'udui suprug vezan ranijim 'rakom, ali mu to po njegovom nacionalnom zakonodavstvu nije zapreka, aeli stupiti u 'rak sa neudatom oso'om iji nacionalni zakon ne dozvoljava poligamiju, konsenkventna

primjena distri'utivne kumulacije 'i nalagala zakljuenje 'raka jer o'a suprunika ispunjavaju uslove,svako po svojim zakonima. "eutim, ako je mjesto zakljuenja u dravi 'udue supruge, 'rak nee moi

'iti zakljuen z'og rezerve javnog poretka.

@a! 8"// utvruje da se uslovi za sklapanje 'raka naelno prosuuju po nacionalnom zakonu 'uduihsuprunika, ali 'ez o'zira na to 'rak pred na!im organima nee 'iti zakljuen ako postoje smetnje koje seodnose na 'ranost, krvno srodstvo i nesposo'nost za rasuivanje apsolutne 'rane smetnje-

Od 'ilateralnih ugovora koji tretiraju ovu materiju, na snazi je konvencija sa 3rancuskom, koja u pogledumaterijalnih uslova za sklapanje 'raka predvia primjenu nacionalnih zakona suprunika. Izuzetak susmetnje krvnog i taz'inskog srodstva koje se ocjenjuju prema mjestu zakljuenja 'raka.

:a!ka konvencija o zakljuenju i priznavanju valjanosti 'raka iz %6L;.godine ne utvruje sama opekoliziono pravilo za zakljuenje 'raka, ve se oslanja na kolizione norme drava ugovornica. /remakonvenciji, 'rak e se zakljuiti$

%. 0koliko 'udui suprunici ispunjavaju materijalne uslove po unutra!njem pravu drave zakljuenja, ajedan od njih je dravljanin te drave ili u njoj ima redovno 'oravi!te>

). Ako svaki od 'uduih suprunika ispunjava materijalne uslove po unutra!njem pravu na koje ukazujukoliziona pravila drave zakljuenja.

&ejstva braka. =ad su u pitanju dejstva 'raka sa meunarodnim o'iljejem, na adekvatan iz'or pravautie injenica da se po svojoj pravnoj prirodi jasno razlikuju lina od imovinskih dejstava 'raka. Iz toga

proizilazi nuna upotre'a razliitih tei!nih kontakata u ovim dvjema o'lastima. Osim toga, na podrujulinih opih- dejstava nije mogua kumulativna primjena vi!e prava, a a1irmacija principaravnopravnosti polova onemoguava vezivanje za personalni zakon mua. 8'og toga nacionalnazakonodavstva nastoje 1iksirati taku vezivanja koja je zajednika za o'a suprunika. Tako iza'ranomjerodavno pravo gu'i o'iljeje legis personalisi postaje lex familiae porodini statut-. 0 evropskimzemljama naje!e se polazi od zajednikog dravljanstva suprunika. Ako vezivanje na taj nain nijemogue, prelazi se na iz'or mjerodavnog prava posredstvom zajednikog pre'ivali!ta ili redovnog

'oravi!ta. Ako nije mogue doi do mjerodavnog prava pomou jedinstvene take vezivanja, rje!enja uuporednom pravu su razliita. @a! 8"// predvia slijedei redoslijed supsidijarnosti$ zajednika lexnationalis, zajednika lex domicilii, posljednja zajednika lex domicilii, te na kraju lex fori.8a van'ranuzajednicu takoe su predviena pravila vezivanja i to prvenstveno lex nationalis, a zatim zajednika lexdomicilii.

4azmatrana koliziona pravila se u veini zemalja primjenjuju i na imovinske odnose suprunika, osimako sami suprunici nisu svojom voljom iza'rale neko drugo pravo.

/o :a!koj konvenciji o zakonu koji se primjenjuje na 'ranoimovinski reim iz %6L7, 'ranoimovinskireim reguli!e se zakonom koji su stranke oznaile prije stupanja u 'rak, a ako iz'or nije izvr!en takavezivanja je prvo zajedniko redovno 'oravi!te suprunika. Od toga se moe odstupiti u korist zajednikelex nationalisu tano odreenim sluajevima, a prvenstveno ako suprunici nisu zasnovali zajednikoredovno 'oravi!te. Ako stranke nemaju ni zajedniko redovno 'oravi!te niti zajedniko dravljanstvo,mjerodavno pravo se utvruje o'zirom na sve okolnosti konkretnog sluaja.

azvod. =olizione norme koje se odnose na razvod 'raka u evropskom "// se naelno zasnivaju na

zajednikom dravljanstvu 'ranih drugova. @ovije kodi1ikacije izriito utvruju da se na uzroke i uinkerazvoda 'raka ima primijeniti pravo koje je mjerodavno i za lina dejstva 'raka.

%;


17/23

0 angloamerikim zemljama razmatranje kolizionog regulisanja razvoda uglavnom je usmjerena na )pitanja$ pitanje meunarodne nadlenosti za izricanje razvoda, te pitanje priznanja stranih odluka orazvodu. 4azvod se tretira kao isto pitanje linog pravnog statusa, pa je samo sud u domicilu tu!enognadlean za dono!enje odluke, i to primjenjujui domai zakon. 0ticaj ovog rje!enja primjetan je u ievropskom pravu.

/rema na!em 8"//, primarna taka vezivanja je zajedniko dravljanstvo, a supsidijarna je kumulacija

nacionalnih zakona suprunika. Ovakvo rje!enje garantira priznanje odluke o razvodu u zemljama iji sudravljani 'iv!i suprunici. 8"// takoe sadri i pravila in favorem divortii koja odreuju mjerodavnostdomaeg prava lex fori- ako je jedan od 'ranih drugova na! dravljanin, pa i onda kad to nije sluaj ako

je u vrijeme podno!enja tu'e jedan od 'ranih drugova imao pre'ivali!te u na!oj zemlji.

0 'ilateralnom ugovoru sa 3rancuskom, primarna tei!na vezanost je zajedniko dravljanstvosuprunika, a supsidijarno zajedniki domicil, odnosno posljednji zajedniki domicil suprunika.

:a!ka konvencija o suko'u zakona i nadlenosti u materiji razvoda i rastave 'azirana je na principukumulacije nacionalnih zakona suprunika i legis fori, a usluaju razliitog dravljanstva =onvencija jekao mjerodavno predviala posljednje zajedniko zakonodavstvo suprunika.

*svojenje @a podruju kolizionog regulisanja usvojenja dominira tzv.personalni statut, i to u o'likukumulativne primjene nacionalnih, odnosno domicilnih zakona stranaka ili u vidu mjerodavnosti

personalnog zakona usvojitelja uz konsultaciju personalnog zakona usvojenika u pogledu potre'e i nainadavanja njegove saglasnosti za zasnivanje usvojenja. +ex fori se ovdje javlja u korektivnoj ulozi, ukolikonije osnovno rje!enje.0 nekim zemljama ista pravila vezivanja vrijede za zasnivanje, prestanak i dejstvausvojenja, dok se u drugim zemljama na dejstva primjenjuju pose'na koliziona pravila npr.distri'utivnakumulacija personalnih zakona usvojitelja i usvojenika za zasnivanje i prestanak usvojenja, a legis

personalisusvojitelja za dejstva usvojenja-.

0 angloamerikom pravu u o'lasti usvojenja je dominantan princip lex fori in foro proprio, pa se pro'lemiz'ora mjerodavnog prava svodi na o'last jurisdikcije. Cngleski ?hildren Act iz %6L


18/23

potpunu dominaciju. &ravljanstvo kao taka vezivanja nije pro'lematino ako su i povjerilac i dunikizdravanja dravljani iste drave. Ako nisu, otvara se dilema izmeu primjene nacionalnog zakona jedneili druge strane. Kei 'roj zakonodavstava opredjeljuje se za legis nationalis debitoriskao mjerodavno

pravo, elei 1avorizirati pravni poloaj dunika.

0 zemljama koje primjenjuju sistem di1erencijalnog vezivanja, vae razliite kolizione norme za razliitevidove izdravanja. Tako se moe zase'no govoriti o izdravanju izmeu 'ranih drugova, izmeu lica u

van'ranoj zajednici, roditelja i djece, usvojitelja i usvojenika, te o izdravanju izmeu ostalih srodnika.B izdr!avanje izme$u roditelja i djece osnovno pitanje kod ovog o'lika izdravanja jeste opravdanost

upotre'e iste take vezivanja 'ez o'zira na to ko se javlja u ulozi traioca tj. da li izdravanje trairoditelj ili dijete-. 2tanovi!te koje polazi od naela pose'ne dru!tvene za!tite djeteta nalae da sedijete kao povjerilac izdravanja 1avorizira, odnosno da se taka vezivanja oda'ere tako da indicira

pravo 'lisko djetetu i njegovim interesima. Indiciranje personalnog prava djeteta ne mora uvijek 'itinaj'olje rje!enje, jer e ponekad strano pravo nuditi povoljniji poloaj za dijete. 8'og toga nekanacionalna koliziona pravila oznaavaju nekoliko zakonodavstava kao potencijalno mjerodavna, takoda povjerilac izdravanja moe oda'rati najpovoljnije. :a!ke konvencije o pravu mjerodavnom zaizdravanje iz %6


19/23

1.. :asjednopravni odnosi

0 savremenom "// prisutna su ) pristupa kolizionom reguliranju nasljeivanja$ 0 zemljama kojeprihvataju sistem jedinstvene zaostav!tine unit% principle-, vezivanje se vr!i posredstvom ostavioevogdravljanstva u vrijeme smrti, ili posredstvom njegovog zadnjeg domicila. 0 zemljama koje prihvatajusistem podijeljene zaostav!tine scission principle-, za nekretnine je jedinstvena taka vezivanja njihovomjesto nalaenja situs-, a u pogledu pokretne zaostav!tine dominira dravljanski ili domicilni princip.

2hvatanje o jedinstvu zaostav!tine zagovara se u doktrini modernog "//, !to e u praksi osiguratipravednije rje!enje u ostavinskom postupku. "eutim, u novijim kodi1ikacijama "// primjetno jeizvjestan pomak ka principu podijeljene zaostav!tine.

@a! 8"// kao osnovni tei!ni kontakt u ovoj materiji predvia dravljanstvo ostavioca u trenutku smrti.8a apatrida 'i se u o'zir uzeo pre'ivali!te, odnosno 'oravi!te u vrijeme smrti. Ako se ni takva vezanostne 'i mogla ustanoviti, 8"// predvia primjenu na!eg nasljednog prava. Ako 'i se kao ostavilac pojavio

'ipatrid, domae dravljanstvo iskljuuje strano. Ako domae dravljanstvo nije jedno od ) dravljanstva'ipatrida, u o'zir se uzima dravljanstvo drave u kojoj je 'ilo pre'ivali!te ostavioca, odnosno one sakojom je ostavilac 'io u naj'lioj vezi.

0zimajui u o'zir odred'e 8"// o meunarodnoj nadlenosti za raspravljanje zaostav!tine, vidljivo jeda pokretna i nepokretna imovina praktino podlijeu razliitom reimu. @a!e pravosue je iskljuivonadleno samo za raspravljanje nepokretne zaostav!tine koja se nalazi na domaoj teritoriji, 'ez o'zira nadravljanstvo ostavioca. /roizilazi da ako ne nastupi renvoi- pokretni i nepokretni dio zaostav!tine ipaknee 'iti raspravljan po istom pravu.

"e$unarodno reguliranje. 0 :agu je %6)7.godine donesen @acrt konvencije koji je prihvatio naelojedinstva zaostav!tine i dravljanstvo ostavioca kao primarnu odluujuu injenicu. Ova konvencija nijeprihvaena.

/rednacrt :a!ke konvencije o zakonu koji se primjenjuje na nasljeivanje, donesen %677, ne smatra

dovoljno tijesnom vezanost posredstvom jedne take vezivanja, 'ilo da se radi o dravljanstvu ili oredovnom 'oravi!tu ostavioca. "eutim, ako o'je ove take u vrijeme ostavioeve smrti ukazuju na istudravu, toe se smatrati najtje!njom vezom, pa e pravo dotine drave 'iti mjerodavno za nasljeivanje.0 nedostatku ovakve vezanosti, pravo redovnog 'oravi!ta ostavioca u vrijeme smrti 'ie mjerodavno ako

je ojaano duim kontinuiranim 'oravkom na teritoriji te iste drave. 2upsidijarno se moe primijeniti ilex nationalis ostavioca u vrijeme smrti, ukoliko je njegova veza sa domovinom ojaana drugimvezama. @a taj nain je dravljanstvo zapravo ostalo kao rezidualno, posljednje rje!enje ukoliko senajtje!nja veza nije mogla ustanoviti na drugi nain. /rednacrt donosi i mogunost !ireg kori!tenja legisautonomiae voluntatis. @aime, oso'a moe oznaiti pravo koje e 'iti mjerodavno za raspodjelucjelokupne zaostav!tine.

4estamentarno nasjeivanje. /ostojanje testamenta donekle ukida potre'u traenja odgovarajuih

tei!nih kontakata, jer posljednja volja ostavioca u materijalnom smislu ne pripada ni jednom pravnomporetku. Ipak, pravo mjerodavno za zakonsko nasljeivanje ima odreenog uticaja i kod testamentarnognasljeivanja u o'lasti nunog nasljedstva, nedostojnosti za nasljeivanje i sl. Osim toga, "// se uo'lasti testamentarnog nasljeivanja koncentrira na pitanje koje je pravo mjerodavno za ocjenu 1ormalnevaljanosti testamenta.

0 materiji 1orme testamenta centralno mjesto u "// ima princip in favorem testamenti. 2misao propisa o1ormi testamenta u svim dravama jeste da osigura autentinost ostavioeve posljednje volje, a ne da setestatoru stvaraju pro'lemi i prepreke u ostvarenju svog nauma. Otuda nema stvarnog razloga da seinsistira na iskljuivoj mjerodavnosti samo jednog prava za 1ormu testamenta, ukoliko je ostavilaczadovoljio pravila o 1ormi nekog drugog prava sa kojim je sluaj tako povezan da se njegova primjenamoe razumno prihvatiti.

8'og toga se u uporednom kolizionom pravu pitanje 1orme testamenta alternativno vezuje za lex lociactus ili lex nationalis testatora u vrijeme smrti, a ponegdje se vee uz pravo koje je mjerodavno i za

%6


20/23

zakonsko nasljeivanje. I :a!ka konvencija o suko'u zakona u pogledu 1orme testamentarnihraspolaganja iz %6;%.godine, koja je na snazi i u 9i:, utvruje kao primarnu taku vezivanja mjestosastavljanja testamenta. &akle, primarno je mjerodavna lex loci actus, u skladu sa maksimom locus regitactum, koja ima naj!iru primjenu u uporednom pravu kad se radi o 1ormi pravnih akata. =onvencija zasluaj da testament ne zadovoljava propise o 1ormi zemlje u kojoj je sastavljen, predvia dalje kaskadnovezivanje, pri emu je redoslijed alternativno mjerodavnih prava slijedei$ lex nationalis ostavioca,njegov lex domicilii, te zakon njihovog redovnog 'oravi!ta. O'zirom da se radi o varija'ilnim takama

vezivanja, relevantan momenat za njihovu upotre'u moe 'iti vrijeme sastavljanja testamenta ili vrijemesmrti ostavioca, ovisno o tome !ta je 1avora'ilnije za testament.

@a! 8"// preuzima alternative iz =onvencije, u koje ugrauje i rje!enje da se valjanost 1ormetestamenta ureuje lege fori, tj. po zakonu drave u kojoj se vodi postupak.

8'og 'roja supsidijarnih rje!enja predvienih konvencijom, nije prihvaena ni mogunost voljnog iz'oraprava mjerodavnog za 1ormu testamenta.

'. I,+OR MJERODAVNO- PRAVA ,A STVARNOPRAVNE ODNOSE

2.1. :ekretnine

2ama priroda nekretnina daje nepo'itan osnov za njihovo podvrgavanje pravu drave na ijoj teritoriji senalaze. /ravilo lex rei sitae je jedan od najstarijih principa "//, koji je postao univerzalni principvezivanja kad su u pitanju nekretnine.

2.2. Pokretne stvari

Uop)e. 0 samom poetku razvoja "//, pokretne stvari su 'ile podvrgnute personalnom zakonu vlasnikaili draoca. "eutim, takav nain vezivanja u dana!njim uvjetima nije prihvatljiv. Ako 'i pravni reim

jedne stvari 'io podvrgnut domicilnom pravu njenog vlasnika, to 'i znailo nestalnost pravnog reima

stvari koji 'i se mijenjao sa promjenama domicila vlasnika. Osim toga, to ukljuuje i neprihvatljivupretpostavku da kupac ili povjerilac znajui da je domicil vlasnika izvan teritorije na kojoj se stvarnalazi poznaje i dotino strano pravo. @a taj nain, domicilni princip 'i predstavljao smetnjumeunarodnom pravnom prometu. &omicil vlasnika mogao 'i 'iti prihvatljiv kao taka vezivanja kad suu pitanju line stvari vlasnika, koje kao takve zaista prate vlasnika.

&anas je vladajue rje!enje pravilo lex rei sitaemjesto gdje se stvar nalazi-, a pro'lemi promjene mjestagdje se pokretna stvar nalazi nastoji se iz'jei tako !to se mjerodavnost lex rei sitaevezuje za momenat

per1ektuacije injeninog stanja ili pravnog akta koji dovodi do sticanja, promjene ili gu'itka stvarnogprava o kome se radi.

/rihvatanje principa lex rei sitaeautomatski namee potre'u za dodatnim pravilima vezivanja, koja tre'a

da rije!e suko' zakona povodom stvari ije je mjesto nalaenja neizvjesno u trenutku preno!enja stvarnihprava stvari u prevozu-, kao i povodom prevoznih sredstava.

5es in transitu %stvari u prevozu'. @aj!ire prihvaene take vezivanja za res in transitu su locusexpeditionis mjesto otpreme-i locus destinationis mjesto prijema stvari-. "jesto otpreme je injenicakoja se lako utvruje, ali se radi o vezanosti koja se otpremom raskida i vjerovatno se vi!e nee niuspostaviti. 2 druge strane, locus destinationisje veza koja jo! nije nastala i samim tim je neizvjesna.Ipak, ova taka je prihvaena u zakonodavstvu kao 'udue mjesto pokretne stvari situs futurus- i udoktrini ima najveu podr!ku.

8emlje sa znaajnijim izvozom nesumnjivo vide interes u primjeni prava mjesta otpreme lex lociexpeditionis- kao tei!nog kontakta, dok zemlje sa velikim uvozom radije prihvataju zakon mjesta

destinacije lex loci destinationis-. /ojedini doktrinarni stavovi Pol1- i zakonska rje!enja Mpanija iMvajcarska- u ovu o'last uvode mogunost ograniene stranake autonomije.

)F


21/23

;snovna sredstva prevoza. Opeprihvaeno stanovi!te u uporednom pravu je da se stvarnopavni reimosnovnih sredstava prevoza ureuje pravom drave iju pripadnost sredstvo ima. Ovo se prvenstvenoodnosi na 'rodove i zrakoplove, koji su podvrgnuti zakonu drave u kojoj su registrirani. 8a stvarna pravana eljeznici u na!oj starijoj doktrini predlagalo se da se ona podvrgnu reimu stvari u prevozu. =olizioneodred'e u uporednom pravu su rijetke.

Spe!i(ini pro"emi u ovoj o'lasti odnose se na stvarna prava inkorporirana u vrijednosnim papirima i

kad se radi o nematerijalnim stvarima. =ad je rije o stvarnopravnim vrijednosnim papirima, postoji!iroka saglasnost o tome da se stvarna prava na samom papiru imaju upravljati lex chartae sitae, pri emu

je lex chartae sitae samo pose'an izraz principa lex rei sitae.

@a! 8"// ne pravi razliku izmeu nekretnina i pokretnih stvari u pogledu mjerodavnosti legis rei sitae.

2. I,+OR MJERODAVNO- PRAVA ,A O+(I-A9IONE ODNOSE

$.1. Ugovorni odnosi

0 dana!njem "// paralelno postoje + naina rje!avanja suko'a zakona, odnosno iz'ora mjerodavnogprava$ vezivanje voljom stranaka, vezivanje posredstvom mjesta preduzimanja pravnih radnji, teutvrivanje najtjenje povezanosti uzimanjem u o'zir svih vezanih okolnosti i njihovim 'alansiranjemu konkretnom sluaju.

Psihooko vezivanje %vezivanje vojom stranaka'. Kolja stranaka kao 1aktor vezivanja, odnosno kao aktpsiholo!kog vezivanja najznaajnije je prisutna upravo na podruju kolizionog reguliranja ugovornihodnosa. "ada je u doktrini 'ilo i mi!ljenja da pravo koje su stranke sporazumno iza'rale za svoj ugovorniodnos ne moe 'iti tretirano kao mjerodavni pravni poredak, ve samo kao sastavni dio sadraja ugovora,danas preovladava tzv.kolizionopravno shvatanje autonomije. /rema tom shvatanju, stranaki iz'or ima

potpuno koliziono dejstvo predstavlja taku vezivanja koaj oda'rano pravo ini mjerodavnim,ukljuujui i njegove imperativne norme.

0 doktrini i praksi 2A&, autonomija volje kao kolizioni princip nikad nije zado'ila potpunu dominaciju.@a ugovore se naelno primjenjuje praov koje su stranke iza'rale, ali to pravo nee 'iti primijenjeno akoje to pravo drave sa kojom stranke nemaju nikakav 'itni odnos, i ako 'i primjena tog prava 'ilaprotivna osnovnim principima pravnog poretka drave.

8akonodavstva drugih zemalja danas gotovo univerzalno prihvataju princip psiholo!kog vezivanja u s1eriugovornih odnosa. 2 druge strane, u doktrini su jo! uvijek prisutni razliiti pogledi na neka pitanja vezanaza autonomiju volje. /rvo, voljni iz'or se 'azira na sporazumu stranaka, koji i sam moe 'iti uzroksuko'a zakona. /ostavlja se pitanje kojem pravu je podvrgnuta ocjena valjanosti tog sporazuma pravu1oruma koji raspravlja lex fori- ili pravu na koje se sam iz'or odnosi. 0 doktrini se argumentira u korist i

jednog i drugog, ali se ini da prednost ima prvo stanovi!te.

&rugo pitanje je pitanje dometa autonomije volje, jer se u praksi tom principu stavljaju manja ili veaogranienja u vezi sa ugovorima koji se odnose na nekretnine, cesijom i preuzimanjem duga, ugovorimao prevozu, a u novije vrijeme i u vezi sa tzv.potro!akim ugovorima-.

=ad se govori o autonomiji volje kao aktu vezivanja, uglavnom se ima u vidu izriit iz'or mjerodavnogprava u 1ormi ugovorne klauzule. "eutim, doktrina i praksa poznaju i tzv. preutnu autonomiju, gdje senamjera stranaka da svoj ugovorni odnos veu za odreeno pravo izvodi iz injeninih vezanosti kao !tosu$ domicil i dravljanstvo stranaka, lokacija nekretnine, valuta u kojoj glase novana potraivanja,upotre'a tipskih ugovora, jezik na kome je ugovor sainjen itd.

Novori se i o tzv.hipotetikoj autonomiji stranake volje, tj. o pretpostavljenom iz'oru mjerodavnog

prava. 4adi se o pravu koje 'i stranke tre'alo da su htjele kao razumni privrednici ili trgovci. /rematome, ovdje se vi!e ne moe govoriti o su'jektivnoj, ve o o'jektivnoj vezanosti.

)%


22/23

Vezivanje in a"stra!to %o"jektivne take vezivanja'. O'jektivizirane take vezivanja u dana!njem "//ugovornih odnosa imaju drugorazredan znaaj. &anas preovladava mi!ljenje da je ugovorne odnoseo'zirom na njihov intelektualni karakter, te!ko a priori lokalizirati i podvrgnuti pravnom poretku kojivai na jednoj teritoriji. "ogunost takve lokalizacije vezana je samo za ) momenta u kojima jeo'ligacija vidjiva$ momenat nastanka i momenat izvr!enja. 8'og toga se ugovorni odnos za odreni

pravni poredak moe vezati posredstvom mjesta zakljuenja ili posredstvom mjesta izvr!enja. 0 statutnojteoriji 'ilo je vladajue mi!ljenje o mjerodavnosti legis loci contractus. Takvo pravilo vezivanja

odgovaralo je ranijem vremenu nerazvijenog transporta i komunikacija. /ogodnost ovog pravila vai idanas kad su u pitanju 'erzanski ugovori i javne prodaje. 0 svim drugim sluajevima ova taka vezivanjaizgu'ila je svoje prednosti.

0 dana!njem "// daleko znaajniju ulogu ima mjesto izvrenja ugovora, ali primjena i ove takevezivanja proizvodi znaajne te!koe. @aime, spor iz ugovora moe nastati prije izvr!enja, pa ako mjestoizvr!enja u ugovoru nije odreeno, to e dati povod za pro'leme kvali1ikacije i tumaenja. "eutim,mnogo oz'iljniji pro'lem je u injenici da je veina ugovora usmjerena na izvr!enje dviju meuso'novezanih o'aveza, ije izvr!enje ne moga prostorno koincidirati. /o!to 'i u takvoj situaciji taka vezivanjaukazivala na ) zakonodavstva, to 'i moglo dovesti do cijepanja jedinstva ugovornog odnosa, a time i

poremeaja ravnotee prava i o'aveza ugovornih strana.

@avedeni pro'lem je u "// prevazien teorijom tzv.karakteristine inidbe kojom je locus solutionis kaotaka vezivanja preo'raen u mjesto izvr!enja karakteristine o'aveze. 0 doktrini je 'ilo dilema da li kaorelevantnu vezanost uzeti samo to mjesto, ili 1ormirati jednu u se'i kom'inovanu taku vezivanja$ domcildunika karakteristine o'aveze. Keina zakonodavstava prihvata upravo takvu izvedenu taku vezivanja,istovremeno precizirajui karakteristinu o'avezu za tipine ugovore.

0govori koji se tiu nekretnina su u gotovo svim zakonodavstvima podvrgnuti legi rei sitae.


23/23

lex fori, po!to su sve pravne norme koje se odnose na delikte imperativne, pa se dakle primjenjuju ponaelu teritorijalnosti.

2avinjieva teorija uticala je na !vajcarsko i 1rancusko pravo, ali je njen uticaj najsnaniji na pravoangloamerikih zemalja, pogotovo Cngleske. "eutim, i neki engleski autori ve odavno zagovarajunapu!tanje dvostrukog testa protivpravnosti djelo za koje se tui mora 'iti protivpravno i po zakonu sudai po zakonu zemlje u kojoj je ono izvr!eno-.

;"jektivno vezivanje > e& o!i dei!ti mjesto izvr!enja delikta- kao tei!ni kontakt, ima najznaajnijuulogu na podruju kolizionog reguliranja deliktne odgovornosti za naknadu !tete. /rincip lex loci delicti

je suvereno vladao kod odreivanja deliktnog statusa kako u evropskom, tako i u amerikom pravu. 0dana!njem "// je dopunjen ili potisnut na mjesto dopunskog rje!enja, a u nekim zakonodavstvimasveden je samo na jednu od indicija za pronalaenje naj'lieg prava, odnosno prava sa kojim je odnosnajtje!nje povezan.

0riza pravia e& o!i dei!ti > nova rjeenja. Osnovni razlozi koji vezivanje deliktnih odnosaposredstvom mjesta izvr!enja delikta ine nepodesnim su$

B uticaj tehnikih sredstava pose'no sredstava prevoza i komunikacija->

B deliktna radnja je u dana!nje vrijeme esto prostorno razdvojena od oso'e i njenih 1izikih akata>

B danas su vrlo esti tzv.dislocirani delikti, kod kojih radnja izvr!enja prostorno ne koincidira samjestom nastanka !tete. /ostavlja se pitanje da li je u takvoj situaciji cjelishodnije primijeniti pravodrave u kojoj je izvr!ena protivpravna radnja, ili one u kojoj je nastupila !teta.

Ovo pravilo je u konkretnim sluajevima esto dovodilo do necjelishodnih rje!enja, a nezadovoljstvotakvim posljedicama se najprije javilo u 2A&. 0 &rugom 4estatementBu, locus delictidanas ima ulogu

jedne od indicija koje tre'a uzeti u o'zir da 'i se do!lo do prava koje u konkretnom sluaju imanajznaajniju vezu sa dogaajem i strankama. 8a ocjenu takve vezanosti, pored mjesta izvr!enja deliktatre'a uzeti u o'zir mjesto gdje je nastupila !teta, domicil, dravljanstvo i redovno 'oravi!te oso'a, mjestoregistracije i sjedi!te pravnih oso'a, te mjesto u kome je sjedi!te nekog ranijeg pravnog odnosa meu

stranakama, ukoliko je takav odnos postojao. /ored ovog opeg pravila, 4estatement sadri i niz pose'nihkolizionih normi za pojedine vrste delikata.

I neki evropski autori ve od

meĐunarodno privatno pravo--mpp-materijal za zavrsni ispit

Documents