meĐimurska Županija

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKE

EKSPLOZIJE

Čakovec, travanj 2021.

Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije – Međimurska županija

Stranica 2

NARUČITELJ: REPUBLIKA HRVATSKA,

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec

IZVRŠITELJ: Ustanova za obrazovanje odraslih DEFENSOR

Zagrebačka 71, 42000 Varaždin

Ravnatelj Ustanove za obrazovanje odraslih DEFENSOR temeljem članka 8. Pravilnika o izradi Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije („Narodne novine“, broj 35/94, 110/05,

28/10), imenuje sljedeći stručni tim za izradu:

IME I PREZIME STRUČNA SPREMA

STRUČNI ISPIT

FUNKCIJA POTPIS

Ivan Putarek,

struc.spec.ing.sec. VSS E – 10739 Voditelj tima

Krunoslav Guštek, struc.spec.ing.sec.

VSS E - 6856 Član, vatrogasac

Tomislav Guštek, dipl.ing.el.

VSS E – 10867 Član, vatrogasac

Sandra Lenček mag.ing.geoing.

VSS E – 13451 Član

Ivana Škorjanec mag.ing.agr.

VSS - Član

Ravnatelj:

Emilio Habulin, mag. pol.

M.P.


Stranica 3

SADRŽAJ

UVOD ..................................................................................................................................... 7

A. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA ......................................................................................... 10

A.1. POLOŽAJ I POVRŠINA ..................................................................................................... 10

A.2. BROJ PUČANSTVA.......................................................................................................... 10

A.3. PREGLED PODRUČJA STAMBENIH, INDUSTRIJSKIH, TURISTIČKIH, GRADSKIH I SEOSKIH

NASELJA TE PODRUČJA ŠUMSKIH I POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA .......................................... 11

A.3.1. Pregled stambenih područja te pregled gradskih i seoskih naselja ........................... 11

A.3.2. Pregled značajnijih industrijskih područja .................................................................. 14

A.3.3. Pregled turističkih naselja ............................................................................................ 18

A.3.4. Šumske i poljoprivredne površine ............................................................................... 18

A.4. PREGLED GRAĐEVINA GLEDE OPASNOSTI OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA KOJE SU

ODREĐENE PROCJENOM UGROŽENOSTI ZA PODRUČJE OPĆINE ILI GRADA ........................... 19

A.4.1. Pregled pravnih osoba koje gospodare ili posjeduju građevine s povećanom opasnošću od nastajanja požara i njihova kategorizacija ugroženosti ............................... 19

A.5. PREGLED CESTOVNIH I ŽELJEZNIČKIH PROMETNICA KOJE PROLAZE PREKO PODRUČJA

MEĐIMURSKE ŽUPANIJE OZNAČAVANJE PRIKLJUČAKA LOKALNIH PROMETNICA .................. 21

A.5.1. Cestovni promet ........................................................................................................... 21

A.5.2. Željeznički promet ........................................................................................................ 25

A.6. PREGLED VODOVODNE I VANJSKE HIDRANTSKE MREŽE, PLINOVODA, NAFTOVODA I

DRUGIH GLAVNIH INSTALACIJA ZA TRANSPORT ZAPALJIVIH I OPASNIH TVARI....................... 26

A.6.1. Vodoopskrba ................................................................................................................ 26

A.6.2. Plinovodi ....................................................................................................................... 26

A.6.3. Naftovodi ...................................................................................................................... 27

A.7. PREGLED VEĆIH GRAĐEVINA ZA USKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH, EKSPLOZIVNIH I

PLINOVITIH TVARI ILI DRUGIH OPASNIH TVARI ........................................................................ 28

A.8. PREGLED GLAVNIH ENERGETSKIH INSTALACIJA S NJIHOVIM VENTILIMA .................. 31

A.9. PREGLED ZNAČAJNIJIH GRAĐEVINA U KOJIMA POVREMENO ILI STALNO BORAVI VEĆI BROJ OSOBA ............................................................................................................................... 31

A.10. PREGLED VATROGASNIH DOMOVA I BROJ DOBROVOLJNIH I PROFESIONALNIH

VATROGASNIH POSTROJBA ZA GAŠENJE POŽARA .................................................................... 37

A.11. PREGLED MJESTA NA KOJIMA POSTOJI STALNO VATROGASNO DEŽURSTVO ............ 39

A.12. PREGLED UREĐENIH PRIRODNIH CRPILIŠTA VODE ZA GAŠENJE POŽARA ................... 40

A.13. PREGLED SUSTAVA TELEFONSKE I RADIO-VEZE UPORABLJIVIH U GAŠENJU POŽARA 40

A.14. PREGLED ZDRAVSTVENIH USTANOVA I BOLNICA KOJE BI PRUŽILE PRVU POMOĆ

OZLIJEĐENIM U GAŠENJU POŽARA ........................................................................................... 40

A.15. PREGLED ŠUMSKIH POVRŠINA I VRSTE SASTOJAKA ŠUMA UZ IZGRAĐENOST PUTOVA I

POŽARNIH PROSJEKA ................................................................................................................. 42

A.16. PREGLED POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA I IZGRAĐENOSTI PUTOVA ........................... 44

A.17. PREGLED BROJA POŽARA I VRSTA ZNAČAJNIJIH GRAĐEVINA I PROSTORA NA KOJIMA

SU NASTAJALI POŽARI U ZADNJIH 10 GODINA .......................................................................... 44

B. PROCJENE UGROŽENOSTI ZA PODRUČJA OPĆINA ODNOSNO GRADA .............................. 46


Stranica 4

C. STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA .................................................................. 48

C.1. IZGRAĐENOSTI I POVEZANOST NASELJA, GRADOVA, ZONA TE ŠUMSKIH I

POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA GLEDE UVJETA ZA ŠIRENJE POŽARA ........................................ 48

C.2. IZGRAĐENOST PROMETNICA ZA AKCIJU GAŠENJA POŽARA ........................................ 49

C.3. UČINKOVITOSTI IZGRAĐENE HIDRANTSKE MREŽE ZA GAŠENJE POŽARA ................... 50

C.4. OPASNOSTI OD NASTAJANJA POŽARA U GRAĐEVINAMA GDJE BORAVI VEĆI BROJ

OSOBA, INDUSTRIJSKIM, SKLADIŠNIM I DRUGIM OPASNIM GRAĐEVINAMA I LOKACIJAMA,

ODNOSNO ZONAMA .................................................................................................................. 53

C.4.1. Građevine u kojima boravi veći broj osoba ................................................................ 53

C.4.2. Građevine u kojima se drže veće količine zapaljivih i opasnih tvari .......................... 54

C.4.2.1. Naftni derivati i druge zapaljive tekućine ........................................................... 55

C.4.2.2. Zapaljivi plin ......................................................................................................... 55

C.4.2.3. Otrovne tvari ........................................................................................................ 55

C.4.2.4. Oksidirajuće tvari ................................................................................................. 55

C.4.2.5. Eksplozivne tvari .................................................................................................. 55

C.4.2.6. Alkoholne tvari ..................................................................................................... 55

C.4.2.7. Radioaktivne tvari ................................................................................................ 56

C.5. OPASNOSTI OD NASTAJANJA POŽARA U ODREĐENIM ŠUMSKIM I POLJOPRIVREDNIM

PODRUČJIMA ............................................................................................................................. 56

C.6. OPASNOSTI PRI TRANSPORTU I PRIJEVOZU OPASNIH TVARI I ODREĐIVANJU

PODRUČJA NA KOJIMA SE TAKVA OPASNOST OČEKUJE ........................................................... 57

C.7. OPASNOSTI NA INSTALACIJAMA ZA DISTRIBUCIJU PLINA I ELEKTRIČNE ENERGIJE .... 58

C.7.1. Distribucija plina ........................................................................................................... 58

C.7.2. Distribucija električne energije .................................................................................... 59

C.8. OPASNOSTI KOJE PROIZLAZE IZ DOTRAJALOSTI GRAĐEVINA, TEHNOLOGIJA ILI

INSTALACIJA ZA RAZVOD ENERGENATA ................................................................................... 61

C.9. OPASNOSTI ZBOG NEIZGRAĐENOSTI PUTOVA ILI NJIHOVE NEDOVOLJNE ŠIRINE ZA

GAŠENJE POŽARA VATROGASNIM VOZILIMA ........................................................................... 62

C.10. FUNKCIONALNOST SUSTAVA VEZA ZA OPAŽANJE I GAŠENJE POŽARA ....................... 63

C.11. BROJNOSTI I OSPOSOBLJENOST PUČANSTVA ZA GAŠENJE POŽARA ........................... 64

C.12. PRIJEVOZ SNAGA ZA GAŠENJE POŽARA ........................................................................ 64

C.13. DJELOTVORNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE GASITELJA NA VEĆIM

POŽARIMA.................................................................................................................................. 65

C.13.1. Zdravstvena zaštita ..................................................................................................... 65

C.13.2. Prehrana gasitelja ....................................................................................................... 65

C.14. BROJ PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH POSTROJBI ....................... 66

D. PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIČKIH MJERA KOJE JE POTREBNO PROVESTI KAKO BI

SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA SMANJILA NA NAJMANJU MOGUĆU RAZINU ..

..................................................................................................................................... 69

D.1. MJERE KOJE PROVODE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE ......................................... 69

D.1.1. Organizacija vatrogasnih postrojbi.............................................................................. 70

D.1.2. Vatrogasna oprema i tehnika ...................................................................................... 70


Stranica 5

D.1.3. Smještaj tehnike i opreme ........................................................................................... 70

D.1.4. Sredstva veze, javljanja i uzbunjivanja ........................................................................ 70

D.2. MJERE KOJE PROVODE PRAVNE OSOBE RAZVRSTANE U I. I II. KATEGORIJU

UGROŽENOSTI OD POŽARA ....................................................................................................... 70

D.3. URBANISTIČKE MJERE ................................................................................................... 71

D.4. MJERE ZAŠTITE POSEBNO UGROŽENIH GRAĐEVINA I PROSTORA .............................. 74

D.4.1. Industrijske građevine ................................................................................................. 74

D.4.2. Skladišta ........................................................................................................................ 74

D.5. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA GRAĐEVINAMA ZA PROIZVODNJU I PRIJENOS

ELEKTRIČNE ENERGIJE TE PLINSKOJ MREŽI .............................................................................. 74

D.6. MJERE OSIGURANJA VODOOPSKRBE ........................................................................... 74

D.6.1. Hidrantska mreža za gašenje požara .......................................................................... 74

D.6.2. Ostali izvori vode za gašenje........................................................................................ 75

D.7. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA OTVORENOM PROSTORU ......................................... 75

D.7.1. Organizacijske i administrativne mjere ....................................................................... 75

D.7.2. Tehničke mjere ............................................................................................................. 75

D.7.2.1. Šume i šumsko zemljište ..................................................................................... 75

D.7.2.2. Poljoprivredno zemljište ..................................................................................... 76

D.8. MJERE ZAŠTITE KOD PRIJEVOZA OPASNIH TVARI ......................................................... 76

D.8.1. Cestovni promet........................................................................................................... 76

D.8.2. Željeznički promet ........................................................................................................ 77

D.9. MJERE ZAŠTITE NA ODLAGALIŠTU OTPADA ................................................................. 77

E. ZAKLJUČAK.................................................................................................................... 79

F. NUMERIČKI I GRAFIČKI PRILOZI ...................................................................................... 80


Stranica 6

POPIS TABLICA

TABLICA 1. PREGLED POVRŠINA, BROJA STANOVNIŠTVA I GUSTOĆE NASELJENOSTI GRADOVA U MEĐIMURSKOJ

ŽUPANIJI .................................................................................................................................... 11

TABLICA 2. PREGLED POVRŠINA, BROJA STANOVNIŠTVA I GUSTOĆE NASELJENOSTI OPĆINA U MEĐIMURSKOJ

ŽUPANIJI .................................................................................................................................... 12

TABLICA 3. NASELJA U SASTAVU POJEDINIH GRADOVA I OPĆINA NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ............. 12

TABLICA 4. PREGLED INDUSTRIJSKIH ZONA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA ....................................................... 14

TABLICA 5. POPIS PRAVNIH OSOBA PREMA KATEGORIZACIJI UGROŽENOSTI OD POŽARA .................................... 19

TABLICA 6. PRIKAZ POŽARNO UGROŽENE PRAVNE ILI FIZIČKE OSOBE, ODNOSNO GRAĐEVINE ............................ 19

TABLICA 7. PREGLED PROMETNICA NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ................................................... 21

TABLICA 8. PREGLED ŽELJEZNIČKE MREŽE NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE .......................................... 25

TABLICA 9. PREGLED GRAĐEVINA ZA USKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH, EKSPLOZIVNIH I PLINOVITIH TVARI ILI DRUGIH

OPASNIH TVARI ........................................................................................................................... 28

TABLICA 10. PRIKAZ OBJEKATA U KOJIMA MOŽE BITI UGROŽEN VEĆI BROJ LJUDI ............................................. 31

TABLICA 11. PREGLED VATROGASNIH ZAJEDNICA GRADOVA I OPĆINE TE VATROGASNIH POSTROJBI ................... 37

TABLICA 12. PODJELA ŠUMA PREMA STUPNJU OPASNOSTI OD NASTANKA POŽARA.......................................... 43

TABLICA 13. PREGLED ŠUMA PREMA STUPNJEVIMA OPASNOSTI OD NASTANKA POŽARA .................................. 44

TABLICA 14. PREGLED BROJA POŽARNIH INTERVENCIJA NA PODRUČJU MŽ U POSLJEDNJIH 10 GODINA .............. 45

TABLICA 15. PREGLED IZRAĐENOSTI PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKE EKSPLOZIJE OPĆINA I

GRADOVA .................................................................................................................................. 46

TABLICA 16. NAJMANJE KOLIČINE VODE PO JEDNOM POŽARU OVISNO O BROJU STANOVNIKA ........................... 50

TABLICA 17. PRIKAZ STUPNJA OTPORNOSTI GRAĐEVINE PREMA POŽARU I KATEGORIJI UGROŽENOSTI OD POŽARA

TEHNOLOŠKOG PROCESA .............................................................................................................. 51

TABLICA 18. NAJMANJE KOLIČINE VODE ZA GAŠENJE POŽARA GRAĐEVINA VANJSKOM HIDRANTSKOM MREŽOM .. 52

TABLICA 19. NAČIN ORGANIZIRANJA VATROGASNIH POSTROJBI NA PODRUČJU GRADOVA I OPĆINA .................... 66

TABLICA 20. RADIJUSI ZAOKRETANJA ZA OBJEKTE VISOKE DO 22 M .............................................................. 73

POPIS SLIKA

SLIKA 1. POLOŽAJ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE U ODNOSU NA PROSTOR RH ....................................................... 10

SLIKA 2. ADMINISTRATIVNA PODJELA MEĐIMURSKE ŽUPANIJA .................................................................... 11

SLIKA 3. GOSPODARSKE ZONE NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE.......................................................... 14

SLIKA 4. KARTA PROMETNICA NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE .......................................................... 24


Stranica 7

UVOD

Zaštita od požara od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku. Istu provode, osim fizičkih i pravnih osoba, i pravne osobe i udruge koje obavljaju vatrogasnu djelatnost i djelatnost civilne

zaštite kao i jedinice lokalne te područne (regionalne) samouprave. Svaka fizička i pravna osoba, tijelo državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su djelovati na način kojim ne mogu izazvati požar.

Na zahtjev Međimurske županije, u svrhu provođenja mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija koje su propisane Zakonom o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10) (u daljnjem tekstu: Zakon), propisima donesenim na temelju Zakona, priznatim pravilima

tehničke prakse, planovima zaštite od požara i tehnoloških eksplozija i drugim odlukama tijela državne uprave, lokalne samouprave i uprave te općim aktima pravnih osoba sukladno članku 13. stavak 1. i 7. Zakona provedeno je usklađivanje Procjene ugroženosti od požara Međimurske županije.

Revizija procjene ugroženosti od požara izrađena je sukladno Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije („Narodne novine“, broj 35/94, 110/05 i 28/10). Revizija procjene ugroženosti od požara obavljena je s ciljem stručne analize, utvrđivanja postojeće opasnosti i predviđanja odgovarajuće mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija kako bi se izbjeglo ugrožavanje života i zdravlja ljudi, kao i uništavanje građevina i njihovih sadržaja.

Revizija procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija služit će kao osnova za izradu Plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija u kojem će se riješiti organiziranje preventivnog djelovanja na zaštiti imovine mještana i pravnih osoba, kao i učinkovito gašenje požara.

Procjenom ugroženosti od požara definirani su uvjeti za nastanak požara i eksplozija na teritoriju Međimurske županije, kao i preventivni postupci koji se provode u svrhu sprečavanja nastanka i širenja požara. Iz predloženih preventivnih postupaka slijede konkretne mjere koje osiguravaju blagovremenu dojavu požara, gašenje požara i sprečavanje širenja požara.

Sukladno Zakonu, Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Međimursku županiju dostavlja se na mišljenje PU međimurskoj.

Vatrogasnoj zajednici Međimurske županije dostavlja se na prethodno mišljenje dio Procjene koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnosti.

Kao stručna podloga kod izrade Procjene korišteni su sljedeći izvori:

Zakonske odredbe:

Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10)

Zakon o vatrogastvu („Narodne novine“, broj 125/19)


Stranica 8

Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13,65/17, 114/18, 39/19,

98/19)

Zakon o prijevozu opasnih tvari („Narodne novine“, broj 79/07)

Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima („Narodne novine“, broj 108/95, 56/10)

Pravilnici:

Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije („Narodne novine“, broj 35/94, 110/05, 28/10)

Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara („Narodne novine“, broj 29/13)

Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara („Narodne novine“, broj 56/12)

Pravilnik o planu zaštite od požara („Narodne novine“, broj 51/12)

Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike

Hrvatske („Narodne novine“, broj 61/94) Pravilnik o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnic i

vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije („Narodne novine“, broj 31/11)

Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi („Narodne novine“, broj 43/95)

Pravilnik o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi

dobrovoljnih vatrogasnih društava („Narodne novine“, broj 91/02)

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“, broj 35/94, 142/03)

Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara („Narodne novine“, broj 62/94, 32/97)

Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“, broj 8/06)

Pravilnik o vatrogasnim aparatima („Narodne novine“, broj 101/11, 74/13)

Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima („Narodne novine“, broj 93/08) Pravilnik o zaštiti šuma od požara („Narodne novine“, broj 33/14)

Pravilnik o zapaljivim tekućinama („Narodne novine“, broj 54/99)

Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom(„Narodne novine“, broj 93/98, 116/07, 141/08)

Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja („Narodne novine“, broj 146/05)

Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja („Narodne novine“, broj 141/11), Pravilnik o međusobnim odnosima vatrogasnih postrojbi u vatrogasnim intervencijama

(„Narodne novine“, 65/94)

Norme:

Norma HRN Z.C0.005 - Klasifikacija tvari i roba prema ponašanju u požaru


Stranica 9

Norma HRN Z.C0.007 - Klasifikacija zapaljivih tekućina prema temperaturi plamišta i vrelišta

Norma HRN Z.C0.010 - Karakteristike opasnih zapaljivih plinova i tekućina i hlapljivih krutih tvari

Norma HRN Z.C0.012 - Utvrđivanje kategorija i stupnja opasnosti od tvari pri požaru

Norma HRN U.J1.010 - Ispitivanje materijala i konstrukcija (definicije pojmova)

Norma HRN U.J1.030 - Požarno opterećenje

Norma HRN U.J1.240 - Tipovi konstrukcija zgrada prema njihovoj unutarnjoj otpornosti

protiv požara

Numeričke metode i stručna literatura:

Numeričke metode za procjenu opasnosti od požara i tehnološke eksplozije /P. Jukić i drugi (Zagreb, 2002.)

Tehnički priručnik za zaštitu od požara /grupa autora (Zagreb, 1997.)

Uređaji, oprema i sredstva za gašenje požara /Šmejkal (Zagreb, 1991.)

Gorenje i sredstva za gašenje /Đ. Šmer Pavelić (Zagreb, 1996.)

Protupožarna tehnološka preventiva /I. Gulan (Zagreb, 1997.)

Vatrogasna taktika /N. Szabo (Zagreb, 2001.)

Opasne tvari mjere sigurnosti, sprečavanje, saniranje posljedica /grupa autora (Zagreb, 1990.)

Osnove zaštite šuma od požara /grupa autora (Zagreb, 1984.) Protupožarna zaštita šuma /Žunko (Zagreb, 1976.)

Organizacija primjene aviona u gašenju šumskih požara /Centar za unapređenje zaštite od požara

Ostali:

Prostorni plan Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 7/01, 8/01, 7/19);

Izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 23/10).

Podaci VZ Međimurske županije

Podaci HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec

Podaci HŽ Infrastruktura d.o.o. Podaci Međimurje plin d.o.o. Podaci Međimurske vode d.o.o.

Podaci Hrvatske šume – UŠP Koprivnica, Šumarija Čakovec Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne

zaštite Varaždin, Služba civilne zaštite Čakovec


Stranica 10

A. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA

A.1. POLOŽAJ I POVRŠINA

Međimurska je županija najsjevernija županija Republike Hrvatske, smještena u njenom sjeverozapadnom dijelu na tromeđi Slovenije, Mađarske i Hrvatske. Sa sjeverne i zapadne strane, graniči s Republikom Slovenijom, na istoku s Republikom Mađarskom, dok se na jugu i jugozapadu nalazi granica s Varaždinskom, a na jugoistoku je granica s Koprivničko-

križevačkom županijom.

Slika 1. Položaj Međimurske županije u odnosu na prostor RH

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije

Međimurska županija prostire se na 730,0 km2 i najmanja je županija Republike Hrvatske po površini s udjelom u teritoriju od 1,29%.

A.2. BROJ PUČANSTVA

Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, Međimurska županija imala je ukupno 113.804 stanovnika, što predstavlja pad od 4,5% u odnosu na 2001. godinu (118.426), a s udjelom od 2,65%, sedamnaesta je po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj.

Gustoća naseljenosti na području Međimurske županije iznosi 155,99 st/km2 te je dvostruko

veća od gustoće naseljenosti Republike Hrvatske (75,8 st/km2). Međimurska županija je

najgušće naseljen prostor u Republici Hrvatskoj.


Stranica 11

A.3. PREGLED PODRUČJA STAMBENIH, INDUSTRIJSKIH, TURISTIČKIH, GRADSKIH I SEOSKIH NASELJA TE PODRUČJA ŠUMSKIH I POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA

A.3.1. Pregled stambenih područja te pregled gradskih i seoskih naselja

Međimurska županija administrativno je podijeljena na 25 jedinica lokalne samouprave,

odnosno 3 grada (Čakovec, Prelog, Mursko Središće) i 22 općine (Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Vratišinec, Pribislavec). Grad

Čakovec je administrativno, gospodarsko, prometno i kulturno središte Županije.

Slika 2. Administrativna podjela Međimurske županija

Izvor: Prostorni plan uređenja Međimurske županije

U gradovima na području Međimurske županije živi 41.226 stanovnika ili 36,23%, a u općinama 72.578 ili 63,77%. Najgušće su naseljena gradska područja te jedinice lokalne samouprave smještene oko administrativnog središta Međimurske županije: Općina Šenkovec, Općina Strahoninec, Općina Pribislavec.

Tablica 1. Pregled površina, broja stanovništva i gustoće naseljenosti gradova u Međimurskoj županiji

JLS BROJ

STANOVNIKA

POVRŠINA (km2)

GUSTOĆA (st/km2)

Grad Čakovec 27.104 72,58 373,44

Grad Mursko Središće 6.307 33,89 186,10

Grad Prelog 7.815 63,66 122,76

UKUPNO 41.266 170,13 242,56

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godina


Stranica 12

Tablica 2. Pregled površina, broja stanovništva i gustoće naseljenosti općina u Međimurskoj županiji

JLS BROJ

STANOVNIKA

POVRŠINA (km2)

GUSTOĆA (st/km2)

Općina Belica 3.176 27,76 114,41

Općina Dekanovec 774 6,02 128,57

Općina Domašinec 2.251 35,33 63,71

Općina Donja Dubrava 1.920 19,16 100,21

Općina Donji Kraljevec 4.659 36,35 128,17

Općina Donji Vidovec 1.399 13,64 102,57

Općina Goričan 2.823 21,57 130,88

Općina Gornji Mihaljevec 1.917 24,24 79,08

Općina Kotoriba 3.224 26,58 121,29

Općina Mala Subotica 5.452 34,37 158,63

Općina Nedelišće 11.975 58,32 205,33

Općina Orehovica 2.685 28,34 94,74

Općina Podturen 3.873 31,42 123,27

Općina Pribislavec 3.136 11,26 278,51

Općina Selnica 2.991 24,98 119,74

Općina Strahoninec 2.682 8,36 320,81

Općina Sveta Marija 2.317 35,00 66,20

Općina Sveti Juraj na Bergu 5.090 23,40 217,52

Općina Sveti Martin na Muri 2.605 25,25 103,17

Općina Šenkovec 2.879 6,66 432,28

Općina Štrigova 2.766 44,79 61,75

Općina Vratišinec 1.984 16,62 119,37

UKUPNO 72.578 559,42 129,74

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godina

Na području Međimurske županije nalazi se ukupno 131 naselje. Tablica 3. Naselja u sastavu pojedinih gradova i općina na području Međimurske županije

GRAD ČAKOVEC

1. Čakovec 2. Ivanovec 3. Krištanovec

4. Kuršanec 5. Mačkovec 6. Mihovljan

7. Novo Selo na Dravi 8. Novo Selo Rok 9. Savska Ves

10. Slemenice 11. Šandorovec 12. Štefanec

13. Totovec 14. Žiškovec

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

1. Hlapičina 2. Križovec 3. Mursko Središće

4. Peklenica 5. Štrukovec

GRAD PRELOG

1. Cirkovljan 2. Čehovec 3. Čukovec

4. Draškovec 5. Hemuševec 6. Oporovec

7. Otok 8. Prelog

OPĆINA BELICA

1. Belica 2. Gardinovec

OPĆINA DEKANOVEC

1. Dekanovec

OPĆINA DOMAŠINEC

1. Domašinec 2. Turčišće

OPĆINA DONJA DUBRAVA

1. Donja Dubrava

OPĆINA DONJI KRALJEVEC

1. Donji Hrašćan 2. Donji Kraljevec 3. Donji Pustakovec

4. Hodošan 5. Palinovec 6. Sveti Juraj u Trnju


Stranica 13

OPĆINA DONJI VIDOVEC

1. Donji Vidovec

OPĆINA GORIČAN

1. Goričan

OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC

1. Badličan 2. Bogdanovec 3. Dragoslavec Breg

4. Dragoslavec Selo 5. Gornja Dubrava 6. Gornji Mihaljevec

7. Martinuševec 8. Preseka 9. Prhovec

10. Tupkovec 11. Vugrišinec 12. Vukanovec

OPĆINA KOTORIBA

1. Kotoriba

OPĆINA MALA SUBOTICA

2. Držimurec 3. Mala Subotica 4. Palovec

5. Piškorovec 6. Strelec 7. Sveti Križ

OPĆINA NEDELIŠĆE

1. Črečan 2. Dunjkovec 3. Gornji Hrašćan

4. Gornji Kuršanec 5. Macinec 6. Nedelišće

7. Parag 8. Pretetinec 9. Pušćine

10. Slakovec 11. Trnovec

OPĆINA OREHOVICA

1. Orehovica 2. Podbrest 3. Vularija

OPĆINA PODTUREN

1. Celine 2. Ferketinec 3. Miklavec

4. Novakovec 5. Podturen 6. Sivica

OPĆINA PRIBISLAVEC

1. Pribislavec

OPĆINA SELNICA

1. Bukovec 2. Donji Koncovčak 3. Donji Zebanec

4. Gornji Zebanec 5. Merhatovec 6. Plešivica

7. Praporčan 8. Selnica 9. Zaveščak

10. Zebanec Selo

OPĆINA STRAHONINEC

1. Strahoninec

OPĆINA SVETA MARIJA

2. Donji Mihaljevec 3. Sveta Marija

OPĆINA SVETI JURAJ NA BERGU

1. Brezje 2. Dragoslavec 3. Frkanovec

4. Lopatinec 5. Mali Mihaljevec 6. Okrugli Vrh

7. Pleškovec 8. Vučetinec 9. Zasadbreg

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI 1. Brezovec 2. Čestijanec 3. Gornji Koncovčak

4. Gradiščak 5. Grkaveščak 6. Jurovčak

7. Jurovec 8. Kapelščak 9. Lapšina, 10. Marof 11. Sveti Martin na Muri 12. Toplice Sveti Martin

13. Vrhovljan 14. Žabnik

OPĆINA ŠENKOVEC

1. Knezovec 2. Šenkovec

OPĆINA ŠTRIGOVA

1. Banfi 2. Grabrovnik 3. Jalšovec

4. Leskovec 5. Prekopa 6. Robadje

7. Stanetinec 8. Sveti Urban 9. Štrigova

10. Železna Gora

OPĆINA VRATIŠINEC

1. Gornji Kraljevec 2. Vratišinec


Stranica 14

Građevinska područja u Međimurskoj županiji zauzimaju površinu od 13.200,50 ha. Veliki dio

tog prostora odnosi se na građevinska područja naselja – 11.268,25 ha (85,36%), a manji dio

na izdvojena građevinska područja izvan naselja – 1.932,25 ha (14,64%).

A.3.2. Pregled značajnijih industrijskih područja

Na području Međimurske županije postoji 40-ak gospodarskih zona, od kojih je polovica

aktivno, a ostale su spremne za ulaganja ili u pripremi.

Slika 3. Gospodarske zone na području Međimurske županije

Izvor: Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA

Najveće poduzetničke zone su Središnja gospodarska zona Međimurje, Poslovni park Međimurje, Privredna zona Nedelišće, Industrijska zona Istok u Prelogu i Industrijska zona Sjever u Donjem Kraljevcu.

Tablica 4. Pregled industrijskih zona po gradovima i općinama

JLS

GRAD ČAKOVEC

Na području Grada Čakovca nalazi se 8 gospodarskih zona: − Gospodarska zona “Zapad”, Čakovec: 105 ha, − Gospodarska zona uz Zagrebačku ulicu u Čakovcu: 15 ha, − Gospodarska zona “Martane”, Čakovec: 8 ha, − Gospodarska zona “Putjane”, Čakovec: 20 ha, − Gospodarska zona “Pustakovec”, Čakovec: 54 ha, − Gospodarska zona “Istok”, Čakovec: 40 ha, − Gospodarska zona “Krištanovec”, Krištanovec: 4 ha,


Stranica 15

JLS

− Gospodarska zona “Ivanovec”, Ivanovec: 10 ha. Ukupna površina zona gospodarske namjene na području Grada Čakovca iznosi 256 ha, a prema vrstama djelatnosti radi se o kombiniranim namjenama (proizvodno-poslovne i površine poslovne namjene). Površine proizvodne namjene namijenjene su proizvodnoj djelatnosti kao što je nezagađujuća i tiha industrija, skladišta, servisi, veće zanatske radionice i druge djelatnosti. Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim

djelatnostima kao što su trgovački i veletrgovački sadržaji, skladišta i druge djelatnosti. GRAD MURSKO SREDIŠĆE

Na području Grada Mursko Središće nalazi se 11 gospodarskih zona:

− Poslovna zona zapadno od državne ceste D 209 (27.323 m2),

− Hlapičina (58.000 m2),

− Križovec (67.000 m2),

− Peklenica (40.000 m2),

− Poslovna zona Istok – Mural (70.386 m2),

− Zona u sjeverozapadnom dijelu grada (40.500 m2),

− Zona uz Tekstilnu ulicu (310.601 m2),

− Istarsko naselje (41.925 m2),

− Privredna zona Mursko Središće, Jugoistočni dio naselja uz ulicu Marka Kovača (47.618 m2),

− Poduzetnička zona Jug (400.000 m2),

− Gospodarska zona Brezje (12.000 m2).

GRAD PRELOG

Na području Grada Preloga nalaze se 3 gospodarske zone: − Gospodarska zona “Prelog – sjever” (60 ha), − Gospodarska zona “Prelog – istok” (74 ha). − Gospodarska zona stambena zona “Draškovec – Hemuševec” (7 ha).

OPĆINA BELICA

Na području Općine Belica nalaze se Gospodarska zona „Jugozapad“ i Poslovna zona „Jug“. Gospodarska zona „Jugozapad“ nalazi se u jugozapadnom dijelu naselja Belica, južno i zapadno od Radničke ulice u Belici, te jugoistočno od poletno-sletne staze sportske zračne luke u Pribislavcu. Namjena zone je gospodarska, mješovitog tipa, tj. predviđa se za razne vrste proizvodnih, poslovnih i komunalno servisnih

djelatnosti. Područje ima asfaltiran prilaz – Ulica Lipovke, koja je povezana sa sjeverne strane Radničkom ulicom koja se veže na županijsku cestu ŽC 2018 Belica – Gardinovec. Ulica Lipovke veže se i na županijsku cestu ŽC 2022, koja Belicu povezuje s Malom Suboticom. Prilaz za teretna vozila do gospodarske zone je sa

županijske ceste ŽC 2022, zabranjen je ulazak takvih vozila u Radničku ulicu. Ukupna površina zone iznosi 90.268,34 m2 (od toga 10.866 m2 preostaje za prodaju).

Poslovna zona „Jug“ nalazi se istočno od županijske ceste ŽC 2022 prema Maloj Subotici, te južno od postojeće stambene izgradnje u jugoistočnom dijelu Belice. Određeno je kao prostor razvoja naselja i to dijelom za formiranje zone za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a dijelom za stambeno područje u kojem se očekuje miješanje funkcija stanovanja i obavljanja gospodarskih djelatnosti. Očekuje se također, da su to pretežito poljoprivredne djelatnosti – spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, ali i druge proizvodne ili poslovne

djelatnosti, koje mogu biti i bučne. S obzirom na usmjerenost područja na gospodarstvo, unutar njega se ne mogu locirati smještajni turistički sadržaji, niti društvene djelatnosti namijenjene duljem boravku – kao što su domovi za smještaj starih ili slični sadržaji, dječji vrtići, jaslice, škole i sl. Područjem obuhvata protječe kanal oborinske odvodnje naselja, (koji je djelomično zacijevljen, a u postupku je kompletno zacjevljenje) neposredno uz kojeg je, s južne strane, izveden poljski put, koji se koristi za pristup oranicama i

poljoprivrednom gospodarstvu “Agromeđimurje d.d.”. Pristup putu je vezan na županijsku prometnicu ŽC 2022. Ukupna površina zone iznosi 43.933,8 m2.

OPĆINA DEKANOVEC


Stranica 16

JLS

Na području Općine Dekanovec nalazi se „Južna privredna zona Dekanovec“ smještena na istočnom rubu Općine, kod izlaza županijske prometnice, tzv. “Murske magistrale” ŽC 2003 iz Dekanovca prema Domašincu. Prostor je sa sjeverne strane omeđen Prvomajskom ulicom, sa zapadne Ulicom Marka Kovača, s istočne strane ulicom koja se okomito spaja s Prvomajskom ulicom djelomično granica obuhvata ide međom vodnog kanala

i međom poljskog puta koji izlazi na ŽC 2003, a s južne strane obuhvat ide rubom ŽC 2003 Dekanove-

Domašinec i ukupne je površine cca 13,048 ha.

OPĆINA DOMAŠINEC

Poduzetnička zona Domašinec − Turčišće smještena je uz ŽC 2003 između dva istoimena naselja, pravac Mursko Središće – Sv. Juraj u Trnju. Ukupna površine zone iznosi 40.087 m2. U Poduzetničkoj zoni Domašinec − Turčišće posluju tvrtke Vlado d.o.o. i Preško d.o.o.


Na području Općine Donja Dubrava djeluju: „Zona male privrede 1“ i „Zona male privrede 2“. „Zona male privrede 1“ smještena je na jugoistočnom dijelu Donje Dubrave uz ulaz u mjesto iz pravca

Koprivnice (Brodarska ulica). Zona je formirana 1989. godine, s 8 parcela ukupne površine 5.695 čhv, prodana i izgrađena u cijelosti 1997. godine sa strukturom djelatnosti moto – mehanike, proizvodnje sokova, alu -

bravarije, prerade plastike, prerade koštica te otkup i skladištenje žitarica. Zona je opremljena svojom infrastrukturom osim kanalizacije. Poduzetnici koji posluju u zoni zapošljavaju 30 osoba. „Zona male privrede 2“ smještena je na sjevernom dijelu Donje Dubrave, uz ulaz u mjesto iz pravca Kotoriba.

Površina zone iznosi 12.631 čhv.


Na području Općine Donji Kraljevec postoje 3 poduzetničke zone: − Industrijska zona “Sjever” Donji Kraljevec (87.000 m2),

− Poduzetnička zona “Palinovac” (66.487 m2),

− Poduzetnička zona “Hodošani” (66.487 m2).


Na području Općine nalazi se Poduzetnička zona „Jug“ i Poduzetnička zona „Bistrička kalanica“. Poduzetnička zona „Jug“ se nalazi u južnom dijelu naselja Donji Vidovec. Prilazna cesta spaja se s DC 20 te je

udaljena 20 km od državne granice s Mađarskom i 50 km od državne granice sa Slovenijom. Do zone je izgrađena prilazna cesta i sustav vodoopskrbe, dok je za ostalo napravljena projektna dokumentacija, uključujući plan zone. Namjena zone je proizvodnja.

Poduzetnička zona „Bistrička kalanica“ se nalazi u samom naselju Donji Vidovec. Udaljena je 100 m od ŽC 2040,

1500 m od DC 20; 20 km od državne granice s Mađarskom i 50 km od državne granice sa Slovenijom. Infrastrukturna opremljenost je djelomična: U dijelu zone izgrađena je komunalna infrastruktura osim odvodnje, dok je u drugom dijelu izgrađena samo prilazna cesta i napravljen je projekt. Namjena zone je proizvodnja.

OPĆINA GORIČAN

Veće gospodarske zone na području Općine Goričan smještene su u sjeveroistočnom dijelu naselja (Beton i

Meiso) te u sjeverozapadnom dijelu gdje se nalazi pilana.

OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC

Na području Općine Gornji Mihaljevec nalazi se Poduzetnička zona “Krč”. Poduzetnička zona smještena je na sjevernom rubnom dijelu naselja Gornji Mihaljevec uz županijsku cestu (ŽC 2009) Gornji Mihaljevec - Železna Gora prema Štrigovi; udaljena 12 km od državne granice sa Slovenijom. Detaljnim planom predviđeno je formiranje dvaju prometnih koridora unutar zone; na području naselja postoji sustav vodoopskrbe koji će zadovoljiti i potrebe zone, nema sustava odvodnje otpadnih voda; iznad zone prolazi nadzemni dalekovod

35kV, a na trasi dalekovoda 10kV postavljen je nosivi stup za napajanje nove trafostanice koja je instalirana ali

još nije priključena; plinoopskrba: postoji plinovod uz ŽC 2009 na koji se može spojiti plinska mreža za zonu; telekomunikacije: potrebno proširenje postojeće telekomunikacijske mreže u naselju. Zona je namijenjena za


Stranica 17

JLS

tihe i čiste zanatske i uslužne djelatnosti (ugostiteljsko - turističke, zdravstvene, osobne i intelektualne usluge, manje radionice ili prerađivačke pogone bez izvora buke i zagađenja, trgovine i predstavništva te skladišni objekti), radno-proizvodne industrijske ili zanatske djelatnosti vezane na poljoprivredu, ali bez izvora

zagađenja okoliša te kombinacija poslovne i radno - proizvodne namjene. Površina zone iznosi 81.300 m2.

OPĆINA KOTORIBA

Na području Općine Kotoriba nalaze se: Poduzetnička zona „Istok“ i Poduzetnička zona „Jug“.

Poduzetnička zona „Istok prostire se na površini od oko 70.000 m2 i i smještena je unutar samog naselja

Kotoriba. Zona je opremljena osnovnom infrastrukturom izuzev kanalizacijom. Sve parcele u zoni su

popunjene i nema mogućnosti za daljnjim širenjem zone. Poduzetnička zona „Jug“ smještena je na južnom ulazu u naselje Kotoriba, zona se prostire na površini od oko 220.000 m2. Od osnovne infrastrukture u zoni nedostaje kanalizacija.


Zona poduzetništva Mala Subotica smjestila se na izlazu iz Male Subotice u pravcu Orehovice (izlaz na

autocestu – odvojak Sveti Križ – udaljenost 2 km), tj. na lokaciji Donje Trate – k.o. Mala Subotica (dio ulice

Dravska, Gospodarska, Obrtnička i Ulica Trate). Ukupna površina industrijske zone na području Općine iznosi 15,12 ha (151.864,00 m2).

OPĆINA NEDELIŠĆE

Na području Općine Nedelišće nalazi se 4 gospodarske zone:

− Privredna zona Nedelišće (83.338 m2),

− Zona male privrede Pušćine (30.000 m2),

− Gospodarska zona Goričica (160.000 m2),

− Gospodarska zona istočno od Macinca (8.000 m2).

OPĆINA OREHOVICA

Na području Općine Orehovica nalaze se 3 gospodarske zone: − Gospodarska zona u Orehovici,

− Gospodarska zona u Vulariji,

− Gospodarska zona Podbrest,

− južni dio Gospodarske zone “Međimurje”.. OPĆINA PODTUREN

Na području Općine Podturen nalaze se 2 gospodarske zone:

− Poslovna zona Sivica (22.000 m2),

− Gospodarska zona Podturen (133.700 m2).

OPĆINA PRIBISLAVEC

Na području Općine Pribislavec nalazi se Industrijska zona sektor, A, B, C, D površine 132.000 m2.

OPĆINA SELNICA

Na području Općine Selnica nalazi se Gospodarska zona Selnica. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu naselja

Selnica, sjeveroistočno od ŽC 2005 Selnica – Zebanec, južno i istočno od nogometnog igrališta u Selnici. Površina zone iznosi cca 9,45 ha. Gospodarska zona ima izgrađenu svu komunalnu infrastrukturu.


Na području Općine Sveta Marija nalazi se Gospodarska zona „Buzovica“. OPĆINA SVETI JURAJ NA BREGU

Na području Općine Sveti Juraj na Bregu nalazi se Poduzetnička zona Brezje površine 31.692 m2.

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI Na području Općine nalazi se Gospodarska zona Sveti Martin na Muri. Gospodarska zona nalazi se na samom ulazu u naselje Vrhovljan. Veličina Gospodarske zone iznosi 220.000 m2, od čega je slobodno 140.000 m2.

Prosječna veličina parcele: 1.500 – 6.500 m2. U zoni djeluje 13 poduzetničkih tvrtki s ukupno 400 zaposlenih


Stranica 18

JLS

(proizvodnu djelatnost čine 1 švicarska, 2 austrijske i 10 hrvatskih poduzetnika na području metalne i PVC obrade i proizvodnje, logističko-skladišnih prostora i obrtnih radnji).

OPĆINA ŠENKOVEC

Na području Općine Šenkovec nalaze se 2 gospodarske zone: − Privredna zona Šenkovec, − Poduzetnička zona Šenkovec.

OPĆINA STRAHONINEC

Na području Općine Strahoninec nalazi se Gospodarsko – poslovna zona Strahoninec, smještena sjeverno uz zaobilaznicu Čakovca. U istoj se, od strane Grada Čakovca nalazi nekoliko gospodarskih subjekata male i srednje veličine. U području između Poleva i Strahoninca nalazi se zasebno uređen parkirališni terminal za kamione i tešku mehanizaciju, sa svim pratećim sadržajima.

OPĆINA ŠTRIGOVA

Na području Općine Štrigova trenutno nema industrijskih, gospodarskih ili poslovnih zona. OPĆINA VRATIŠINEC

Na području Općine Vratišinec nalazi se Poduzetnička zona Ciglenice. Zona se nalazi južno uz željezničku prugu L101 Čakovec – Mursko Središće – Državna granica – (Lendava) i zapadno od ulaza u naselje Vratišinec. Površina zone iznosi 12,7 h, a namijenjena je pretežito malom i srednjem poduzetništvu.

A.3.3. Pregled turističkih naselja

Međimurska županija ima velik potencijal za razvoj kontinentalnog turizma, a ključni resursi na kojima se temelji razvojni potencijal Međimurske županije u turizmu su prirodna i nematerijalna kulturna baština, kvalitetni poljoprivredni proizvodi, voda i termalni izvori te

razvijena sportska infrastruktura. Na temelju postojećih resursa i atrakcija te u skladu s europskim i svjetskim trendovima u turističkom sektoru se nastoji staviti naglasak na: eno-

gastronomiju, wellness i biciklizam, odnosno sportski turizam. Osim navedenog Međimurska županija poznata je i po vinskom turizmu s velikim brojem visoko kvalitetnih vina, odnosno

vrlo dobro uređenih vinotočja/kušaonica/ izletišta, vinskih svetkovina i manifestacija.

Na području Međimurske županije registrirano je ukupno 1.661 ležaj. Najveći broj smještajnih kapaciteta za prijem turista koncentrirano je na području Općine Sveti Martin na Muri (740), potom u gradovima Čakovcu (524) te Prelogu (85).1

A.3.4. Šumske i poljoprivredne površine

Šumske površine Međimurske županije obuhvaćaju površinu od 16.475,02 ha, odnosno 22,59% ukupne površine Županije, od čega na gospodarske šume (Š1) otpada 8.133,74 ha, na zaštitne šume (Š2) 6.484,98 ha, a na posebne šume (Š3) 1.856,30 ha.

Poljoprivredne površine Međimurske županije obuhvaćaju od 33.928,60 ha ili 46,53% ukupne

površine Županije, od čega na osobito vrijedno tlo (P1) otpada 7.337,72 ha, na vrijedno obradivo tlo (P2) 21.615,53 ha, a na ostala obradiva tla (P3) 4.975,35 ha.

1 Turizam u 2019., Državni zavod za statistiku


Stranica 19

Ostale poljoprivredne i šumske površine (PŠ) zauzimaju površinu od 7.168,54 ha ili 9,83% ukupne površine Međimurske županije.

A.4. PREGLED GRAĐEVINA GLEDE OPASNOSTI OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA KOJE SU ODREĐENE PROCJENOM UGROŽENOSTI ZA PODRUČJE OPĆINE ILI GRADA

Temeljem Zakona o zaštiti od požara, pravne osobe razvrstane su u 4 kategorije ugroženosti od požara. Kategorija ugroženosti od požara ovisi o tehnološkom procesu koji se u njima odvija, vrsti materijala koji se u njima proizvodi, prerađuje ili skladišti, vrsti biljnog pokrova te vrsti materijala upotrebljenog za izgradnju te o njihovu značaju. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara uvrstio je građevine i prostore u kategorije ugroženosti. Istim Pravilnikom propisano je da ako su pravne

osobe vlasnici, odnosno, korisnici građevina ili prostora razvrstanih u prvu (I) i drugu (II) kategoriju ugroženosti od požara, moraju organizirati vlastite vatrogasne postrojbe i djelatnike

zadužene za poslove zaštite od požara, a njihov broj ovisi o kategoriji ugroženosti.

A.4.1. Pregled pravnih osoba koje gospodare ili posjeduju građevine s povećanom opasnošću od nastajanja požara i njihova kategorizacija ugroženosti

Na području Međimurske županije nema pravnih osoba čije su građevine i prostori razvrstane u I. kategoriju ugroženosti od požara. U II. kategoriju ugroženosti od požara razvrstano je 6

pravnih osoba s područja Županije. Ostale pravne osobe razvrstane su u III. odnosno IV.

kategoriju ugroženosti od požara.

Tablica 5. Popis pravnih osoba prema kategorizaciji ugroženosti od požara

JLS PRAVNA OSOBA ADRESA KATEGORIJA

UGROŽENOSTI

Grad Čakovec

Konzum d.d. Trgovački centar Čakovec

Zagrebačka 87, Čakovec II.a

Čakovečki mlinovi d.d. Mlinska 1, Čakovec

II.b.

Čateks d.d. Zrinsko-frankopanska 25,

Čakovec

Tvornica stočne hrane d.d. Novakova 11, Čakovec

Općina Nedelišće Bernarda d.o.o. Čakovečka 136a, Pušćine

Općina Sveti Martin na Muri

LifeClass Terme Sveti Martin Izvorska 3, Toplice Sveti Martin

Izvor: MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, PUCZ Varaždin, Služba CZ Čakovec, Odjel inspekcije

Tablica 6. Prikaz požarno ugrožene pravne ili fizičke osobe, odnosno građevine

JLS PRAVNA OSOBA ADRESA

Grad Čakovec

Mobenz d.o.o. Svetojelenska cesta 18, Čakovec

INA d.d. Benzinska postaja Novakova ulica 34, Čakovec

INA d.d. Benzinska postaja Zrinsko-frankopanska ulica 18, Čakovec

DP Elektra Čakovec, BP u krugu tvrtke Žrtava fašizma 2, Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec Kolodvorska ulica 2, Čakovec

Gradski bazeni Športska 2, Čakovec

Ferro-preis d.o.o. Tome Bratkovića 2, Čakovec

Tegra d.d. Mihovljanska ulica 70, Čakovec

Međimurje graditeljstvo d.o.o. Zagrebačka ulica 42, Čakovec


Stranica 20

JLS PRAVNA OSOBA ADRESA

Plinacro d.o.o.

Pogon transporta plina Podravina

Plinovod DN 150 Mihovljan-M.Središće Plinovod DN 150 Čakovec-Mihovljan

Plinovod DN 150 Varaždin II-Čakovec

Plinovod DN 150 Legrad-Donja Dubrava

INA d.d. Naftno – plinsko polje Mihovljan

Međimurske vode d.o.o. Vodocrpilište Nedeljanec

JANAF d.d.

Dionica trase naftovoda Virje – Lendava,

od BS D. Dubrava 2 do BS Paklenica

Dionica trase naftovoda Virje – Lendava

Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. Rudolfa Steinera 7, Čakovec

Matić benzinska pumpa d.o.o. Preloška ulica 167, Čakovec

Crodux derivati dva d.o.o. BP Čakovec Južna zaobilaznica bb, Čakovec

Unimer d.o.o. Rudolfa Steinera 3, Čakovec

K Boje d.o.o. Novakova 38 Čakovec

Agromeđimurje d.d. Ruđera Boškovića 10, Čakovec

Grad Mursko Središće INA d.d. BP Mursko Središće Josipa Broza Tita 92, Mursko Središće

Grad Prelog Turbo auto centar d.o.o. BP Prelog Trg Svetog Florijana 14A, Prelog

Općina Domašinec INA d.d. BP Domašinec Katarine Zrinski 2, Domašinec

Općina Donja Dubrava

INA d.d. BP Donja Dubrava Koprivnička bb, Donja Dubrava

KIS Pića d.o.o. Brodarska 53, Donja Dubrava

Agromeđimurje d.d. 3. travnja, Donja Dubrava

Osnovna škola Donja Dubrava Krbulja 21, Donja Dubrava

Općina Donji Kraljevec

Agromeđimurje d.d. Kolodvorska 76, Donji Kraljevec

Prvomajska 44, Hodošan

Novi Feromont d.o.o. Kolodvorska bb, Donji Kraljevec

Ferokotao d.o.o. Kolodvorska ulica 78/a, Donji Kraljevec

TOYA d.o.o. Grobljanska 1, Hodošan

Krebek d.o.o. Kolodvorska 78, Donji Kraljevec

Osnovna škola Donji Kraljevec Čakovečka 7, Donji Kraljevec

Područna škola Palinovec Palinovec 223, Palinovec

Osnovna škola Hodošan Braće Radića 2/A, Hodošan

Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan

Čakovečka ulica 6, Hodošan

Općina Kotoriba

Toya d.o.o. Nikole Tesle 1, Kotoriba

Muraplast d.o.o. Industrijska zona b.b., Kotoriba

Megametal d.o.o. Sajmišna b.b, Kotoriba

Općina Mala Subotica

Agro-amerika d.o.o. BP Mala Subotica Glavna 47, Mala Subotica

Petrol d.o.o. BP Sveti Križ Čakovečka 1a, Sveti Križ

Haix Obuća d.o.o. Gospodarska 1, Mala Subotica

Općina Nedelišće Petrol d.o.o. BP Pušćine Pušćine bb, Nedelišće

Moharić Commerce d.o.o. Čakovečka ulica 119, Nedelišće

Općina Orehovica HEP Proizvodnja d.o.o.

Pogon HE Čakovec Nikole Tesle 31, Orehovica

Općina Podturen Agromeđimurje d.d. Čakovečka 68, Podturen

Općina Sveta Marija

HEP Proizvodnja d.o.o.

Pogon HE Dubrava Glavna 70, Sveta Marija

Agromeđimurje d.d. Omladinska 14, Sveta Marija

Općina Sveti Martin na Muri Adria Oil d.o.o. BP Sveti Martin Zrinskih 64, Žabnik

Općina Štrigova INA d.d. BP Štrigova Štrigova bb, Štrigova


Stranica 21

A.5. PREGLED CESTOVNIH I ŽELJEZNIČKIH PROMETNICA KOJE PROLAZE PREKO PODRUČJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE OZNAČAVANJE PRIKLJUČAKA LOKALNIH PROMETNICA

A.5.1. Cestovni promet

Mreža cestovne infrastrukture na području Međimurske županije svrstana sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 17/20), prikazana je u sljedećoj tablici.

Tablica 7. Pregled prometnica na području Međimurske županije

OZNAKA OPIS PRUŽANJA CESTE DULJINA (km)

A 4 G.P. Goričan (granica Rep. Mađarske) – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja

Reka (A3)) 22,0

22,0

DC 3 G.P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum –

Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8) 35,1

DC 20 Čakovec (D3) – Prelog – D. Dubrava – Đelekovec – Koprivnica (D2) 33,8

DC 208 G.P. Trnovec (gr. R. Slovenije) – Nedelišće (D3) 6,9

DC 209 G.P. Mursko Središće (gr. R. Slovenije) – Šenkovec – Čakovec (D3) 17,3

DC 227 Gr. R. Slovenije – Banfi – Štrigova – Prekopa – Lopatinec – Šenkovec (D209) 19,4

112,5

ŽC 2002 Ž2003 – Jalšovec – D227 3,60

ŽC 2003 G.P. Bukovje (Gr. R. Slovenije) – Sv. Martin na Muri – M. Središće –

Miklavec – Turčišće – Hodošan (D3) 34,94

ŽC 2004 Brezovec (Ž2003) – Toplice Sveti Martin 3,97

ŽC 2005 Vrhovljan (Ž2003) – Selnica – Zebanec Selo – D209 6,70

ŽC 2006 D209 – Selnica – Prekopa (D227) 10,60

ŽC 2007 Štrigova (D227) – Sv. Urban 3,40

ŽC 2008 Peklenica (Ž2003) – Vratišinec – A. G. Grada Čakovca 4,69

ŽC 2009 D227 – G. Mihaljevec – Macinec – D208 11,80

ŽC 2010 Vratišinec (Ž2008) – G. Kraljevec 2,00

ŽC 2011 G. Dubrava – G. Mihaljevec (Ž2009) 2,10

ŽC 2012 D227 – Okrugli Vrh 2,80

ŽC 2013 Frkanovec (Ž2253) – Zasadbreg – A. G. Grada Čakovca 5,23

ŽC 2014 D227 – Vučetinec (Ž2254) 0,90

ŽC 2015 Ž2013 – M. Mihaljevec – Brezje – Slakovec – Nedelišće (D3) 10,30

ŽC 2016 Knezovec – A. G. Grada Čakovca 0,80

ŽC 2017 Podturen (Ž2003) – Sivica – A. G. Grada Čakovca 4,26

ŽC 2018 Dekanovec (Ž2003) – Belica – A. G. Grada Čakovca 13,18

ŽC 2019 Črečan – Gornji Hrašćan (D208) 2,00

ŽC 2020 A. G. Grada Čakovca – Totovec – A. G. Grada Čakovca – G. Kuršanec (D3) 3,30

ŽC 2022 Belica (Ž2018) – M. Subotica – Orehovica – D2 (14,90) 14,90

ŽC 2023 Turčišće (Ž2003) – Palovec – D3 5,60

ŽC 2024 D3 – Palinovec 2,30

ŽC 2026 Čvor Goričan (D3) – Goričan – D. Kraljevec – Prelog (D20) 11,50

ŽC 2033 Sv. Juraj u Trnju (D3) – Prelog – Otok – Ž2071 (12,10) 12,10

ŽC 2034 D3 – D. Kraljevec (Ž2026) 2,28

ŽC 2038 D20 – Sv. Križ – Podbrest 2,00

ŽC 2039 Draškovec (D20) – Oporovec 1,90

ŽC 2040 Kotoriba – D. Vidovec – D20 5,00

ŽC 2041 Ž2040 – D. Dubrava (D20) 2,30

ŽC 2055 Vularija – Orehovica (Ž2022) 2,30

ŽC 2245 Gr. R. Slovenije – Vrhovljan – Sveti Martin na Muri (Ž2003) 1,80


Stranica 22


ŽC 2253 Pleškovec (D227) – Frkanovec – Plešivica – Donji Zebanec – Zebanec Selo

(Ž2005) 5,70

ŽC 2254 G. Mihaljevec (Ž2009) – Dragoslavec Selo – Križopotje – Vučetinec –

Rakovica (D227) 8,58

ŽC 2255 D. Kraljevec (Ž2026) – Draškovec (D20) 3,30

208,13

LC 20001 Vrhovljan (Ž2003) – Grkavec – Kapelšćak – D. Koncovčak (L20002) 3,30

LC 20002 Ž2005 – D. Koncovčak – G. Koncovčak – Toplice Sveti Martin (L20080) 5,22

LC 20003 Mursko Središće (D209) – Brezje – Vratišinec (L20019) 3,70

LC 20004 Železna Gora (D227) – Lohovec – Sveti Urban (Ž2007) 3,90

LC 20005 Sveti Urban (Ž2007) – Stanetinec – Preseka – Macinec (Ž2009) 11,60

LC 20006 L20005 – Pernjak – Goričica – Martinuševec – Prhovec – Preseka (L20005) 6,10

LC 20007 Lohovec (L20004) – Tupkovec –G. Dubrava – Preseka (L20005) 7,40

LC 20008 Ž2011 – Bogdanovec 0,60

LC 20009 Prekopa (D227) – Vugrišinec – Ž2009 2,30

LC 20010 D227 – Vukanovec – Gornji Mihaljevec (Ž2009) 3,60

LC 20011 D227– Dragoslavec – Dragoslavec Breg – G. Mihaljevec (Ž2254) 3,56

LC 20013 Okrugli Vrh (Ž2254) – Križopotje – Slakovec (Ž2015) 1,80

LC 20014 Macinec (Ž2009) – Črečan (Ž2019) 1,50

LC 20015 Prekopa (D227) – Praporčan – Ž2006 4,90

LC 20017 Ž2253 – Merhatovec – Štrukovec (D209) 3,70

LC 20018 Ž2013 – Knezovec – Ž2016 1,60

LC 20019 D209 – Vratišinec (Ž2008) 2,70

LC 20020 Gornji Kraljevec (Ž2010) – Sivica (Ž2017) 3,40

LC 20023 A. G. Grada Čakovca – Pribislavec (Ž2018) 1,66

LC 20026 A. G. Grada Čakovca – Strahoninec – Poleve – A. G. Grada Čakovca 5,00

LC 20028 Pribislavec (Ž2018) – A. G. Grada Čakovca – A. G. Grada Čakovca – L20033 1,36

LC 20029 Ferketinec (Ž2003) – Celine – Sivica (L20020) 3,30

LC 20030 Gardinovec (Ž2018) – Domašinec (Ž2003) 1,60

LC 20031 Ž2003 – Palinovec – Sveti Juraj u Trnju (D3) 4,80

LC 20032 Hodošan (D3) – Goričan – Ž2255 7,50

LC 20033 A. G. Grada Čakovca – Vularija (Ž2055) 1,60

LC 20035 Mala Subotica (Ž2022) – Sveti Križ (D20) 3,00

LC 20037 Orehovica (Ž2022) – Podbrest – Otok (Ž2033) 7,00

LC 20038 Prelog (D20) – L20039 1,40

LC 20039 HE Čakovec(Ž2022) – HE D. Dubrava – D. Dubrava (D20) 25,30

LC 20040 Donji Kraljevec (Ž2255) – Cirkovljan (D20) 2,50

LC 20041 Želj. kol D. Mihaljevec – Čukovec – D. Mihaljevec – L20039 4,61

LC 20042 Čukovec (L20041) – D20 1,00

LC 20043 Prilaz Donji Mihaljevec (D20) – L20039 0,50

LC 20044 Prilaz Sveta Marija (D20) – L20039 0,30

LC 20045 Šiblje – Kotoriba (Ž2040) 2,60

LC 20046 Gr. R. Slovenije – Robadje – Ž2007 3,50

LC 20047 Belica (Ž2022) – Palovec (Ž2023) 2,30

LC 20048 Gornji Hrašćan (D208) – Pušćine (D3) 3,80

LC 20049 Gornji Mihaljevec (Ž2009) – Križopotje (L20012) 2,50

LC 20050 Slakovec (Ž2015) – Šenkovec (D209) 3,81

LC 20051 Držimurec (Ž2023) – Ž2024 2,17

LC 20052 Gornji Hraščan (D208) – Pretetinec (Ž2015) 2,51

LC 20053 Držimurec (Ž2023) – Piškorovec 1,50

LC 20054 Črečan (Ž2019) – Pretetinec (L20052) 1,61

LC 20055 Vukanovec (Ž2009) – Gornja Dubrava (Ž2011) – L20005 5,32


Stranica 23


LC 20056 Trnovec (D208) – Macinec (Ž2009) 1,56

LC 20057 Dragoslavec Breg (L20011) – Dragoslavec Selo (L20081) 1,52

LC 20058 Čehovec (Ž2033) – Donji Kraljevec (Ž2034) 2,89

LC 20059 Prhovec (L20005) – Preseka – G.P. R. Slovenija 1,18

LC 20060 Prelog (Ž2033) – L20038 0,48

LC 20061 L20041 – D. Mihaljevec (L20041) 2,91

LC 20062 Vugrišinec (L20009) – Prekopa (D227) 0,36

LC 20063 Herjakovčina (L20080) – Prekopa (D227) 1,50

LC 20065 Gornji Koncovčak (L20002) – Zaveščak (Ž2006) 2,19

LC 20066 Goričan (L20032) – Kotoriba (L20045) 13,55

LC 20067 Oporovec (Ž2039) – L20039 0,88

LC 20069 Gornji Kraljevec (L20020) – A. G. Grada Čakovca 1,60

LC 20070 Palinovec (L20031) – Hodošan (Ž2003) 2,92

LC 20071 G. Kraljevec (L20020) – A. G. Grada Čakovca 1,33

LC 20072 Stanetinec (L20005) – Sv. Urban (L20075) 0,56

LC 20073 Lopatinec (D227) – Brezje (Ž2015) 0,97

LC 20074 Pleškovec (D227) – Ž2013 1,80

LC 20075 Sv. Urban (L20006) – Prhovec (L20006) 2,32

LC 20076 Pleškovec (L20074) – Mali Mihaljevec (Ž2015) 1,58

LC 20077 Frkanovec (Ž2013) – Logožarec (L20074) 1,44

LC 20078 Nedelišće (D3) – Strahoninec (Ž2030) 2,33

LC 20079 Zasadbreg (Ž2013) – D209 2,20

LC 20080 Toplice Sveti Martin (Ž2004) – Trnovčak – Železna Gora (D227) 2,90

LC 20081 Dragoslavec Selo (Ž2254) – Okrugli Vrh (Ž2254) 2,00

LC 20083 Gornji Koncovčak (L20002) – Bukovec (Ž2006) 1,80

LC 20084 Ž2002 – Jalšovec – Jurovčak – Železna Gora – L20080 2,70

LC 20085 Sivica (Ž2017) – Belica (Ž2018) 5,18

LC 20086 Draškovec (Ž2255) – Čukovec (L20041) 3,40

LC 20087 Martinuševec (Ž2009) – Vukanovec – Prekopa (D227) 2,10

LC 20088 Belica (Ž2018) – Držimurec – L20053 3,40

LC 20089 Hlapičina (Ž2003) – Donji Koncovčak (Ž2005) 1,17

LC 20090 Donji Mihaljevec (L20061) – Sveta Marija (D20) 2,35

LC 26126 Selnica Podravska (Ž2076) – Most (D20) (2,90) 2,90

252,90

Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ broj 17/20)

Područjem Međimurske županije prolazi autocesta u ukupnoj duljini od 22 km, državne ceste u ukupnoj duljini od 112,5 km, županijske ceste u ukupnoj duljini od 201,7 km te lokalne ceste čija ukupna duljina iznosi 247,4 km.


Stranica 24

Slika 4. Karta prometnica na području Međimurske županije

Izvor: Županijska uprava za ceste Međimurske županije

Na području Međimurske županije nalaze se sljedeći cestovni granični prijelazi2:

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu

Goričan, Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu Goričan

II,

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu Mursko Središće,

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu

Trnovec,

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu Bukovje, Stalni granični prijelaz za pogranični promet Preseka, Stalni granični prijelaz za pogranični promet Sveti Martin na Muri,

Stalni granični prijelaz za pogranični promet Banfi.

Na području Grada Čakovca u mjestu Kuršanec nalazi se most Josipa bana Jelačića, koji premošćuje rijeku Dravu, te Međimursku županiju spaja s Varaždinskom županijom.

Na području Grada Mursko Središće nalazi se armirano – betonski most kao granični međudržavni objekt dvosmjerne komunikacije, dužine 142 metra, te u neposrednoj blizini

2 MUP Međimurske županije


Stranica 25

jednokolosiječni željeznički most. Za prijelaz preko rijeke Mure izgrađena su dva skelska prijelaza.

Na području Općine Mala Subotica postoje betonski mostovi na prijelazima cesta preko potoka

Trnave u Ulici Braće Radića u Maloj Subotici, u Športskoj ulici u Palovcu, u naselju Držimurec na cesti prema naselju Piškorovec, te drveni most u naselju Strelec. Na autocesti A4 (G.P.

Goričan (granica Republike Mađarske)VaraždinZagreb (čvorište Ivanja Reka)) postoje nadvožnjaci, u produžetku ulice Benkovec; na cestama ČakovecSv. Križ (D20), Mala

Subotica-Sveti Križ (LC20035), DržimurecŽ2024 (L20051), PalovecD.Pustakovec (D3), na

željezničkoj pruzi KotoribaMala Subotica u k.o.Palovec i na k.o. Benkovec, te betonski most

preko željezničke pruge u k.o. Mala Subotica.

Na području Općine Podturen aktivna su i 3 skelska prijelaza (funkcija mosta) preko rijeke Mure (Miklavec, Podturen i Novakovec), a služe prvenstveno za prijevoz vlasnika na zemljišta s druge strane rijeke.

A.5.2. Željeznički promet

Željeznički promet na području Međimurske županije uglavnom čini lokalni putnički promet kojim se županijsko središte povezuje s Varaždinom i Zagrebom te okolnim mjestima. Za

prijevoz putnika koriste se motorni vlakovi i konvencionalne kompozicije (lokomotiva i 3-5

vagona). Teretni prijevoz se obavlja na dionici pruge M501 kao tranzitni između Mađarske i Slovenije te manjim dijelom za potrebe Slovenije po dionicama M501 i L101 (veza Lendave s

drugim mjestima u Sloveniji).

Tablica 8. Pregled željezničke mreže na području Međimurske županije

OZNAKA NAZIV ŽELJEZNIČKE PRUGE DULJINA

(km)

M501 (Središče) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica –

(Murakeresztúr) 42,35

R201 Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec 9,09

L101 Čakovec – Mursko Središće – Državna granica – (Lendava) 17,94

Izvor: Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga („Narodne novine“, broj 3/14, 72/17)

U Kotoribi i Čakovcu nalaze se stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu. Čakovec je, zbog graničnog prijelaza, značajno čvorište, a stanica koja se nalazi u samom gradu ima značajnu funkciju u regionalnom i državnom prometnom sustavu. Ukupna dužina željezničke mreže iznosi 69,39 km. Uspoređujući podatke u ukupnoj duljini željezničke pruge, ona na području Međimurske županije čini oko 2,7 % ukupne duljine pruge na području Republike Hrvatske, odnosno 3,8 % ukupne duljine pruga na području Kontinentalne Hrvatske.


Stranica 26

A.6. PREGLED VODOVODNE I VANJSKE HIDRANTSKE MREŽE, PLINOVODA, NAFTOVODA I DRUGIH GLAVNIH INSTALACIJA ZA TRANSPORT ZAPALJIVIH I OPASNIH TVARI

A.6.1. Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav Međimurske županije podijeljen je na četiri vodoopskrbne zone. Crpilište Nedelišće kapaciteta je 600 l/sek i opskrbljuje I., II. i III. zonu. Crpilište Prelog kapaciteta je 200 l/sek, a opskrbljuje IV. vodoopskrbnu zonu (Donje Međimurje). Crpilište Nedelišće podmiruje oko 80% potreba za vodom, a preostalo podmiruje crpilište Prelog. U sustavu vodoopskrbe su i 6 vodospremnika (Čakovec 700 m3, Lopatinec 750 m3, Mohokos 750 m3, Zebanec 200 m3,

Dragoslavec 200 m3, Železna Gora 500 m3) i dva vodotornja (Prelog 350 m3, Sv. Urban 200 m3).

Pored toga izvedene su precrpnice Mohokos, Banfi, Selniščak, Robadje, Sveti Urban i Lopatinec za povišenje tlaka, te osamdesetak redukcijskih stanica za sniženje tlaka.

Javnim vodoopskrbnim sustavom opskrbljuje se 131 naselje Međimurske županije. Sustavom

upravljaju Međimurske vode d.o.o. Čakovec, u vlasništvu svih jedinica lokalne samouprave u Međimurju. Ukupan broj korisnika javne vodoopskrbe iznosi 38.747. Broj kućanstava priključenih na sustav javne vodoopskrbe iznosi 3.127, dok broj priključaka za pravne osobe

iznosi 3.127 (neke od njih imaju više priključaka).3 Količina isporučene vode za 2017. godinu iznosila je 6.758.000 m3, od čega 80% troše kućanstva, a 20% industrija i ustanove. Ukupna duljina glavnog dovoda iznosi 249.946 m, a ukupna duljina razvodne mreže iznosi 823.502 m. Na vodoopskrbnoj mreži je instalirano preko 5.400 hidranata.

A.6.2. Plinovodi

Međimurska županija ima najveću pokrivenost plinskom mrežom i broj priključaka u Republici Hrvatskoj. Prema podacima distributera Međimurje plina d.o.o. broj potrošača u 2017. godini iznosio je 30.140 od čega najveći broj potrošača otpada na obiteljske kuće, 23.739 potrošača ili 78,76%, te stanove (11,62%) i industrijske potrošače (8,9%). Potrošnja plina u 2017. godini je iznosila 52.687 m3.

Područjem Županije prolaze visokotlačni (50 bara), srednjetlačni (3-6 bara) te niskotlačni plinovodi (100 mbara) u dužini 1.037,9 km. Prekidi dobave plina na glavnim plinskim vodovima omogućeni su na mjerno redukcijskim stanicama (MRS). Priključak na visokotlačnu plinsku

mrežu osiguran je iz smjera Varaždina te iz smjera Legrada. Do pojedinih naselja prirodni plin se dovodi srednjetlačnim plinovodom (3-6 bara), gdje se reducira na radni tlak uličnih plinskih mreža pojedinih naselja (100 mbara). Na područjima s većom disperzijom potrošača do pojedinih potrošača prirodni plin se dovodi srednjetlačnim plinovodom 3 bara, a redukcija na potreban radni tlak plinskih trošila provodi se prije ulaska plina u sam objekt.

Magistralnu plinsku mrežu na području Međimurske županije čine plinovodi:

magistralni plinovod VaraždinČakovecŠenkovec DN 200/50, magistralni plinovod Varaždin II – Čakovec DN 200/50,

3 Međimurske vode d.o.o., stanje na dan 23. listopad 2018. godine


Stranica 27

magistralni plinovod Čakovec – Šenkovec DN 150/50, magistralni plinovod Šenkovec – Mihovljan DN150/50,

magistralni plinovod Mihovljan – Mursko Središće DN150/50, magistralni plinovod Legrad – Donja Dubrava DN 150/50,

nadzemni objekti: MRS Čakovec, MRS Donje Međimurje, MRS Kuršanec, MRS Mihovljan, MRS Mursko Središće, MRS Nedelišće, MRS Šenkovec.

Građevine za transport plina na području Međimurske županije:

lokalni distribucijski plinovod Nedelišće – Gornji Kuršanec, lokalni distribucijski plinovod Nedelišće – Šenkovec, lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava – Prelog,

lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava – Kotoriba,

lokalni distribucijski plinovod Prelog – Gornji Kuršanec, lokalni distribucijski plinovod Donji Kraljevec – Goričan, lokalni distribucijski plinovod Križopotje – Preseka – Štrigova, lokalni distribucijski plinovod Lopatinec – Štrigova, lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće – Peklenica,

lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće – Sveti Martin na Muri – Štrigova, lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće – Selnica – Zebanec – Lopatinec,

lokalni distribucijski plinovod Turčišće – Domašinec – Ferketinec,

lokalni distribucijski plinovod Orehovica – Ivanovec,

lokalni distribucijski plinovod Orehovica – Mala Subotica,

distribucijski glavni gradski prsten Grada Čakovca, distribucijski prigradski plinski prsten,

distribucijski prsten Ivanovec – Pribislavec – Belica – Gardinovec – Strelec – Palovec –

Štefanec, distribucijski prsten Grada Preloga,

distribucijski prsten Peklenica – Ferketinec – Sivica – Vratišinec.

A.6.3. Naftovodi

Sustav transporta nafte Magistralni naftovod Virje – Lendava ulazi na područje Međimurske županije u Općini Donja Dubrava, prolazi nizinskim dijelom Županije u dužini cca. 38 km te u Gradu Mursko Središće prelazi u Republiku Sloveniju. Promjer transportnog cjevovoda je 300 mm. Naftovod trenutno nije u funkciji. Naftovodom upravlja JANAF d.d.

Otpremni sabirni plinovod CS Međimurje – CPS Molve, kroz Međimursku županiju prolazi u dužini od 45 km. Jednim dijelom, dionica plinovoda smještena je uz postojeću trasu JANAF-a

u objedinjenom infrastrukturnom koridoru.


Stranica 28

A.7. PREGLED VEĆIH GRAĐEVINA ZA USKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH, EKSPLOZIVNIH I PLINOVITIH TVARI ILI DRUGIH OPASNIH TVARI

Popis građevina na području Međimurske županije gdje su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari nalazi se u sljedećoj tablici:

Tablica 9. Pregled građevina za uskladištenje zapaljivih, eksplozivnih i plinovitih tvari ili drugih opasnih tvari

TVRTKA OPASNA TVAR

Čakovečki mlinovi d.d. Mlinska 1, Čakovec

LOŽIVO ULJE, DIZEL GORIVO

Mobenz d.o.o.

Svetojelenska cesta 18, Čakovec

GORIVO (BEZOLOVNI MOTORNI BENZIN), DIZEL

GORIVO, LOŽ ULJE, REGULAR I SUPER GORIVO)

INA d.d. Benzinska postaja Novakova ulica 34, Čakovec

ED BS CLASS

ES BS 95

ES BS 95 CLASS

ED BS

LU EL

INA d.d. Benzinska postaja

Zrinsko-frankopanska ulica 18, Čakovec

EURODIZEL BS

EUROSUPER BS 95 CLASS

EUROSUPER 98+ CLASS

EURODIZEL CLASS

UNP

DP ELEKTRA ČAKOVEC

BP u krugu tvrtke,

Ul. Žrtava fašizma 2, Čakovec

DG

SUPER

EUROSUPER 95

LU EL

Čateks d.d. Zrinsko-frankopanska 25, Čakovec

DIMETILFORMAMID, SOLNA KISELINA, NATRIJEVA

LUŽINA, VODIKOV PEROKSID

Željeznički kolodvor Čakovec

Kolodvorska ulica 2, Čakovec

D2, BENZIN, DUŠIČNA KISELINA, NATRIJEV HIDROKSID, SUMPORNA KISELINA, UNP, SOLNA

KISELINA, HIPOKLORIT

Gradski bazeni

Športska 2, Čakovec KLOR

Ferro-preis d.o.o.

Tome Bratkovića 2, Čakovec KISIK

Tegra d.d.

Mihovljanska ulica 70, Čakovec

DG

OTPADNO ULJE

Međimurje graditeljstvo d.o.o. Zagrebačka ulica 42, Čakovec

DG

Plinacro d.o.o.

pogon transporta plina Podravina

Plinovod DN 150 Mihovljan-M.Središće

Plinovod DN 150 Čakovec-Mihovljan

Plinovod DN 150 Varaždin II-Čakovec

Plinovod DN 150 Legrad-Donja Dubrava

PRIRODNI PLIN

INA d.d.

Naftno – plinsko polje Mihovljan NAFTNE BUŠOTINE CPS MIHOVLJAN

Međimurske vode d.o.o.

Vodocrpilište Nedeljanec KLOR

JANAF d.d.

Dionica trase naftovoda Virje – Lendava, od BS D.

Dubrava 2 do BS Paklenica

NAFTA


Stranica 29

TVRTKA OPASNA TVAR

JANAF d.d.

Dionica trase naftovoda Virje – Lendava NAFTA

Perutnina Ptuj Pipo d.o.o.

Rudolfa Steinera 7, Čakovec AMONIJAK

Matić benzinska pumpa d.o.o. Preloška ulica 167, Čakovec

DG

MB

LU EL

Benzinska postaja CRODUX Čakovec

Južna zaobilaznica bb, Čakovec

AUTOPLIN (UNP)

EURODIESEL

BMB EUROSUPER 100

BMB EUROSUPER 95

Unimer d.o.o.

Rudolfa Steinera 3, Čakovec RAZNE VRSTE PLINOVA

K Boje d.o.o.

Novakova 38 Čakovec BOJE, LAKOVI I OTAPALA

AGROMEĐIMURJE d.d. Kolodvorska 76, Donji Kraljevec

AMONIJAK (hladnjača) LOŽ ULJE

AGROMEĐIMURJE d.d. Prvomajska 44, Hodošan

DIZEL GORIVO

AGROMEĐIMURJE d.d. Ruđera Boškovića 10, Čakovec

DIZEL GORIVO

AGROMEĐIMURJE d.d. 3. travnja, Donja Dubrava

DIZEL GORIVO

AGROMEĐIMURJE d.d. Čakovečka 68, Podturen

DIZEL GORIVO

AGROMEĐIMURJE d.d. Omladinska 14, Sveta Marija

DIZEL GORIVO

INA d.d.

Benzinska postaja Mursko Središće

Ulica Josipa Broza-Tita 92, Mursko Središće

EURODIZEL BS CLASS

EURODIZEL BS

EURODIZEL BS 95

EURODIZEL PLAVI BS

UNP U BOCAMA

INA d.d.

Katarine Zrinski 2, Domašinec

DIZEL GORIVO (DG)

MOTORNI BENZIN (MB- 98)

MOTORNI BENZIN (BMB – 98)

DIZEL GORIVO (EU DG)

MOTORNI BENZIN (BMB – 95)

Turbo auto centar d.o.o.

Benzinska postaja Prelog

Trg Svetog Florijana 14A, Prelog

DIZEL (NAFTA)

EURO DIZEL (NAFTA)

PLAVI DIZEL (NAFTA)

SUPER 95 (BENZIN BMB)

EURO SUPER 98 (BENZIN BMB)

PLIN U BOCAMA

INA d.d.

Benzinska postaja Donja Dubrava Koprivnička bb, Donja Dubrava

DIZEL (NAFTA)

EURO DIZEL (NAFTA)

PLAVI DIZEL (NAFTA)

SUPER 95 (BENZIN BMB)

EURO SUPER 98 (BENZIN BMB)

PLIN U BOCAMA

KIS Pića d.o.o. Brodarska 53, Donja Dubrava

CO2

Toya d.o.o.

Nikole Tesle 1, Kotoriba LOŽ ULJE, UNP


Stranica 30

TVRTKA OPASNA TVAR

Muraplast d.o.o.

industrijska zona b.b., Kotoriba ZAPALJIVE TEKUĆINE (BOJE, OTAPALA ZA BOJE)

Megametal d.o.o.

Sajmišna b.b, Kotoriba KISIK ZA ZAVARIVANJE

Agro-amerika d.o.o.

Benzinska postaja Mala Subotica Glavna 47, Mala Subotica

MOTORNI BENZIN

DIESEL GORIVA

Petrol d.o.o. BP Sveti Križ

Čakovečka 1a, Sveti Križ

MOTORNI BENZIN

DIESEL GORIVA

Haix Obuća d.o.o. Gospodarska 1, Mala Subotica

HÄRTER 1E-075, ISA VERDÜNNER 111, ISARMENT

5402 X, ULTRAFLEX 4010 Y, ISARMENT 5438,

LUSTRAL 251-4, HÄRTER 101, ULTRAFLEX 4320

SCHWARZ, ULTRAFLEX 4915, ULTRAFLEX 4320

WEIß, ULTRAFLEX 4905 X, HÄRTER 3FE/UV,

ULTRAFLEX 4817 E, ICORTIN C 40 F TEIL A I B,

ULTRAFLEX VORSTRICH PU/D, ULTRAFLEX 69/258, PU+TPU SPITZFARBE 6953/264, GUMMI-

SPRITZFARBE SCHWARZ 3404/41, GUMMI-

SPRITZFARBE 3404/43 BEIGE, PUR SPRITZFARBE

BEIGE 6960/646 (HO), CORO – CLEANER CW 1, ISA

VERDÜNNER 330, ULTRAFLEX 69/258, ISO 187/42,

BAYFLEX SVP – 99 143, DESMONDUR S 201 P,

IPATHERM S 14/176 UV, CATALYSATOR KK 611, ELASTOPAN S 7428/100, ETANOL 94 %,

ELASTOPAN S 7429/117/OA, ELASTOPAN S

7469/151, ADITIVI 94210, ELASTOPAN S 7329/172

POLYOL KOMP.

Terme Sveti Martin

Izvorska 3, Sveti Martin na Muri KLOR

ADRIA OIL d.o.o.

Ulica Zrinskih 64, Žabnik

MOTORNI BENZIN

DIESEL GORIVA

INA d.d.

Benzinska postaja Štrigova

Štrigova bb, Štrigova

LUEL (LOŽIVO ULJE EKSTRA LAKO) ED BS (EURODIESEL BS)

DIESEL

ES 95 BS

Petrol d.o.o.

Benzinska postaja Pušćine Pušćine bb, Nedelišće

MOTORNI BENZIN

DIESEL GORIVA


Pogon HE Dubrava

Glavna 70, Sveta Marija

TURBINSKO ULJE

DIZEL GORIVO

SULFATNA KISELINA

TURBINSKO ULJE

TRANSFORMATORSKO ULJE


Pogon HE Čakovec

Ulica Nikole Tesle 31, Orehovica

TURBINSKO ULJE

DIZEL GORIVO

SULFATNA KISELINA

TURBINSKO ULJE

TRANSFORMATORSKO ULJE


Stranica 31

A.8. PREGLED GLAVNIH ENERGETSKIH INSTALACIJA S NJIHOVIM VENTILIMA

Na graničnom području Međimurske i Varaždinske županije nalaze se u pogonu dvije

hidroelektrane – HE Čakovec snage 80,4 MW u pogonu od 1982. godine, te HE Dubrava snage 80,6 MW u pogonu od 1989. godine. Obje hidroelektrane vezane su svojom 110 kV vezom na

elektroenergetski sustav Hrvatske, a preko 35 kV dalekovoda i s distribucijskim sustavom

“Elektre” Čakovec. U godini prosječno bogatoj vodom, HE Čakovec i HE Dubrava proizvedu zajedno oko 700 milijuna kWh električne energije.

Područje Međimurske županije opskrbljuje se električnom energijom iz mreže, a preko

trafostanica naponskog nivoa 110/35 KV (2 kom), 35/10 KV (11 kom) i trafostanica naponskog

nivoa 10/0,4 KV (644 kom). Prijenosni sustav čine dalekovodi naponskog nivoa 110 KV, 35 KV, 10 (20) KV i niskonaponska mreža 0,4 KV u izvedbi na drvenim, betonskim i čeličnorešetkastim stupovima, te podzemnim kablima. Ukupna duljina dalekovoda iznosi

381.416 m. Potrošnja električne energije na području Županije u 2017. godini na 47.397 mjernih mjesta (kućanstva, pravne osobe, javna rasvjeta) je iznosila 349.615.319 kWh.

A.9. PREGLED ZNAČAJNIJIH GRAĐEVINA U KOJIMA POVREMENO ILI STALNO BORAVI VEĆI BROJ OSOBA

Na području Međimurske županije više je građevina u kojima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba. Među značajnije građevine javne namjene, gdje se s obzirom na izgrađenost i djelatnost koje se unutar građevina odvijaju, te gdje se s obzirom na dob i psihofizičke sposobnosti korisnika prostora mogu očekivati panika ili poteškoće u evakuaciji pri eventualnom nastanku požara ili drugih iznenadnih događanja izdvajaju se:

Tablica 10. Prikaz objekata u kojima može biti ugrožen veći broj ljudi

R.BR. NAZIV GRAĐEVINE LOKACIJA

DJEČJI VRTIĆI 1. Dječji vrtić Cipelica Vukovarska ulica 15, Čakovec

2. Dječji vrtić Cipelica, PO Vjeverica Zavnoha 24/a, Čakovec

3. Dječji vrtić Cipelica, PO Mrav Bana Josipa Jelačića, Čakovec

4. Dječji vrtić Cipelica, PO Zvjezdice Prvomajska 21, Čakovec

5. Dječji vrtić Cipelica, PO Pirgo Varaždinska 2, Čakovec

6. Dječji vrtić Cvrčak Čakovec Lavoslava Ružičke 2, Čakovec

7. Dječji vrtić Cvrčak Čakovec, PO Maslačak J. Bedekovića 22, Čakovec

8. Dječji vrtić Cvrčak Čakovec, PO Krijesnice M. Trnine 13, Čakovec

9. Dječji vrtić Cvrčak Čakovec, PO Pčelice Zrinskih 4, Ivanovec

10. Dječji vrtić Cvrčak Čakovec, PO Stonoga Maršala Tita 45, Novo Selo Rok

11. Dječji vrtić Dječja mašta Bana Josipa Jelačića 25, Čakovec

12. Dječji vrtić Dječja mašta, PO Pinokio Glavna 59, Sivica

13. Dječji vrtić Dječja mašta, PO Dječja maštanja Frankopanska 64, Mursko Središće

14. Dječji vrtić Dječja mašta; PO Leptirići Zebanec Selo 67, Zebanec Selo

15. Dječji vrtić Loptica Čakovec Tina Ujevića 2, Čakovec

16. Dječji vrtić Loptica Čakovec, PO Medo Orehovica Ljudevita Gaja 10, Orehovica

17. Dječji vrtić Žibeki Vinka Žganca 27, Čakovec

18. Dječji vrtić Žibeki, PO Pribislavec Kaštelska 14, Pribislavec

19. Dječji vrtić Žibeki, PO Brezje Brezje 68, Lopatinec

20. Dječji vrtić Hižica Vlatka Mačeka 22, Čakovec


Stranica 32


21. Dječji vrtić Maslačak Mursko Središće Trg braće Radić 4, Mursko Središće

22. Dječji vrtić Maslačak Mursko Središće PO Peklenica Školska 4, Peklenica

23. Dječji vrtić Fijolica Prelog Trg kralja Tomislava 2, Prelog

24. Dječji vrtić Fijolica Prelog, PO Cirkovljan Trg svetog Lovre bb, Cirkovljan

25. Dječji vrtić Fijolica Prelog, PO Draškovec Nikole Tesle 2, Draškovec

26. Dječji vrtić Vesela loptica Dragutina Antoleka Orešeka 2a, Prelog

27. Dječji vrtić Belica Dr. Ljudevita Gaja 21a, Belica

28. Dječji vrtić Belica, PO Gardinovec Gardinovec 32, Gardinovec

29. Dječji vrtić Jelenko Katarine Zrinski 3, Domašinec

30. Dječji vrtić Klinčec Krbulja 21a, Donja Dubrava

31. Dječji vrtić Klinčec, PO Donji Vidovec Trg Slobode 4, Donji Vidovec

32. Dječji vrtić Ftiček Čakovečka 7/I, Donji Kraljevec

33. Dječji vrtić Ftiček, PO Hodošan Braće Radića 2a, Hodošan

34. Dječji vrtić Ružica Školska 14, Goričan

35. Dječji vrtić Zipka Gornji Mihaljevec 16, Gornji Mihaljevec

36. Dječji vrtić Zipka, PO Ringišpil I. G. Kovačića 111a, Lopatinec

37. Dječji vrtić Kotoriba Ignaca Svetomartinskog 1, Kotoriba

38. Dječji vrtić Potočnica Mala Subotica Glavna ulica 55a, Mala Subotica

39. Dječji vrtić Zvončić Nedelišće Uska 16 b, Nedelišće

40. Dječji vrtić Zvjezdica Varaždinska 25b, Nedelišće

41. Dječji vrtić Mala tratinčica I. Zaloka 1g, Podturen

42. Dječji vrtić Sunčeko Frankopanska 1, Selnica

43. Dječji vrtić Sunčeko, PO Pahuljica Frankopanska 18, Mursko Središće

44. Dječji vrtić Tikvica Josipa Horvata Zdelara bb, Strahoninec

45. Dječji vrtić Kockavica Andrije Habuša 29b, Sveta Marija

46. Dječji vrtić Smješko Dunajska 2, Sveti Martin na Muri

47. Dječji vrtić Ribica Žabnik Žabnička 42, Sveti Martin Na Muri 48. Dječji vrtić Vrapčić Šenkovec Josipa Bedekovića 11, Šenkovec

49. Dječji vrtić Kockice Štrigova Štrigova bb, Štrigova

50. Dječji vrtić Kockice Štrigova Štrigova 102, Štrigova

51. Dječji vrtić Srčeko Vratišinec Dr. Vinka Žganca 1, Vratišinec

OBRAZOVNE USTANOVE

52. I. Osnovna škola Čakovec Kralja Tomislava 43, Čakovec

53. II. Osnovna škola Čakovec Trg pape Ivana Pavla II. 1, Čakovec

54. III. Osnovna škola Čakovec Ivana pl. Zajca 24, Čakovec; 55. Osnovna škola Ivanovec Bana Jelačića 26, Čakovec

56. Osnovna škola Draškovec Draškovićeva 47, Draškovec

57. Osnovna škola Prelog Trg bana Jelačića 2, Prelog

58. Osnovna škola Mursko Središće Vladimira Nazora 22, Mursko Središće

59. Osnovna škola Belica Ljudevita Gaja 21, Belica

60. Osnovna škola Belica, PŠ Gardinovec Gardinovec 32, Gardinovec

61. Osnovna škola Domašinec Marka Kovača 1, Domašinec

62. Osnovna škola Domašinec, PŠ Florijana Andrašeca Marka Kovača 16/a, Dekanovec

63. Osnovna škola Domašinec, PŠ Turčišće Turčišće 133, Turčišće

64. Osnovna škola Donja Dubrava Krbulja 21, Donja Dubrava

65. Osnovna škola Donja Dubrava, PŠ Donji Vidovec Trg oslobođenja 4, Donji Vidovec

66. Osnovna škola Donji Kraljevec Čakovečka 7, Donji Kraljevec

67. Osnovna škola Goričan Školska 16, Goričan

68. Osnovna škola Gornji Mihaljevec Gornji Mihaljevec 83, Gornji Mihaljevec

69. Osnovna škola Hodošan Braće Radića 2/A, Hodošan

70. Osnovna škola Hodošan, PŠ Sv. Juraj u Trnju Sveti Juraj u Trnju 52, Sveti Juraj u Trnju

71. Osnovna škola Hodošan, PŠ Palinovec Palinovec 223, Palinovec

72. Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba Ignaca Svetomartinskog 1, Kotoriba


Stranica 33


73. Osnovna škola Kuršanec Glavna 15, Kuršanec

74. Osnovna škola Tomaša Goričanca Mala Subotica, Glavna ulica 55, Mala

Subotica

75. Osnovna škola Tomaša Goričanca,

PŠ Držimurec-Strelec Držimurec 131, Držimurec

76. Osnovna škola dr. Ivana Novaka Macinec Glavna 32, Nedelišće

77. Osnovna škola Dr. Ivana Novaka Macinec, PŠ Gornji Hrašćan

Varaždinska 40, Gornji Hrašćan

78. Osnovna škola Nedelišće Trg Republike 9, Nedelišće

79. Osnovna škola Nedelišće, PŠ Dunjkovec Glavna 51 Dunjkovec

80. Osnovna škola Nedelišće, PŠ Pušćine Školska 20, Pušćine

81. Osnovna škola Orehovica Školska ulica 2, Orehovica

82. Osnovna škola Orehovica, PŠ Podbrest M. Kovača 24, Podbrest

83. Osnovna škola Podturen Čakovečka 5, Podturen

84. Osnovna škola Podturen, PŠ Miklavec Miklavec 17, Miklavec

85. Osnovna škola Podturen, PŠ Novakovec Školska 17, Novakovec

86. Osnovna Škola Podturen, PŠ Sivica Glavna 47, Sivica

87. Osnovna škola Vladimira Nazora Kaštelska 12, Pribislavec

88. Osnovna škola Selnica Jelačićev trg 2, Selnica

89. Osnovna škola Selnica, PŠ Zebanec Zebanec Selo 66, Zebanec Selo

90. Osnovna škola Strahoninec Čakovečka 55, Strahoninec

91. Osnovna škola Sveta Marija Andrije Habuša 29a, Sveta Marija

92. Osnovna škola Sveta Marija, PŠ Donji Mihaljevec Maršala Tita 40, Donji Mihaljevec

93. Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Pleškovec 31, Sveti Juraj na Bregu

94. Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića, PŠ Zasadbreg

Zasadbreg 187, Zasadbreg

95. Osnovna škola Sveti Martin Na Muri Trg sv. Martina 4, Sveti Martin Na Muri

96. Osnovna škola Petar Zrinski Maršala Tita 21, Šenkovec

97. Osnovna škola Petar Zrinski, PŠ Mačkovec Mačkovec 380, Mačkovec

98. Osnovna škola Petar Zrinski, PŠ Žiškovec Žiškovec 25A, Žiškovec

99. Osnovna škola Štrigova Štrigova 126a, Štrigova

100. Osnovna škola Štrigova, PŠ Prekopa Prekopa 44a, Prekopa

101. Osnovna škola Štrigova, PŠ Železna Gora Železna Gora 130, Železna Gora

102. Osnovna škola Štrigova, PŠ Stanetinec Stanetinec 19b, Stanetinec

103. Osnovna škola dr. Vinka Žganca Vratišinec Školska ulica 4, Vratišinec

104. Osnovna škola dr. Vinka Žganca Vratišinec, PŠ Gornji Kraljevec

Glavna 14, Gornji Kraljevec

105. Umjetnička škola Miroslav Magdalenić Čakovec Vladimira Nazora 14, Čakovec

106. Centar za odgoj i obrazovanje za djecu s teškoćama u razvoju Čakovec

Ivana pl. Zajca 26, Čakovec

107. Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec Vladimira Nazora 34, Čakovec

108. Graditeljska škola Čakovec Športska 1, Čakovec

109. Tehnička škola Čakovec Športska 5, Čakovec

110. Ekonomska i trgovačka škola Čakovec Vladimira Nazora 34, Čakovec

111. Gospodarska škola Čakovec Vladimira Nazora 38, Čakovec

112. Srednja škola Čakovec Jakova Gotovca 2, Čakovec

113. Srednja škola Prelog Čakovečka 1, Prelog

114. Umjetnička škola Miroslav Magdalenić Čakovec Vladimira Nazora 14, Čakovec

115. Međimursko veleučilište Bana Josipa Jelačića 22, Čakovec

116. Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Odsjek u Čakovcu

Dr. Ante Starčevića 55, Čakovec

117. Pučko otvoreno učilište Čakovec Kralja Tomislava 52, Čakovec

118. Pučko otvoreno učilište Novak Zelena 1 Čakovec


Stranica 34


119. Studentski dom Čakovec Bana Josipa Jelačića 22g, Čakovec

120. Učenički dom „Svjetionik“ Jakova Gotovca 2, Čakovec

121. Učenički dom Graditeljske škole Čakovec Športska ulica 1, Čakovec

KULTURNE USTANOVE

122. Muzej Međimurja Čakovec Ruđera Boškovića 7, Čakovec

123. Centar za kulturu Čakovec Trg Republike 3, Čakovec

124. Spomen dom rudarstva Mursko Središće Rudarska ulica 1, Mursko Središće

125. Centar za kulturu “Rudar” Mursko Središće Trg bana Josipa Jelačića 10, Mursko Središće

126. Muzej Croata Insulanus Grada Preloga Glavna ulica 33, Prelog

127. Centar za društvene, kulturne i javne potrebe Općine Strahoninec

Dravska 1, Strahoninec

ZDRAVSTVENE USTANOVE

128. Županijska bolnica Čakovec Ivana Gorana Kovačića 1e, Čakovec

129. Dom zdravlja Čakovec Ivana Gorana Kovačića 1e, Čakovec

130. Poliklinika Medikol, Podružnica Čakovec Franca Prešerna 13, Čakovec

131. Poliklinika Lumbalis Izvorska 1, Toplice Sveti Martin

132. Poliklinika Med Vital Zelena 17, Sveti Martin Na Muri

133. Kotrman d.o.o. Dunajska 7, Sveti Martin na Muri

SOCIJALNE USTANOVE

134. Dom za starije i nemoćne „Čakovec“ Matice hrvatske 1, Čakovec

Ivana Mažuranića 6, Čakovec (Depadansa)

135. Obiteljski dom „Mesarić“ Braće Radića 23, Štefanec

136. Dom za starije „Hodošan“ Čakovečka 6, Hodošan

137. Obiteljski dom za starije Majke Terezije „Gudlin“ Štefanec 75B, Štefanec

138. Dom za starije „Novinščak“ Mihovljanska 46c, Čakovec

139. Dom za starije „Stubičar“ Kolodvorska 32, Mursko Središće

140. Dom za starije „Japa“ Frankopanska 18a. Mursko Središće

Štrigova 89, Štrigova

141. Dom za starije „Mesmar“ Dr. Vinka Žganca 3, Prelog

142. Dom za starije „Ščavničar“ Jelačićev trg 5, Selnica

143. Obiteljski dom za starije „Zamuda“ Zrinskih 53, Praporčan

144. Dom za starije „Madona“ Katarine Zrinski 1, Domašinec

145. Obiteljski dom za starije „Posavec“ Glavna 107, Mala Subotica

146. Dom za starije „Slakovec“ Slakovec 70, Slakovec

147. Dom za starije „Veselko“ Vugrišinec 8, Vugrišinec

SPORTSKI OBJEKTI

148. Stadion SRC Mladost Športska ulica, Čakovec

149. Sportsko gimnastički centar Aton Josipa Marčeca 25, 40305 Nedelišće

150. Accredo Zasadbreg 243, Zasadbreg

HOTELI I UGOSTITELJSKI OBJEKTI

151. Hotel Park Zrinsko-frankopanska 14, Čakovec

152. Hotel Castellum Vladimira Nazora 16, Čakovec

153. Hotel Panorama Matije Gupca 102 Prelog

154. Hotel Terme Sveti Martin Izvorska 3, Toplice Sveti Martin

155. Apartmansko naselje Regina Sveti Marin na Muri

VJERSKE USTANOVE

156. Crkva Sv. Nikole biskupa i Franjevački samostan Franjevački trg 1, Čakovec

157. Baptistička crkva “Betanija” Čakovec Bana Josipa Jelačića 16, Čakovec

158. Crkva Sv. Antuna Padovanskog Trg Sv. Antuna Padovanskog 1, Čakovec

159. Crkva Marije Kraljice i sv. Ladislava Martinska 9, Mursko Središće

160. Baptistička crkva Isusa Krista Kralja Zvonimira 22, Mursko Središće

161. Crkva Sv. Jakoba ap.st. Glavna ulica 34, Prelog

162. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Kralja Tomislava 117, Belica


Stranica 35


163. Baptistička crkva Belica Ljudevita Gaja 15a, Belica

164. Crkva Svih Svetih Dekanovec Florijana Andrašeca 43, Dekanovec

165. Crkva Sv. Margarete Trg Republike 17, Donja Dubrava

166. Crkva Sv. Marije Magdalene Ludbreška 3a, Donji Kraljevec

167. Crkva Sv. Vida mučenika Trg oslobođenja 2, Donji Vidovec

168. Crkva Sv. Leonarda Mirogojska 30p, Goričan

169. Crkva Sv. Katarine Gornji Mihaljevec 46, Gornji Mihaljevec

170. Crkva Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i Sv. Križa Alojzije Stepinca 2, Kotoriba

171. Crkva rođenja blažene djevice Marije Alojzija Stepinca 65, Mala Subotica

172. Crkva Presvetog Trojstva Matije Gupca 3, Nedelišće

173. Crkva Sv. Leopolda Bogdana Mandića Kralja Zvonimira 12, Orehovica

174. Crkva sv. Martina Ivana Grščića 2, Podturen

175. Crkva Sv. Florijana Braće Radića 38, Pribislavec

176. Crkva Sv. Marka ev. Trg sv. Marka 1, Selnica

177. Crkva Marije Pomoćnice Čakovečka 83a, Strahoninec

178. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marija Andrije Habuša 30, Sveta Marija

179. Rimokatolička Crkva Sv. Juraj na Bregu Vinogradska 4, Vučetinec

180. Župna crkva Sv. Martina biskupa Trg Svetog Martina 1, Sveti Martin na Muri

181. Crkva Sv. Jelene Križarice Marka Kovača 1a, Šenkovec

182. Crkva sv. Jeronima Štrigova 29, Štrigova

183. Crkva Sv. Marije Magdalene Štrigova 75, Štrigova

184. Crkva Uzvišenja Sv. Križa Crkvena 6, Vratišinec

DRUŠTVENI DOMOVI I DOMOVI KULTURE

185. Dom amatera Čakovec Stjepana Radića 1, Čakovec

186. Zadružni dom Čakovec Zagrebačka 30, Čakovec

187. Vatrogasni dom Putjane Putjane 65, Čakovec

188. Vatrogasni dom Gornji Vidovec – Ivanovec Gornji Vidovec 10, Gornji Vidovec

189. Društveni dom Mihovljan Prvomajska 92, Mihovljan

190. Društveni dom Novo Selo Rok Maršala Tita 49, Novo Selo Rok

191. Društveni dom Krištanovec Krištanovec 122a, Krištanovec

192. Društveni dom Mačkovec Trg Sv. Petra I Pavla 2, Mačkovec

193. Društveni dom Slemenice Slemenice 10d, Slemenice

194. Društveni dom Žiškovec Žiškovec 3b, Žiškovec

195. Društveni dom Kuršanec Glavna 104, Kuršanec

196. Društveni dom Novo Selo na Dravi Prvomajska ulica 12, Novo Selo na Dravi

197. Društveni dom Šandorovec Vladimira Nazora 2, Šandorovec

198. Društveni dom Totovec Vladimira Bakarića 35, Totovec

199. Vatrogasni dom Mursko Središće Frankopanska ulica 8, Mursko Središće

200. Društveni dom Peklenica Trg pekleničkih rudara 3, Peklenica

201. Društveni dom Križovec Križovec 17, Križovec

202. Društveni dom Štrukovec Štrukovec 142, Štrukovec

203. Dom kulture Grada Preloga Trg Slobode 1, Prelog

204. Dom kulture Čehovec Čehovec 104, Čehovec

205. Dom kulture Čukovec Čukovec 105, Čukovec

206. Dom kulture Cirkovljan Donja ulica 1, Cirkovljan

207. Dom kulture Draškovec Braće Radića 6, Draškovec

208. Dom kulture Hemuševec Trg Male Gospe 5, Hemuševec

209. Dom kulture Oporovec Oporovec 160, Oporovec

210. Dom kulture Otok Otok 80, Otok

211. Društveni Dom Belica Kralja Tomislava 100, Belica

212. Vatrogasni dom Dekanovec Florijana Andrašeca 39, Dekanovec

213. Dom kulture Općine Domašinec Martina Pušteka 9, Domašinec

214. Vatrogasni dom Hodošan Prvomajska 2, Hodošan


Stranica 36


215. Dom kulture Donji Hrašćan Donji Hrašćan 96, Donji Hrašćan

216. Dom kulture Pustakovec Donji Pustakovec 111, Donji Pustakovec

217. Dom kulture Palinovec Palinovec 22, Palinovec

218. Dom kulture Donji Vidovec Rade Končara 9, Donji Vidovec

219. Dom kulture Donji Mihaljevec Gornji Mihaljevec 74, Gornji Mihaljevec

220. Vatrogasni dom Gornja Dubrava Gornja Dubrava 48, Gornja Dubrava

221. Vatrogasni dom Preseka Preseka 6b, Preseka

222. Vatrogasni dom Martinuševec Martinuševec 15a, Martinuševec

223. Dom kulture Vukanovec Vukanovec 37, Vukanovec

224. Dom kulture Dragoslavec Selo Dragoslavec Selo 14, Dragoslavec Selo

225. Dom kulture Mala Subotica Glavna 29, Mala Subotica

226. Društveni dom Palovec Glavna 35, Palovec

227. Dom kulture Držimurec-Strelec Držimurec 136, Držimurec

228. Društveni dom Sveti Križ Augusta Šenoe 32, Sveti Križ

229. Društveni dom Črečan Črečan 43, Črečan

230. Društveni dom Gornji Hrašćan Čakovečka 46, Gornji Hrašćan

231. Društveni dom Gornji Kuršanec Trg Mirka Blazinarića 3, Gornji Kuršanec

232. Vatrogasni dom Nedelišće Čakovečka 2, Nedelišće

233. Vatrogasni dom Pretetinec Pretetinec 65, Pretetinec

234. Vatrogasni dom Pušćine Čakovečka 58, Pušćine

235. Vatrogasni dom Slakovec Slakovec 118, Slakovec

236. Društveni dom Trnovec Trnovec 45, Trnovec

237. Dom kulture Podbrest Stjepana Vojvode 20, Podbrest

238. Društveni dom Vularija Prvog maja 32, Vularija

239. Društveni dom Novakovec Glavna 19, Novakovec

240. Društveni dom Sivica Glavna 49, Sivica

241. Društveni dom Miklavec Miklavec 84, Miklavec

242. Vatrogasni dom Ferketinec Ferketinec 37, Ferketinec

243. Kulturno – sportski centar Celine Športska ulica 1, Celine

244. Društveni dom Pribislavec Braće Radića 47, Pribislavec

245. Društveni dom Donji Koncovčak Donji Koncovčak 39a, Donji Koncovčak

246. Društveni dom Merhatovec 22a Merhatovec 22a, Merhatovec

247. Društveni dom Praporčan Zrinskih 26, Praporčan

248. Dom kulture Donji Mihaljevec Čakovečka 42, Donji Mihaljevec

249. Društveni dom Frkanovec Frkanovec 85, Frkanovec

250. Društveni dom Mali Mihaljevec Rade Končara 23c, Mali Mihaljevec

251. Dom mladeži Lopatinec I.G.Kovačića 111a, Lopatinec

252. Vatrogasni dom Brezje Brezje 147, Brezje

253. Društveni dom Okrugli Vrh Okrugli Vrh 62b, Okrugli vrh

254. Dom kulture Jurice Muraia Pleškovec 25, Pleškovec

255. Društveni dom Vučetinec Vučetinec 44, Vučetinec

256. Društveni dom Dragoslavec Dragoslavec 156, Dragoslavec

257. Društveni dom Lapšina Lapšina 6, Lapšina

258. Vatrogasni dom Sveti Martin na Muri Vrhovljanska 2, Vrhovljan

259. Kulturni centar Knezovec Knezovec 124, Knezovec

260. Dom kulture Sveti Urban Sveti Urban 27a, Sveti Urban

261. Dom kulture, Železna Gora Železna Gora 126, Železna Gora 262. Vatrogasni dom Štrigova Štrigova 101, Štrigova 263. Vatrogasni Dom Robadje Robadje 65a, Robadje

264. Dom kulture Vratišinec Dr.Vinka Žganca 2, Vratišinec

265. Društveni dom Gornji Kraljevec Poljska ulica 1, Vratišinec


Stranica 37

A.10. PREGLED VATROGASNIH DOMOVA I BROJ DOBROVOLJNIH I PROFESIONALNIH

VATROGASNIH POSTROJBA ZA GAŠENJE POŽARA

Na području Međimurske županije djeluje Vatrogasna zajednica Međimurske županije u koju je uključeno 10 područnih vatrogasnih zajednica te 1 vatrogasna zajednica u gospodarstvu.

Na području svih gradova i općina u Županiji ukupno djeluje 88 dobrovoljnih vatrogasnih

društava (85 teritorijalnih i 3 u gospodarstvu) te 1 profesionalna javna vatrogasna postrojba (Javna vatrogasna postrojba Čakovec).

Tablica 11. Pregled vatrogasnih zajednica gradova i općine te vatrogasnih postrojbi

VATROGASNA

ZAJEDNICA VATROGASNA POSTROJBA LOKACIJA

VZ Grada Čakovca i općina Pribislavec –

Strahoninec –

Šenkovec

DVD Čakovec Stjepana Radića 5, Čakovec

DVD Gornji Vidovec Gornji Vidovec 10, Ivanovec

DVD Ivanovec Trg hrvatskih velikana 15, Ivanovec

DVD Krištanovec Krištanovec 122A, Krištanovec

DVD Kuršanec Glavna 104, Kuršanec

DVD Mačkovec Trg sv. Petra i Pavla 2, Mačkovec

DVD Mihovljan Prvomajska 92, Mihovljan

DVD Novo Selo na Dravi Prvomajska 18, Novo Selo na Dravi

DVD Novo Selo Rok Rade Končara 55, Novo Selo Rok

DVD Pustakovec – Buzovec – Putjane Milke Trnine 11, Čakovec

DVD Savska Ves Josipa Bajkovca 93a, Savska Ves

DVD Šandorovec Vladimira Nazora 2, Šandorovec

DVD Štefanec Nikole Tesle 1 a, Štefanec

DVD Totovec Vladimira Bakarića 35, Totovec

DVD Žiškovec Žiškovec 72, Žiškovec

DVD Pribislavec Kaštelska 1a Pribislavec

DVD Strahoninec Dravska 1, Strahoninec

DVD Knezovec Knezovec 124, Knezovec

DVD Šenkovec Josipa Bedekovića 11, Šenkovec

VZP općina Belica –

Mala Subotica –

Orehovica

DVD Belica Kralja Tomislava 92, Belica

DVD Gardinovec Gardinovec 110a, Gardinovec

DVD Držimurec - Strelec Držimurec 98, Držimurec

DVD Mala Subotica Alojzije Stepinca 55, Mala Subotica

DVD Palovec Glavna 35, Palovec

DVD Sveti Križ Augusta Šenoe 32, Sveti Križ

DVD Orehovica Nikole Tesle 25, Orehovica

DVD Podbrest Stjepana Vojvode 4, Podbrest

DVD Vularija 1. maja 20, Vularija

VZP općina Dekanovec – Domašinec –

Podturen

DVD Dekanovec Florijana Andrašeca 39, Dekanovec

DVD Domašinec Martina Pušteka 15, Domašinec

DVD Turčišće Turčišće 133A, Turčišće

DVD Ferketinec Ferketinec 37, Ferketinec

DVD Miklavec Miklavec 84, Miklavec

DVD Novakovec Školska 14, Novakovec

DVD Podturen Ivana Grščića 5, Podturen

DVD Sivica Sportska 1, Sivica

VZP općina Donja Dubrava – Donji

Vidovec – Kotoriba –

Sveta Marija

DVD Donja Dubrava Trg Republike 2, Donja Dubrava

DVD Donji Vidovec Glavna 26, Donji Vidovec

DVD Kotoriba Kralja Tomislava 123, Kotoriba

DVD Donji Mihaljevec Maršala Tita 42, Donji Mihaljevec


Stranica 38

VATROGASNA

ZAJEDNICA VATROGASNA POSTROJBA LOKACIJA

DVD Sveta Marija Trg bana Jelačića 1, Sveta Marija

VZP općina Donji Kraljevec – Goričan

DVD Donji Kraljevec Gornji kraj 20, Donji Kraljevec

DVD Donji Hrašćan Donji Hrašćan 51a, Donji Hrašćan

DVD Donji Pustakovec Donji Pustakovec 111, Donji Pustakovec

DVD Hodošan Cvjetna 5, Hodošan

DVD Palinovec Palinovec 155, Palinovec

DVD Sveti Juraj u Trnju Sveti Juraj u Trnju 24, Sveti Juraj u Trnju

DVD Goričan Trg Svetog Leonarda 22, Goričan

VZP općina Gornji Mihaljevec – Štrigova

DVD Gornja Dubrava Gornja Dubrava 48, Gornja Dubrava 48

DVD Gornji Mihaljevec Gornji Mihaljevec 15a, Gornji Mihaljevec

DVD Martinuševec Martinuševec 15 a, Martinuševec

DVD Preseka Preseka 27, Preseka

DVD Robadje Robadje 65 a, Robadje

DVD Stanetinec Stanetinec bb, Stanetinec

DVD Štrigova Štrigova 101, Štrigova

DVD Železna Gora Železna Gora 128, Železna Gora

VZ Grada Mursko

Središće i općina Selnica – Sveti Martin

na Muri – Vratišinec

DVD Mursko Središće Frankopanska 8, Mursko Središće

DVD Križovec Križovec 17, Križovec

DVD Peklenica Trg pekleničkih rudara 3, Peklenica

DVD Selnica Trg Svetog Marka 2, Selnica

DVD Lapšina Lapšina 6, Lapšina

DVD Sveti Martin na Muri Vrhovljanska 2, Vrhovljan

DVD Gornji Kraljevec Poljska 2, Gornji Kraljevec

DVD Vratišinec Dr. Vinka Žganca 2a, Vratišinec

VZO Nedelišće

DVD Črečan Črečan 44, Črečan

DVD Dunjkovec Ljudevita Gaja 9, Dunjkovec

DVD Gornji Hrašćan Čakovečka 46, Gornji Hrašćan

DVD Gornji Kuršanec Trg Mirka Blazinarića 26 c, Gornji Kuršanec

DVD Macinec Glavna 33, Macinec

DVD Nedelišće Čakovečka 2, Nedelišće

DVD Pretetinec Pretetinec 65, Pretetinec

DVD Pušćine Čakovečka 58, Pušćine

DVD Slakovec Slakovec 118, Slakovec

DVD Trnovec Trnovec 44, Trnovec

VZG Prelog

DVD Cirkovljan Donja 1, Cirkovljan

DVD Čehovec Čehovec 104, Čehovec

DVD Čukovec Čukovec 105, Čukovec

DVD Draškovec Braće Radića 6, Draškovec

DVD Oporovec Oporovec 160, Oporovec

DVD Prelog Sajmišna 3, Prelog

VZO Sveti Juraj na

Bregu

DVD Brezje Brezje 147, Brezje

DVD Lopatinec Pleškovec 27, Pleškovec

DVD Mali Mihaljevec Rade Končara 23 c, Mali Mihaljevec

DVD Vučetinec Vučetinec 44, Vučetinec

DVD Zasadbreg Zasadbreg, Zasadbreg

VZ u gospodarstvu

DVD Čakovečki mlinovi Mlinska 1, Čakovec

DVD Čateks Zrinsko - Frankopanska 25, Čakovec

DVD Eko Međimurje Braće Radić 37, Šenkovec


Stranica 39

Broj, vrsta, opremljenost i veličina vatrogasnih postrojbi određuje se planom zaštite od požara na temelju procjene ugroženosti kojeg donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne

samouprave.

A.11. PREGLED MJESTA NA KOJIMA POSTOJI STALNO VATROGASNO DEŽURSTVO

Na području Međimurske županije, jedina vatrogasna postrojba sa stalnim (24-satnim)

dežurstvom trenutno je Javna vatrogasna postrojba Čakovec. Dežurstvo se obavlja u Vatrogasnom operativnom centru (VOC) u sjedištu JVP-a, gdje se zaprimaju sve telefonske

dojave o požarima s područja Županije, upućene preko telefona na telefonski broj: 193.

JVP Čakovec operativno prvenstveno pokriva prostor jedinica lokalne samouprave (JLS) –

osnivača postrojbe, međutim VOC u funkciji je dežurstva za područje cijele Županije. Zaprimljenu dojavu o požaru operativni dežurni prosljeđuje središnjoj vatrogasnoj postrojbi JLS na čijem području je došlo do požara. Kod požara u JLS koje su osnivači JVP na požar se prioritetno upućuje JVP Čakovec (izuzev gradova Mursko Središće i Prelog gdje prvo izlazi njihovo središnje DVD), a prema potrebi se uzbunjuju i ostali domicilni DVD-i, dok kod požara u ostalim JLS prvenstveno se uzbunjuje središnje DVD predmetne Općine, te prema potrebi i druge vatrogasne postrojbe sukladno planu uzbunjivanja, odnosno prosudbi zapovjednika

postrojbe koja je prva započela s gašenjem. U slučaju složenih vatrogasnih intervencija (npr.

požari kuća, gospodarski objekti, prometne nezgode, akcidenti i sl.), JVP Čakovec odmah po zaprimljenoj dojavi izlazi na intervencije i van područja osnivača.

Prema Pravilniku o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH („Narodne

novine“, broj 61/94), JVP Čakovec razvrstana je u postrojbu “VRSTA 3” – formacijska jedinica

postrojbe, koja ima 3 vozača u smjeni, a broji najmanje 33 profesionalna vatrogasca.

Od ostalih dežurnih službi s područja Županije koje mogu zaprimiti dojavu o požaru, te ju žurno proslijediti VOC JVP Čakovec su:

− 112 – MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Varaždin, Služba civilne zaštite Čakovec, Županijski centar 112 Čakovec,

− 192 – Operativno dežurstvo Policijske uprave Međimurske.

Po zaprimljenoj dojavi o požaru pozivom na broj 112, MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Varaždin, Služba civilne zaštite Čakovec, Županijski centar 112 Čakovec o požaru obavještava vatrogasni operativni centar JVP Čakovec te je daljnje

postupanje isto kao i pozivom na broj 193.

Po zaprimljenoj dojavi o požaru pozivom na broj 192 - Operativno dežurstvo Policijske uprave međimurske o požaru obavještava operativni centar JVP Čakovec te je daljnje postupanje isto kao i pozivom na broj 193.

Pravne osobe u gospodarstvu razvrstane u II. kategoriju ugroženosti od požara dužne su za svoje potrebe osigurati vatrogasno dežurstvo sastavljeno od 2 ili 3 profesionalna vatrogasca u smjeni (ili imati mješovito sastavljeno dežurstvo od određenog broja profesionalnih

vatrogasaca i djelatnika stručno osposobljenih za dobrovoljne vatrogasce).


Stranica 40

A.12. PREGLED UREĐENIH PRIRODNIH CRPILIŠTA VODE ZA GAŠENJE POŽARA

Na području Međimurske županije ima lokacija koje nisu posebno uređene kao prirodna crpilišta vode za gašenje požara, ali bi se iznimno mogle koristiti u svrhu crpljenja i nadopunjavanja vatrogasnih vozila vodom za potrebe gašenja požara (npr. lokacije uz riječne mostove, dostupna mjesta akumulacijskim jezerima hidroelektrana, vodene akumulacije

(bajeri) nastale iskopom šljunka, ribnjaci, bunari na javnim površinama).

Glavni prirodni vodni tokovi na području Županije su rijeke Drava i Mura. Od većih vodnih akumulacija to su akumulacije HE Čakovec i HE Dubrava (kod Kuršanca i Preloga na akumulacijskim jezerima razvijene su i manje marine), a vodne akumulacije nastale iskopom

šljunka prisutne su na područjima kod naselja Kuršanec, Totovec, Ivanovec, Prelog, Turčišće.

Na području Međimurske županije prisutno je i par ribnjaka (npr. kod Balogovca, Črečana…) koje također predstavljaju određene vodne akumulacije uporabljive u vatrogasnim intervencijama.

Spomenute vodne površine mogle bi biti podloge za eventualna buduća uređena crpilišta vode za potrebe gašenja požara.

A.13. PREGLED SUSTAVA TELEFONSKE I RADIO-VEZE UPORABLJIVIH U GAŠENJU POŽARA

Telekomunikacijski promet na području Međimurske županije odvija se u javnim komunikacijama u nepokretnoj mreži, javnim komunikacijama u pokretnoj mreži i u sustavu radiokomunikacija. Međimurje je dobro povezano telekomunikacijskom infrastrukturom. Na

području Međimurske županije u funkciji su magistralni telekomunikacijski vodovi dužine 37.53 kilometara i korisnički spojni vodovi u dužini od 263,23 kilometara. Sustav javnih komunikacija u pokretnoj mreži osiguran je pomoću samostojećih antenskih stupova.

Središte pošta Čakovec dio je sustava HP Hrvatska pošta d.d. koji djeluje na području Međimurske županije s osnovnom djelatnošću prijama i uručenja poštanskih pošiljaka, poslova platnog prometa, mjenjačkih poslova, usluga ostalog novčanog posredovanja, prodaje poštanskih vrijednosnica, ambalaže, publikacija i edicija, te obavljanja usluga brzojavnog i telefonskog prometa. Na području Središta pošta Čakovec djeluju 24 poštanska ureda koji pružaju usluge u svojim poslovnim prostorima i na svom određenom dostavnom području.

A.14. PREGLED ZDRAVSTVENIH USTANOVA I BOLNICA KOJE BI PRUŽILE PRVU POMOĆ OZLIJEĐENIM U GAŠENJU POŽARA

Zavod za hitnu medicinu Međimurske Županije osnovan je sa zadaćom osiguranja provođenje mjera hitnoga zdravstvenog zbrinjavanja, hitnog prijevoza oboljelih i ozlijeđenih osoba u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu te zdravstvenog zbrinjavanja za vrijeme prijevoza. U

Zavodu za hitnu medicinu Međimurske županije na poslovima timova hitne medicine

zaposlena su 45 djelatnika (15 timova: liječnik, medicinski tehničar i vozač – za potrebe


Stranica 41

Ispostava Čakovec i Prelog), 10 djelatnika na Prijavnodojavnoj jedinici (dispečer i disponent), 5 djelatnika Uprave, 2 spremačice (za obje ispostave Čakovca i Preloga).4

Županijska bolnica Čakovec je javna zdravstvena ustanova koja obavlja specijalističko

konzilijarnu, laboratorijsku djelatnost, dijagnosticiranje, bolničku djelatnost, medicinsku rehabilitaciju i drugo. Osim zdravstvenih djelatnosti, obavlja usluge pranja rublja, prehrane,

tehničke djelatnosti, usluge čišćenja, administrativne usluge, usluge suspaljivanja i sterilizacije

infektivnog otpada te usluge osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, za gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom. Za

obavljanje zdravstvene djelatnosti ustrojene su službe internističkih i kirurških djelatnosti te

odjeli: za pedijatriju, ginekologiju, porodništvo i neonatologiju, neurologiju, psihijatriju,

anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu s jedinicom intenzivnog liječenja, radiologiju i ultrazvuk, patologiju i citologiju, transfuzijsku medicinu te fizikalnu medicinu i

rehabilitaciju, medicinskobiokemijski laboratorij, centralna dnevna bolnica s kemoterapijom,

centar za hitnu medicinu i bolnička ljekarna te jedanaest poliklinika. Nezdravstvene jedinice

su ravnateljstvo, odjel pravnih poslova, ekonomskih i financijskih poslova, tehničkih i informatičkih poslova te uslužnih poslova. U Županijskoj bolnici Čakovec zaposleno je 833

djelatnika, od čega je 78,39% zdravstvenih, a 21,61% nezdravstvenih djelatnika. Županijska bolnica Čakovec ima 294 stacionarna kreveta, tako da na 1.000 stanovnika ima 2,58 kreveta što je manje u usporedbi s prosjekom Hrvatske (5,38). Unutar bolnice po pojedinim

specijalnostima osigurava se sljedeći broj ležajeva: interna medicina s pulmologijom (85),

neurologija (18), pedijatrija (24), psihijatrija (25), infektologija (8), ginekologija i opstetricija

(41), opća kirurgija (45), urologija (6), ortopedija i traumatologija (22), oftalmologija (7),

otorinolaringologija (11), palijativna skrb (2). 5 Sustav civilne zaštite u Županijskoj bolnici Čakovec provodi se permanentno organiziranjem vježbi zaposlenih po odjelima bolnice koji su

uključeni u program vježbi evakuacije i spašavanja s pojedinih objekata, katova ili prostorija,

te osposobljavanje svih zaposlenih za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom s vježbom gašenja.

Dom zdravlja Čakovec je okosnica zdravstvene zaštite koja pokriva cijelo Međimurje. Dom

zdravlja u okvirima registrirane djelatnosti pruža zdravstvene usluge obaveznog zdravstvenog osiguranja na osnovi sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje za

djelatnost opće/obiteljske medicine, patronaže, polivalentne stomatologije, zdravstvene njege, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, djelatnosti RTG kabineta za snimanje zubi, sanitetskog prijevoza i palijativne skrbi. U Domu zdravlja Čakovec organiziran je rad u 11 ordinacija opće/obiteljske medicine: Čakovec, Štrigova, Goričan (2 tima), Orehovica, Donja Dubrava, Nedelišće (2 tima), Gornji Mihaljevec, Selnica i Sveta Marija, 5 stomatoloških ordinacija (Domašinec, Belica, Podturen, Nedelišće, Vratišinec), 3 ordinacije

4 Godišnje izvješće o radu Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije za 2017. 5 Godišnje izvješće o radu i poslovanju Županijske bolnice Čakovec za 2017. godinu.


Stranica 42

zdravstvene zaštite žena (Čakovec (2 tima), Prelog) te jedna ordinacija zdravstvene zaštite predškolske djece.

A.15. PREGLED ŠUMSKIH POVRŠINA I VRSTE SASTOJAKA ŠUMA UZ IZGRAĐENOST PUTOVA I POŽARNIH PROSJEKA

Na prostoru Međimurske županije šumski pokrov čine bjelogorične i crnogorične sastojine. U nizinskom području od drveća javlja se topola, vrba, lužnjak, bagrem, a u brdskom području bagrem, obični bor, grab, lužnjak.

Stupanj opasnosti od šumskog požara određuje se sukladno Mjerilima za procjenu opasnosti

od šumskog požara iz Pravilnika o zaštiti šuma od požara.

Parametri koji se analiziraju su:

1. Vegetacijski pokrov

S obzirom na razne oblike razdiobe sastojina (po vrsti drveća, načinu postanka, načinu gospodarenja, uzgojnom obliku, namjeni itd.), grupirana je šumska vegetacija na sastojine crnogorica, bjelogorica te mješovite sastojine, a uzeti su u obzir i uzgojni oblici kao što su šikara, šibljak, makija i garig, koji su specifični u pogledu osjetljivosti na šumski požar.

Kulture i plantaže, umjetno podignute sastojine uz primjenu agrotehnike, u okviru daljnje podjele vegetacije, izdvojene su kao posebne kategorije, bez obzira na starost.

Sljedeća podjela, prirodnim putem nastalih čistih i mješovitih sastojina, provedena je prema njihovoj starosti i zahtjevima za svjetlom.

2. Antropogeni čimbenici Kako je statistički gledano veliki postotak uzroka nastanka šumskih požara u posrednoj ili

neposrednoj vezi s djelatnošću čovjeka (antropogeni čimbenik), tako je i taj parametar određen podjelom u tri kategorije, s određenim brojem bodova.

3. Klima

Klimatski čimbenik sudjeluje s 3 parametra: srednja godišnja temperatura zraka, količina oborina i relativna zračna vlaga.

4. Stanište

Matični supstrat i vrsta tla uzimaju se kao posebni parametri koji utječu na stupanj opasnosti od šumskog požara. Stupanj opasnosti od šumskog požara uvelike ovisi i o sadržaju vlage u gorivom materijalu na tlu (iglice, lišće, granje, panjevi i dr.), a stupanj vlažnosti različit je na različitim tlima, odnosno matičnom supstratu.

5. Orografija

Orografija sa svojim čimbenicima ima znatan utjecaj na opasnost od šumskog požara. Intenzitet i trajanje insolacije utječe na brzinu isušivanja gorivog materijala, a on je različit i ovisi o ekspoziciji i inklinaciji. Nadmorska visina na kojoj se nalazi sastojina uzeta je kao

korektor srednje godišnje temperature zraka.


Stranica 43

6. Šumski red

Održavanje šumskog reda također utječe na stupanj opasnosti od šumskog požara. U šumama u kojima se šumski red ne održava dolazi do povećane količine gorivog materijala na tlu, a time i povećanog požarnog opterećenja.

Svi navedeni čimbenici mogu se naći u šumsko-gospodarskim osnovama gospodarskih

jedinica, područja i u programima gospodarenja šumama pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima.

Utjecaj svih ugrađenih čimbenika izražava se zbrojem bodova čija vrijednost iznosi najmanje 115, a najviše 580 bodova. Ovisno u ukupnom broju bodova, sve šume Republike Hrvatske, prema opasnosti od šumskog požara, razvrstavaju se u četiri stupnja:

Tablica 12. Podjela šuma prema stupnju opasnosti od nastanka požara

STUPANJ OPASNOSTI OPIS BROJ BODOVA

I. stupanj vrlo velika ˃480

II. stupanj velika 381-480

III. stupanj umjerena 281-380

IV. stupanj mala ˂280

Na području Međimurske županije nalaze se 4 gospodarske jedinice u državnom vlasništvu, g.j. „Donje Međimurje“ i g.j. „Gornje Međimurje“ šumarije Čakovec, g.j. „Ludbreške podravske šume-Križančija“ šumarije Ludbreg i g.j. „Varaždinske podravske šume“ šumarije Varaždin, koje su sa sljedećim stupnjevima ugroženosti šuma od požara:


Stranica 44

Tablica 13. Pregled šuma prema stupnjevima opasnosti od nastanka požara

KATEGORIJA II III IV UKUPNO

(ha)

G.j. Donje Međimurje 1.443,68 702,58 2.146,26

G.j. Gornje Međimurje 29,99 593,40 110,23 733,62

G.j. Ludbreške podravske šume-Križančija 37,92 152,80 190,72

G.j. Varaždinske podravske šume 5,31 5,31

UKUPNO (ha) 29,99 2.075,00 970,92 3.075,91

Izvor: UŠP Koprivnica

Ukupna površina šuma u državnom vlasništvu na području Međimurske županije iznosi

3.072,91 ha. Površina šuma koje se nalaze u IV. stupnju ugroženosti od požara iznosi ukupno 970,92 ha, površina šuma koje se nalaze u III. stupnju ugroženosti od požara iznosi 2.072,00 ha, dok se 29,99 ha šume nalazi u II. stupnju ugroženosti od požara.

Šume na području šumarija ispresijecane su mnogobrojnim kolskim putovima, šumskim cestama i vlakama, lovnim prosjekama, vodotocima i šumskim prosjekama, pa obzirom na to nije potrebno izgrađivati nove prosjeke već je potrebno postojeće održavati kako bi u slučaju izbijanja požara spriječile širenje požara i omogućile pristup radi gašenja.

Prikaz šumskih površina po kategorijama ugroženosti od požara na području Međimurske županije nalazi se i u grafičkom privitku ove Procjene.

A.16. PREGLED POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA I IZGRAĐENOSTI PUTOVA

Osnovno obilježje poljoprivrednih površina na području Međimurske županije je rascjepkanost, tj. usitnjenost posjeda. Kvaliteta prilaznih putova do poljoprivrednih površina, te poljskih putova, bolja je u nizinskom području Županije.

A.17. PREGLED BROJA POŽARA I VRSTA ZNAČAJNIJIH GRAĐEVINA I PROSTORA NA KOJIMA SU NASTAJALI POŽARI U ZADNJIH 10 GODINA

Prema podacima dobivenim od Vatrogasne zajednice Međimurske županije u posljednjih 10 godina na području Međimurske županije evidentirano je ukupno 3.335 požarne intervencije.

Prema mjestu nastanka, evidentirani su sljedeći požari:


Stranica 45

Tablica 14. Pregled broja požarnih intervencija na području MŽ u posljednjih 10 godina

GODINA

POŽARI STAMBENI I

GOSPODARSKI

OBJEKTI

OTVORENI PROSTOR PROMET UKUPNO

2010 61 114 16 191

2011 43 362 10 415

2012 68 448 8 524

2013 61 139 8 208

2014 43 114 16 173

2015 69 161 16 246

2016 66 149 24 239

2017 91 354 22 467

2018 71 118 21 210

2019 91 254 13 358

2020 84 200 20 304

UKUPNO 748 2.413 174 3.335

Izvor: Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Podaci pokazuju da je od ukupnog broja intervencija na požarima, najviše bilo intervencija na požarima otvorenog prostora – 2.413 intervencija, odnosno 72,35% svih intervencija. Požari na otvorenom prostoru se uglavnom odnose na požare izazvane nekontroliranim spaljivanjem korova na poljoprivrednim površinama. Požari otvorenog prostora su uglavnom s malom materijalnom štetom.

Uzroci požara na stambenim objektima su najčešće neispravne električne instalacije ili neodržavanje dimnjaka i ložišnih uređaja. Uzrok požara na gospodarskim objektima su najčešće neispravne električne instalacije ili nenamjerne ljudske radnje.

Uzrok požara nastalih na prijevoznim sredstvima je tehnička neispravnost vozila i kao posljedica prometnih nesreća.


Stranica 46

B. PROCJENE UGROŽENOSTI ZA PODRUČJA OPĆINA ODNOSNO GRADA

Sastavni dio Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Međimurske županije su

procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije gradova i općina s područja Županije.

Tablica 15. Pregled izrađenosti procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije gradova i općina

JLS DATUM

DONOŠENJA SLUŽBENI GLASNIK KLASA I URBROJ

Grad Čakovec 05.12.2019. „Glasnik Grada Čakovca“, broj

6/19

KLASA: 021-05/19-01/64

URBROJ: 2109/2-02-19-06

Grad Prelog 23.06.2015. „Službeni glasnik Međimurske

županije“, broj 08/14

KLASA: 214-02/14-01/2

URBROJ: 2109/14-01-14-5

Općina Dekanovec 03.01.2012. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 021-05/12-01/02

URBROJ: 2109/20-12-01

Općina Domašinec 09.02.2018. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 810-01/17-01/02

URBROJ: 2109/4-18-01-13

Općina Donja Dubrava 13.11.2014. „Službeni glasnik Međimurske

županije“, broj 15/14 KLASA: 021-05/14-01/05. URBROJ: 2109/05-14-01/04

Općina Donji Kraljevec 26.03.2021 KLASA: 214-01/19-01/5

URBROJ: 2109-06-21-16

Općina Donji Vidovec 21.05.2019. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 021-05/19-01/02

URBROJ: 2109/07-19-01/10

Općina Goričan 01.06.2020. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 021-01/20-01/03

URBROJ: 2109/08-20-05

Općina Kotoriba 16.04.2014. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 214-01/14-01/11

URBROJ: 2109/9-14-1

Općina Mala Subotica 22.03.2017. „Službeni glasnik Međimurske

županije“, broj 03/17 KLASA: 021-05/17-01/1 URBROJ: 2109/10-01-17-16

Općina Nedelišće 12.03.2015. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 214-01/13-01/19

URBROJ: 2109/12-02-15-73

Općina Orehovica 21.12.2016. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 021-05/16-0/13

URBROJ: 2109/22-10-16-13

Općina Podturen 10.06.2020. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 214-02/20-02/2

URBROJ: 2109/13-01-20-04

Općina Pribislavec 23.02.2017. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 021-05/17-01/ 204

URBROJ: 2109/26-17-01

Općina Selnica 22.11.2011. „Službeni glasnik Međimurske

županije“, broj 23/11 KLASA: 021-05/11-01/39 URBROJ: 2109-15-11-01

Općina Sveta Marija 12.09.2014. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 214-01/14-01/01

URBROJ: 2109/24-14-42

Općina Sveti Juraj na Bergu 26.09.2019. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 214-02/13-01/04

URBROJ: 2109/16-03-19-6

Općina Sveti Marin na Muri 30.03.2021. KLASA: 214-02/21-01/2

URBROJ: 2109-17/21-01

Općina Šenkovec 26.11.2019. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 021-05/19-20

URBROJ: 2109/25-19-14

Općina Štrigova 23.03.2021 KLASA: 214-01/21-03/1

URBROJ: 2109/18-03-21/1

Općina Vratišinec 29.06.2018. „Službeni glasnik Međimurske


KLASA: 021-05/18-01/05

URBROJ: 2109/19-01-18-7


Stranica 47

U tijeku izrade Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Međimursku županiju, procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Grad Mursko Središće i Općinu Belica su u postupku izrade, odnosno ishođenja mišljenja od nadležne Vatrogasne zajednice te Ministarstva unutarnjih poslova. Za procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije općina Gornji Mihaljevec i Strahoninec pribavljeno je pozitivno mišljenje od strane nadležne Vatrogasne zajednice i Ministarstva unutarnjih poslova te su u postupku usvajanja.


Stranica 48

C. STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA

C.1. IZGRAĐENOSTI I POVEZANOST NASELJA, GRADOVA, ZONA TE ŠUMSKIH I POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA GLEDE UVJETA ZA ŠIRENJE POŽARA

Naselja na području Međimurske županije karakteriziraju građevine stambene i poslovne namjene, pretežno niske gradnje u ruralnim sredinama i na rubnim dijelovima gradskih naselja. Naselja su izduženog ili zrakastog oblika, razvijena s jedne ili obje strane prometnica, koje su

dovoljno široke, te je mogućnost prenošenja požara između građevina s jedne i druge strane prometnica zanemariva. U naseljima u kojima su stambene zgrade pretežno prizemnice (P) ili izvedene u etaži prizemlja i kata (P+1), a izgrađene su kao samostojeće, na vlastitoj

građevinskoj parceli, te udaljene od ostalih susjednih građevina, može se reći da je mogućnosti širenja požara na susjedne građevine unutar ovih naselja minimalna.

Uvjeti za širenje požara unutar naselja gradskog tipa, gdje je prisutna starija gradnja, te su

stambene zgrade (etažnosti P+1 ili P+2) prislonjene jedna na drugu, bez vatrootpornog odvajanja (protupožarnih zidova), a krovne i međuetažne konstrukcije su izgrađene od gorivog materijala (drvene grede s drvenim letvama ili daskama), rizici za prijenos požara između građevina se povećavaju.

Naselja gradskog tipa ispresijecana su mrežom prometnica, čime je područje gradnje razbijeno u manje prostorne cjeline – četvrti, omeđene ulicama i trgovima, koji uz prometnu funkciju imaju i funkciju sprečavanja prijenosa požara na širi građevinski prostor. Udaljenosti između građevina koje dijele ulični koridori dostatne su za sprečavanje prijenosa požara toplinskim zračenjem i plamenom, kao i prijenosom požara letom iskri i ugaraka, pošto se za fasade i

krovne pokrove građevina u zonama gušće gradnje koriste nezapaljivi materijali.

Međusobna bliskost, odnosno građevinska povezanost pojedinih naselja ne predstavlja posebnu opasnost za prijenos požara između naselja, te se smatra da takva područja ne zahtijevaju primjenu strožih kriterija u obrani od požara, od prostorno razdvojenih građevinskih područja.

Opasnosti za prijenose požara s otvorenog prostora na građevinske objekte i obratno mogle bi se očekivati na područjima vikendaške gradnje, gdje se kuće za odmor i klijeti grade uz

šumovite predjele i voćnjake (u sjeni krošanja drveća), a u gradnji se za fasade i krovne pokrove koriste i zapaljivi materijali (drvene oplate, slamnati pokrovi i sl.).

Rizik od proširenja požara s poljoprivrednih površina na šumske povećava se u periodu ljetnih žetelačkih radova, nakon spaljivanja biljnog otpada, te u proljetnim mjesecima kada se priprema zemljište za obradu i obavlja spaljivanje njiva radi prihrane i uništavanja poljskih štetnika. U ostalom periodu godine nema posebne opasnosti za širenje požara s poljoprivrednih površina na druge površine i građevine uz njih. Također, sprečavanju širenja požara na poljoprivrednom zemljištu pogoduje rascjepkanost površina u manje parcele, te sadnja različitih kultura.


Stranica 49

Što se tiče širenja požara sa šumskih površina, isto je moguće u proljetnom sušnom razdoblju u brdskim predjelima Županije i to u pravilu prizemnog šumskog požara, kod kojeg gori suha trava i lišće, a površine pogodne za prijenos požara su zapuštena zemljišta uz šume, obrasla u korov i travu. No, s obzirom na postojeći šumski pokrov, stupnjeve opasnosti od požara, te klimatske uvjete, šume na području Međimurske županije ne pripadaju kategoriji posebno

ugroženih.

C.2. IZGRAĐENOST PROMETNICA ZA AKCIJU GAŠENJA POŽARA

Prometna povezanost naselja na području Međimurske županije je zadovoljavajuća, asfaltirane prometnice dovoljne su širine i odgovarajuće nosivosti, čime se omogućava pristup vatrogasnim vozilima do svih utvrđenih građevinskih područja.

Unutar naselja ruralnog tipa uglavnom nema građevina nepristupačnih za prilaz vatrogasnim vozilima. Iznimku mogu činiti prilazi građevinama unutar zaselaka u bregovitom dijelu Županije (Gornje Međimurje), gdje je slabija cestovna infrastruktura (uski putevi s usponima,

bez ugibališta, upitni radijusi na zavojima), što može usporiti vatrogasnu intervenciju,

pogotovo u slučaju nepovoljnih meteoroloških uvjeta.

Problem pristupa vatrogasnih vozila do pojedinih građevina moguć je na području Grada Čakovca i to kod višekatnih višestambenih zgrada, što je posljedica parkiranja vozila, te nedostatnih površina vatrogasnih pristupa. Naime, kod gradnje višekatnih stambenih zgrada potrebno je pridavati posebnu pozornost vatrogasnim prilazima i površinama za operativni rad, kako slobodne asfaltirane površine oko zgrada ne bi bile pretvorene isključivo u

parkirališna mjesta, čime se onemogućava pravovremeni prilaz vatrogasnih vozila u

neposrednu blizinu višekatnica, te brza priprema vozila i tehnike za intervenciju (npr. sidrenje,

slobodne površine za okretanje autoljestvi). Ako npr. autoljestve moraju biti udaljene podalje

od vanjskih dijelova zgrada (zbog nemogućnosti prilaza, visokih rubnika itd.), njihova se

efikasnost uporabe smanjuje, tj. ostaju uporabljive samo kod nižih katova zgrada. Također, slobodne zelene površine oko višekatnih zgrada samo uvjetno mogu poslužiti za operativni rad

vatrogasne tehnike (npr. u kišnim razdobljima, upitna je njihova nosivost od minimalno 100 kN za vatrogasna vozila i tehniku).

Problemi u prilazu vatrogasnih vozila mogu se očekivati na područjima s jednosmjernim prometom, kada se jedan kolnički trak prometnice koristi u funkciju parkiranja. Ovakvom praksom sužava se prohodnost prometnice, te je potrebno voditi računa da se osiguraju minimalne širine za vatrogasna vozila (> 3 m). Ulice ili njihove dijelove zna se zatvarati i fiksnim

stupićima ili žardinjerama, radi stvaranja pješačkih zona, te onemogućavanja prometa vozilima. Treba upozoriti da se ovime otežava prilaz vatrogasnim vozilima u neposrednu

blizinu građevina, pa se u slučaju stvarne potrebe moraju koristiti duži zaobilazni putevi ili čak

nasilno uklanjati prepreke, što će dodatno usporiti vatrogasnu intervenciju. Također se skreće pozornost da se kod odvijanja javnih manifestacija, na uličnim prostorima i trgovima, kod

postavljanja štandova, bina i drugih sličnih prepreka moraju održavati slobodni koridori nužni za prolaz vatrogasnih vozila.


Stranica 50

U brdskim područjima s pretežitom izgrađenošću objekata povremenog boravka (vikendice, klijeti) kolne podloge prilaznih puteva znaju biti neasfaltirane i mekane, uske, s dionicama koje

prolaze neutvrđenim usjecima, gdje postoje opasnosti i urušavanja, uz puteve često nema uređenih slivnih kanala niti utvrđenih bankina, što za kišnih razdoblja može dovesti do erozija

i dodatnog slabljenja nosivosti kolnih površina, a s izostankom ugibališta za vozila iz suprotnih smjerova, pogotovo na dionicama s usponima može doći do potpunog onemogućavanja mimoilaženja, pa se u slučaju vatrogasnih intervencija mogu pojaviti i značajnija kašnjenja vatrogasaca do mjesta požara. U cilju otklanjanja ovih pojava planovima prostornog uređenja treba pridavati posebnu pozornost zonama vikend gradnje, te shodno tome osiguravati i

odgovarajuću prometnu infrastrukturu koja će udovoljavati minimalnim zahtjevima za

vatrogasne pristupe.

C.3. UČINKOVITOSTI IZGRAĐENE HIDRANTSKE MREŽE ZA GAŠENJE POŽARA

Vanjska hidrantska mreža na području Županije izvedena je podzemnim i nadzemnim hidrantima. U novije vrijeme, kod rekonstrukcija i proširenja hidrantskih mreža sve se više prakticira instaliranje nadzemnih hidranata. Kod podzemnih hidranata nerijetke su pojave

njihovog zatrpavanja i oštećenja, što ih čini neuporabljivim u slučaju vatrogasnih intervencija.

Kod određivanja količine vode za gašenje požara pomoću hidrantske mreže u obzir se uzima i računski broj istovremenih požara sukladno Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije kako slijedi:

Tablica 16. Najmanje količine vode po jednom požaru ovisno o broju stanovnika

BROJ STANOVNIKA

(po pojedinom naselju)

RAČUNSKI BROJ ISTOVREMENIH POŽARA

NAJMANJA KOLIČINA VODE U l/s PO JEDNOM POŽARU

(bez obzira na otpornost

objekata prema požaru) do 5.000 1 10

5.001-10.000 1 15

10.001-25.000 2 20

25.001-50.000 2 25

50.001-100.000 2 35

100.001-200.000 3 40

200.001-300.000 3 45

300.001-400.000 3 50

400.001-500.000 3 55

500.001-600.000 3 60

600.001-700.000 3 65

700.001-800.000 3 70

800.001-1.000.000 3 80

Iznad 1.000.000 4 90

S obzirom na postojeći broj stanovnika po pojedinim naseljima unutar Županije, te uz istovremeno očekivan broj požara, najmanje potrebne količine vode koje treba osigurati u gašenju hidrantskom mrežom iznose 10 l/s za sva naselja (istovremeno očekivan jedan požar),


Stranica 51

izuzev središnjeg naselja – grada Čakovca, gdje su zahtjevi u pogledu potrebne količine vode 20 l/s po jednom požaru (istovremeno očekivana dva požara).

U industrijskim građevinama na području Županije, količine vode za gašenje treba određivati ovisno o stupnju otpornosti građevine prema požaru i kategoriji ugroženosti od požara tehnološkog procesa, prema sljedećoj tablici:

Tablica 17. Prikaz stupnja otpornosti građevine prema požaru i kategoriji ugroženosti od požara tehnološkog procesa

STUPANJ

OTPORNOSTI

OBJEKTA

PREMA

POŽARU

KATEGORIJA

TEHNOLOŠKOG PROCESA PREMA

UGROŽENOSTI OD POŽARA

KOLIČINA VODE POTREBNA ZA JEDAN POŽAR U L/S, OVISNO O OBUJMU OBJEKTA KOJI SE ŠTITI U m³

do

3.000

3.001

do

5.000

5.001

do

20.000

20.001

do

50.000

50.001

do

200.000

200.000

do

400.000

više od 400.000

V i IV K4, K5 10 10 10 10 15 20 25

V i IV K1, K2, K3 10 10 15 20 30 35 -

III K4, K5 10 10 15 25 - - -

III K3 10 15 20 30 - - -

I i II K4 i K5 10 15 20 30 - - -

I i II K3 15 20 25 - - - -

*Napomena:

prazna polja označavaju da se u takve objekte ne postavljaju tehnološki procesi određene kategorije ugroženosti od požara,

stupanj otpornosti objekta prema požaru utvrđuje se temeljem norme HRN U.J1.240.

Kategorije tehnološkog procesa:

K1 – pogoni u kojima se upotrebljava materijal koji se može zapaliti ili eksplodirati zbog djelovanja vode ili kisika, lako zapaljive tekućine s plamištem ispod 23°C te plinovi i pare čija je donja granica eksplozivnosti ispod 10% vol.

K2 – pogoni u kojima se radi s lako zapaljivim tekućinama plamišta između 23°C i 100°C i zapaljivim plinovima kojima je donja granica eksplozivnosti iznad 10% vol., pogoni u

kojima se obrađuju krute zapaljive tvari, pri čemu se razvija eksplozivna prašina. K3 – pogoni u kojima se radi sa zapaljivim tekućinama plamišta od 100°C do 300°C i

krutim tvarima plamišta do 300°C, te javni poslovni i stambeni objekti koji mogu primiti više od 500 osoba.

K4 – pogoni u kojima se radi s tekućinama plamišta iznad 300°C, čvrstim tvarima plamišta iznad 300°C i tvarima koje se prerađuju u zagrijanome, razmekšanome ili otopljenom stanju, pri čemu se oslobađa toplina praćena iskrama i plamenom, te javni poslovni i stambeni objekti koji mogu primiti od 100 do 500 osoba.

K5 – pogoni u kojima se radi s negorivim tvarima i hladnim mokrim materijalom i

objekti koji mogu primiti od 20 do 100 ljudi.


Stranica 52

Kada se zahtjeva izgradnja vanjske hidrantske mreže za gašenje požara, moraju se u ovisnosti o požarnom opterećenju6 osigurati najmanje sljedeće protočne količine vode7:

Tablica 18. Najmanje količine vode za gašenje požara građevina vanjskom hidrantskom mrežom

SPECIFIČNO POŽARNO

OPTEREĆENJE U MJ/m2

POTREBNA KOLIČINA VODE U l/min

(ovisno o površini objekta koji se štiti u m2)

do 100 101 do

300

301 do

500

501 do

1.000

1.001 do

3.000

3.001 do

5.000

5.001 do

10.000

više od

10.000

200 600 600 600 600 600 600 600 900

500 600 600 600 600 900 1.200 1.200 1.500

1000 600 600 600 900 1.200 1.200 1.500 1.800

2000 600 600 900 1.200 1.500 1.800 2.100 *

>2000 600 900 1.200 1.800 1.800 2.100 * *

* – potrebno je proračunati potrebne količine vode za svaki pojedini objekt

Osim navedenih količina vode po jedinici vremena ili specifičnom požarnom opterećenju, hidrantska mreža treba biti izvedena sukladno važećim tehničkim propisima za hidrantske instalacije, a to podrazumijeva da udaljenosti između građevine ili štićenog vanjskog prostora i najbližeg hidranta nisu veće od 80 m, u dijelovima naselja sa samostojećim obiteljskim kućama od 300 m, da minimalni tlak u mreži nije ispod 2,5 bara pri zahtijevanom protoku vode. Prostor oko hidranta mora biti slobodan i očišćen, kako bi hidrant bio stalno dostupan.

Sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara moraju biti označeni u skladu s

normom HRN DIN 4066.

Pravilnikom o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara ,

ispravnost hidrantske mreže provjerava se prvim ispitivanjem i periodičnim ispitivanjima. Prvo ispitivanje je provjera ispravnosti koja se obavlja prije tehničkog pregleda novoizgrađene građevine (objekta), odnosno nakon izvršene rekonstrukcije sustava. Za izvedene hidrantske

instalacije izvođač radova je dužan pribaviti ispravu od ovlaštene pravne osobe o ispravnom djelovanju tih instalacija i uređaja. Periodično ispitivanje je provjera ispravnosti koja se obavlja periodično, u propisanim vremenskim razmacima poslije prvog ispitivanja. Zakonom o zaštiti od požara propisano je da se ispravnost hidrantskih instalacija mora periodički provjeravati najmanje jednom godišnje od strane ovlaštene pravne osobe, sukladno tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača.

6 Specifično požarno opterećenje označava prosječnu količinu topline koja se oslobađa iz zapaljenog materijala požarnog sektora po tlocrtnoj

jedinici tog požarnog sektora, a izražava se u MJ/m2. 7 Protočna količina vode je količina vode u jedinici vremena kojom se hidrantskom mrežom za gašenje požara gasi požar.


Stranica 53

C.4. OPASNOSTI OD NASTAJANJA POŽARA U GRAĐEVINAMA GDJE BORAVI VEĆI BROJ OSOBA, INDUSTRIJSKIM, SKLADIŠNIM I DRUGIM OPASNIM GRAĐEVINAMA I LOKACIJAMA, ODNOSNO ZONAMA

C.4.1. Građevine u kojima boravi veći broj osoba

Na području Međimurske županije postoje građevine u kojima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba, u kojima se uslijed požara može pojaviti panika ili može biti ugrožen veći broj osoba. Opasnosti za nastajanje požara u tim građevinama proizlaze iz djelatnosti koje se obavljaju, a prilikom kojih se koristi električna energija ili toplinska energija koja može uzrokovati požar. Vjerojatnosti za nastajanje požara u takvim građevinama povećavaju se s

povećanjem broja osoba u njima, te se u takvim uvjetima moraju poduzeti dodatne preventivne mjere.

Preventivne mjere koje treba poduzimati mogu se podijeliti u 2 grupe:

1. Preventivni pregled uređaja i prostora u građevinama prije održavanja manifestacija u njima (stadioni, sportske dvorane, kazališta, centri kulture, kino dvorane), ili češći pregledi ispravnosti uređaja i opreme u građevinama gdje kontinuirano boravi veći broj osoba (zdravstvene ustanove, domovi umirovljenika, škole i slične ustanove).

2. Vatrogasno dežurstvo za vrijeme održavanja manifestacija kada se okuplja veći broj osoba u prostorima ili na cijelom prostoru građevine, te provedba vatrogasnih vježbi na objektima okupljanja većeg broja osoba.

Posebnu pozornost treba pridati evakuaciji osoba u građevinama zdravstvene njege za slučaj pojave požara u prostorima tih građevina i to iz razloga slabe ili loše pokretljivosti osoba koje borave u njima. Ovo se posebno odnosi na kompleks Županijske bolnice u Čakovcu. Pored

navedenog, od zdravstvenih ustanova u kojima borave slabo pokretne ili nepokretne osobe

na području Županije postoje i druge građevine u kojima se prilikom vatrogasne intervencije mora posebnu pozornost pridati evakuaciji osoba zbog njihove ugroženosti produktima gorenja, a to su: Dom za starije i nemoćne „Čakovec“ u Čakovcu, Obiteljski dom „Mesarić“ u

Čakovcu, Dom za starije „Hodošan“ u Čakovcu, Obiteljski dom za starije Majke Terezije

„Gudlin“ u Čakovcu, Dom za starije „Novinščak“ u Čakovcu, Dom za starije „Stubičar“ u Murskom Središću, Dom za starije „Japa“ u Murskom Središću i Štrigovi, Dom za starije

„Mesmar“ u Prelogu, Dom za starije „Ščavničar“ u Selnici, Obiteljski dom za starije „Zamuda“ u Praporčanu, Dom za starije „Madona“ u Domašincu, Obiteljski dom za starije „Posavec“ u Maloj Subotici, Dom za starije „Slakovec“ u Slakovcu, Dom za starije „Veselko“ u Macincu.

U ostalim građevinama u kojima se okuplja veći broj ljudi (npr. hoteli, ugostiteljski objekti,

disco klubovi, sportske dvorane i dr.), ne okupljaju se osobe slabe pokretljivosti ili nepokretne

osobe, te se u slučaju požara osobe mogu same evakuirati iz ugrožene građevine na siguran prostor. Na građevinama gdje se povremeno okuplja veći broj osoba (npr. za vrijeme sportskih

ili kulturnih priredbi), ovisno o procjeni, potrebno je organizirati vatrogasno dežurstvo s


Stranica 54

vatrogasnim vozilima i vatrogascima, kako bi se svaki mogući požar koji bi mogao izazvati

paniku zbog dima ugasio u svom začetku i time spriječilo zadimljenje prostora.

Kod višekatnih stambenih zgrada (što se prvenstveno odnosi na višekatnice u gradu Čakovcu) problem je odgovarajuće izvedenosti evakuacijskih puteva. Naime, vanjska požarna stubišta ne postoje (ili su samo izvedene penjalice na vanjskim zidovima što nije dovoljno). Stubišta nisu odgovarajuće požarno sektorirana, te s hodnicima etaža čine zajedničke cjeline, čime stubišni prostori predstavljaju "dimnjake" za lako širenje dima i time opasnost za sigurnu

evakuaciju ljudstva iz viših etaža (evakuacijski putevi ispunjavaju se dimom već u vremenu 2 do 5 minuta). Također je važna izvedenost i ispravnost instalacija stubišne sigurnosne rasvjete. Instalacije stubišne sigurnosne rasvjete su manjkave i uglavnom nisu u funkciji.

Sigurno i pravovremeno napuštanje zgrade u slučaju požara osiguravaju se primjenom odgovarajućih mjera:

− rasporedom i brojem evakuacijskih puteva te izlaza primjereno broju ljudi i njihovoj

pokretljivosti,

− odvajanjem elemenata koji ograničavaju evakuacijske puteve (stropovi, zidovi, vrata i slično) od drugih dijelova građevine, elementima otpornim na požar i dim,

− odabirom građevnih proizvoda kojima se oblažu stropovi, zidovi i podovi evakuacijskih

puteva, odgovarajuće reakcije na požar,

− sustavom za odvođenje dima i/ili topline,

− sustavom uređaja za stvaranje povećanog tlaka u evakuacijskim putovima zbog sprječavanja ulaska dima,

− sustavom za rano otkrivanje i gašenje požara,

− sustavom za uzbunjivanje korisnika građevine,

− rasvjetom za slučaj nužde i znakova koji upućuju na evakuacijske puteve,

− ugradnjom protupanik kvaka, pritisnih ploča, šipki i slično na evakuacijskim vratima.

Na svim građevinama u kojima se okuplja veći broj osoba treba voditi pozornost o evakuaciji

iz tih građevina, te gašenju požara unutar prostorija, a za svaku takvu građevinu barem jednom godišnje potrebno je napraviti vatrogasnu vježbu gašenja i spašavanja osoba s nadležnom vatrogasnom postrojbom (nadležna vatrogasna postrojba je ona kojoj je dodijeljeno područje odgovornosti na kojem se nalazi građevina u kojoj se okuplja veći broj osoba).

C.4.2. Građevine u kojima se drže veće količine zapaljivih i opasnih tvari

Na području Međimurske županije postoji određen broj građevina u kojima se uskladištavaju zapaljive, eksplozivne, plinovite ili druge opasne tvari, a koje mogu biti ugrožene požarom ili mogu uzrokovati sam požar (eksploziju). Požar ili eksplozija može nastati kod nepravilnog rukovanja s tim tvarima ili uslijed kvara na uređajima i opremi, koja je u neposrednoj blizini

ovih tvari. Posebnu pozornost prilikom požara na tim građevinama mora se pridavati zaštiti vatrogasaca glede odabira potrebnih sredstava za gašenje, te zaštitnih odora i uređaja koje treba koristiti u vatrogasnoj intervenciji.


Stranica 55

C.4.2.1. Naftni derivati i druge zapaljive tekućine

Najzastupljenije zapaljive tekućine na području Županije su naftni derivati. Za gašenje požara naftnih derivata vatrogasna postrojba mora na intervenciju izići s vatrogasnim vozilom koje ima mogućnost proizvoditi srednje tešku ili tešku pjenu za gašenje. Ovo znači da vatrogasna postrojba kada izlazi na požar građevine gdje se drže naftni derivati mora izlaziti s vozilom koje

ima spremnik s pjenilom i međumiješalicu pjenila i vode, te uređaje za proizvodnju pjene

(mlaznice, bacače pjene).

C.4.2.2. Zapaljivi plin

Za gašenje požara na prostorima gdje je prisutna eksplozivna atmosfera plina sa zrakom ili se može očekivati prisutnost eksplozivne atmosfere, nužno je da vatrogasna postrojba na mjestu intervencije utvrdi eksplozimetrom koje su koncentracije plina u zraku. Ako su one oko donje

granice eksplozivnosti, prilikom gašenja potrebna je posebna pozornost, te zabrana ulaska

vatrogasnih vozila u ugrožen prostor. Pomoću raspršenog mlaza ili prisilnom ventilacijom

mora se nastojati razrijediti eksplozivnu atmosferu da bi se moglo započeti s vatrogasnom

intervencijom.

C.4.2.3. Otrovne tvari

Za gašenje požara na mjestima gdje se nalaze otrovne opasne tvari kao što su klor i amonijak, potrebna je stručna pomoć osoblja koji neposredno rade s tim tvarima, kako bi se izbjegle

neželjene posljedice u vatrogasnoj intervenciji za same vatrogasce. U gašenju požara klora ili amonijaka kao sredstva za gašenje koriste se raspršena voda i prah, uz uporabu uređaja za zaštitu dišnih puteva (maske) s odgovarajućim filterima.

C.4.2.4. Oksidirajuće tvari

Oksidirajuće tvari u dodiru s drugom tvari daju jaku egzotermnu reakciju (oslobađanje topline) ili pri tom nastaju druge promjene koje povećavaju stupanj opasnosti od požara i eksplozije. U gašenju požara kod ovih tvari kao sredstva za gašenje koriste se voda, pjena i prah.

C.4.2.5. Eksplozivne tvari

Za gašenje požara u prostorima gdje se skladište eksplozivi za gospodarsku uporabu potrebno je voditi brigu da ova vrsta eksploziva može u masi eksplodirati. S tim u svezi gašenje požara skladišta u kome se nalaze eksplozivne tvari zbog sigurnosti gasitelja treba se obavljati uz

pomoć stručne osobe koja neposredno radi na skladištenju eksplozivnih tvari, kako bi se izbjegle neželjene posljedice u vatrogasnoj intervenciji za same vatrogasce.

C.4.2.6. Alkoholne tvari

Za gašenje požara alkoholnih tvari (zapaljiva tvar topiva u vodi) vatrogasna postrojba mora na intervenciju izići s vatrogasnim vozilom koje ima mogućnost proizvoditi pjenu za gašenje


Stranica 56

alkohola. Ovo znači da vatrogasna postrojba kada izlazi na požar objekta u kojem se drži npr. etilni alkohol mora izlaziti s vozilom koje ima rezervoar s pjenilom, međumiješalicu pjenila i vode, te uređaje za proizvodnju pjene.

C.4.2.7. Radioaktivne tvari

Za gašenje požara u prostorima gdje se nalaze radioaktivne tvari potrebna je stručna pomoć osoblja koji neposredno radi s tim tvarima, kako bi se izbjegle neželjene posljedice u vatrogasnoj intervenciji za same vatrogasce. Ljudstvo koje sudjeluje u intervenciji gašenja požara gdje se očekuje prisutnost radioaktivnih tvari mora biti opremljeno dozimetrima i

odgovarajućom zaštitnom opremom.

Preporuka je da zapovjednik nadležne vatrogasne postrojbe u suradnji sa stručnjacima koji rukuju navedenim opasnim tvarima sačini operativni plan gašenja požara, te da najmanje jednom godišnje provede vježbu gašenja i spašavanja na objektima gdje se nalaze navedene vrste opasnih tvari.

C.5. OPASNOSTI OD NASTAJANJA POŽARA U ODREĐENIM ŠUMSKIM I POLJOPRIVREDNIM PODRUČJIMA

Na području Međimurske županije manja je vjerojatnost za nastanak šumskog požara pošto se radi pretežno o bjelogoričnim šumama i području s relativno visokim postotkom vlage u zraku (prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka iznose iznad 70%).

Područje Županije karakteriziraju nizinski (ravničarski) i dolinski, te šumostepski, brdski (kontinentski), niskogorski i niži pretplaninski šumski pojasevi. Prevladavajuće šumske vegetacije u ovakvim šumama su poluvlažne i vlažne šume i šikare (šume hrasta lužnjaka, vrbici, topolici, jošici i dr.), šumostepe, različite mezofilne i mezotermne šume (šume hrasta kitnjaka, bukove i ostale bjelogorične šume i šikare). Prirodni uvjeti za nastanak požara u ovakvim šumskim vegetacijama odgovaraju stupnjevima opasnosti od požara mali do

umjereni (IV. – III. stupanj).

Preko 90% požara šuma izazove čovjek nekom svojom djelatnošću, namjerno ili iz nehaja, dok neznatan postotak otpada na druge uzroke. Nepažnjom nastaju požari zbog čovjekovog zanemarivanja ili podcjenjivanja opasnosti (npr. kod spaljivanja korova i drugog biljnog

otpada, odbacivanja neugašenih opušaka cigareta ili šibica, igre s vatrom, uporabe ognjišta ili roštilja u prirodi, spaljivanja divljih odlagališta smeća i sl.). S obzirom na zastupljeni šumski pokrov u Županiji proširenja požara uzrokovanih udarima groma rjeđe se očekuju (stradavaju tek pojedina stabla).

Do požara šuma može doći i prelaskom požara s poljoprivrednog zemljišta (u periodu pripreme tla za proljetnu sjetvu), a što se prvenstveno karakterizira kao prizemni požar, odnosno požar suhog lišća i trave. Ovi požari se mogu očekivati u mjesecima kojima prethode duga sušna razdoblja tijekom zime ili proljeća. Požari šumskog zemljišta ne šire se brzo, ali često zbog slabe


Stranica 57

pristupačnosti (lošiji putevi za vatrogasnu tehniku), te zakašnjele dojave (a time i intervencije)

traju duže, te zahtijevaju angažman većeg broja gasitelja.

U državnim šumama pošto se gospodari po načelima šumarske znanosti mjerama zaštite od požara pridaje se veća pozornost, za razliku od privatnih šuma gdje nema provedene

kategorizacije opasnosti od požara niti izrađenih planova zaštite, pa nema niti definiranih obvezujućih protupožarnih mjera za njihove šumovlasnike.

Stoga u budućnosti svakako treba planirati izradu kategorizacije, odnosno stupnjevanje šumskih površina u privatnom vlasništvu sa stanovišta opasnosti od požara.

U svrhu smanjenja opasnosti i mogućih šteta od požara u šumama posebnu pozornost treba pridavati mjerama čišćenja i prorede sastojina, izradi i održavanju protupožarnih prosjeka i šumskih puteva, održavanju koridora elektroenergetskih vodova koji prolaze šumskim područjem, te organizaciji motrilačko-dojavne službe.

Kako su poljoprivredne površine dominantne na području Međimurske županije, na njima se

u proljetnom periodu mogu očekivati požari, koje izazivaju sami vlasnici poljoprivrednog

zemljišta ili slučajni prolaznici (uslijed paljenje suhe trave, spaljivanje njiva radi prihrane ili

uništavanje nametnika i sl.). Ovi požari uglavnom se ne šire velikom brzinom, te ne stvaraju

znatniju materijalnu štetu, ali mogu predstavljati problem u rubnim područjima između poljoprivrednog i šumskog zemljišta, gdje se mogu prošiti i na šumsko zemljište. Karakteristika poljoprivrednog zemljišta unutar Županije rascjepkanost je posjeda, te sadnja različitih

kultura, što umanjuje sposobnost požara za intenzivnijim širenjem.

C.6. OPASNOSTI PRI TRANSPORTU I PRIJEVOZU OPASNIH TVARI I ODREĐIVANJU PODRUČJA NA KOJIMA SE TAKVA OPASNOST OČEKUJE

Opasnosti pri transportu naftnih derivata očekuju se na državnim i županijskim cestama, te na autocesti, za potrebe opskrbe gorivom benzinskih postaja i gospodarskih subjekata koji imaju

vlastite spremnike naftnih derivata. Pored navedenog, za potrebe pojedinih korisnika,

odnosno obavljanja njihove gospodarske djelatnosti obavlja se i transport ukapljenog naftnog

plina, klora, amonijaka, tekućeg kisika. Transport opasnih tvari prisutan je i u željezničkom prometu, a područjem Županije transportiraju se i određene količine nafte i prirodnog plina

podzemnim transportnim cjevovodima regionalnog i međunarodnog značaja.

Područja na kojima se može očekivati opasnost od požara ili eksplozije su mjesta istovara ili utovara opasnih tvari u prijevozna sredstva ili iz prijevoznih sredstava na mjesta potrošnje ili uskladištenja za potrošnju (benzinske postaje, kotlovnice, gospodarski objekti).

Posebnu pozornost zahtijeva i ranžirni kolodvor u Čakovcu, gdje znaju biti stacionirane vagon

cisterne s opasnim tvarima, a to je mjesto gdje se stacioniraju i oštećene vagon cisterne.

JVP Čakovec osposobljena je i opremljena za intervencije s opasnim tvarima.


Stranica 58

C.7. OPASNOSTI NA INSTALACIJAMA ZA DISTRIBUCIJU PLINA I ELEKTRIČNE ENERGIJE

C.7.1. Distribucija plina

Do pojedinih naselja Županije prirodni plin dovodi se srednjetlačnim plinovodom (3-6 bara),

koji se kod potrošača dodatno reducira. Distributeru se prirodni plin predaje na mjestima mjerno redukcijskih stanica, gdje se obavlja redukcija tlaka i mjerenje predanih količina. Na ovim se mjestima može zatvoriti i dotok plina prema distributeru. Niskotlačna mreža je izgrađena od poliuretanskih cijevi tako da ne postoji mogućnost od korozije, ali se ne isključuje mogućnost mehaničkih oštećenja. Pošto je plinska mreža podzemna opasnosti od pojava

požara i eksplozija bitno su smanjene.

Požari na plinskim cjevovodima i opremi mogu nastati uslijed mehaničkog oštećenja, korozije, operativnih pogrešaka, aktivnosti trećih osoba, prirodnih nepogoda.

Zbog navedenih pogrešaka, može doći do nekontroliranog izlaženja plina iz cjevovoda ili opreme, koja se nalazi na cjevovodu, što dovodi do stvaranja zapaljivih i eksplozivnih koncentracija plina, koje se mogu zapaliti od nekog izvora zapaljenja (električna iskra, mehanička iskra, statički elektricitet). Mehaničko oštećenje čine pukotine na cjevovodu ili

opremi, koje nastaju kada naprezanja u sustavu prijeđu projektom dopuštene vrijednosti. Ona

mogu biti uzrokovana skrivenom pogreškom u materijalu ili pogreškom tijekom izgradnje.

Korozija je gubitak čelika uslijed njegove elektrokemijske reakcije s okolinom. Do korozije dolazi zbog nesavršenosti materijala, te slabe katodne zaštite i izolacije cjevovoda. Posljedice djelovanja korozije su male perforacije i pukotine, pa su i količine plina, koji izlazi u jedinici vremena, relativno male.

Operativne pogreške nastaju uslijed nepridržavanja uputa za rad ili ispadanja iz funkcije opreme, koja je ugrađena sa sigurnosnom svrhom. Dobra osposobljenost radnika, redovito održavanje i veliko iskustvo u vođenju rada plinovoda bitno smanjuje mogućnost nastanka operativnih pogrešaka, koje bi mogle dovesti do nastanka požara.

Pod aktivnošću trećih osoba podrazumijeva se neovlašteno djelovanje teške građevinske mehanizacije u neposrednoj blizini ukopanog cjevovoda. Kod djelovanja trećih osoba najčešće dolazi do izlaženja velikih količina plina.

Prirodne nepogode kao što su potresi, klizišta i poplave, također mogu oštetiti plinovod. Međutim, već kod projektiranja i odabira trase se predviđaju takve mogućnosti, pa se izborom lokacije, vrste materijala i debljine stijenki cijevi bitno smanjuje mogućnosti nastanka

oštećenja.

Prevencija zaštite od požara se postiže prepoznavanjem i kontrolom opasnosti ili potencijalnih opasnosti, koji mogu izazvati požar. Kontrola opasnosti je prepoznavanje, ocjena i eliminacija opasnosti, bez obzira da li je uzrok ljudska ili tehnička pogreška. Kontrola opasnosti sadrži širok spektar aktivnosti, kao što su programi osposobljavanja zaposlenih, radne procedure,

testiranja i ocjenjivanja radnika i sredstava rada, vježbe, inspekcije te širenje osnovnih informacija o opasnostima od nastanka i širenja požara i njegovoj kontroli.


Stranica 59

Potencijalne opasnosti za nastanak požara i eksplozije, te mjere koje se provode u svrhu sprječavanja ovih neželjenih pojava na sustavu transporta nafte slične su kao i u primjeru plinskog sustava.

C.7.2. Distribucija električne energije

Opasnost za nastajanje požara na elektroenergetskom sustavu Međimurske županije može se podijeliti na 2 dijela, a to su pogoni za proizvodnju i pogoni za distribuciju električne energije.

U pogonima za proizvodnju električne energije u kojima se iskorištava hidropotencijal rijeke Drave (u ovu svrhu na području Županije izgrađene su dvije derivacijske hidroelektrane: HE Čakovec i HE Dubrava) opasnosti za nastajanje požara mogu se očekivati na energetskim postrojenjima visokog i niskog napona (transformatori, generatori, visokonaponska

rasklopišta). HE Čakovec i HE Dubrava imaju cijevne generatore, te su stoga štićene samo

sustavom automatske dojave požara (termički javljači unutar generatora). Visokonaponska rasklopišta smještena su u vanjske (izolirane) prostore. Iz ovih razloga nema opasnosti za

širenje eventualnog požara na građevine hidroelektrana, a niti na okolni prostor. Općenito, visoko i niskonaponski sustavi hidroelektrana višestruko su štićeni prenaponskim, nadstrujnim

i dozemnim sustavima zaštite što u mnogome pridonosi sprečavanju nastanka i širenja požara.

U pogonima za distribuciju električne energije koju obavlja distributer HEP ODS d.o.o. – Elektra

Čakovec opasnosti za nastajanje požara mogu se očekivati na energetskim transformatorima

svih naponskih nivoa. U slučaju kvarova na transformatorima može doći i do zapaljenja transformatorskog ulja, čija količina ovisi o snazi transformatora (više snage – više ulja). S

obzirom na prisutnost određenih mjera zaštite (prenaponska, nadstrujna, dozemna…), te s

obzirom na mjesta i načine ugradnje, nisu očekivana ugrožavanja susjednih građevina kod požara na energetskim transformatorima.

Intervencija vatrogasaca na elektroenergetske građevine mora biti uz suradnju odgovornih

osoba HEP-a, te prethodno osiguranje mjesta od opasnih napona (prvenstveno uporabom

sredstava za gašenje požara klase B).

Zapovjednici središnjih vatrogasnih postrojbi na području kojih se nalaze značajniji elektroenergetski objekti (JVP Čakovec, DVD Sveta Marija) trebali bi posjedovati operativne

planove gašenja požara za ove elektroenergetske objekte, izrađene u suradnji s tehničkim osobljem HEP-a.

Prijenos električne energije na srednjem i visokom naponu obavlja se pretežno zračnom mrežom (dalekovodi), naponima od 10 do 400 kV. Kako ovi dalekovodi prolaze uređenim (održavanim) koridorima, te područjima slabo gorivih šumskih sastojina, nema izraženijih opasnosti od nastanka požara kojima bi uzrok bili predmetni dalekovodi.

Električna energija može biti uzročnik nastanka požara kao posljedica kvara na postrojenjima za distribuciju električne energije, odnosno kao utjecaj iz okoliša na postrojenja ili dijelove postrojenja za distribuciju električne energije (grom, šumski požar).


Stranica 60

Mogući rizici nastanka požara u distribuciji električne energije javljaju se kao posljedica:

1. Atmosferskih pražnjenja kada vrlo visoki iznosi napona i struje u iznimno kratkom

vremenu stvore toliko topline da se okolni materijali na mjestu udara munje mogu

zapaliti i nastaviti gorjeti.

2. Električnog luka koji na elektrodistribucijskim postrojenjima nastaje kao posljedica

vanjskih ili unutarnjih uzročnika. Vanjski uzročnici električnog luka često su posljedica približavanja ili dodira vodiča (vodiči moraju biti pravilno postavljeni, kako njihov provjes ne bi omogućavao dodir vodiča. Vodiči koji se dodiruju, npr. uslijed jakog vjetra, stvaraju električni luk i iskrenje, a padom na tlo mogu izazvati zapaljenje gorive tvari). Također, s aspekta mehaničke čvrstoće, neodgovarajući provjes vodiča prilikom preopterećenja uslijed učestalog djelovanja jakog vjetra može utjecati na pucanje vodiča. Električni luk nastaje i kao posljedica zemljospoja ili utjecaja posolice, koja se nošena vjetrom taloži na ovjesnim elementima stupa, te zbog svoje električne vodljivosti zna izazvati zapaljenje. Do električnog iskrenja i luka može doći i prilikom oštećenja izolacije od vanjskog uzročnika (npr. glodavaca), što može prouzročiti tok struje između faznih ili prema neutralnom vodiču. Lokalno zagrijavanje može zapaliti gorive materijale u blizini i prouzročiti požar. Ptice katkad dodirom svojih krila također izazivaju kratki spoj i električni luk. Unutarnji uzročnici električnog luka, kao mogući, ali iznimno rijetki uzročnici požara su prekidanje strujnog kruga otvaranjem rastavljača, te uslijed proboja zraka kao izolatora između vodiča pod naponom i ostalih dijelova postrojenja, odnosno zemlje.

3. Pregrijavanja vodiča kada električna struja u protoku vodičima prijeđe nazivne vrijednosti, te se oni pregrijavaju, tope izolaciju i mogu prouzročiti zapaljenje gorivih materijala s kojima su eventualno u doticaju.

4. Nedovoljno pritegnutih (olabavljenih) vijčanih spojeva pri čemu električna struja protjecanjem kroz instalaciju nailazi na otpor na mjestu priključka (koji je veći na

olabavljenom spoju), te se oslobađa toplina koja može prouzročiti požar zapaljivog materijala u blizini,

5. Statičkog elektriciteta karakterističnog za električne kabele, kondenzatore ili neke druge električne uređaje velikog kapaciteta kad se s njih odvoji izmjenični napon

pri čemu postoji opasnost od nastanka požara ukoliko se tako stvoreni naboji izbijaju preko iskre u zapaljivoj ili eksplozivnoj atmosferi.

Mogući uzroci nastanka požara izazvani djelovanjem električne energije u vlastitim građevinskim objektima potrošača, često znaju biti posljedica loše izvedenih ili nepravilno dimenzioniranih električnih instalacija unutar građevina, njihove dotrajalosti ili preopterećenja, labavih ili nekvalitetno izvedenih spojeva kućnih priključaka, "krpanja"

osigurača, nakupljanja prljavštine ili vlage, te konačno i kao posljedica neovlaštene potrošnje

(improvizirani priključci na mrežu).

U smislu prevencije i smanjenja rizika za nastanak i širenje požara donose se godišnji planovi i programi mjera protupožarne zaštite na elektroenergetskim objektima za proizvodnju i


Stranica 61

distribuciju električne energije, čime se utječe na otklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti za nastanak i širenje požara na istima, te se definiraju odgovarajuće aktivnosti u smislu protupožarnog djelovanja (osobito nad sredstvima rada, vatrogasnom tehnikom, te obukom

radnika).

Posebna pozornost želi se skrenuti i na sve veću prisutnost sunčevih elektrana, odnosno instaliranih sunčevih (solarnih) panela po krovovima stambenih i poslovnih građevina, gdje

pojave požara predstavljaju posebnu opasnost za vatrogasce – gasitelje. Naime, sunčevi (solarni) paneli ostaju pod naponom, te generiraju (proizvode) istosmjerni napon i po

isključenju glavnih sklopki u razvodnim ormarima predmetnih postrojenja, a ovisno o

razdoblju dana mogu dostići vrijednosti i više stotina volti, što predstavlja opasnost po život za gasitelje. Gašenje požara na takvim građevinama zahtjeva posebnu pripremljenost vatrogasaca, te suradnju sa stručnim tehničkim osobljem za ove sustave (instalaterima, HEP-

om). Karakteristika požara na postrojenjima sunčevih elektrana je da se ne šire velikom brzinom, pa je njihovo gašenje moguće i aparatima za početno gašenje požara (CO2, prah), dok

je kod većih požara moguća i uporaba vode (preko monsun mlaznica i drugih mlaznica na

sigurnoj udaljenosti – minimalno 4 m).

Programima teorijske i praktične nastave u vatrogasnim postrojbama potrebno je obrađivati tematiku interveniranja na specifičnim postrojenjima (sunčeve elektrane i sl.), kako bi vatrogasci mogli odgovoriti na izazove koje pred njih postavlja ova, ali i druge nove

tehnologije.

C.8. OPASNOSTI KOJE PROIZLAZE IZ DOTRAJALOSTI GRAĐEVINA, TEHNOLOGIJA ILI INSTALACIJA ZA RAZVOD ENERGENATA

Opasnosti za nastajanje požara u starim građevinama uglavnom proizlazi iz načina zgrijavanja prostora, koji se često zagrijava krutim gorivom u prilagođenim pećima spojenim na dimovodne kanale. Nisu rijetki slučajevi da se dimovodni kanali ne održavaju pravilno, a u ponekim starim građevinama nisu niti pravilno izvedeni, pa u periodu godine kada

temperature padnu značajnije ispod 0°C povećava se opterećenje dimnjaka (zbog učestalosti punjenja peći gorivom), što su pogodni uvjeti za nastajanje požara u njima. Ovi požari tada se mogu lako proširiti na krovnu i stropnu konstrukciju kada je ona napravljena od gorivog

materijala.

Pored navedenog, opasnost za nastajanje požara u starim građevinama proizlazi i iz uporabe električne energije. U vrijeme postavljanja električnih instalacija u takvim građevinama ista je koristila samo za rasvjetu i mali broj trošila (npr. radioaparat i sl.), a s povećanjem broja električnih aparata porasla je i potrošnja, dok su presjeci kabela ostali isti. Zbog neprimjerene zaštite (krpani, predimenzionirani osigurači) u ovim slučajevima dolazi do zagrijavanja vodiča i zapaljenja njihove izolacije, te često zapaljenja i gorivih tvari u tavanskim dijelovima građevina. Za kućanstva nema obveze periodičnih pregleda ispravnosti električnih instalacija, pa je velik broj ovih instalacija izvan kontrole, zašto su one i čest razlog za pojave požara.


Stranica 62

Opasnosti koje proizlaze iz obavljanja pojedinih tehnoloških procesa prvenstveno su prisutne u onim tehnologijama gdje se radi sa zapaljivim tekućinama, eksplozivnim tvarima, otvorenim plamenom ili se obavlja transport energenata (opasne tvari, plin, električna energija…). Mjere zaštite na takvim mjestima osiguravaju se kroz primjenu građevinskih, tehničko-tehnoloških, organizacijskih i drugih mjera, međutim nadzor nad njihovom primjenom mora se pojačati učestalijim periodičkim pregledima i ispitivanjima, te kontrolama od strane inspekcijskih službi, pogotovo tamo gdje se potencijalno opasniji tehnološki procesi nalaze unutar zona stanovanja.

Gradnju potencijalno opasnih tehnoloških procesa mora se predviđati unutar posebnih

gospodarskih zona naselja, tj. izvan područja stambene gradnje, uz primjenu svih onih mjera kojima se opasnosti od požara na takvim tehnologijama smanjuju na minimum.

Ističe se problem slabe povezanosti vlasnika/korisnika novoizgrađenih poslovnih građevina s vatrogascima. Zbog neinformiranosti vatrogasaca, te njihove nedostatne upućenosti i pripremljenosti na eventualne opasnosti, vatrogasne intervencije na takvim mjestima mogu

biti otežane i zakašnjele, a to će nepotrebno rezultirati i većim štetama.

Također vatrogasce se ne informira o sustavima dojava požara ugrađenih na građevinskim objektima, a koji se povezuju na mjesta stalnog dežurstva zaštitarskih tvrtki, čime je onemogućena pravovremena provedba standardnih operativnih postupaka prijema dojave i

provjere alarma (stvarni/lažni alarm). Dojave iz ovih građevina tako mogu kasniti i do petnaestak minuta, što je predugo, te se time gubi vrijeme potrebno za lokalizaciju požara u njegovoj ranoj fazi, kada su štete najmanje.

C.9. OPASNOSTI ZBOG NEIZGRAĐENOSTI PUTOVA ILI NJIHOVE NEDOVOLJNE ŠIRINE ZA GAŠENJE POŽARA VATROGASNIM VOZILIMA

Međimurska županija pokrivena je kvalitetnom mrežom cestovnih prometnica (državnih, županijskih, lokalnih). Pristupi glavnim područjima naseljenosti, te industrijskim pogonima su

zadovoljavajući, ali se određene poteškoće mogu očekivati u osiguranju potrebnih površina za operativni rad vatrogasnih vozila kod visokih građevina, te u pristupima pojedinim građevinama u brdskim područjima Županije gdje su prisutne uže ceste, bez dostatnog broja

ugibališta i s usponima.

Zanemarivanja u izgradnji prometne infrastrukture, kao i nedovoljno održavanje postojećih cesta, faktori su koji će usporavati vatrogasne intervencije. Kašnjenja u gašenju požara za

posljedicu imaju njegovo proširenje, potrebu za angažiranjem značajnijih snaga u ljudstvu i tehnici kod gašenja, te veće materijalne štete.

Skraćivanjem vremena od dojave do početka gašenja mnogo se može pridonijeti smanjivanju šteta uzrokovanih požarom. Uz pravovremen odziv vatrogasaca na intervenciju i njihovu

odgovarajuću tehničku opremljenost (izuzimajući okolnosti prometne preopterećenosti koja se može očekivati u rijetkim situacijama), faktor koji će utjecati na vrijeme dolaska do mjesta požara kvaliteta je cestovne infrastrukture na trasi intervencije. Stoga je osiguranje


Stranica 63

odgovarajućih puteva kao vatrogasnih prilaza od velike važnosti. Međutim, za brzu vatrogasnu intervenciju nije dostatno osigurati samo cestovni prilaz do određene građevine, već ovisno o građevinskoj razvedenosti i etažnosti građevine moraju se osigurati i odgovarajuće površine za operativni rad, koje trebaju omogućiti brzo postavljanje u funkciju vatrogasnih vozila te ostale tehnike. Dakle, nedovoljno pridavanje pozornosti izvedbi i osiguranju vatrogasnih

pristupa može bitno umanjiti učinkovitost vatrogasaca u intervenciji.

Važno je napomenuti da vatrogasna postrojba kojoj je dodijeljeno područje odgovornosti na istom mora osigurati dolazak na intervenciju u vremenu do 15 minuta po zaprimljenoj dojavi.

Ako se uzme u obzir da je središnjim dobrovoljnim vatrogasnim društvima za izlazak na intervenciju potrebno najmanje 5 minuta, znači da preostalo vrijeme (do 15 minuta) smiju potrošiti na put vatrogasnim vozilom do požarišta. U slučaju razvedenog područja naseljenosti,

s mješovitim (brdsko-nizinskim) reljefom, kakav je jednim dijelom karakterističan i za Međimursku županiju, kvalitetnoj prometnoj povezanosti treba pridati posebnu pozornost, jer

neodgovarajuća cestovna mreža smanjuje područje odgovornosti vatrogasne postrojbe, što u konačnici znači i potrebu za ustrojavanjem većeg broja središnjih postrojbi za prostor određene jedinice lokalne samouprave.

Vatrogasne pristupe (vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila) treba izvoditi sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe.

C.10. FUNKCIONALNOST SUSTAVA VEZA ZA OPAŽANJE I GAŠENJE POŽARA

Dojava o požaru na području Međimurske županije zaprima se pozivom na:

− 193 – direktna veza s Vatrogasnim operativnim centrum (VOC) JVP Čakovec, − 112 – Županijski centar 112 Čakovec, − 192 – Operativno dežurstvo Policijske uprave međimurske.

Nakon zaprimljene dojave, operativno dežurni djelatnik u VOC-u JVP Čakovec uzbunjuje dežurnu smjenu JVP Čakovec. Uz dežurnu smjenu, uzbunjuju se i dobrovoljna vatrogasna

društva na čijem području je nastao neželjeni događaj.

Po zaprimljenoj dojavi o požaru pozivom na broj 112, Županijski centar 112 Čakovec o požaru obavještava VOC JVP Čakovec te je daljnje postupanje isto kao i pozivom na broj 193.

Po zaprimljenoj dojavi o požaru pozivom na broj 192, Operativno dežurstvo Policijske uprave međimurske o požaru obavještava VOC JVP Čakovec te je daljnje postupanje isto kao i pozivom na broj 193.

Uzbunjivanje svih vatrogasaca na području Međimurske županije vrši se i VOC-a JVP Čakovec. Uzbunjivanje se vrši putem službene jedinstvene aplikacije UVI (Upravljanje vatrogasnim

intervencijama ) i SMS sustavom putem GSM. Daljinsko uključivanje sirena vrši se iz Centra 112 Čakovec.

Sustav radio veze u vatrogastvu na području Međimurske županije je sljedeći : TETRA I ANALOGNI SUSTAV VEZA. Bazne stanice i jednog i drugog sustava nalaze se u VOC-u JVP


Stranica 64

Čakovec. JVP Čakovec kao i dobrovoljna vatrogasna društva posjeduju i jedan i drugi sustav

veza. Komunikacija sa spomenutim žurnim službama je putem telefona.

C.11. BROJNOSTI I OSPOSOBLJENOST PUČANSTVA ZA GAŠENJE POŽARA

Temeljem Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom

predviđeno je osposobljavanje sljedećih osoba:

− zaposleni u pravnim osobama te zaposleni u državnoj upravi i u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

− učenici srednjih škola.

Planom zaštite od požara gradova, odnosno, općina mogu se utvrditi kategorije pučanstva koje su obvezne proći osposobljavanje, a nisu obuhvaćene gornjim nabrajanjem.

Obveze osposobljavanja ne odnose se na osobe koje se profesionalno bave poslovima zaštite od požara osobe osposobljene za dobrovoljne vatrogasce.

Od obveze osposobljavanja mogu se izuzeti osobe mlađe od 15 godina i starije od 60 godina (muškarci), odnosno, 55 godina (žene).

U srednjim školama na području Međimurske županije ne provode se osposobljavanja učenika za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, sukladno gore navedenom Pravilniku. Također, procjenjuje se da su osobe zaposlene u pravnim osobama te osobe zaposlene u državnoj upravi i u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nedostatno informirane, educirane i osposobljene za gašenje.

C.12. PRIJEVOZ SNAGA ZA GAŠENJE POŽARA

Potreba za prijevozom većeg broja gasitelja na požare mogla bi se očekivati u slučaju velikih požara otvorenog prostora, odnosno katastrofalnih požara unutar urbanih ili industrijskih područja. Pojava katastrofalnih požara unutar urbaniziranih područja malo su vjerojatne u mirnodopskim uvjetima, pa nije za očekivati angažiranje izuzetno velikog broja vatrogasaca u gašenju. Prema ugroženosti od požara šuma na ovom području u državnim šumama zastupljeni su: mali stupanj ugroženosti (970,92 ha ili 31,57%), umjereni stupanj ugroženosti (2.072,00 ha ili 67,36%) i veliki stupanj ugroženosti (29,99 ha ili 0,98%). Iz navedenih razloga

nije vjerojatan požar koji bi imao za posljedicu angažiranje vatrogasnih snaga s područja cijele Županiji, ali je za očekivati požar šume ili poljoprivrednog zemljišta, odnosno neobrađenih površina ili zapuštenih livada, za što bi trebalo angažirati nešto veće snage (3 – 5 vatrogasnih

odjeljenja), a za koje bi trebalo osigurati i prijevoz na požarište.

Kombi vozila posjeduju gotovo sve vatrogasne postrojbe, te se istima može prevesti 7 – 8

vatrogasaca po vozilu, a tu je i veći broj navalnih vozila i autocisterni kojima se također može obaviti prijevoz vatrogasaca (npr. navalnim vozilima može se prevesti 3 – 6 vatrogasaca, a


Stranica 65

autocisternama 2 – 3 vatrogasca). S obzirom na navedeno, postojećim brojem vatrogasnih

vozila moguće je osigurati prijevoz potrebnog broja vatrogasaca.

C.13. DJELOTVORNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE GASITELJA NA VEĆIM POŽARIMA

C.13.1. Zdravstvena zaštita

Na području Međimurske županije, hitna medicinska pomoć organizirana je na 4 lokacije. U

Zavodu za hitnu medicinu Međimurske županije u Sjedištu Čakovec djeluju dva Tim-a 1 koji se

sastoje od liječnika, medicinskog tehničara/sestre i vozača. Medicinsko prijavno dojavno jedinica se nalazi u sjedištu Čakovec u sastavu od dvije medicinske sestre. U Ispostavi Prelog

djeluje jedan Tim1 koji se sastoji od liječnika, medicinskog tehničara/sestre i vozača. U

Ispostavi Mursko Središće djeluje jedan Tim 2 koji se sastoji od 2 medicinska tehničara/sestre. Ispostava Kotoriba radi kroz vikend od petka u 19,00 sati do ponedjeljka u 07,00 sati, a u istoj

djeluje jedan Tim 2 koji se sastoji od dva medicinska tehničara/sestre.

Pošto se u akcijama gašenja požara i spašavanja mogu očekivati i ozljeđivanja koja za prvu pomoć znače I stupanj hitnosti (teški prijelomi, opekotine, reanimacija…), gdje medicinsku pomoć treba pružiti u vremenu 3 do 5 minuta po nastalom događaju, očito je da postojećom organizacijom hitne medicinske službe nije moguće osigurati zadovoljavajuću interventnost na svom području vjerojatnosti nastanka požara na području Županije. Stoga je važno u slučaju većih požara, gdje se očekuje angažiranje većeg broja gasitelja, odnosno postrojbi, na požarištu unaprijed osigurati pripravnost hitne službe s najmanje jednim timom i sanitetskim vozilom. Odnosno, unutar vatrogastva trebalo bi planirati osposobljavanje posebnih timova i

njihovo tehničko opremanje za pružanje prve pomoći i trijažu.

Za slučaj eventualnog stacionarnog liječenja ozlijeđenih kod gašenja požara procjenjuje se da smještajni kapaciteti i tehničke mogućnosti Županijske bolnice Čakovec mogu zadovoljiti u pogledu pružanja opće i specijalističke medicinske pomoći.

C.13.2. Prehrana gasitelja

Kako se zbog relativno dobrog pokrivanja prostora vatrogasnim snagama, te zbog pretežno slabije gorivosti šumskih sastojina (u prosjeku povišene koncentracije vlage zraka) na području Županije ne predviđaju se pojave požara velikih razmjera, koji zahtijevaju dugo vrijeme gašenja, te se ne iskazuje potreba za organiziranjem posebne dopreme hrane i vode na

požarište. U slučaju takvih potreba hranu i vodu za piće gasiteljima će se osiguravati sukladno planovima zaštite od požara pojedinih jedinica lokalne samouprave, odnosno u koordinaciji sa županijskim zapovjedništvom, a dopremu iste postrojbe će organizirati same.


Stranica 66

C.14. BROJ PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH POSTROJBI

Na području Međimurske županije djeluje Vatrogasna zajednica Međimurske županije koja okuplja, koordinira rad i rukovodi radom 11 vatrogasnih zajednica u kojima djeluje i radi 85

područnih dobrovoljnih vatrogasnih društava, 3 dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu i Javna vatrogasna postrojba Čakovec (JVP Čakovec).

Prema rasporedu i brojnosti vatrogasnih postrojbi može se zaključiti da su vatrogasne snage na području Županije sposobne ugasiti svaki požar. Međutim, nije za očekivati dolazak vatrogasaca do svih područja u Županiji i prije nego bi požar poprimio ozbiljnije razmjere. Naime, na područjima s makadamima, užim putevima s neutvrđenim bankinama i usponima (Gornje Međimurje), a pogotovo za nepovoljnih meteo uvjeta (kiša, snijeg) moguća su kašnjenja u dolasku postrojbe na požarište.

Prema načinu organiziranja, na područjima jedinica lokalne samouprave postoje sljedeći oblici organiziranja vatrogasnih postrojbi:

− da je područje jedinice lokalne samouprave jedno požarno područje s jednom središnjom (stožernom) vatrogasnom postrojbom, odgovornom za cjelokupnu zaštitu od požara na području te jedinice lokalne samouprave, ili

− da je prostor više jedinica lokalne samouprave područje odgovornosti jedne središnje (stožerne) vatrogasne postrojbe.

Tablica 19. Način organiziranja vatrogasnih postrojbi na području gradova i općina

JLS

GRAD ČAKOVEC

Na području Grada Čakovca kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koje prvo izlazi na sve

vatrogasne intervencije na području Grada. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Grada još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Čakovec, DVD Gornji Vidovec, DVD Ivanovec, DVD

Krištanovec, DVD Kuršanec, DVD Mačkovec, DVD Mihovljan, DVD Novo Selo na Dravi, DVD Novo Selo Rok, DVD

Pustakovec – Buzovec – Putjane, DVD Savska Ves, DVD Šandorovec, DVD Štefanec, DVD Totovec, DVD Žiškovec

te dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu: DVD Čakovečki mlinovi i DVD Čateks.

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

Na području Grada Mursko Središće kao središnja vatrogasna postrojba djeluje DVD Mursko Središće, koje prvo

izlazi na sve intervencije na području Grada. Uz središnju vatrogasnu postrojbu DVD-a Mursko Središće, na

području Grada još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Križovec i DVD Peklenica. GRAD PRELOG

Na području Grada Preloga kao središnja vatrogasna postrojba djeluje DVD Prelog, koje prvo izlazi na sve

intervencije na području Grada. Uz središnju vatrogasnu postrojbu DVD-a Prelog, na području Grada još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Cirkovljan, DVD Čehovec, DVD Čukovec, DVD Draškovec i DVD Oporovec.

OPĆINA BELICA

Na području Općine Belica kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koje prvo izlazi na sve

intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Belica i DVD Gardinovec.

OPĆINA DEKANOVEC

Na području Općine Dekanovec kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluje DVD Dekanovec.

OPĆINA DOMAŠINEC


Stranica 67

JLS

Na području Općine Domašinec kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Domašinec i DVD Turčišće.


Na području Općine Donja Dubrava kao središnja vatrogasna postrojba djeluje DVD Donja Dubrava, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine.


Na području Općine Donji Kraljevec kao središnja vatrogasna postrojba djeluje DVD Donji Kraljevec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu DVD-a Donji

Kraljevec, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Donji Hrašćan, DVD Donji Pustakovec, DVD Hodošan, DVD Palinovec i DVD Sveti Juraj u Trnju.


Na području Općine Donji Vidovec kao središnja vatrogasna postrojba djeluje DVD Donji Vidovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine.

OPĆINA GORIČAN

Na području Općine Goričan kao središnja vatrogasna postrojba djeluje DVD Goričan, koja prva izlazi na sve

vatrogasne intervencije na području Općine. OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC

Na području Općine Gornji Mihaljevec kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Gornja Dubrava, DVD Gornji Mihaljevec, DVD

Martinuševec i DVD Preseka.

OPĆINA KOTORIBA

Na području Općine Kotoriba kao središnja vatrogasna postrojba djeluje DVD Kotoriba, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine.


Na području Općine Mala Subotica kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Držimurec – Strelec, DVD Mala Subotica, DVD Palovec

DVD Sveti Križ.

OPĆINA NEDELIŠĆE

Na području Općine Nedelišće kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Črečan, DVD Dunjkovec, DVD Gornji Hrašćan, DVD Gornji Kuršanec, DVD Macinec, DVD Nedelišće, DVD Pretetinec, DVD Pušćine, DVD Slakovec, DVD Trnovec.

OPĆINA OREHOVICA

Na području Općine Orehovica kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Orehovica, DVD Podbrest i DVD Vularija.

OPĆINA PODTUREN

Na području Općine Podturen kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Ferketinec, DVD Miklavec, DVD Novakovec, DVD Podturen i DVD Sivica.

OPĆINA PRIBISLAVEC

Na području Općine Pribislavec kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluje DVD Pribislavec.

OPĆINA SELNICA

Na području Općine Selnica kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluje DVD Selnica.

OPĆINA STRAHONINEC


Stranica 68

JLS

Na području Općine Strahoninec kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluje DVD Strahoninec.


Na području Općine Sveta Marija kao središnja vatrogasna postrojba djeluje DVD Sveta Marija, koja prva izlazi

na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu DVD-a Sveta Marija, na

području Općine još djeluje DVD Donji Mihaljevec.

OPĆINA SVETI JURAJ NA BERGU

Na području Općine Sveti Juraj na Bregu kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na

području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Brezje, DVD Lopatinec, DVD Mali Mihaljevec

DVD Vučetinec i DVD Zasadbreg.

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI Na području Općine Sveti Martin na Muri kao središnja vatrogasna postrojba djeluje DVD Sveti Martin na Muri,

koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu DVD-a

Sveti Martin na Muri, na području Općine još djeluje DVD Lapšina. OPĆINA ŠENKOVEC

Na području Općine Šenkovec kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Šenkovec i DVD Knezovec te dobrovoljno vatrogasno društvo u gospodarstvu: DVD Eko Međimurje.

OPĆINA ŠTRIGOVA

Na području Općine Štrigova kao središnja vatrogasna postrojba djeluje DVD Štrigova, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu DVD-a Štrigova, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Robadje, DVD Stanetinec i DVD Železna Gora

OPĆINA VRATIŠINEC

Na području Općine Vratišinec kao središnja vatrogasna postrojba djeluje JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve vatrogasne intervencije na području Općine. Uz središnju vatrogasnu postrojbu JVP-a Čakovec, na području Općine još djeluju dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Vratišinec i DVD Gornji Kraljevec.


Stranica 69

D. PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIČKIH MJERA KOJE JE POTREBNO PROVESTI KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA SMANJILA NA NAJMANJU MOGUĆU RAZINU

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te određene pravne osobe dužne su

organizirati svoje djelovanje sukladno Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku za tekuću godinu.

Međimurska županija organizira zaštitu od požara na svom području, vodi brigu o uspješnom provođenju i poduzima mjere za unapređivanje zaštite od požara.

D.1. MJERE KOJE PROVODE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

Jedinice lokalne samouprave dužne su temeljem članka 13. Zakon o zaštiti od požara, imati

izrađene procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije te planove zaštite od požara.

Jedinice lokalne samouprave donose plan zaštite od požara za svoje područje na temelju procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva unutarnjih poslova. Nadležna vatrogasna zajednica daje prethodno mišljenje na dio procjene koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnosti kroz minimalna mjerila dana

posebnim propisom kojim se uređuje područje vatrogastva.

Jedinice lokalne samouprave najmanje jednom godišnje usklađuju planove zaštite od požara s novonastalim uvjetima.

Jedinice lokalne samouprave najmanje jednom u 5 godina usklađuju procjene ugroženosti od

požara i tehnološke eksplozije s novonastalim uvjetima.

Jedinice lokalne samouprave na temelju procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije donose godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za svoje područje.

Godišnji provedbeni planovi unapređenja zaštite od požara gradova i općina s područja Međimurske županije donose se na temelju Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara Županije.

Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave najmanje jednom godišnje razmatraju izvješće o stanju zaštite od požara na svom području i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara za svoje područje.

Jedinice lokalne samouprave, sukladnu Godišnjem programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku dužna je ažurirati, odnosno izraditi

Plan motrenja, čuvanja i ophodnje te provoditi propisane mjere zaštite od požara na ugroženim prostorima, građevinama i prostorima uz pružne i cestovne pravce za područje svoje odgovornosti.


Stranica 70

D.1.1. Organizacija vatrogasnih postrojbi

Sukladno izračunu o potrebnom broju vatrogasaca iz procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za gradove i općine potrebno je osigurati potreban broj operativnih

vatrogasaca.

D.1.2. Vatrogasna oprema i tehnika

Opremanje vatrogasnih postrojbi potrebno je provoditi sukladno Pravilniku o minimumu

tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi, odnosno, Pravilniku o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava.

D.1.3. Smještaj tehnike i opreme

Za potrebe vatrogasnih postrojbi potrebno je osigurati odgovarajuća spremišta za vatrogasna vozila i tehniku sa zagrijavanjem prostora vatrogasnog spremišta kako bi u hladnijim (zimskim) uvjetima mogli brzo i učinkovito djelovati.

D.1.4. Sredstva veze, javljanja i uzbunjivanja

Za učinkovito i uspješno djelovanje vatrogasaca od trenutka uzbunjivanja, početka intervencije, lokaliziranja i gašenja požara, potrebno je osigurati dovoljan broj stabilnih, mobilnih i prijenosnih radio uređaja za potrebe vatrogasnih postrojbi. Također je potrebno osigurati

učinkovitu telefonsku liniju u vatrogasnim društvima u kojima to još nije osigurano.

U svim središnjim vatrogasnim postrojbama na području Međimurske županije potrebno je

osigurati uzbunjivanje daljinskim aktiviranjem sirena na njihovim vatrogasnim domovima.

Zapovjednici vatrogasnih postrojbi dužni su promptno izvješćivati županijskog vatrogasnog zapovjednika i vatrogasni operativni centar (VOC) o svim promjenama od značaja za interventnu spremnost svojih postrojbi, a posebno u pogledu: telefonskih brojeva i adresa

odgovornih osoba (zapovjednik, zamjenik zapovjednika, vozač), operativnog broja vatrogasaca, vrste i broja vatrogasnih vozila, osnovnih osobina vozila (kapaciteti spremnika

sredstava za gašenje, karakteristike uređaja za gašenje, broj osoba koji se pojedinim vozilom

može prevesti), sredstava UKV radio veze.

D.2. MJERE KOJE PROVODE PRAVNE OSOBE RAZVRSTANE U I. I II. KATEGORIJU

UGROŽENOSTI OD POŽARA

Sukladno članku 20. Zakona o zaštiti od požara, vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora razvrstanih u I. i II. kategoriju ugroženosti od požara dužni su donijeti plan zaštite od požara izrađen na temelju procjene ugroženosti od požara. Najmanje najmanje jednom u 5 godina, pravne osobe usklađuju procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije s novonastalim uvjetima.

Pravne osobe razvrstane u I. i II. kategoriju ugroženosti od požara koje imaju obvezu organiziranja profesionalne vatrogasne postrojbe ili vatrogasno dežurstvo s propisanim brojem profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, prema odrednicama Rješenja o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategoriju ugroženosti od požara


Stranica 71

izdanog od Ministarstva unutarnjih poslova, a tu obvezu nisu ispunili, moraju to provesti u što

kraćem roku.

Profesionalne vatrogasce kao i propisani broj radnika stručno osposobljenih za dobrovoljnog vatrogasca u pravnim osobama I. i II. kategorije ugroženosti od požara potrebno je rasporediti isključivo na poslove provođenja preventivne zaštite od požara sukladno Pravilniku o

razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara.

Neophodno je opremiti profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu i radnike stručno osposobljene za dobrovoljnog vatrogasca minimumom tehničke opreme i sredstava, sukladno Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi.

Vatrogasne postrojbe u gospodarstvu moraju se opremiti sukladno Pravilniku o minimumu

opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi.

Pravne osobe koje su razvrstane u III. ili IV. kategoriju ugroženosti od požara, koje do sada nisu izradile opći akt, odnosno Pravilnik o zaštiti od požara, isti moraju što prije izraditi. Za provođenje preventivnih mjera zaštite od požara moraju rasporediti radnika koji je obvezan

položiti stručni ispit po posebnom propisu pred nadležnom komisijom.

Pravne osobe koje nisu razvrstane u kategorije ugroženosti od požara potrebno je razvrstati od strane Ministarstva unutarnjih poslova.

Pravne osobe moraju se pridržavati propisanih uvjeta za obavljanje redovite kontrole stabilnih

sustava za dojavu i gašenje požara, električnih i gromobranskih instalacija, instalacija u protueksplozijskoj “Ex” izvedbi, uređaja za odvod dima i topline, protupožarnih zaklopki, sustava za detekciju plinova, sustava za zaštitu od statičkog elektriciteta, strojeva s povećanim opasnostima, posuda pod tlakom, aparata za početno gašenje požara i dr.

Radne prostore i prostorije, kao i električne razvodne ormare, potrebno je redovito čistiti od prašine i ostalih sitnih čestica kako bi se spriječila mogućnost zapaljenja istih, a potom i mogućnost nastajanja eksplozija.

Prilazi do uređaja i opreme za gašenje požara, manipulativne površine za rad vatrogasaca i putovi za evakuaciju, odnosno, spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom moraju biti uvijek čisti i prohodni.

Pravne osobe dužne su dostaviti središnjim vatrogasnim postrojbama sigurnosno-tehničke listove za opasne tvari koje koriste u radnim procesima ili ih uskladištavaju, da bi se u slučaju

neposredne opasnosti i gašenja požara moglo djelovati na odgovarajući način.

Na rampama na prilazima pravnim osobama mora biti omogućen pristup vatrogascima, tako da primjerak ključeva moraju imati vatrogasci.

D.3. URBANISTIČKE MJERE

U prostorno-planskoj dokumentaciji, osim obveznog sadržaja propisanog posebnim zakonom i podzakonskim aktima, ovisno o razini prostornog plana, u svrhu procjene ugroženosti i zaštite od požara potrebno je posebno evidentirati te obraditi:


Stranica 72

− zone ugroženosti od prirodnih nepogoda (poplavna područja, potresna područja, zone pojačane erozije),

− broj, strukturu i razmještaj stanovništva,

− strukturu, kapacitet i razmještaj gospodarskih djelatnosti, − prostorni razmještaj stambenih i radnih (poduzetničkih) zona, zelenih površina te

uređaja i mreže komunalne infrastrukture,

− prirodne i izgrađene vodene površine i izvorišta vode za gašenje požara,

− uvjete za planiranje mjera zaštite i uređenja prostora u svrhu zaštite od prirodnih

nepogoda,

− utvrditi maksimalnu gustoću naseljenosti za nove dijelove naselja kao i maksimalnu

izgrađenost zona naselja,

− pri izradi prostornih planova, naročito detaljnih planova uređenja uključiti nadležne službe Ministarstva unutarnjih poslova sukladno Zakonu o zaštiti od požara.

Prilikom izrade prostornih planova utvrditi odredbe za provođenje koje će propisati:

− sigurnost susjednih građevina u odnosu na širenje požara, − pristupačnost građevini odnosno lokaciji za potrebe intervencije (pristup na javni put).

Posebnu pozornost potrebno je pridavati u osiguranju odgovarajućih vatrogasnih pristupa i to

kod gradnje novih te u održavanju postojećih cestovnih prometnica odgovarajuće širine i prohodnosti. Kod izgradnje i rekonstrukcije postojećih građevinskih objekata mora se voditi računa da se vatrogasnim vozilima osiguraju pristupi propisanih karakteristika do građevina i otvora na njihovim vanjskim fasadama. Broj i smještaj vatrogasnih pristupa mora biti:

najmanje s jedne duže strane kod: građevina niske stambene izgradnje (prizemne, jednokatne), kolektivnog stanovanja,

građevina s obostrano orijentiranim stambenim jedinicama, s najviše 4 kata,

najmanje s dvije duže strane kod:

građevina i prostora za javne skupove, građevina namijenjenih odgoju i obrazovanju, bolnica, hotela, trgovačkih, industrijskih i visokih građevina, stambenih građevina kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim

stambenim jedinicama,

stambenih građevina s više od 4 kata, građevina i prostora u kojima se okuplja, radi i boravi vise od 100 osoba.

Do vatrogasnih pristupa moraju biti osigurani vatrogasni prilazi i površine za operativni rad vatrogasnih vozila, koji moraju biti oblikovani da udovoljavaju osnovnoj namjeni u pogledu:

nosivosti, širine, nagiba, radijusa, površine, udaljenosti, dužine i sl.

Ovisno o visini građevine definiraju se i širine te radijusi zaokretanja prilaza, prema tablici:


Stranica 73

Tablica 20. Radijusi zaokretanja za objekte visoke do 22 m

ŠIRINA VATROGASNOG PRILAZA ZA GRAĐEVINE VISOKE DO 22 m

VODORAVNI RADIJUS

UNUTARNJI VANJSKI

6,0 m 5,0 m 11,0 m

5,5 m 7,5 m 13,0 m

5,0 m 10,0 m 15,0 m

4,5 m 12,0 m 16,5 m

4,0 m 16,5 m 20,5 m

3,5 m 21,5 m 25,0 m

3,0 m 37,0 m 40,0 m

Nosivost vatrogasnih pristupa ne smije biti manja od 100 kN. Minimalna širina površina planiranih za operativni rad vatrogasnih vozila, postavljenih paralelno uz vanjske zidove

građevina trebaju biti minimalno 5,5 m (građevine visine do 40 m), a kod operativnih površina postavljenih okomito na vanjske zidove građevina trebaju biti širine od minimalno 5,5 m i dužine od 11 m. Površine za operativni rad vatrogasnih vozila moraju udovoljavati i u pogledu razmaka površina od vanjskih zidova građevine, tj. podnožja istih i to maksimalno 12 m za građevine visine do 16 m, te 6 m za građevine visine od 16 m.

Na rampama na prilazima građevinama mora biti omogućen pristup vatrogascima, tako da primjerak ključeva moraju imati vatrogasci.

Na svim područjima Županije mora se osigurati takva kvaliteta prometnica i putova da su

pristupi vatrogasnim vozilima omogućeni tijekom čitave godine vodeći pritom računa o širini, radijusima te nosivosti puta (posebice u uvjetima smanjene prohodnosti kao što su zimski uvjeti, kišno razdoblje i sl.).

Upravitelji zgrada dužni su redovito provoditi vizualnu kontrolu opreme za gašenje požara u zidnim hidrantima te omogućiti ispitivanje unutarnje hidrantske mreže za gašenje požara. Upravitelji zgrada dužni su redovito provoditi vizualni pregled postojanja aparata za gašenje požara, kao i propisanu kontrolu aparata. Upravitelji zgrada dužni su redovito provoditi kontrolu i ispitivanje nužne rasvjete (panik).

Jedinice lokalne samouprave dužne su u suradnji sa zapovjednicima središnjih vatrogasnih

postrojbi, županijskim vatrogasnim zapovjednikom, upravom stanovanja i drugim pravnim osobama, sukladno taktičkim radnjama u akciji gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine osigurati vatrogasne pristupe za vatrogasna i spasilačka vozila do visokih stambenih, stambeno

– poslovnih i drugih građevina te osigurati mjesta za postavljanje auto ljestvi, platforme za djelovanje na visini i druge vatrogasne tehnike u blizini visokih građevina postavljanjem prometnih znakova zabrane zaustavljanja i parkiranja vozila i horizontalnim obilježavanjem tih mjesta bojom na cestovnoj prometnici ili parkiralištu.


Stranica 74

D.4. MJERE ZAŠTITE POSEBNO UGROŽENIH GRAĐEVINA I PROSTORA

D.4.1. Industrijske građevine

Pri projektiranju i izgradnji industrijskih građevina sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji

i lokacijskoj dozvoli osigurati vatrogasne pristupe, optimalan razmještaj građevina uvažavajući pri tom posebno zahtjeve tehnološkog procesa, požarno opterećenje i vatrootpornost nosive konstrukcije, kao i važeću zakonsku odredbu koja regulira prostorno uređenje, građenje, zaštitu od požara i zaštitu na radu.

D.4.2. Skladišta

Pri projektiranju i izgradnji skladišta potrebno je pridržavati se odrednica Pravilnika o zaštiti od požara u skladištima.

D.5. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA GRAĐEVINAMA ZA PROIZVODNJU I PRIJENOS

ELEKTRIČNE ENERGIJE TE PLINSKOJ MREŽI

Održavanje sigurnosnih udaljenosti vodiča, mehaničke stabilnosti stupova i izolacijskih svojstava vodiča, čišćenje trasa ispod vodiča te ispravnosti pojedinih vrsta zaštita, preduvjeti su za sprječavanje nastanka požara na i uz električne vodove. Prilikom rekonstrukcije potrebno je nadzemne neizolirane električne vodove zamijeniti izoliranima ili podzemnim vodovima. Dotrajale drvene stupove potrebno je zamijeniti betonskim.

Kod održavanja elektropostrojenja (trafostanica) potrebno je obratiti pažnju na redovitu zamjeni transformatorskog ulja, kontrolirati ga i dopunjavati te mijenjati dotrajale dijelove

novima i pravilno dimenzioniranim dijelovima.

Kod plinovoda potrebno je redovno održavanje sustava, kontrola nepropusnosti sustava i

mjerno regulacijskih armatura. Navedenim radnjama smanjuje se opasnost od propuštanja sustava, a samim time nastanka požara i eksplozije.

D.6. MJERE OSIGURANJA VODOOPSKRBE

D.6.1. Hidrantska mreža za gašenje požara

U svrhu utvrđivanja općeg stanja hidrantske mreže te osiguranja propisnih veličina tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži, potrebno je provesti ispitivanje hidrantske mreže od strane ovlaštenog trgovačkog društva. Također, bez odlaganja zamijeniti neispravne hidrante.

Pozicije hidranata potrebno je označiti u skladu s normom HRN DIN 4066. Prilikom rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove hidrantske mreže ugrađivati nadzemne hidrante. Hidrantska mreža mora biti izvedena sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara te udovoljavati parametrima propisanima u istome a glede protoka, tlakova, smještaja hidranata i sl.


Stranica 75

D.6.2. Ostali izvori vode za gašenje

Potrebno je urediti prilaze za vatrogasna vozila i pristupe do površine voda koje svojom izdašnošću udovoljavaju potrebama kod gašenja požara, a u svrhu crpljenja vode za potreba gašenja požara, izgradnjom cestovnih prometnica s kolnikom od kamena tucanika, asfalta ili nekog drugog tvrdog materijala koji može preuzeti propisani osovinski pritisak od 100 kN.

Na pojedinim mjestima u koritima vodotoka i kanala po mogućnosti produbiti korito, odnosno, izgraditi građevinu za zahvat vode prema vodopravnim uvjetima u cilju osiguranja potrebne količine vode za gašenje požara i omogućavanje crpljenja vode tijekom cijele godine (u

vodotocima i kanalima u kojima se vodostaj znatno snizi).

D.7. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA OTVORENOM PROSTORU

D.7.1. Organizacijske i administrativne mjere

Potrebno je sklopiti Ugovor s pravnom osobom koja može pružati opskrbu hrane i pića na području Međimurske županije.

Odlukama utvrditi okvire ponašanja na otvorenom prostoru posebice u vrijeme povećane opasnosti od požara sukladno posebnim zakonima i propisima koji reguliraju zaštitu od požara na otvorenom prostoru. Već donesene odluke sustavno usklađivati s važećim propisima.

Na terenu osigurati kontrolu provođenja utvrđenih odluka putem poljoprivrednih, šumarskih i ostalih nadležnih inspekcija.

Nastaviti i intenzivirati redovito obavještavanje i upozoravanje stanovništva putem svih vrsta medija kao što su: radio postaje, televizija, dnevni tisak ili druge tiskane obavijesti (plakati, letci i sl.) na potrebu provođenja preventivnih mjera zaštite od požara.

Organizirati savjetodavne sastanke za sve sudionike i obveznike provođenja zaštite od požara, prvenstveno s vlasnicima šumskih površina, vlasnicima i ovlaštenicima poljoprivrednog zemljišta, stanovnicima naselja seoskog karaktera koji se pretežito bave poljoprivrednom djelatnošću, sa šumarskim i poljoprivrednim inspektorima, te inspektorima zaštite od požara,

a sve u cilju poduzimanja potrebnih mjera, kako bi se opasnost od nastajanja i širenja požara smanjila na najmanju moguću mjeru.

D.7.2. Tehničke mjere

D.7.2.1. Šume i šumsko zemljište

Za šume i šumsko zemljište temeljem Zakona o šumama obvezna je izrada šumo gospodarske

osnove područja, osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom, odnosno programa za gospodarenje, kojima se utvrđuje vrsta i opseg radova za neposredno gospodarenje.

Mjere za zaštitu i očuvanje šuma i šumskog zemljišta u sklopu kojeg se provodi i zaštita od požara utvrđuju se temeljem navedenih dokumenata za gospodarenje šumom:


Stranica 76

− obvezno je redovito održavanje šumskih prometnice, čišćenje šumskih prosjeka, uklanjanje suhe trave i korova sa šumskih površina posebno u šumama starosti do 30 godina (I., II. i III. stupanj ugroženosti od požara), postavljanje i održavanje znakova upozorenja i opasnosti i druge radnje sukladno mjerama zaštite od požara propisanim Pravilnikom o zaštiti šuma od požara,

− u vrijeme povećane opasnosti za nastajanja požara organizirati motrilačko-dojavnu

službu u šumama i na šumskom zemljišta posebice na onim visoko požarno ugroženim površinama,

− projektirati i izgraditi nove šumske prosjeke u svrhu učinkovitijeg obilaženja i mogućeg gašenja šumskih požara,

− u vrijeme povećane opasnosti za nastajanje požara, u šumama i na šumskom zemljištu organizirati redovite ophodnje i motrenje, sukladno Pravilniku o zaštiti šuma od požara

i planovima zaštite od požara za određeno područje,

− osigurati potrebnu mehanizaciju i opremu kao što su buldožeri, grejderi, usitnjivači korova, motorne pile, čelične metlanice i drugu opremu za potrebe intervencije na gašenju požara; opremu i sredstva za gašenje požara držati u za tu svrhu određenim mjestima i građevinama.

D.7.2.2. Poljoprivredno zemljište

Poljoprivredno zemljište mora se obrađivati uz primjenu agrotehničkih mjera kojima se propisuje njegovo korištenje na način da se ne umanjuje njegova vrijednost. Nužno je propisati mjere za uređivanje i održavanje rudina, živica i međa, poljskih putova i kanala sukladno

važećim propisima.

Obvezno je redovito čišćenje vodotoka i melioracijskih kanala, kao i uređenih i neuređenih utvrđenih inundacijskih pojaseva uz vodotoke i kanale.

Kopani bunari, kanali, pojilišta za životinje i ostale prirodne pričuve vode koje se mogu koristiti

za gašenje požara na otvorenom prostoru moraju se redovito čistiti, a prilazne putove za vatrogasna vozila održavati prohodnima.

U slučaju nastajanja požara na otvorenom prostoru, pravne osobe čije su građevine ili uređaji locirani u neposrednoj blizini požara dužne su dati na raspolaganje svoju opremu i mehanizaciju za potrebe radova na sprečavanju širenja požara ili za njegovo gašenje.

D.8. MJERE ZAŠTITE KOD PRIJEVOZA OPASNIH TVARI

D.8.1. Cestovni promet

Svako vozilo kojim se prevoze opasne tvari mora imati opremu za zaštitu od tih tvari, a sukladno Europskom sporazumu o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR).

Mogućnost nesreća pri prijevozu opasnih tvari tehničkim i drugim dostignućima potrebno je

smanjiti na najmanju moguću mjeru. Europski sporazum o cestovnom prijevozu roba u


Stranica 77

međunarodnom prijevozu i Zakon o prijevozu opasnih tvari („Narodne novine“, broj 79/07),

kao i drugi podzakonski akti propisuju norme sigurnog djelovanja s opasnim tvarima. To se

posebno odnosi na pakiranje, obilježavanje, rukovanje, gradnju sigurnih vozila te na izobrazbu

vozača i ostalih sudionika u prijevoznom procesu i dodiru s opasnim tvarima.

Glavne mjere prevencije nastanka cestovnih nesreća su: izgradnja kvalitetne i odgovarajuće

cestovne mreže, edukacija i osvješćivanje sudionika u prometu, poboljšanje voznog parka itd.

Organiziranu intervenciju u slučaju akcidenta provoditi uz unutarnje i vanjsko blokiranje

mjesta nesreće. Sve osobe koje rade u zoni 1 (opasna zona) moraju koristiti osobna zaštitna

sredstva odabrana prema stvarnoj opasnosti, a u zoni 2 (zona pripremnog prostora) izvoditi

pripremne radnje za intervenciju te samu intervenciju.

U svim slučajevima i bez prethodne procjene o mogućnostima savladavanja opasnosti, obavezno pozvati policiju i obavijestiti Ravnateljstvo civilne zaštite – Centar 112.

D.8.2. Željeznički promet

Prilikom prijevoza opasnih tvari u željezničkom prometu primjenjuju se osim mjera sigurnosti za prijevoz opasnih tvari propisanih Zakonom o prijevozu opasnih tvari („Narodne novine“, broj 79/07) i odredbe Međunarodne konvencije o prijevozu opasne robe željeznicama i Međunarodnog pravilnika o prijevozu opasne robe u željeznicama.

HŽ - Hrvatske željeznice dužne su osigurati čuvanje opasnih tvari koje prevoze i to od trenutka primitka do trenutka isporuke tih tvari.

Željezničkim vozilima natovarenim opasnim tvarima smije se manevrirati samo ako su prije toga poduzete odgovarajuće mjere sigurnosti. HŽ - Hrvatske željeznice utvrđuju mjere sigurnosti prilikom manevriranja željezničkim vozilima koje prevoze opasne tvari. Željeznička vozila natovarena opasnim tvarima uvrštavaju se u vlak i prevoze na način i uz uvjete utvrđene općim aktima HŽ. Opasne tvari ne smiju se prevoziti željezničkim vozilima u kojima se nalaze putnici.

D.9. MJERE ZAŠTITE NA ODLAGALIŠTU OTPADA

Za planiranje, projektiranje, izgradnju i eksploataciju deponija s tehničko-tehnološkog aspekta potrebno je osigurati:

potpunu sanitarno-epidemiološku sigurnost za djelatnike i stanovništvo okolnog područja i zaštitu životnog prostora uopće,

zaštitu od zagađenja zemljišta (tlo), voda (podzemnih, površinskih) i zraka, racionalno korištenje i uštedu zemljišta povećanjem zapremine deponije (povećanjem

stupnja sabijanja otpadaka specijalnim strojevima),

primjenu strojeva i opreme u cilju potpunog mehaniziranja svih operacija dispozicije

otpadaka,

minimizirati mogućnost nastanka i širenja te prijenosa požara (ili eksplozije),


Stranica 78

Posljednji uvjet traži provedbu sljedećih mjera:

osigurati dežurstvo, osobito van radnog vremena i u neradne dane, ograditi i urediti zaštitni pojas bez gorive tvari u odnosu na okolne površine, opremiti hidrantskom mrežom (ako nije moguće onda spremnicima s vodom na

kritičnim mjestima) te vatrogasnom opremom i sredstvima za početno gašenje (vatrogasni aparati i drugo),

odvojiti prostore za: mehanizaciju (bager, buldožer, kompaktor), odlaganje otpada, te istovar, spaljivanje i odlaganje spaljivog otpada,

čvrste otpatke odlagati površinski ili u rovovima, kod površinskog odlaganja otpatke razastirati u slojevima debljine 0,2 - 0,3 m i zbijati ih kompaktorom, da bi se spriječilo stvaranje pukotina i šupljina, srednja gustoća otpadaka, nakon sabijanja u slojevima, treba biti najmanje 0,85 t/m3 (ova debljina slojeva omogućava prirodno slijeganje bez napuklina, te pravodobno izlaženje nastalih plinova), operaciju ponavljati dok se ne

postigne visina radnog sloja oko 2,5 m,

kod deponiranja otpada u više razina (terasasto) svaka terasa može se završiti vlastitom branom visine 4 - 5 m,

nakon odlaganja, ravnanja i zbijanja otpadaka neophodno je svaki sloj prekriti slojem

inertnog materijala, osnovna mu je namjena da spriječi pojavu požara, debljina sloja

inertnog materijala može biti 15 - 30 cm, debljina završnog sloja prekrivanja iznosi najmanje 0,70 m,

temeljem izvršene procjene minimizirati mogućnost eksplozije plinova projektiranjem i izvedbom sustava za otplinjavanje (ako se zahtijeva),

saniranju požara pristupiti tako da se u neposrednoj blizini požarom zahvaćenog dijela odlagališta strojevima razgrne otpadni materijal, a bliža okolica stalno polijeva vodom i nasipava inertnim materijalom.


Stranica 79

E. ZAKLJUČAK

Vatrogasna djelatnost stručna je i humanitarna djelatnost, koja aktivno sudjeluje u provedbi protupožarne preventive, gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, te pružanju tehničke pomoći u nezgodama, ekološkim i drugim nesrećama.

Da bi se što uspješnije moglo odgovoriti na požarne i druge potencijalne ugroze, vatrogasnu službu unutar jedinice lokalne samouprave mora se stalno nadograđivati i osuvremenjavati, tj. mora se voditi računa o stalnom osposobljavanju, usavršavanju i jačanju operativnih sastava, te opremanju vatrogasnih postrojbi suvremenom tehničkom opremom.

Okosnicu vatrogastva na području Međimurske županije čini JVP Čakovec. Uz JVP Čakovec u

Županiji je aktivno 88 dobrovoljnih vatrogasnih društava (85 teritorijalnih i 3 u gospodarstvu).

Analiza požara proteklog desetogodišnjeg razdoblja pokazuje da su na području Međimurske županije najzastupljeniji bili požari otvorenog prostora (72,35% svih intervencija). Požari na otvorenom prostoru se uglavnom odnose na požare izazvane nekontroliranim spaljivanjem korova na poljoprivrednim površinama. Stoga je potrebno nastaviti i intenzivirati na jačanju svijesti građanstva o pridržavanju preventivnih mjera zaštite od požara.

Prikazom postojećeg stanja, stručnom analizom činjeničnih podataka, prijedlogom tehničkih i organizacijskih mjera zaključuje se da protupožarni sustav na području Međimurske županiji zadovoljavajuće je organiziran i ustrojen, ali ga treba i nadalje nadograđivati i osuvremenjavati. Prijedlogom mjera u ovoj Procjeni istaknute su radnje koje imaju za cilj

održati vitalnost vatrogasnog sustava, ali i podići postojeće stanje provedenih mjera zaštite od požara stoga se odlučno treba krenut u rješavanje istih.


Stranica 80

F. NUMERIČKI I GRAFIČKI PRILOZI

Korištenje i namjena površina

Infrastrukturni sustavi

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

Karta šuma po stupnjevima ugroženosti od požara

Područja odgovornosti središnjih vatrogasnih postrojbi

Temeljem članka 13. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10),

članka 21. Statuta Međimurske županije («Službeni glasnik Međimurske županije» broj 26/10, 4/13, 6/13 - pročišćeni tekst, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18 - pročišćeni tekst, 2/20 i 3/21) i članka 65. Poslovnika Skupštine Međimurske županije («Službeni glasnik Međimurske županije» broj 26/10, 4/13, 6/13 - pročišćeni tekst, 6/14, 2/18, 10/18 - pročišćeni tekst, 2/20 i 3/21), Skupština Međimurske županije je na __ sjednici održanoj _____ 2021. godine donijela

ZAKLJUČAK O DONOŠENJU PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKE

EKSPLOZIJE ZA MEĐIMURSKU ŽUPANIJU 1. Donosi se Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Međimursku županiju.

2. Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Međimursku županiju te pozitivna mišljenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Ravnateljstva civilne zaštite i Vatrogasne zajednice Međimurske županije, nalaze se uz Procjenu. 3. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“.

SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

KLASA: 810-06/21-03/25 PREDSJEDNIK URBROJ: 2109/1-02-21-1 Dragutin Glavina Čakovec, ___. 07. 2021.

OBRAZLOŽENJE uz Prijedlog zaključka o donošenju Procjene ugroženosti od požara

i tehnološke eksplozije za Međimursku županiju Člankom 13. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) određeno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose plan zaštite od požara za svoje područje na temelju procjene ugroženosti od požara po prethodno pribavljenom mišljenju nadležne policijske uprave. Osim nadležne policijske uprave, svoje prethodno (pozitivno) mišljenje na dio procjene ugroženosti od požara koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnosti daje i nadležna vatrogasna zajednica. Na Procjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Međimursku županiju svoje pozitivno mišljenje dali su Vatrogasna zajednica Međimurske županije i Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstva civilne zaštite (Službe civilne zaštite Čakovec).

Procjena ugroženosti i plan zaštite od požara temelje se na procjenama ugroženosti i planovima zaštite od požara gradova i općina na području županije. Predstavnička tijela najmanje jednom tijekom 5 godina usklađuju svoje procjene ugroženosti od požara s novonastalim uvjetima (promjenama) te na temelju toga usklađuju svoje planove zaštite od požara.

Stoga se predlaže Skupštini Međimurske županije donošenje predložene Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Međimursku županiju. U Čakovcu, lipanj 2021. godine UPRAVNI ODJEL ZA POSLOVE

ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

meĐimurska Županija

Documents