meĐimurske Županije - medjimurska-zupanija.hr · pregled građevina glede opasnosti od nastajanja...
TRANSCRIPT
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
- 2014. -
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
2
Naručitelj: REPUBLIKA HRVATSKA – MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec
Izvršitelj: VIZOR d.o.o. za ekologiju, zaštitu, konzalting
Koprivnička 1, Varaždin
Stručni tim za izradu: Davor Kraš dipl. ing. el. - voditelj Uvjerenje RH MUP
br.: 511-01-90-UP/I-10959/1-1994. od 07.02.1996.
Nino Kauzler dipl. ing. str. - član
Mario Šestanj-Perić dipl. ing. el. - član
Vladimir Kečkan viši vatrogasni časnik - član Uvjerenje RH MUP
br.: 511-01-44-UP/I-16484/1-1992. od 25.11.1992.
Dokumentacija broj: PUP-0012/14
Godina izrade: Listopad 2014.
Veza: Ugovor br. 25/2013, od 23.09.2013. klasa: 810-06/13-03/5
urbroj: 2109/1-01-13-10
Za izvršitelja:
/ direktor /
Car Kristijan dipl. ing.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
3
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA
M E Đ I M U R S K E Ž U P A N I J E
Listopad 2014.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
4
S A D R Ž A J
Propisi - Literatura - Dokumentacija 6
Uvod 8
A) Prikaz postojećeg stanja 9
01. Površina 9
02. Broj pučanstva 9
03. Pregled područja stambenih, industrijskih, turističkih, gradskih i seoskih naselja, te područja
šumskih i poljoprivrednih površina 9
04. Pregled građevina glede opasnosti od nastajanja i širenja požara koje su određene procjenom
ugroženosti za područje općine ili grada 18
05. Pregled cestovnih i željezničkih prometnica koje prolaze preko područja županije 21
06. Pregled vodovodne i vanjske hidrantske mreže, plinovoda i drugih glavnih instalacija za
transport zapaljivih i opasnih tvari 25
07. Pregled većih građevina za uskladištavanje zapaljivih, eksplozivnih i plinovitih tvari ili drugih
opasnih tvari 27
08. Pregled glavnih energetskih instalacija s njihovim ventilima 29
09. Pregled značajnijih građevina u kojima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba 31
10. Pregled dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasnih postrojbi za gašenje požara 32
11. Pregled lokacija na kojima postoji stalno vatrogasno dežurstvo 36
12.Pregled uređenih prirodnih crpilišta vode za gašenje požara 37
13. Pregled sustava telefonske i radio veze uporabljive u gašenju požara 38
14. Pregled zdravstvenih ustanova i bolnica koje bi pružile prvu pomoć ozlijeđenim u gašenju požara 40
15. Pregled šumskih površina i vrste sastojaka šuma uz izgrađenost putova i požarnih prosjeka 41
16. Pregled poljoprivrednih površina i izgrađenost putova 41
17. Pregled broja požara i vrsta značajnijih građevina i prostora na kojima su nastajali požari u
zadnjih deset godina 41
B) Procjene ugroženosti od požara općina i gradova s područja županije 43
C) Stručna obrada činjeničnih podataka 44
01. Izgrađenost i povezanost naselja, gradova, zona te šumskih i poljoprivrednih površina glede uvjeta za
širenje požara 44
02. Izgrađenost prometnica za akciju gašenja požara 44
03. Učinkovitost izgrađene hidrantske mreže za gašenje požara 46
04. Opasnosti od nastajanja požara u građevinama gdje boravi veći broj osoba, industrijskim, skladišnim i
drugim opasnim građevinama i lokacijama, odnosno zonama 47
05. Opasnosti od nastajanja požara u određenim šumskim i poljoprivrednim područjima 49
06. Opasnosti pri transportu i prijevozu opasnih tvari i određivanju područja na kojima se takva opasnost
očekuje 50
07. Opasnosti na instalacijama za distribuciju plina i električne energije 51
08. Opasnosti koje proizlaze iz dotrajalosti građevina, tehnologija ili instalacija za razvod energenata 53
09. Opasnosti zbog neizgrađenosti putova ili njihove nedovoljne širine za gašenje požara vatrogasnim vozilima 54
10. Funkcionalnost sustava veza za opažanje i gašenje požara 55
11. Brojnost i osposobljenost pučanstva za gašenje požara 58
12. Prijevoz snaga za gašenje požara 58
13. Djelotvornost zdravstvene zaštite i prehrane gasitelja na većim požarima 59
14. Broj profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi 59
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
5
D) Prijedlog tehničkih i organizacijskih mjera 62
Zaključak 64
Grafički prilozi 65
1 Područje odgovornosti središnjih vatrogasnih postrojbi
2 Sustav radio veza vatrogasnih postrojbi
3 Prometni sustav
4 Vodoopskrbni sustav i vodne akumulacije
5 Energetski sustavi
6 Značajnije lokacije sa zapaljivim i opasnim tvarima
7 Lokacije građevina II kategorije ugroženosti od požara (Čakovec)
8 Lokacija građevine II kategorije ugroženosti od požara (Pušćine)
9 Lokacija građevine II kategorije ugroženosti od požara (Kotoriba)
10 Lokacija građevine II kategorije ugroženosti od požara (Kompleks toplica Sveti Martin)
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
6
PROPISI - LITERATURA - DOKUMENTACIJA
Zakon o zaštiti od požara (N.N. 92/10)
Zakon o vatrogastvu (N.N. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09, 80/10)
Zakon o gradnji (N.N. 153/13)
Zakon o prijevozu opasnih tvari (N.N. 79/07)
Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95, 56/10)
Zakon o zaštiti okoliša (N.N. 80/13)
Zakon o zaštiti prirode (N.N. 80/13)
Zakon o šumama (N.N. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (N.N. 39/13)
Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (N.N. 35/94, 110/05, 28/10)
Pravilnik o planu zaštite od požara (N.N. 51/12)
Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (N.N.
61/94)
Pravilnik o međusobnim odnosima vatrogasnih postrojbi u vatrogasnim intervencijama (N.N. 65/94)
Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (N.N. 43/95)
Pravilnik o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih
vatrogasnih društava (N.N. 91/02)
Pravilnik o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasne
postrojbe koriste prilikom vatrogasne intervencije (N.N. 31/11)
Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. 35/94, 55/94, 142/03)
Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od
požara (N.N. 62/94, 32/97)
Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. 8/06)
Pravilnik o zapaljivim tekućinama (N.N. 54/99)
Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (N.N.
146/05)
Pravilnik o zaštiti šuma od požara (N.N. 33/14)
Numeričke metode za procjenu opasnosti od požara i tehnološke eksplozije /P. Jukić i drugi (Zagreb
2002.)
Tehnički priručnik za zaštitu od požara /grupa autora (Zagreb 1997.)
Uređaji, oprema i sredstva za gašenje požara /Šmejkal (Zagreb 1991.)
Gorenje i sredstva za gašenje /Đ. Šmer Pavelić (Zagreb 1996.)
Protupožarna tehnološka preventiva /I. Gulan (Zagreb 1997.)
Vatrogasna taktika /N. Szabo (Zagreb 2001.)
Osnove zaštite šuma od požara /grupa autora (Zagreb 1984.)
Organizacija primjene aviona u gašenju šumskih požara /Centar za unapređenje zaštite od požara
(Zagreb 1973.)
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
7
Izvori podataka korištenih u izradi Procjene ugroženosti od požara Županije:
- Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Gradova i Općina: Grad Čakovec – Grad Mursko
Središće – Grad Prelog – Općina Belica – Općina Dekanovec – Općina Domašinec – Općina Donja
Dubrava – Općina Donji Kraljevec – Općina Donji Vidovec – Općina Goričan – Općina Gornji
Mihaljevec – Općina Kotoriba – Općina Mala Subotica – Općina Nedelišće – Općina Orehovica –
Općina Podturen – Općina Pribislavec – Općina Selnica – Općina Strahoninec – Općina Sveta Marija –
Općina Sveti Juraj na Bregu – Općina Sveti Martin na Muri – Općina Šenkovec – Općina Štrigova –
Općina Vratišinec
- Plan zaštite od požara Međimurske županije (prosinac, 2006.)
- Sporazum o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe
- Sporazumi o obavljanju vatrogasne djelatnosti između Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i Jedinica
lokalne samouprave
- Plan angažiranja vatrogasnih snaga na području Međimurske županije (VZMZ, veljača 2014.)
- Pregled dužnosnika vatrogasnih organizacija VZMŽ 2013. – 2017. (VZMZ, 2013.)
- Prostorni plan Međimurske županije (Županijski zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
/studeni 2001.)
- Izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije (Županijski zavod za prostorno uređenje
Međimurske županije /listopad 2010.)
- Prostorni plan Međimurske županije – odredbe za provođenje /pročišćeni tekst/ (Službeni glasnik
Međimurske županije, broj: 3/2011)
- Plan zaštite i spašavanja Međimurske županije (2013.)
- Stanje u gospodarskim zonama Međimurske županije u 2012. godini (Upravni odjel za gospodarstvo,
promet i europske integracije Međimurske županije)
- Publikacija “Međimurska županija u brojkama 2012.” (Ured državne uprave u Međimurskoj županiji
/2013.)
- Podaci Međimurske županije, Klasa: 810-06/13-0376, Urbroj: 2109/1-06-13-02, od 03.10.2013.
- Podaci MUP Policijske uprave međimurske, Broj: 511-21-04/5-305/2-14, od 19.01.2014.
- Plan zaštite šuma od požara za 2013. god., od Hrvatskih šuma – UŠP Koprivnica, Šumarija Čakovec,
Urbroj: 349/6-01/2013-83, od 30.01.2013.
- Podaci ŽUC Međimurske županije, Međimurske vode d.o.o., Međimurje plin d.o.o., HEP DP Elektra
Čakovec, Čakom d.o.o., Pre-kom d.o.o., Murs-ekom d.o.o.
- Prethodno mišljenje na dio Procjene ugroženosti od požara i Plan zaštite od požara za Međimursku
županiju, od Vatrogasne zajednice Međimurske županije, Broj: 29/2014, od 22.04.2014.
- Prethodno mišljenje na dio Procjene ugroženosti od požara i Plan zaštite od požara za Međimursku
županiju, od Vatrogasne zajednice Međimurske županije, Broj: 594/2014, od 24.10.2014.
- Primjedbe na Procjenu ugroženosti od požara i Plan zaštite od požara Međimurske županije, od MUP
Policijske uprave međimurske (mailto: [email protected]), od 15.09.2014. i 24.09.2014.
- Primjedbe na Procjenu ugroženosti od požara i Plan zaštite od požara Međimurske županije, od MUP
Policijske uprave međimurske, Broj: 511-21-04/5-2648/4-14, od 17.10.2014.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
8
UVOD
Međimurska županija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Zbog smještaja na tromeđi
Slovenije, Mađarske i Hrvatske ima izrazito pogranični karakter. Na zapadu i sjeveru graniči s Republikom
Slovenijom, na sjeveroistoku s Republikom Mađarskom, dok su joj susjedne županije Varaždinska na jugu, te
Koprivničko-križevačka na jugoistoku.
Prostor Međimurske županije sa sjevera i juga omeđuju rijeke Mura i Drava, koje joj daju prirodna i zemljopisna
obilježja. One joj određuju sam naziv, oblik, reljef i prirodne karakteristike. Iako periferno smještena na prostoru
države, Međimurska županija nema i perifernu ulogu. Nalazi se na važnim prometnim pravcima koji ju
približavaju ne samo ostalim dijelovima Hrvatske, već i susjednim srednjeeuropskim zemljama (međunarodna
željeznička pruga M501, međunarodni cestovni pravac E65).
Međimurje se nalazi na dodiru dviju velikih morfoloških cjelina ovog dijela Europe: Panonske nizine i istočnih
Alpa. Prema prirodno-geografskim osobinama, na području Županije diferenciraju se dvije osnovne
mikroregionalne cjeline: brežuljkasto Gornje i nizinsko Donje Međimurje. Gornje Međimurje ima izrazita
svojstva niskog pobrđa čije apsolutne visine ne prelaze 350 metara, a u morfološkoj slici dominira blago valoviti,
rebrasti reljef. Donje Međimurje karakterizira nizinski reljef blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja
glavnih rječnih tokova Drave i Mure.
Opće klimatske značajke Međimurske županije određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji –
Panonskoj nizini. Područje karakterizira umjereno svježa kontinentalna klima (srednja godišnja temperatura
zraka cca 10 oC, najčešći vjetrovi sjevernog i južnog smjera prosječne jačine do 2 Beauforta, te srednja godišnja
vrijednost relativne vlage zraka iznad 70%.).
Za područje Međimurske županije procijenjuju se pojavnosti potresa intenziteta do 7 stupnjeva prema MCS
skali.
Slika 1 – Položaj Međimurske županije u prostoru Republike Hrvatske Izvor: Prostorni plan Međimurske županije /Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije, 2001./
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
9
A) PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA
01. Površina
Međimurska županija prostire se na 729,58 km2 i najmanja je hrvatska županija po površini, s udjelom od 1,3 %
u teritoriju države. Prema popisu iz 2011. godine na prostoru Županije živi 113804 stanovnika, a gustoća
naseljenosti iznosi 156,11 stanovnika/km2. U ukupnom stanovništvu Hrvatske Međimurska županija sudjeluje s
2,7 %.
Opseg granice Županije iznosi 182,3 km, od toga dužina državne granice iznosi 110,5 km.
Udaljenost krajnjih točaka Županije u smjeru sjever - jug iznose 30,4 km, odnosno u smjeru zapad - istok 47,3
km.
02. Broj pučanstva
Prema popisu iz 2011. godine na prostoru Međimurske županije živi 113804 stanovnika, a gustoća naseljenosti
iznosi 156,11 stanovnika/km2. U ukupnom stanovništvu Hrvatske Međimurska županija sudjeluje s 2,7 %.
03. Pregled područja stambenih, industrijskih, turističkih, gradskih i seoskih naselja, te područja
šumskih i poljoprivrednih površina
U sastavu Međimurske županije nalaze se 3 Grada i 22 Općine, odnosno ukupno 132 naselja. Upravno središte
Županije je Grad Čakovec.
Pregled Gradova u Županiji:
Tablica 1
grad površina stanovnika gustoća naseljenosti
km2 broj st/km2
1. Čakovec 72,80 27104 372,31
2. Mursko Središće 33,88 6307 186,16
3. Prelog 63,66 7815 122,76
ukupno Gradovi 170,34 41226 242,02
Pregled Općina u Županiji:
Tablica 2
općina površina stanovnika gustoća naseljenosti
km2 broj st/km2
1. Belica 27,67 3176 114,78
2. Dekanovec 6,02 774 128,57
3. Domašinec 35,33 2251 63,71
4. Donja Dubrava 19,16 1920 100,21
5. Donji Kraljevec 36,35 4659 128,17
6. Donji Vidovec 13,64 1399 102,57
7. Goričan 21,57 2823 130,88
8. Gornji Mihaljevec 32,13 1917 59,66
9. Kotoriba 26,58 3224 121,29
10. Mala Subotica 41,46 5452 131,50
11. Nedelišće 58,04 11975 206,32
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
10
12. Orehovica 21,42 2685 125,35
13. Podturen 31,96 3873 121,18
14. Pribislavec 10,99 3136 285,35
15. Selnica 25,01 2991 119,59
16. Strahoninec 8,36 2682 320,81
17. Sveta Marija 23,4 2317 99,02
18. Sveti Juraj na Bregu 30,30 5090 167,99
19. Sveti Martin na Muri 25,25 2605 103,17
20. Šenkovec 9,06 2879 317,77
21. Štrigova 39,31 2766 70,36
22. Vratišinec 16,23 1984 122,24
ukupno Općine 559,24 72578 129,78
Slika 2 – Upravno-teritorijalni ustroj Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
Naselja u sastavu pojedinih Gradova i Općina:
Tablica 3
Grad Čakovec
1. Čakovec 2. Ivanovec 3. Krištanovec
4. Kuršanec 5. Mačkovec 6. Mihovljan
7. Novo Selo na Dravi 8. Novo Selo Rok 9. Savska Ves
10. Slemenice 11. Šandorovec 12. Štefanec
13. Totovec 14. Žiškovec
Grad Mursko Središće
1. Hlapičina 2. Križovec 3. Mursko Središće
4. Peklenica 5. Štrukovec
Grad Prelog
1. Cirkovljan 2. Čehovec 3. Čukovec
4. Draškovec 5. Hemuševec 6. Oporovec
7. Otok 8. Prelog
Općina Belica
1. Belica 2. Gardinovec
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
11
Općina Dekanovec
1. Dekanovec
Općina Domašinec
1. Domašinec 2. Turčišće
Općina Donja Dubrava
1. Donja Dubrava
Općina Donji Kraljevec
1. Donji Hrašćan 2. Donji Kraljevec 3. Donji Pustakovec
4. Hodošan 5. Palinovec 6. Sveti Juraj u Trnju
Općina Donji Vidovec
1. Donji Vidovec
Općina Goričan
1. Goričan
Općina Gornji Mihaljevec
1. Badličan 2. Bogdanovec 3. Dragoslavec Breg
4. Dragoslavec Selo 5. Gornja Dubrava 6. Gornji Mihaljevec
7. Martinuševec 8. Preseka 9. Prhovec
10. Tupkovec 11. Vugrišinec 12. Vukanovec
Općina Kotoriba
1. Kotoriba
Općina Mala Subotica
1. Držimurec 2. Mala Subotica 3. Palovec
4. Piškorovec 5. Strelec 6. Sveti Križ
7. Vukanovec
Općina Nedelišće
1. Črečan 2. Dunjkovec 3. Gornji Hrašćan
4. Gornji Kuršanec 5. Macinec 6. Nedelišće
7. Parag 8. Pretetinec 9. Pušćine
10. Slakovec 11. Trnovec
Općina Orehovica
1. Orehovica 2. Podbrest 3. Vularija
Općina Podturen
1. Celine 2. Ferketinec 3. Miklavec
4. Novakovec 5. Podturen 6. Sivica
Općina Pribislavec
1. Pribislavec
Općina Selnica
1. Bukovec 2. Donji Koncovčak 3. Donji Zebanec
4. Gornji Zebanec 5. Merhatovec 6. Plešivica
7. Praporčan 8. Selnica 9. Zaveščak
10. Zebanec Selo
Općina Strahoninec
1. Strahoninec
Općina Sveta Marija
1. Donji Mihaljevec 2. Sveta Marija
Općina Sveti Juraj na Bregu
1. Brezje 2. Dragoslavec 3. Frkanovec
4. Lopatinec 5. Mali Mihaljevec 6. Okrugli Vrh
7. Pleškovec 8. Vučetinec 9. Zasadbreg
Općina Sveti Martin na Muri
1. Brezovec 2. Čestijanec 3. Gornji Koncovčak
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
12
4. Gradiščak 5. Grkaveščak 6. Jurovčak
7. Jurovec 8. Kapelščak 9. Lapšina
10. Marof 11. Sveti Martin na Muri 12. Toplice Sveti Martin
13. Vrhovljan 14. Žabnik
Općina Šenkovec
1. Knezovec 2. Šenkovec
Općina Štrigova
1. Banfi 2. Grabrovnik 3. Jalšovec
4. Leskovec 5. Prekopa 6. Robadje
7. Stanetinec 8. Sveti Urban 9. Štrigova
10. Železna Gora
Općina Vratišinec
1. Gornji Kraljevec 2. Vratišinec
Stanovništvo Županije koncentrirano je oko županijskog središta i uz glavne prometne tokove sjever-jug (Mursko
Središće – Varaždin) i zapad-istok (Čakovec – Kotoriba), a povezano je s koncentracijom gospodarskih
aktivnosti uz te prometne tokove. Rast stanovništva i gospodarskih aktivnosti mijenjali su prostorne odnose, te
povećavali ukupno građevinsko područje na uštrb poljoprivrednog zemljišta.
Sve funkcije i aktivnosti kao što su stanovanje, rad, zadovoljenje životnih potreba, gospodarske djelatnosti u
gradovima i naseljima odvijaju se unutar građevinskih područja, koja u Međimurskoj županiji zauzimaju prostor
od cca 100 km2. Struktura, oblik, veličina građevinskog područja ovisi o tipu samog naselja.
Naselja zbijenog tipa veličine iznad 25 ha, a brojem stanovnika iznad 500, karakteristična su za ravničarski dio
Županije. Ta građevinska područja uglavnom su složene namjene – uz stanovanje, javljaju se značajnije
centralne i radne funkcije.
Naselja s površinom manjom od 24 ha disperznog su oblika, karakteristična za Gornje Međimurje. Građevinska
područja ovih naselja namijenjena su stanovanju pretežito na poljoprivrednom gazdinstvu, a velik dio u njima
čine kuće za odmor.
Građevinska područja naselja međusobno su odvojene cjeline u prostoru, izuzev onih disperznog tipa, koja su ili
međusobno spojena ili pak se sastoje od dva ili više njih spojena u jedno građevinsko područje.
Industrijska područja
Industrijski razvoj Međimurja započinje prije otprilike 150 godina, s izgradnjom međunarodne pruge Budimpešta
- Kotoriba - Pragersko - Trst (prva željeznička pruga u Hrvatskoj). Dosadašnji razvoj gospodarstva Županije
baziran je na nastavljanju tradicije obrta i pojedinih grana industrije utemeljenih u protekla dva stoljeća. Na ovim
prostorima značajno je bila zastupljena tekstilna industrija, a sredinom prošlog stoljeća osnivaju se mnoga manja
poduzeća koja su bila jezgra tiskarske, metalne i drvne industrije, te građevinarstva, pa tako danas pored
trgovine, industrije i građevinarstva u gospodarstvu Županije važno mjesto pripada i malim te srednjim
poduzećima. Gospodarskim resursima najvećim dijelom raspolažu poduzeća s područja samog Grada Čakovca
(oko 80 %), gdje je i najveći postotak zaposlenih.
Temeljem podataka iz 2012. g. na području Međimurske županije egzistiralo je 40-ak gospodarskih zona,
kategoriziranih kao: popunjene, spremne za ulaganje, u pripremi.
S obzirom na površinu, zone su podijeljene na:
- zone lokalnog značaja (površine do 8 hektara),
- zone regionalnog značaja (površine od 8 do 50 hektara),
- zone strateškog značaja (površine iznad 50 hektara).
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
13
Slika 3 – Pregled gospodarskih zona Međimurske županije Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
Tablica 4
kategorija JLS zona značaj
popunjene
zone
Grad Čakovec Industrijska zona Zapad
Industrijska zona Istok lokalni
Grad Mursko Središće
Zona stanovanja i privrede «Istarsko naselje»
Poslovna zona zapadno od državne ceste D 209
Privredna zona Mursko Središće - Slatine
Zona uz Tekstilnu ulicu
Poslovna zona u naselju Križovec
lokalni
Grad Prelog Industrijska zona Istok - prva faza (44 ha) lokalni
Općina Belica Mješovita poslovno-stambena zona Sjever lokalni
Općina Donja Dubrava Zona male privrede 1 i 2
Gospodarska zona Sjeveroistok lokalni
Općina Donji Vidovec Poduzetnička zona Bistička i Kalanica lokalni
Općina Goričan Gospodarska zona Čarda
Industrijska zona Goričan lokalni
Općina Kotoriba Poduzetnička zona Istok lokalni
Općina Šenkovec Privredna zona Šenkovec lokalni
spremne za
ulaganje
Grad Čakovec Radna zona Martane lokalni
Gospodarska zona Ivanovec regionalni
Grad Prelog Gospodarska zona Draškovec - Hemuševec lokalni
Gospodarska zona Prelog - Sjever regionalni
Grad Mursko Središće
Poslovna zona zapadno od državne ceste D 209
Zona u sjeverozapadnom dijelu grada
Poslovna zona Istok - Mural
Poslovna zona u naselju Peklenica
lokalni
Općina Belica Poslovna zona Jug
Gospodarska zona Jugozapad
lokalni
Općina Dekanovec Južna privredna zona Dekanovec lokalni
Općina Domašinec Poduzetnička zona Domašinec - Turčišće lokalni
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
14
Općina Donji Kraljevec Poduzetnička zona Palinovec lokalni
Industrijska zona Sjever regionalni
Općina Goričan Industrijska zona Goričan lokalni
Gospodarska zona Istok regionalni
Općina Gornji Mihaljevec Poduzetnička zona Krč lokalni
Općina Kotoriba Poduzetnička zona Jug regionalni
Općina Mala Subotica Zona poduzetništva Mala Subotica regionalni
Općina Nedelišće Zona male privrede Pušćine lokalni
Privredna zona Nedelišće - 1. faza regionalni
Općina Podturen Poduzetnička zona Sivica lokalni
Općina Pribislavec Industrijska zona regionalni
Općina Selnica Gospodarska zona Selnica regionalni
Općina Sveti Juraj na Bregu Poduzetnička zona Brezje lokalni
Općina Sveta Marija Gospodarska zona Buzovica lokalni
Općina Sveti Martin na Muri Gospodarska zona Sveti Martin na Muri regionalni
u pripremi
Grad Čakovec
Zona male privrede Krištanovec lokalni
Gospodarska zona Istok - južni dio, zona
„Fazanerija“ Radna zona Putjane regionalni
Gospodarska zona Istok - Pustakovec strateški
Grad Prelog Gospodarska zona Prelog - Sjever - proširenje regionalni
Grad Mursko Središće
Poslovna zona u naselju Hlapičina
Poslovna zona u naselju Peklenica lokalni
Poduzetnička zona Jug regionalni
Općina Dekanovec Privredna zona Trate lokalni
Općina Donji Kraljevec Poduzetnička zona Hodošan lokalni
Općina Donji Vidovec Poduzetnička zona JUG - proširenje regionalni
Općina Goričan Gospodarska zona Granični prijelaz regionalni
Općina Mala Subotica Zona poduzetništva Mala Subotica - proširenje regionalni
Općina Nedelišće Gospodarska zona Goričica Nedelišće regionalni
Privredna zona Nedelišće - proširenje strateški
Općina Podturen Poduzetničke zone Sivica - proširenje lokalni
Gospodarska zona u Podturnu regionalni
Općina Strahoninec Poslovna zona sjeverno od obilaznice regionalni
Općina Sveti Martin na Muri Gospodarska zona Sveti Martin na Muri, 3. faza -
proširenje regionalni
Općina Vratišinec Poduzetnička zona Ciglenice regionalni
Međimurska županija Poslovni park Međimurje strateški
Međimurska županija (Općine
Mala Subotica, Orehovica) Središnja gospodarska zona Međimurje strateški
Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije Međimurske županije, 2012. g.
Pregled zona strateške važnosti:
Poslovni park Međimurje
Poslovni park Međimurje prostire se na području Grada Čakovca i Općine Pribislavec, obuhvaća površinu od 78
ha, od čega je 70,5 ha predviđeno za greenfield ulaganja, a preostali dio namijenjen je Centru znanja. Prostor
Poslovnog parka Međimurje iznimno je vrijedna cjelina i predstavlja jedinstveni potencijal za organizaciju svih
ključnih aktivnosti koje su vezane uz razvoj Međimurja. Mogućnosti za organizaciju aktivnosti i djelatnosti na
području Poslovnog parka uključuju sve potrebne poslovne usluge, od usluga poslovnog savjetovanja i pripreme
dokumentacije do usluga u području edukacije, istraživanja i razvoja te pripreme strateških dokumenata.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
15
a) vlasnička struktura zone: Cjelokupna površina Poslovnog parka Međimurje u vlasništvu je Međimurske
županije.
b) dostupnost infrastrukture: Cjelokupna infrastruktura je izgrađena do zone. Potrebno je izgraditi infrastrukturu
u zoni.
c) prometna povezanost: Zona se nalazi uz obilaznicu i željezničku prugu, te nasuprot Industrijske zone Istok, a u
nastavku Industrijske zone Pribislavec. U blizini se nalazi sportsko letjelište. Grad Čakovec predstavlja prometno
čvorište i dobro je povezan s ostatkom Hrvatske, kao i sa Slovenijom, te Mađarskom. Udaljenost od autoputa je 7
km.
d) postojanje potrebne dokumentacije: Detaljni plan uređenja zone je pred završetkom.
Privredna zona Nedelišće
Zona je smještena u Općini Nedelišće, koja se nalazi u jugozapadnom dijelu Međimurske županije. Privredna
zona Nedelišće, površine je cca 8,3 ha, nalazi se sjeverno od naselja i predstavlja prvu fazu razvoja cjelokupne
zone. U konačnici je planirano da cijela zona obuhvati površinu od 250 hektara, koja završava s Gospodarskom
zonom istočno od Macinca. Razvoj zone predstavlja bitnu sastavnicu strategije gospodarskog razvoja Općine
Nedelišće. Od gospodarskih aktivnosti na ovoj lokaciji bitno je spomenuti tradiciju održavanja sajmova, poznati
MESAP (Međimurski sajam poduzetništva).
a) vlasnička struktura zone: Sve parcele koje su bile u vlasništvu Općine prodane su poduzetnicima.
b) dostupnost infrastrukture: Infrastruktura je u potpunosti izgrađena za fazu koja je trenutno u funkciji, dok se
za ostatak treba sagraditi u skladu s konceptom razvoja.
c) prometna povezanost: Zona se nalazi uz prugu, njome prolazi županijska cesta Ž2015, nedaleko autoputa.
d) postojanje potrebne dokumentacije: Usvojeni su Prostorni plan uređenja Općine Nedelišće, te DPU za
Gospodarsku zonu istočno od Macinca i prvu fazu Privredne zone Nedelišće.
Središnja gospodarska zona Međimurje
Središnja gospodarska zona Međimurje proteže se između Male Subotice i Orehovice uz autoput Goričan –
Zagreb (kod čvorišta Sveti Križ), na površini od 240 hektara. Zona poduzetništva Mala Subotica predstavlja
njenu prvu fazu.
a) vlasnička struktura zone: Zemljište je u vlasništvu RH, općina i velikog broja privatnih osoba, tako da se za
otkup treba planirati duže vremensko razdoblje.
b) dostupnost infrastrukture: Infrastruktura je dostupna u blizini zone. Prva faza, Zona poduzetništva Mala
Subotica, u potpunosti je opremljena infrastrukturom. Na području Općine Orehovica planira se izgradnja zone u
fazama, počevši od županijske ceste gdje je dostupan velik dio infrastrukture.
c) prometna povezanost: Zona se nalazi uz autoput, udaljena je približno 7 km od Čakovca, s kojim je spojena
zaobilaznicom.
d) postojanje potrebne dokumentacije: Zona je predviđena Prostornim planom uređenja Međimurske županije. U
pripremi je izrada Urbanističkog plana uređenja za dio zone na području Općine Orehovica za što je izrađena
geodetska podloga.
Turistička područja
U Međimurskoj županiji postoje pretpostavke za razvoj izletničkog, seoskog, lovnog, lječilišnog, športsko-
rekreacijskog turizma. Neke komponente turizma kao gospodarske djelatnosti u Međimurskoj županiji imaju
dugu tradiciju, ali su sveobuhvatniji i osjetniji pomaci u njegovu razvitku napravljeni tek u posljednjih 10-15
godina. Turizam se ozbiljnije počeo razvijati 2005. godine kada su, koristeći termalni izvor ljekovite vode
(Vučkovec) u neposrednoj blizini Svetog Martina na Muri izgrađene Toplice Sveti Martin. Ovo područje danas
se profilira kao ruralno turističko odredište, s brojnim turističkim uslugama atrakcije i zabave, kulturalnim i
tradicionalnim elementima, gastronomskom ponudom, smještajem, te sportsko-rekreacijskim sadržajima.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
16
Uz Toplice Sveti Martin kao izraženije turističko područje, na cjelokupnom prostoru Međimurske županije
prisutni su u većoj ili manjoj mjeri turistički sadržaji:
- Gornje Međimurje s kulturnom, etno baštinom, vinorodno-voćarskim predjelima i lokalitetima pripremljenim i
uređenim za seoski turizam, te vinskim podrumima i kušaonicama vinarskih proizvodača povezanih u niz koji
određuje pojedine cestovne pravce kao vinske ceste,
- krajolik uz Muru i Dravu u Donjem Međimurju (ornitološki rezervat Veliki Pažut),
- sportsko-rekreativni centri akumulacija na Dravi (Kuršanec, Prelog).
Među značajnijim lokalitetima i znamenitostima u turističkoj ponudi međimurskog kraja ističu se:
- dvorac utvrda “Stari Grad Zrinskih” u Čakovcu,
- barokna crkva Svetog Nikole u Čakovcu,
- spomenik hrvatskom banu Nikoli Zrinskom u Čakovcu,
- “Kaštel” - dvorac grofa Feštetića u Pribislavcu,
- barokna crkva Svetog Jeronima u Štrigovi,
- mlin-vodenica na rijeci Muri kod naselja Sveti Martin na Muri i dr.,
a među značajnijim turističkim, športsko-rekreacijskim, te sajamsko-izložbenim manifestacijama koje se
tijekom godine održavaju su:
“Međimurski fašnik”, “Porcijunkulovo”, “Aeromiting” u Pribislavcu, speedway-utrke u Prelogu i Donjem
Kraljevcu, karting-utrke u Belici, “Međunarodni spust murskih ladji”, “MESAP - Međimurski sajam
poduzetništva”, Međimurski dani vina “Urbanovo”, “Međunarodni sajam ekologije i zdrave prehrane”.
Turističku ponudu podržava i određen broj smještajnih kapaciteta, koji se prvenstveno odnose na nekoliko
većih hotela: “Park”, “Aurora” i “Royal” u Čakovcu, “Prelog” i “Panorama” u Prelogu, “Kralj” u Donjem
Kraljevcu, “Spa Golfer” u toplicama Sveti Martin i “Golf” u Donjem Vidovcu, te apartmansko naselje
“Regina” u sklopu toplica.
Šume
Međimurje nije bogato šumama. Šume zauzimaju površinu od cca 13 % teritorija Županije. Iako slabije
zastupljene, šumske površine imaju značajnu ulogu u stvaranju biološke krajobrazne raznolikosti ovog kraja, a u
Gornjem Međimurju na strmim padinama imaju i nezamjenjivu ulogu u zaštiti tla od erozije. Po svojoj namjeni
cca 47 % otpada na gospodarske šume, dok su ostalo zaštitne šume.
U državnom vlasništvu je oko 37 % šumskih površina. Državnim šumama gospodari javno poduzeće “Hrvatske
šume” putem Uprave šuma Koprivnica, odnosno šumarije Čakovec, kroz dvije gospodarske jedinice: GJ Donje
Međimurje i GJ Gornje Međimurje. Gospodarenje se u ovim šumama provodi sukladno propisima i po načelima
šumarske znanosti, dok privatnim šumama gospodare vlasnici bez programa gospodarenja.
U GJ Gornje Međimurje prema namjeni najzastupljenije su gospodarske šume (preko 90 %), a među vrstama
drveća najzastupljeniji su bagrem, obični bor, grab, lužnjak.
Sve šume GJ Donje Međimurje registrirane su kao gospodarske šume. Izgradnjom akumulacijskih jezera na rijeci
Dravi pod površinu jezera potpalo je oko 800 ha državnih i privatnih šuma. Od drveća u ovoj gospodarskoj
jedinici najzastupljeniji su topola, vrba, lužnjak, bagrem.
Privatne šume prema namjeni su gospodarske. Iako one svojim učešćem u ukupnoj površini šuma Međimurja
imaju znatan udio, one u naravi ne predstavljaju vrijednost koja bi im temeljem tog učešća pripadala. Velik broj
sitnih šumskih posjeda u privatnom vlasništvu onemogućuje provedbu šumsko-uzgojnih radova bez programa
gospodarenja.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
17
Slika 4 – Šumska područja u Županiji Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine zauzimaju teritorij od cca 68 % površina Županije. Visok je udio obradivih površina,
dok je neobradivih ispod 5 %. Može se reći da poljoprivreda određuje pretežitu namjenu i korištenje prostora. U
nizinskom dijelu Županije prevladavaju oranice, dok su u briježnom dijelu to vinogradi i voćnjaci, a za obje
cjeline karakteristična je mozaična struktura korištenja prostora. Od kultura najznačajnija je proizvodnja
krumpira (oko 17 % ukupne proizvodnje u državi), a klimatski uvjeti pogoduju i proizvodnji kukuruza, te bijelih
žita. Brdski dijelovi Županije poznati su po uzgoju vinove loze, te voćarskih kultura.
Slika 5 – Poljoprivredne površine u Županiji Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
Raspoloživo poljoprivredno zemljište visokog je boniteta i ekološke očuvanosti (posebno u briježnom dijelu).
Prisutne podzemne vode velik su rezervoar iz kojeg je moguće navodnjavati i intenzivno obrađivati
poljoprivredne površine.
Ograničavajući faktori intenzivnijeg razvoja poljoprivrede su usitnjenost posjeda, te velik broj domaćinstava s
mješovitim prihodom.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
18
Pregled poljoprivrednih površina prema kategorijama, cca:
- oranice i vrtovi: 359,39 km2
- voćnjaci: 29,90 km2
- vinogradi: 12,19 km2
- livade: 94,72 km2
- pašnjaci: 16,99 km2
- trstici i bare: 1,28 km2
- šume: 94,94 km2
Eksploatacija mineralnih sirovina
Međimurska županija je zanimljiva kao istražno područje za naftu, plin i geotermalne vode. Danas se na ovom
prostoru intenziviraju aktivnosti od strane INA-naftaplina u istraživanju i eksploataciji navedenih sirovina. U
eksploataciji su plinska polja Vukanovec, Zebanec, Mihovljan i Vučkovec.
Županija posjeduje izvore geotermalne vode. Odavno je poznat termalni izvor u Vučkovcu (s temperaturom cca
40 oC, korišten u zdravstvene i rekreacijske svrhe), a novootkriveni izvori vode su u Merhatovcu (temperature
oko 120 oC, mogućnost korištenja za pogon termoelektrane snage 10-ak MW), Draškovcu i Kotoribi.
Međimurska županija poznata je po prvoj organiziranoj eksploataciji nafte na hrvatskom tlu. Nafta se već 1856.
g. crpila iz okna kod Peklenice, dok se danas crpi u Mihovljanu.
Na području Županije više je eksploatacijskih polja šljunka (Totovec, Preloge, Turčišće, Prelog, Cirkovljan,
Križovec), te postoji eksploatacijsko polje gline (Šenkovec).
Deponiranje otpada
Na području Županije postoji uređeno odlagalište otpada “Totovec” (lokacija Gložđe, cca 5 km južno od
Čakovca), na kojem se odlaže komunalni otpad s dijela područja Županije (Grada Čakovca, Općina Nedelišće,
Orehovica, Strahoninec, Šenkovec). Na lokaciji se odloži oko 10000 tona otpada godišnje. Površina odlagališta
cca je 3,5 ha (prosječni sastav komunalnog otpada na odlagalištu je: drvo 1%, građevni materijal 5 %, koža 7%,
limenke 9 %, otpad životinjskog porijekla 4 %, papir 7 %, plastika 9 %, sintetika 14%, staklo 3 %, tekstil 12 %,
vegetabilni ostaci 29 %).
04. Pregled građevina glede opasnosti od nastajanja i širenja požara koje su određene procjenom
ugroženosti za područje općine ili grada
Prema podacima Policijske uprave međimurske, na području Županije nema pravnih osoba razvrstanih u I
kategoriju ugroženosti od požara. Pravne osobe, odnosno građevine razvrstane u II. kategoriju ugroženosti od
požara su:
Tablica 5
grad / općina pravna osoba
lokacija djelatnost
kategorija
ugroženosti
od požara
Čakovec
Konzum d.d.
Trgovački centar u Čakovcu
Zagrebačka 87, Čakovec
prodaja mješovite robe II a
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
19
Čakovec
Čakovečki mlinovi d.d.
Mlinska 1, Čakovec
proizvodnja i promet
prehrambenim
proizvodima
II b
Čateks d.d.
Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec
proizvodnja tekstila i
tekstilnih proizvoda II b
Tvornica stočne hrane d.d.
I. Novaka 11, Čakovec
proizvodnja krmnih
smjesa i dodataka za
prehranu životinja
II b
MTČ d.d.
Matice hrvatske 10, Čakovec u stečaju II b
MTČ Tvornica čarapa d.d.
Trg Republike 6, Čakovec u stečaju II b
MTČ Tvornica rublja d.d.
Matice hrvatske 10, Čakovec u stečaju II b
Meiko d.d.
Žrtava fašizma 3, Čakovec u stečaju II b
Kotoriba MTČ Tvornica konfekcije
Sajmišna bb, Kotoriba u stečaju II b
Nedelišće Bernarda d.o.o.
Čakovečka 136a, Pušćine
proizvodnja
namještaja, trgovina i
posredovanje u
trgovini
II b
Sveti Martin na Muri Toplice Sveti Martin d.d.
Grkaveščak bb
hotelsko-turistički
sadržaji II b
Izvor: Policijska uprava međimurska
Građevine koje se glede opasnosti od nastajanja i širenja požara navode procjenama ugroženosti pojedinih
gradova i općina:
Tablica 6
grad / općina pravna osoba djelatnost
Čakovec
Konzum d.d.
Čakovečki mlinovi d.d.
Čateks d.d.
Tvornica stočne hrane d.d.
MTČ d.d.
MTČ Tvornica čarapa d.d.
MTČ Tvornica rublja d.d.
Meiko d.d.
Zrinski d.d.
Ranžirni kolodvor
Benzinske pumpe
prodaja mješovite robe
prehrambena proizvodnja
tekstilna proizvodnja
životinjska prehrana
tekstilna proizvodnja
tekstilna proizvodnja
tekstilna proizvodnja
proizvodnja odjeće, obuće
grafička djelatnost
transport opasnih tvari
prodaja naftnih derivata
Mursko Središće
Neores d.o.o.
Benzinska postaja INA
Pilana
tekstilna proizvodnja
prodaja naftnih derivata
drvna prerada
Prelog
Proizvodnja Paul Green d.o.o.
Protega tekstil d.o.o.
Hilding Croatia d.o.o.
Hespo d.o.o.
Domet d.o.o.
Nestor d.o.o.
GKP Pre-kom
Benzinske postaje
proizvodnja ženske modne obuće
tekstilna proizvodnja
proizvodnja madraca
proizvodnja madraca
drvna proizvodnja
tekstilna proizvodnja
sekundarno odvajanje sirovina
prodaja naftnih derivata
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
20
Belica Betex d.o.o.
Đurkin d.o.o.
tekstilna proizvodnja
trgovačka djelatnost
Dekanovec - -
Domašinec Benzinska postaja Turbo-Benz prodaja naftnih derivata
Donja Dubrava
HE Dubrava
Agromeđimurje d.d.
Ekonomsko dvorište Donja Dubrava
Osnovna škola Donja Dubrava
Benzinska postaja INA
proizvodnja električne energije
poljoprivredna proizvodnja
ekonomsko dvorište
osnovnoškolsko obrazovanje
prodaja naftnih derivata
Donji Kraljevec
Novi Feromont d.o.o.
Ferokotao d.o.o.
Kerbek d.o.o.
Dom za starije i nemoćne osobe
Hodošan
Osnovna škola Hodošan
Osnovna škola Donji Kraljevec
Agromeđimurje d.d.
Trgovina-Plin
proizvodnja metalnih konstrukcija
proizvod. kotlova za transformatore
proizvod. keramičarskih proizvoda
socijalna skrb i smještaj za starije i
nemoćne osobe
osnovnoškolsko obrazovanje
osnovnoškolsko obrazovanje
poljoprivredna proizvodnja
prodaja tehničkih plinova
Donji Vidovec Međimurjeplet d.o.o. pletarstvo
Goričan
Meiso d.d.
Osnovna škola Goričan
Granični prijelaz Goričan
Benzinska postaja INA
proizvodnja zaštitne obuće
osnovnoškolsko obrazovanje
granični prijelaz
prodaja naftnih derivata
Gornji Mihaljevec - -
Kotoriba
Dom socijalne skrbi za starije i nemoćne
osobe Kotoriba
Muraplast d.o.o.
Osnovna škola Kotoriba
MTČ Tvornica konfekcije
Meplast d.d.
Međimurjeplet-Mura d.o.o.
TD Julija d.o.o.
socijalna skrb i smještaj za starije i
nemoćne osobe
proizvodnja i prerada plastič. masa
osnovnoškolsko obrazovanje
tekstilna proizvodnja
plastičarska proizvodnja
pletarstvo
proizvodnja pšeničnog brašna
Mala Subotica HAIX Obuća d.o.o.
Benzinske postaje
proizvodnja obuće
prodaja naftnih derivata
Nedelišće
Bernarda d.o.o.
Benzinske postaje
Plinsko-redukcijska stanica Žarkovica
proizvodnja madraca
prodaja naftnih derivata
distribucija plina
Orehovica Dom za psihičke bolesne odrasle osobe
Orehovica
zdravstvena skrb i smještaj za
psihički bolesne odrasle osobe
Podturen - -
Pribislavec Aerodrom Pribislavec sportski aerodrom
Selnica Dom za starije i nemoćne osobe
Ščavničar
socijalna skrb i smještaj za starije i
nemoćne osobe
Strahoninec - -
Sveta Marija - -
Sveti Juraj na Bregu - -
Sveti Martin na Muri - -
Šenkovec Eko Međimurje d.d. proizvodnja opeke
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
21
Štrigova
Dom za starije i nemoćne osobe Japa
Benzinska postaja INA
MTČ – čaraparija d.o.o.
socijalna skrb i smještaj za starije i
nemoćne osobe
prodaja naftnih derivata
proizvodnja čarapa
Vratišinec
Dunjko podovi d.o.o.
Stolaris d.o.o.
Dika Štik d.o.o.
parketarska djelatnost
drvna proizvodnja
tekstilna proizvodnja
05. Pregled cestovnih i željezničkih prometnica koje prolaze preko područja županije
Međimurje ima povoljan geoprometni položaj. Kroz Međimursku županiju prolazi međunarodni cestovni pravac:
Budimpešta – Zagreb – Rijeka, a i prva željeznička pruga u Hrvatskoj: Budimpešta – Pragersko – Trst.
Izgradnjom autoceste od mađarske granice (Goričana) prema Zagrebu i Jadranu rasterećene su prometnice unutar
naselja Županije, a također je podignuta kvaliteta transporta i razmjene dobara s drugim regijama, što je
pridonijelo i gospodarskom razvoju Županije. Pored primarnog pravca Goričan – Zagreb – Rijeka značajan je i
pravac u smjeru istok – zapad, od autoceste Sveti Križ do graničnog prijelaza Trnovec.
Cestovne prometnice
U Međimurskoj županiji slijedeća je mreža autocesta (A), državnih (D), županijskih (Ž) i lokalnih (L) cesta:
Tablica 7
vrsta i broj
ceste smjer
duljina kroz županiju
(km)
A4 GP Goričan(granica R.Mađarske)-Varaždin-Zagreb(čvorište Ivanja
Reka, A3) 21,60
D3 GP Goričan(gr.R.Mađarska)-Čakovec-Varaždin-Breznički Hum-
Zagreb-Karlovac-Rijeka(D8) 31,67
D20 Čakovec(D3)-Prelog-Donja Dubrava-Đelekovec-Drnje(D41) 36,12
D208 GP Trnovec (gr.R.Slovenija)-Nedelišće(D3) 6,90
D209 GP Mursko Središće(gr.R.Slovenija)-Šenkovec-Čakovec-
Nedelišće(D3) 14,63
D227 GR R.Slovenija-Banfi-Štrigova-Prekopa-Lopatinec-Šenkovec (D209) 19,3
Ž2002 Ž2003-Jalšovec-Ž2001 3,6
Ž2003 GP “Bukovje” (Gr. R.Slov.)-Sveti Martin na Muri-Mursko Središće-
Miklavec-Turčišće-Hodošan(Ž2032) 34,8
Ž2004 Brezovec(Ž2003)-T.L. “Vučkovec” 3,8
Ž2005 Vrhovljan (Ž2003)-Selnica-Zebanec Selo-D209 6,7
Ž2006 D209-Selnica-Prekopa(Ž2001) 10,6
Ž2007 Štrigova(Ž2001)-Sveti Urban 3,3
Ž2008 Peklenica(Ž2003)-Vratišinec-Žiškovec(D209) 6,7
Ž2009 Ž2001-Gornji Mihaljevec-Macinec-D208 11,8
Ž2010 Vratišinec (Ž2008)-Gornji Kraljevec 2,0
Ž2011 Gornja Dubrava-Gornji Mihaljevec(Ž2009) 2,1
Ž2012 Ž2001-Okrugli Vrh 2,8
Ž2013 Frkanovec-Zasadbreg-Krištanovec-Novo Selo Rok(Ž2017) 10,2
Ž2014 Ž2001-Vučetinec 0,9
Ž2015 Ž2013-Mali Mihaljevec-Brezje-Slakovec-Nedelišće(D20) 10,3
Ž2016 Knezovec-D209 1,2
Ž2017 Podturen (Ž2003)-Sivica-Novo Selo Rok-Čakovec(Ž2018) 12,3
Ž2018 Dekanovec(Ž2003)-Belica-Čakovec(D20) 14,6
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
22
Ž2019 Črečan-Gornji Hrašćan(D208) 2,0
Ž2020 Čakovec(D209)-Savska Ves-Totovec-Kuršanec-Gornji Kuršanec(D20) 14,1
Ž2021 Čakovec: D20-D20 2,1
Ž2022 Belica(Ž2018)-Mala Subotica-Orehovica-D20 14,9
Ž2023 Turčišće(Ž2003)-Palovec-Ž2032 5,6
Ž2024 Ž2032-Palinovec 2,3
Ž2025 Ž2020-Novo Selo na Dravi 0,9
Ž2026 Čvor Goričan(D3)-Goričan-Donji Kraljevec-Prelog(D20) 11,5
Ž2030 Ž2020-Strahoninec 1,8
Ž2031 D20-Ivanovec-D20 2,3
Ž2032 D20-Štefanec-Mala Subotica-Donji Pustakovec-Hodošan-čvor
Goričan(D3) 17,0
Ž2033 Sveti Juraj u Trnju(Ž2032)-Prelog-Otok-Ž2071 12,1
Ž2034 Ž2032-Donji Kraljevec-Draškovec(D20) 5,4
Ž2038 D20-Sveti Križ-Podbrest 1,9
Ž2039 Draškovec(D20)-Oporovec 1,9
Ž2040 Kotoriba-Donji Vidovec-D20 5,0
Ž2041 Ž2040-Donja Dubrava(D20) 2,3
Ž2055 Vularija-Orehovica(Ž2022) 2,3
L20001 Vrhovljan(Ž2003)-Grkavec-Kapelščak- Donji Koncovčak(L20002) 3,3
L20002 Ž2005-Donji Koncovčak-Gornji Koncovčak-Grkaveščak 3,7
L20003 Mursko Središće(D209)-želj.kolodvor-Brezje-Brodec(L20019) 3,7
L20004 T.L.“Vučkovec”(Ž2004)-Trnovščak-Železna Gora-Lohovec-Sveti
Urban(Ž2007) 6,8
L20005 Sveti Urban (Ž2007)-Stanetinec-Preseka-Macinec(Ž2009) 11,6
L20006 L20005-Pernjak-Goričica-Martinuševec-Prhovec-Preseka(L20005) 6,1
L20007 Lohovec(L20004)-Tupkovec-Gornja Dubrava-Preseka(L20005) 7,4
L20008 Ž2011-Bogdanovec 0,6
L20009 Prekopa(Ž2001)-Vugrišinec-Ž2009 2,3
L20010 Ž2001-Vukanovec-Gornji Mihaljevec(Ž2009) 3,6
L20011 Ž2001-Dragoslavec-Dragoslavec Breg-Gornji Mihaljevec(Ž2009) 4,3
L20012 L20011-Dragoslavec Selo-Križopotje-Vučetinec-Rakovica(Ž2001) 7,8
L20013 Dragoslavec Selo(L20012)-Okrugli Vrh-Križopotje-Slakovec(Ž2015) 3,8
L20014 Macinec(Ž2009)-Črečan(Ž2019) 1,5
L20015 Prekopa(Ž2001)-Praporčan-Ž2006 4,2
L20016 Pleškovec(Ž2001)-Frkanovec-Plešivica-Donji Zebanec-Zebanec Selo
(Ž2005) 5,7
L20017 L20016-Merhatovec-Štrukovec(D209) 3,7
L20018 Ž2013-Knezovec-Ž2016 1,6
L20019 D209-Brodec-Vratišinec(Ž2008) 2,7
L20020 Gornji Kraljevec(Ž2010)-Sivica(Ž2017) 3,4
L20021 Čakovec:(D209)-Ul. Svetojelenska Ž2021 0,6
L20022 Čakovec:(Ž2021)-Ul. ZAVNOH-a-Ž2017 1,1
L20023 Čakovec: (Ž2021)-Kralja Tomislava-Bana Jelačića-Pribislavec(Ž2018) 3,5
L20024 Čakovec: (Ž2020)-Ul. Vladimira Nazora-D20 0,4
L20025 Čakovec: (D20)-Zagrebačka ul.-Ž2020 2,4
L20026 L20025-Strahoninec-Poleve-Kuršanec(Ž2020) 6,6
L20027 Čakovec:(Ž2020)-Ul. Domovinskih žrtava-Putjane-Milke Trnine-D20 2,1
L20028 Pribislavec (Ž2018)-Veliki Štefanec-Ivanovec-Preloge-L20033 7,3
L20029 Ferketinec (Ž2003)-Celine-Sivica(L20020) 3,3
L20030 Gardinovec (Ž2018)-Domašinec (Ž2003) 1,6
L20031 Ž2003-Palinovec-Sveti Juraj u Trnju(Ž2032) 4,8
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
23
L20032 Hodošan(Ž2032)-Goričan-Ž2034 7,5
L20033 Totovec(Ž2020)-Vularija(Ž2055) 3,3
L20034 Kuršanec(Ž2020)-Ž2022 7,0
L20035 Mala Subotica(Ž2022)-Sveti Križ(D20) 3,0
L20036 Sveti Juraj u Trnju(Ž2033)-Donji Kraljevec(Ž2034) 2,7
L20037 Orehovica(Ž2022)-Podbrest-Otok(Ž2033) 7,0
L20038 Prelog(D20)-L20039 1,3
L20039 HE Čakovec(Ž2022)-HE Donja Dubrava-Donja Dubrava(D20) 25,3
L20040 Donji Kraljevec(Ž2034)-Cirkovljan(D20) 2,5
L20041 Želj.kolodvor Donji Mihaljevec-Čukovec-Donji Mihaljevec(D20) 3,8
L20042 Čukovec(L20041)-D20 1,0
L20043 Prilaz Donji Mihaljevec(D20)-L20039 0,5
L20044 Prilaz Sveta Marija(D20)-L20039 0,2
L20045 Šiblje-Kotoriba(Ž2040) 2,6
L20046 Državna granica-Robadje-Ž2007 3,5
L20047 Belica(Ž2022)-Palovec(Ž2023) 2,3
L20048 Gornji Hrašćan(D208)-Pušćine(D20) 3,8
L20049 Gornji Mihaljevec(Ž2009)-Križopotje(L20012) 2,5
L20050 Slakovec(Ž2015)-Šenkovec(D209) 3,8
L20051 Držimurec(Ž2023)-Ž2024 2,2
L20052 Gornji Hrašćan(D208)-Pretetinec(Ž2015) 2,5
L20053 Držimurec(Ž2023)-Piškorovec 1,5
L20054 Črečan(Ž2019)-Pretetinec(L20052) 1,6
L20055 Vukanovec(Ž2009)-Gornja Dubrava(Ž2011)-L20005 5,3
L20056 Trnovec (D208)-Macinec(Ž2009) 1,6
L20057 Dragoslavec Breg(L20011)-Dragoslavec Selo(L20013) 1,5
L20058 Čehovec(Ž2033)-Donji Kraljevec(Ž2034) 2,9
L20059 Prhovec(L20005)-Preseka-GP R.Slovenija 1,2
L20060 Prelog(Ž2033)-L20038 0,5
L20061 L20041-Donji Mihaljevec(L20041) 2,9
L20062 Vugrišinec(L20009)-Prekopa(Ž2001) 0,4
L20063 Herjakovčina(L20004)-Prekopa(Ž2001) 1,5
L20064 Mačkovec(D209)-Mihovljan(Ž2017) 4,0
L20065 Gornji Koncovčak(L20002)-Zaveščak(Ž2006) 2,2
L20066 Goričan(L20032)-Kotoriba(L20045) 13,6
L20067 Oporovec(Ž2039)-L20039 0,9
L20069 Gornji Kraljevec(L20020)-Krištanovec(Ž2013) 3,0
L20070 Palinovec(L20031)-Hodošan(Ž2003) 2,9
L20071 Gornji Kraljevec(L20020)-Novo Selo Rok(Ž2017) 2,5
L20072 Sveti Urban(L20075)-Stanetinec(L20005) 0,6
L20073 Lopatinec(Ž2001)-Brezje(Ž2015) 1,0
L20074 Pleškovec(Ž2001)-Ž2013 1,8
L20075 Prhovec(L20006)-Sveti Urban(L20006) 2,3
L20076 Pleškovec(L20074)-Mali Mihaljevec(Ž2015) 1,6
L20077 Frkanovec(Ž2013)-Logožarec(L20074) 1,4
Tablica 8
autoceste državne ceste županijske ceste lokalne ceste
ukupno 21,60 km 89,32 km 262,40 km 259,70 km
Cestovnu mrežu unutar Županije održavaju Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., te Županijska
uprava za ceste.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
24
Željezničke prometnice
Područjem Županije prolaze 3 željezničke pruge od značaja za međunarodni (M), regionalni (R) i lokalni (L)
promet:
Tablica 9
vrsta i broj pruge naziv pruge duljina kroz županiju
(km)
M 501 (Središće)DG-Čakovec-Kotoriba-DG(Murakeresztur) 42,36
R 201 Zaprešić-Zabok-Varaždin-Čakovec 10,0
L 101 Čakovec-Mursko Središće-DG(Lendava) 17,94
Prosječni dnevni promet na međunarodnoj pruzi iznosi 500-600 vagona. Pruga prema Varaždinu bilježi
značajniji putnički promet, te na njoj prometuju i međunarodni vlakovi prema Budimpešti. Pruga prema Lendavi
danas ima lokalni značaj. Na željezničkim pravcima unutar Županije preveze se oko milijun putnika godišnje.
Željezničkim prometom u Županiji upravlja javno poduzeće Hrvatske željeznice.
Na području Županije slijedeći su cestovni i željeznički granični prijelazi:
međunarodni cestovni prijelazi I kategorije
- Goričan–Letenje
- Mursko Središće–Petešovci
- Trnovec–Središće ob Dravi
međudržavni cestovni prijelaz II kategorije - Bukovje–Gibina
stalni prijelazi za pogranični cestovni promet
- Banfi–Raskrižje
- Donja Dubrava–Belezno
- Kotoriba–Mlinarci
- Preseka–Središće ob Dravi
- Sveti Martin na Muri–Hotiza
željeznički prijelazi I kategorije
- Kotoriba–Murakeresztur
- Čakovec–Lendava
- Čakovec–Središće
Zračni promet
Na prostoru između naselja Pribislavec i Belica nalazi se sportski aerodrom s pristanišnom zgradom i travnatom
poletno-sletnom stazom dužine 800 m.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
25
Slika 6 – Državne i županijske ceste u Županiji Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
06. Pregled vodovodne i vanjske hidrantske mreže, plinovoda i drugih glavnih instalacija za
transport zapaljivih i opasnih tvari
Vodoopskrba
Područje Županije opskrbljuje se vodom iz vlastitih izvora. Međimurje predstavlja značajan podzemni rezervoar
pitke vode koji nadilazi regionalne okvire. Voda je visoke kvalitete i izdašnosti, te predstavlja jednu od najvećih
prirodnih vrijednosti ovog kraja.
Opskrba Županije vodom obavlja se iz vodocrpilišta “Nedelišće” i “Prelog”. Na crpilištu “Nedelišće” u pogonu
je pet zdenaca iz kojih je moguće crpsti vodu u količini do 600 l/s, dok crpilište “Prelog” omogućava do 200 l/s
vode putem jednog zdenca.
Vodoopskrba Međimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne
zone od kojih se zone I., II. i III. opskrbljuju vodom iz crpilišta “Nedelišće”, dok je opskrba zone IV. osigurana iz
crpilišta “Prelog”. U IV. vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište “Sv. Marija” kapaciteta 22 l/s, koje se
ne koristi. Vodoopskrbni sustav je tlačan.
Na vodoopskrbnom sustavu Međimurja izgrađeno je nekoliko vodosprema:
Tablica 10
vodosprema kapacitet (m3)
Čakovec 700
Mohokos 750
Lopatinec 750
Zebanec 200
Prelog 350
Sveti Urban 200
Železna Gora 500
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
26
Uz vodospreme u briježnom dijelu Međimurja nekoliko je hidrostanica za povišenje tlaka, te reducirna stanica za
sniženje tlaka.
Godišnja potrošnja vode iznosi preko 4,5 milijuna m3, od čega 75 % otpada na domaćinstva, a ostatak na
gospodarstvo. Pokrivenost Županije vodoopskrbnim sustavom gotovo je 100 %. Dužina magistralnih vodova
iznosi preko 200 km, a dužina sekundarnih mreža naselja preko 700 km. Na vodoopskrbnoj mreži je instalirano
preko 5400 hidranata.
Vodoopskrbom na području Međimurske županije upravlja tvrtka Međimurske vode d.o.o.
Slika 7 – Vodoopskrbni sustav Županije Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
Plinoopskrba
Prvo plinoficirano naselje u Međimurju bilo je Mursko Središće, gdje se u razdoblju 1956.-1968. g. prirodnim
plinom iz lokalnih bušotina opskrbljivalo oko 600 domaćinstava. Međimurje kao regija dobiva mogućnost
korištenja prirodnog zemnog plina 1974. g. izgradnjom magistralnog plinovoda Varaždin-Čakovec-Šenkovec.
Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća završena je plinofikacija Čakovca i Šenkovca, a novi ciklus plinofikacije
započinje izgradnjom plinske mreže u Nedelišću, te se kontinuirano radi na proširenju mreže za niz naselja.
Puštanjem u rad dobavnog plinovoda Legrad – Donja Dubrava (1994. g.) omogućena je plinofikacija Donje
Dubrave i Kotoribe, čime se osigurala kvalitetna i pouzdana opskrba plinom na cijelom području Županije.
Do pojedinih naselja prirodni plin se dovodi srednjetlačnim plinovodom (3-6 bara), gdje se reducira na radni tlak
uličnih plinskih mreža pojedinih naselja (100 mbara). Na područjima s većom disperzijom potrošača, do
pojedinih konzumenata prirodni plin se dovodi srednjetlačnim plinovodom 3 bara, a redukcija na potreban radni
tlak plinskih trošila provodi se prije ulaska plina u sam objekt.
Krajem prošlog stoljeća plinska mreža bila je prisutna u 118 naselja Županije.
Transport nafte
Naftovodi danas predstavljaju najbrži, najekonomičniji i najsigurniji način transporta nafte na velike udaljenosti.
Područjem Međimurske županije prolazi dionica naftovoda JANAF koja povezuje Terminal Virje s Rafinerijom
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
27
Lendava u susjednoj Republici Sloveniji. Prve količine nafte ovom dionicom su potekle 1981. g. Međimurjem
prolazi otprilike polovica od ukupne dužine dionice. Predmetni naftovod je izvan funkcije.
07. Pregled većih građevina za uskladištavanje zapaljivih, eksplozivnih i plinovitih tvari ili drugih
opasnih tvari
Temeljem raspoloživih podataka, od građevina na području Županije u kojima se uskladištavaju zapaljive,
eksplozivne, plinovite ili druge opasne tvari u većim količinama poznate su lokacije:
Tablica 11
građevina lokacija opasna tvar količina
Benzinska postaja AGROAMERIKA Mala Subotica motorni benzini
diesel goriva
40000 l
120000 l
Benzinska postaja CRODUX DERIVATI
DVA Čakovec, Jug
motorni benzini
diesel goriva
80000 l
80000 l
Benzinska postaja INA Novakova bb, Čakovec motorni benzini
diesel goriva
100000 l
130000 l
Benzinska postaja INA Zrinsko-Frankopanska bb,
Čakovec
motorni benzini
diesel goriva
70000 l
80000 l
Benzinska postaja INA Donja Dubrava motorni benzini
dizel goriva
40000 l
60000 l
Benzinska postaja INA Goričan motorni benzini
diesel goriva
70000 l
130000 l
Benzinska postaja INA Mursko Središće motorni benzini
diesel goriva
90000 l
100000 l
Benzinska postaja INA Prelog motorni benzini
diesel goriva
80000 l
50000 l
Benzinska postaja INA Štrigova motorni benzini
diesel goriva
60000 l
100000 l
Benzinska postaja KRALJICA Donji Kraljevec motorni benzini
diesel goriva
45000 l
45000 l
Benzinska postaja MATIĆ Čakovec motorni benzini
diesel goriva
30000 l
65000 l
Benzinska postaja MOBENZ Šenkovec
motorni benzini
diesel goriva
UNP u bocama
70000 l
100000 l
2000 kg
Benzinska postaja MOBENZ Nedelišće motorni benzini
diesel goriva
150000 l
140000 l
Benzinska postaja PETROL Prelog motorni benzini
diesel goriva
30000 l
80000 l
Benzinska postaja PETROL Pušćine motorni benzini
diesel goriva
60000 l
210000 l
Benzinska postaja PETROL Sveti Križ motorni benzini
diesel goriva
80000 l
190000 l
Benzinska postaja TURBO BENZ Turčišće motorni benzini
diesel goriva
30000 l
75000 l Izvor: Policijska uprava međimurska
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
28
Tablica 12
DP Elektra Čakovec
BP u krugu tvrtke Čakovec
dizel gorivo
motorni benzin
lož ulje EL
25 t
14 t
17 t
HEP Proizvodnja d.o.o. Pogon HE Dubrava
turbinsko ulje
dizel gorivo
sulfatna kiselina
trafo ulje
57,2 t
1,548 t
2,8 t
28 t
HEP Proizvodnja d.o.o. Pogon HE Čakovec
dizel gorivo
sulfatna kiselina
turbinsko ulje
trafo ulje
1,634 t
2,076 t
22 t
14 t
Međimurje Tegra d.d. Čakovec dizel gorivo
lož ulje EL
43 t
21,5 t
Međimurje Tegra d.d. Ivanovec lož ulje EL
dizel gorivo
43 t
8,6 t
JANAF d.d. nafta 2305 t
Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec lož ulje EL
dizel gorivo
27,2 t
13,6 t
Međimurske vode d.o.o. Nedelišće klor 0,4 t
Perutnina Ptuj
Pipo d.o.o. Čakovec amonijak 6,5 t
Ferro–Preis d.o.o. Čakovec kisik 12 t
Eko Međimurje d.d. Šenkovec
dizel gorivo
acetilen
kisik
boje, lakovi, razrjeđ.
10 t
0,29 t
3 t
25 t
Agromeđimurje d.d. Pogon D. Kraljevec amonijak
lož ulje EL
2 t
20 t
Agromeđimurje d.d. Pogon Hodošan dizel gorivo 25 t
Agromeđimurje d.d. Pogon Čakovec dizel gorivo 20 t
Agromeđimurje d.d. Pogon D. Dubrava dizel gorivo 60 t
Agromeđimurje d.d. Pogon Podturen dizel gorivo 25 t
Vajda d.d. Čakovec amonijak 9 t
Čateks Čakovec dimetilformamid 50 t
MTČ Čakovec mazut 85 t
Skladište eksploziva Žiškovec eksploziv 5 t
Plinacro d.o.o. Plinovod DN 150
Mihovljan-M. Središće prirodni plin
Plinacro d.o.o. Plinovod DN 150
Čakovec-Mihovljan prirodni plin
Plinacro d.o.o.. Plinovod DN 150
Varaždin II-Čakovec prirodni plin
Plinacro d.o.o. Plinovod DN 150 Legrad-
D. Dubrava prirodni plin
Izvor: Plan zaštite i spašavanja Međimurske županije, 2013. g.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
29
Prisutnost određenih količina klora pretpostavlja se i na lokacijama Gradskih bazena u Čakovcu, te termalnih
bazena u Toplicama Sveti Martin.
Na području Međimurja plinske su bušotine na poljima: Vukanovec, Zebanec, Mihovljan, Vučkovec.
Plinska stanica je u Žiškovcu.
Naftna bušotina je na polju: Mihovljan.
08. Pregled glavnih energetskih instalacija s njihovim ventilima
Na području Međimurske županije dva su razvijena energetska sustava: elektroenergetski i plinski, a nizinskim
područjem Županije prolazi i magistralni naftovod.
Elektroenergetski sustav
Elektroenergetski sustav u Županiji čine pogoni za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije.
Proizvodnja električne energije osigurava se iskorištavanjem hidropotencijala rijeke Drave, a u ovu svrhu na
području Županije izgrađene su dvije hidroelektrane: HE Čakovec (jednim dijelom u Varaždinskoj županiji) i HE
Dubrava. Prijenos električne energije na visokom naponu osigurava se putem dalekovodne mreže, a na srednjem
naponu i distribucija na niskom naponu osiguravaju se zračnom i kabelskom mrežom. Dalekovodne mreže
instalirane su na čelično-rešetkastim, betonskim i drvenim stupovima.
HE Čakovec, odnosno HE Dubrava hidroelektrane su s instalirana po dva cijevna agregata, svaki snage 38 MW.
Godišnja proizvodnja električne energije u ovim elektranama prelazi 350 GWh.
Područjem Županije prolaze dalekovodi:
- dvosistemski 400 kV dalekovod koji povezuje TS Žerjavinec u Hrvatskoj s TS Heviz u Mađarskoj,
- 110 kV dalekovodi koji povezuju:
TS Čakovec s TS Nedeljanec (u Varaždinskoj županiji),
HE Čakovec s: TS Čakovec, TS Prelog i TS Ludbreg (u Varaždinskoj županiji),
HE Dubrava s: TS Prelog i TS Koprivnica (u Koprivničko-križevačkoj županiji),
- 35 kV dalekovodi koji povezuju transformatorske stanice 35/10 kV: Čakovec Park, Čakovec Trokut,
Dekanovec, Donji Kraljevec, Ivanovec, Kotoriba, Mursko Središće, Prelog, Šenkovec, Železna Gora,
- te 10(20) kV dalekovodi i kabeli koji napajaju preko 500 distributivnih transformatorskih stanica napona
10(20)/0,4 kV.
Proizvodnjom električne energije na području Županije upravlja HEP Proizvodnja d.o.o., o prijenosu električne
energije brine HEP OPS d.o.o., dok je distribucija električne energije do krajnjih potrošača u nadležnosti HEP
ODS d.o.o. - DP Elektra Čakovec.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
30
Slika 8 – Glavni elektroenergetski razvoj u Županiji Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
Plinski sustav
Područjem Županije prolaze visokotlačni (50 bara), srednjetlačni (3-6 bara), te niskotlačni plinovodi (100
mbara). Prekidi dobave plina na glavnim plinskim vodovima omogućeno su na mjerno redukcijskim stanicama
(MRS).
Priključak Županije na visokotlačnu plinsku mrežu osiguran je iz smjera Varaždina, te iz smjera Legrada.
Magistralnu plinsku mrežu Županije čine plinovodi:
- Varaždin – Čakovec – Šenkovec DN 200/50
- Varaždin II – Čakovec DN 200/50
- Čakovec – Šenkovec DN 150/50
- Šenkovec – Mihovljan DN 150/50
- Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50
- Legrad – Donja Dubrava DN 150/50
Glavne mjerno redukcijske stanice su: MRS Čakovec, MRS Donje Menimurje, MRS Kuršanec, MRS
Mihovljan, MRS Mursko Središće, MRS Nedelišće, MRS Šenkovec.
A lokalnu distribucijsku mrežu čine plinovodi:
- Nedelišće – Gornji Kuršanec
- Nedelišće – Šenkovec
- Donja Dubrava – Prelog
- Donja Dubrava – Kotoriba
- Prelog – Gornji Kuršanec
- Donji Kraljevec – Goričan
- Križopotje – Preseka – Štrigova
- Lopatinec – Štrigova
- Mursko Središće – Peklenica
- Mursko Središće – Sveti Martin na Muri – Štrigova
- Mursko Središće – Selnica – Zebanec – Lopatinec
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
31
- Turčišće – Domašinec – Ferketinec
- Orehovica –Ivanovec
- Orehovica – Mala Subotica
- glavni gradski prsten grada Čakovca
- prigradski plinski prsten
- Ivanovec – Pribislavec – Belica – Gardinovec – Strelec –Palovec– Štefanec
- prsten grada Preloga
- prsten Peklenica – Ferketinec – Sivica – Vratišinec
Plinskim transportnim sustavom upravlja Plinacro d.o.o., a distributivnom plinskom mrežom Međimurje plin
d.o.o.
Slika 9 – Glavni transport plina i nafte u Županiji Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
Sustav transporta nafte
Magistralni naftovod Virje – Lendava ulazi na područje Međimurske županije u Općini Donja Dubrava, prolazi
nizinskim dijelom Županije u dužini cca 38 km, te u Gradu Mursko Središće prelazi u Republiku Sloveniju.
Promjer transportnog cjevovoda je 300 mm. Naftovod trenutno nije u funkciji. Naftovodom upravlja JANAF d.d.
09. Pregled značajnijih građevina u kojima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba
Na području Županije među građevinama javne/poslovne namjene, u kojima se očekuje povremeno ili stalno
zadržavanje 500 ili više osoba, izdvajaju se:
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
32
Tablica 13
grad/općina građevina/lokacija očekiva
zaposjednutost
Čakovec
Osnovna škola Čakovec, Kralja Tomislava 43, Čakovec
Osnovna škola Čakovec, Dr. A. Starčevića, Čakovec
Osnovna škola Čakovec, Ivana pl. Zajca 24, Čakovec
Gimnazija Čakovec, V. Nazora 34, Čakovec
Tehnička, industrijska i obrtnička škola, Sportska bb, Čakovec
Graditeljska škola Čakovec, Sportska 1, Čakovec
Centar za kulturu, Trg Republike bb, Čakovec
Ekonomska i trgovačka škola, V. Nazora 36, Čakovec
Županijska bolnica, I. G. Kovačića 1, Čakovec (1070)
Gospodarska škola, Kralja Tomislava 52, Čakovec (550)
Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Dr. A. Starčevića 55, Čakovec
700
500
400
730
1250
870
550
1020
1070
550
600
Mursko Središće Osnovna škola, V. Nazora 22, Mursko Središće
Sportska dvorana, V. Nazora 22, Mursko Središće
650
600
Prelog Osnovna škola, Trg bana Jelačića 2, Prelog 600
Belica - -
Dekanovec - -
Domašinec Disco klub “Šampion”, Marka Kovača 12, Domašinec 1500
Donja Dubrava - -
Donji Kraljevec Dom kulture, Donji Kraljevec 500
Donji Vidovec - -
Goričan - -
Gornji Mihaljevec - -
Kotoriba - -
Mala Subotica - -
Nedelišće Sportska dvorana Aton 600
Orehovica - -
Podturen Društveni dom Podturen, Podturen 500
Pribislavec - -
Selnica Sportska dvorana, Selnica
Crkva, Selnica
500
500
Strahoninec - -
Sveta Marija Crkva uznesenja BDM, A. Habuša 26, Sveta Marija 500
Sveti Juraj na Bregu Osnovna škola, Sveti Juraj na Bregu 540
Sveti Martin na Muri - -
Šenkovec - -
Štrigova - -
Vratišinec - - Izvor: Procjene ugroženosti od požara JLS
10. Pregled dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasnih postrojbi za gašenje požara
Na području Međimurske županije djeluje županijska vatrogasna zajednica – Vatrogasna zajednica Međimurske
županije (VZMŽ), u koju je uključeno 11 vatrogasnih zajednica (VZ) gradova i općina, te jedna vatrogasna
zajednica u gospodarstvu. U VZMŽ aktivnih je 88 dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD), od toga 3
dobrovoljna vatrogasna društva iz gospodarstva.
U Županiji djeluje jedna javna profesionalna vatrogasna postrojba (JVP):
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
33
Tablica 14
profesionalna vatrogasna postrojba lokacija
JVP Čakovec Čakovec, Stjepana Radića 5
Osnivači JVP Čakovec su:
- Grad Čakovec
- Općina Belica
- Općina Dekanovec
- Općina Domašinec
- Općina Gornji Mihaljevec
- Općina Mala Subotica
- Općina Nedelišće
- Općina Orehovica
- Općina Podturen
- Općina Pribislavec
- Općina Selnica
- Općina Strahoninec
- Općina Sveti Juraj na Bregu
- Općina Šenkovec
- Općina Vratišinec
Pregled vatrogasnih zajednica i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi:
Tablica 15
vatrogasna zajednica županije lokacija
Vatrogasna zajednica Međimurske županije Čakovec, Stjepana Radića 5
Tablica 16
vatrogasna zajednica
/ lokacija vatrogasna postrojba lokacija vatrogasne postrojbe
VZ Grada Čakovca i Općina
Pribislavec – Strahoninec –
Šenkovec
Čakovec, S. Radića 5
DVD Čakovec Čakovec, S. Radića 5
DVD Gornji Vidovec Ivanovec, Gornji Vidovec 10
DVD Ivanovec Ivanovec, Trg hrvatskih velikana 15
DVD Krištanovec Krištanovec 66
DVD Kuršanec Kuršanec, Glavna 104
DVD Mačkovec Mačkovec 275
DVD Mihovljan Mihovljan, Prvomajska 92
DVD Novo Selo na Dravi Novo Selo na Dravi, Prvomajska 18
DVD Novo Selo Rok Novo Selo Rok, R. Končara 55a
DVD Pustakovec Buzovec Putjane Čakovec, M. Trnine 11
DVD Savska Ves Savska Ves, J. Bajkovca 93a
DVD Šandorovec Šandorovec, V. Nazora 2
DVD Totovec Totovec, M. Kovača 16
DVD Žiškovec Žiškovec 72
DVD Pribislavec Pribislavec, Kaštelska 1a
DVD Strahoninec Strahoninec, Dravska 1a
DVD Knezovec Knezovec 124
DVD Šenkovec Šenkovec, Goričica bb
DVD Štefanec Štefanec, N. Tesle 1
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
34
VZ područja Općina Belica –
Mala Subotica – Orehovica
DVD Belica Belica, Kralja Tomislava 92
DVD Gardinovec Gardinovec 110a
DVD Držimurec Strelec Držimurec 98
DVD Mala Subotica Mala Subotica, Glavna 31
DVD Palovec Palovec, Glavna 35
DVD Sveti Križ Sveti Križ, A. Šenoe 32
DVD Orehovica Orehovica, M. Gupca 5
DVD Podbrest Podbrest, S. Vojvode 2
DVD Vularija Vularija, 1. maja 20
VZ područja Općina
Dekanovec – Domašinec –
Podturen
DVD Dekanovec Dekanovec, F. Andrašeca 39
DVD Domašinec Domašinec, M. Pušteka 15
DVD Turčišće Turčišće 25
DVD Ferketinec Ferketinec 37
DVD Miklavec Miklavec 84
DVD Novakovec Novakovec, Školska 14
DVD Podturen Podturen, I. Grščića 5
DVD Sivica Sivica, Sportska 1
VZ područja Općina Donja
Dubrava – Donji Vidovec –
Kotoriba – Sveta Marija
DVD Donja Dubrava Donja Dubrava, Trg Republike 2
DVD Donji Vidovec Donji Vidovec, Glavna 26
DVD Kotoriba Kotoriba, Kralja Tomislava 127
DVD Donji Mihaljevec Donji Mihaljevec, Maršala Tita 42
DVD Sveta Marija Sveta Marija, Trg bana Jelačića 1
VZ područja Općina Donji
Kraljevec Goričan
DVD Donji Kraljevec Donji Kraljevec, Gornji kraj 20
DVD Donji Hrašćan Donji Hrašćan 51a
DVD Donji Pustakovec Donji Pustakovec 111
DVD Hodošan Hodošan, Cvjetna 5
DVD Palinovec Palinovec 155
DVD Sveti Juraj u Trnju Sveti Juraj u Trnju 1
DVD Goričan Trg Svetog Leonarda 22
VZ područja Općina Gornji
Mihaljevec – Štrigova
DVD Gornja Dubrava Gornja Dubrava 48
DVD Gornji Mihaljevec Gornji Mihaljevec 15a
DVD Martinuševec Martinuševec 15a
DVD Preseka Preseka 27
DVD Robadje Robadje 65a
DVD Stanetinec Stanetinec 19a
DVD Štrigova Štrigova 101
DVD Železna Gora Železna Gora 128
VZ Grada Mursko Središće i
Općina Selnica – Sveti
Martin na Muri – Vratišinec
DVD Križovec Križovec 17
DVD Mursko Središće Mursko Središće, Frankopanska 8
DVD Peklenica Peklenica, Trg pekleničkih rudara 3
DVD Selnica Selnica, Trg Svetog Marka 2
DVD Lapšina Lapšina 6
DVD Sveti Martin na Muri Vrhovljan, Vrhovljanska 2
DVD Gornji Kraljevec Gornji Kraljevec, Poljska 2
DVD Vratišinec Vratišinec, Brodec 3
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
35
VZ Općine Nedelišće
Nedelišće, Čakovečka 2
DVD Črečan Črečan 44
DVD Dunjkovec Dunjkovec, Lj. Gaja 9
DVD Gornji Hrašćan Gornji Hrašćan, Čakovečka 74
DVD Gornji Kuršanec Gornji Kuršanec, Bana Jelačića 26c
DVD Macinec Macinec, Glavna 36
DVD Nedelišće Nedelišće, Čakovečka 2
DVD Pretetinec Pretetinec 65
DVD Pušćine Pušćine, Čakovečka 58
DVD Slakovec Slakovec 118
DVD Trnovec Trnovec 44
VZ Grada Preloga
Prelog, Sajmišna 3
DVD Cirkovljan Cirkovljan, Donja 1
DVD Čehovec Čehovec 104
DVD Čukovec Čukovec 105
DVD Draškovec Draškovec, Braće Radić 14
DVD Oporovec Oporovec 160
DVD Prelog Prelog, Sajmišna 3
VZ Općine Sveti Juraj na
Bregu
DVD Brezje Brezje 147
DVD Lopatinec Pleškovec 27
DVD Mali Mihaljevec Mali Mihaljevec, R. Končara 23c
DVD Vučetinec Vučetinec 44
DVD Zasadbreg Zasadbreg 187a
VZ u gospodarstvu
DVD Čakovečki mlinovi Čakovec, Mlinska 1
DVD Čateks Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 25
DVD Eko Međimurje Šenkovec, Braće Radić 37 Izvor: Vatrogasna zajednica Međimurske županije
Pregled brojčanog stanja i opremljenosti vozilima središnjih vatrogasnih postrojbi, utvrđenih planovima
zaštite od požara gradova i općina:
Tablica 17
grad / općina središnja
vatrogasna postrojba
broj
operativnih
članova
vozila
Grad Čakovec
JVP Čakovec 37
(8 u smjeni)
2x NV (1+5)
2x NV (1+2)
2x AC
1x AL
1x TV
7x OST
Općina Belica
Općina Dekanovec
Općina Domašinec
Općina Gornji Mihaljevec
Općina Mala Subotica
Općina Nedelišće
Općina Orehovica
Općina Podturen
Općina Pribislavec
Općina Selnica
Općina Strahoninec
Općina Sveti Juraj na Bregu
Općina Šenkovec
Općina Vratišinec
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
36
Grad Mursko Središće DVD Mursko Središće 20 2x NV (1+5)
1x OST
Grad Prelog DVD Prelog 23
2x NV (1+5)
1x AC
1x OST
Općina Donja Dubrava DVD Donja Dubrava 24 2x NV (1+5)
1x OST
Općina Donji Kraljevec DVD Donji Kraljevec 23 1x NV (1+5)
1x OST
Općina Donji Vidovec Donji Vidovec 18 1x AC
1x OST
Općina Goričan DVD Goričan 20 2x NV (1+5)
1x OST
Općina Kotoriba DVD Kotoriba 21
1x NV (1+5)
1x TV
1x OST
Općina Sveta Marija DVD Sveta Marija 32 1x NV (1+5)
3x OST
Općina Sveti Martin na Muri DVD Sveti Martin na Muri 24 1x NV (1+5)
1x OST
Općina Štrigova DVD Štrigova 11 2x NV (1+5)
1x OST
oznake u tablici:
NV - navalno vozilo, AC - autocisterna, TV - tehničko vozilo, AL - autoljestve, OST - ostala vozila.
11. Pregled lokacija na kojima postoji stalno vatrogasno dežurstvo
Na području Županije, jedina vatrogasna postrojba sa stalnim (24-satnim) dežurstvom trenutno je profesionalna
vatrogasna postrojba:
- Javna vatrogasna postrojba Čakovec
Čakovec, Braće Radić 5
Dežurstvo se obavlja u Vatrogasnom operativnom centru (VOC) u sjedištu JVP, gdje se zaprimaju sve telefonske
dojave o požarima s područja Županije, upućene preko telefona na telefonski broj: 193.
JVP Čakovec operativno prvenstveno pokriva prostor jedinica lokalne samouprave (JLS) – osnivača postrojbe,
međutim VOC u funkciji je dežurstva za područje cijele Županije. Zaprimljenu dojavu o požaru operativni
dežurni prosljeđuje središnjoj vatrogasnoj postrojbi JLS na čijem području je došlo do požara. Kod požara u JLS
koje su osnivači JVP na požar se prioritetno upućuje JVP Čakovec (izuzev gradova Mursko Središće i Prelog
gdje prvo izlazi njihovo središnje DVD), a prema potrebi se uzbunjuju i ostali domicilni DVD-i, dok kod požara
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
37
u ostalim JLS prvenstveno se uzbunjuje središnje DVD predmetne Općine, te prema potrebi i druge vatrogasne
postrojbe sukladno planu uzbunjivanja, odnosno prosudbi zapovjednika postrojbe koja je prva započela s
gašenjem.
Prema Pravilniku o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH (N.N. 61/94) JVP Čakovec
razvrstana je u postrojbu “Vrsta 3”. Smjena JVP čini 8 operativnih vatrogasaca.
Od ostalih dežurnih službi s područja Županije koje mogu zaprimiti dojavu o požaru, te ju žurno proslijediti
VOC-u JVP Čakovec su:
- Područni ured Državne uprave za zaštitu i spašavanje - tel: 112
- Operativno dežurstvo Policijske uprave međimurske - tel: 192
Pravne osobe u gospodarstvu razvrstane u II kategoriju ugroženosti od požara dužne su za svoje potrebe osigurati
vatrogasno dežurstvo sastavljeno od 2 ili 3 profesionalna vatrogasca u smjeni (ili imati mješovito sastavljeno
dežurstvo od određenog broja profesionalnih vatrogasaca i djelatnika stručno osposobljenih za dobrovoljne
vatrogasce).
Temeljem navedenog, obveza osiguranja vatrogasnog dežurstva proizlazi za 10 pravnih osoba u gospodarstvu
Županije (5 pravnih osoba je u stečaju).
Važno je napomenuti da 50-ak tvrtki s područja Županije imaju svoje sustave vatrodojave spojene na nadzorni
centar JVP Čakovec (temeljem ugovora o pružanju usluga), čime se osigurava vrlo brz odziv na intervenciju, tj. u
najranijoj fazi nastanka požara, što za ove tvrtke posljedično znači i manje očekivane štete u eventualnim
požarima.
12. Pregled uređenih prirodnih crpilišta vode za gašenje požara
Na području Županije ima lokacija koje nisu posebno uređene kao prirodna crpilišta vode za gašenje požara, ali
bi se iznimno mogle koristiti u svrhu crpljenja i nadopunjavanja vatrogasnih vozila vodom za potrebe gašenja
požara (npr. lokacije uz riječne mostove, dostupna mjesta akumulacijskim jezerima hidroelektrana, vodene
akumulacije (bajeri) nastale iskopom šljunka, ribnjaci, bunari na javnim površinama).
Glavni prirodni vodni tokovi na području Županije su: rijeke Drava i Mura. Od većih vodnih akumulacija to su
akumulacije hidroelektrana HE Čakovec i HE Dubrava (kod Kuršanca i Preloga na akumulacijskim jezerima
razvijene su i manje marine), a vodne akumulacije nastale iskopom šljunka prisutne su na područjima kod naselja
Kuršanec, Totovec, Ivanovec, Prelog, Turčišće.
Na području Županije prisutno je i par ribnjaka (npr. kod Balogovca, Črečana…) koje također predstavljaju
određene vodne akumulacije uporabljive u vatrogasnim intervencijama.
Spomenute vodne površine mogle bi biti podloge za eventualna buduća uređena crpilišta vode za potrebe gašenja
požara.
Pregled kapaciteta glavnih vodnih tokova i akumulacija:
Tablica 18
vodotok srednji protok /višegodišnji dužina kroz područje županije
rijeka Drava > 300 m3/s (kod Varaždina) cca 60 km
rijeka Mura > 100 m3/s (kod Murskog Središća) cca 79 km
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
38
Tablica 19
vodna akumulacija površina zapremina
jezero HE Čakovec (Varaždinsko jezero) ~ 10 km2 > 50000000 m3
jezero HE Dubrava (Dubravsko jezero) ~ 16 km2 > 90000000 m3
bajeri, ribnjaci > 1000 m3
Na javnim površinama grada Čakovca nekoliko je bunara koje bi se moglo koristiti za potrebe opskrbe
vatrogasnih vozila vodom:
Tablica 20
lokacija kapacitet crpljenja
B1 – raskrsnica ul. I. pl. Zajca i J. Š. Slavenskog ~ 1500 l/min
B2 – ul. J. Slogara ~ 1000 l/min
B3 – raskrsnica ul. I. Mažuranića - Gundulićeva ~ 1500 l/min
B4 – ul. O. Župančića (kod dječjeg igrališta) ~ 1500 l/min
B5 – ul. bana J. Jelačića ~ 1500 l/min
B6 – ul. S. Radića ~ 1500 l/min
13. Pregled sustava telefonske i radio veze uporabljive u gašenju požara
Telekomunikacijski promet u Međimurskoj županiji osigurava se preko Telekomunikacijskog centra u Čakovcu
(TKC), koji je dio sustava Hrvatskog Telekoma d.d. Na području Županije izgrađeno je više desetaka
telefonskih centrala, sve su u digitalnoj tehnologiji, te osiguravaju velik broj dodatnih pretplatničkih usluga.
Krajnje mjesne telefonske centrale vezane su na dvije glavne (područne) centrale AXE 10 u Čakovcu i Prelogu.
U Županiji su u radu dva prstena kapaciteta 155Mbit/s na relacijama Čakovec – Prelog – Čakovec i Čakovec –
Dekanovec – Mursko Središće – Čakovec. Ovime je omogućeno da se u slučaju prekida jedne strane veze promet
bez prekida prebacuje na drugu stranu prstena.
Područjem Međimurja prolazi i svjetlovodni kabel međunarodnog karaktera Zagreb – Mađarska.
Slika 10 – Nepokretna komunikacijska infrastruktura u Županiji Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
39
Također u Županiji djeluju nekoliko mreža sustava pokretnih komunikacija (T-mobile, VIPnet, Tele 2), a GSM
sustav je pokriven s 20-ak baznih stanica.
Slika 11 – Pokretna komunikacijska infrastruktura u Županiji Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
Povezivanje pojedinih sudionika u sustav gašenja požara na području Županije moguće je osigurati putem
sustava fiksne i mobilne GSM mreže, te sustavima UKV radio veze.
Središnji centar prijema dojava o požarima na razini cijele Županije je Vatrogasni operativni centar JVP
Čakovec, iz kojeg se koordiniraju i sve aktivnosti gašenja požara nastalih na prostoru Županije.
Pregled kanala sustava radio veze između Vatrogasnog operativnog centra JVP Čakovec i vozila središnjih
vatrogasnih postrojbi pojedinih Gradova i Općina:
Tablica 21
grad / općina
vatrogasna postrojba
UKV radio veza VOC-a sa
sjedištem vatrogasne postrojbe vatrogasnim vozilom na požarištu
Grad Čakovec – Grad Mursko Središće – Općina Belica – Općina Dekanovec – Općina Domašinec – Općina
Gornji Mihaljevec – Općina Mala Subotica – Općina Nedelišće – Općina Orehovica – Općina Podturen –
Općina Pribislavec – Općina Selnica – Općina Strahoninec – Općina Sveti Juraj na Bregu – Općina
Šenkovec – Općina Vratišinec
JVP Čakovec Trnava 10
Trnava 01 – ZV
Trnava 02 – NV1
Trnava 03 – NV2
Trnava 04 – AC
Trnava 05 – AL
Trnava 06 – TV
Trnava 07 – KV
Trnava 08 – SV
Grad Mursko Središće
DVD Mursko Središće - Trnava 14
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
40
Grad Prelog
DVD Prelog -
Trnava 45
Trnava 46
Trnava 47
Općina Donja Dubrava
DVD Donja Dubrava - Trnava 41
Općina Donji Kraljevec
DVD Donji Kraljevec - Trnava 39
Općina Donji Vidovec
DVD Donji Vidovec - Trnava 40
Općina Goričan
DVD Goričan - Trnava 37
Općina Kotoriba
DVD Kotoriba - Trnava 42
Općina Sveta Marija
DVD Sveta Marija - Trnava 58
Trnava 59
Općina Sveti Martin na Muri
DVD Sveti Martin na Muri - Trnava 13
Općina Štrigova
DVD Štrigova - Trnava 11
oznake u tablici:
NV - navalno vozilo, AC - autocisterna, AL - autoljestve, TV - tehničko vozilo, SV - specijalno vozilo, KV -
vozilo, ZV - zapovjedno vozilo.
14. Pregled zdravstvenih ustanova i bolnica koje bi pružile prvu pomoć ozlijeđenim u gašenju požara
Na području Županije zdravstvene ustanove i bolnice koje bi prioritetno bile u mogućnosti pružiti prvu pomoć
ozlijeđenim osobama u požaru su:
- Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije,
- Dom zdravlja Čakovec sa svojim ambulantama u sjedištu, te u gradovima i općinama Županije,
- Timovi Županijske bolnice Čakovec,
- Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec.
Novom mrežom hitne medicine osigurana je dobra raspodjela timova Hitne medicinske pomoći (HMP) na terenu
(radijus pokrivanja 12,5 km), čime se postiže lakše zbrinjavanje pacijenata unutar „zlatnog sata“ (za 10 minuta u
gradu i 20 minuta u ruralnom području). U Međimurskoj županiji tako je u Čakovcu oformljeno 10, a u ispostavi
u Prelogu 5 timova, u sastavu: doktor medicine, medicinski tehničar, vozač (T1 timovi). Vozila hitne pomoći
opremljena su defibrilatorom, respiratorom, aspiratorom i kompletnom opremom za imobilizaciju.
Sekundarnu razinu zdravstvene zaštite unutar Županije u okviru bolničke i specijalističko-konzilijarne
zdravstvene zaštite pruža Županijska bolnica Čakovec. Po pojedinim specijalnostima bolnica osigurava slijedeći
broj ležaja: kirurgija – 88, interna – 97, jedinica intenzivnog liječenja – 6, infektologija – 10, rodilište i
ginekologija – 48, neonatologija – 4, pedijatrija – 25, otorinolaringologija – 14, očna – 10, neurologija – 20,
psihijatrija – 29, odnosno ukupno 351 ležaj.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
41
15. Pregled šumskih površina i vrste sastojaka šuma uz izgrađenost putova i požarnih prosjeka
Na prostoru Županije šumski pokrov čine bjelogorične i crnogorične sastojine. U nizinskom području Županije
od drveća javlja se topola, vrba, lužnjak, bagrem…, a u brdskom području bagrem, obični bor, grab, lužnjak…
U svrhu smanjenja opasnosti od pojava i širenja požara, u državnim šumama provode se zaštitne mjere: njega,
čišćenje i proreda sastojina, kresanje i uklanjanje suhog granja, izrada i održavanje protupožarnih prosjeka i
puteva, čišćenje trasa dalekovoda koji prolaze šumskim prostorom, postavljanje znakova upozorenja (zabrana
loženja vatre, zabrana odlaganja smeća)… Izgrađenost puteva i požarnih prosjeka zastupljenija je u nizinskom
području Županije.
Kategorizacija ugroženosti šuma od požara provodi se kroz četiri stupnja opasnosti od požara: I – vrlo velika
opasnost, II – velika opasnost, III – umjerena opasnost, IV – mala opasnost. Na području Županije kategorizacija
opasnosti provedena je samo za državne šume. Šuma vrlo velike i velike opasnosti od požara trenutno nema na
području Županije.
Pregled šumskih površina po gospodarskim jedinicama i stupnjevima opasnosti od požara unutar Županije:
Tablica 22
gospodarska jedinica stupanj ugroženosti od požara ukupno
( ha ) I II III IV
GJ Donje Međimurje 0 0 1667,21 1096,68 2763,89
GJ Gornje Međimurje 0 0 614,12 136,46 750,58
16. Pregled poljoprivrednih površina i izgrađenost putova
Osnovno obilježje poljoprivrednih površina u Županiji je rascjepkanost, tj. usitnjenost posjeda. U strukturi sjetve
veliko učešće ima krumpir, a potom kukuruz.
Kvaliteta prilaznih putova do poljoprivrednih površina, te poljskih putova, bolja je u nizinskom području
Županije.
17. Pregled broja požara i vrsta značajnijih građevina i prostora na kojima su nastajali požari u
zadnjih deset godina
Prema evidenciji PU međimurske, u vremenskom razdoblju od 2003. do 2013. godine u Međimurskoj županiji je
ukupno evidentirano 610 požara.
Pregled požara po godinama:
Tablica 23
godina ukupno požara
od toga požara
uzroci požara građevina
otvorenog
prostora
prijevoznih
sredstava
2003. 68 36 15 17
namjerno izazvano – 3 požara
nepažnja – 59 požara
dječja igra – 1 požar
neutvrđeno – 5 požara
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
42
2004. 41 25 6 10
namjerno izazvano – 7 požara
nepažnja – 29 požara
neutvrđeno – 5 požara
2005. 53 31 10 12
namjerno izazvano – 7 požara
nepažnja – 29 požara
dječja igra – 5 požara
prirodna pojava – 1 požar
neutvrđeno – 11 požara
2006. 39 22 8 9
namjerno izazvano – 2 požara
nepažnja – 30 požara
dječja igra – 2 požara
prirodna pojava – 1 požar
neutvrđeno – 4 požara
2007. 62 36 16 10
namjerno izazvano – 5 požara
nepažnja – 44 požara
dječja igra – 1 požar
prirodna pojava – 1 požara
neutvrđeno – 11 požara
2008. 54 40 8 6
namjerno izazvano – 4 požara
nepažnja – 43 požara
dječja igra – 3 požara
neutvrđeno – 4 požara
2009. 30 22 7 1
namjerno izazvano – 3 požara
nepažnja – 19 požara
prirodna pojava – 3 požara
neutvrđeno – 5 požara
2010. 39 29 2 8
namjerno izazvano – 6 požara
nepažnja – 30 požara
neutvrđeno – 3 požara
2011. 70 30 36 4
namjerno izazvano – 7 požara
nepažnja – 54 požara
dječja igra – 4 požara
neutvrđeno – 5 požara
2012. 95 40 48 7
namjerno izazvano – 3 požara
nepažnja – 88 požara
dječja igra – 1 požar
prirodna pojava – 1 požar
neutvrđeno – 2 požara
2013. 59 35 21 3
namjerno izazvano – 11 požara
nepažnja – 47 požara
neutvrđeno – 1 požar
610 346 177 87
namjerno izazvano – 58 požara
nepažnja – 472 požara
dječja igra – 17 požara
prirodna pojava – 7 požar
neutvrđeno – 56 požara
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
43
B) PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA OPĆINA I GRADOVA S PODRUČJA
ŽUPANIJE
Sastavni dio procjene ugroženosti od požara Međimurske županije su procjene ugroženosti od požara jedinica
lokalne samouprave u sastavu Županije:
Tablica 24
jedinica lokalne samouprave izrađivač procjene ugroženosti od požara predočeno izdanje
Grad Čakovec INSPEKT d.o.o. Zagreb siječanj 2013.
Grad Mursko Središće INSPEKT d.o.o. Zagreb studeni 2011.
Grad Prelog INSPEKT d.o.o. Zagreb studeni 2011.
Općina Belica MEĐIMURJE ZAING d.o.o. Čakovec lipanj 2006.
Općina Dekanovec INSPEKT d.o.o. Zagreb studeni 2011.
Općina Domašinec INSPEKT d.o.o. Zagreb studeni 2011.
Općina Donja Dubrava ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb studeni 2002.
Općina Donji Kraljevec ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb travanj 2002.
Općina Donji Vidovec ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb ožujak 2006.
Općina Goričan ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb siječanj 2003.
Općina Gornji Mihaljevec ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb lipanj 2004.
Općina Kotoriba ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb travanj 2002.
Općina Mala Subotica MEĐIMURJE ZAING d.o.o. Čakovec studeni 2011.
Općina Nedelišće ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb veljača 2003.
Općina Orehovica INSPEKT d.o.o. Zagreb studeni 2011.
Općina Podturen PROTECTION d.o.o. Umag travanj 2004.
Općina Pribislavec ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb svibanj 2004.
Općina Selnica INSPEKT d.o.o. Zagreb studeni 2011.
Općina Strahoninec * ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb rujan 2004.
Općina Sveta Marija ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb travanj 2002.
Općina Sveti Juraj na Bregu INSPEKT d.o.o. Zagreb studeni 2011.
Općina Sveti Martin na Muri PROTECTION d.o.o. Umag ožujak 2003.
Općina Šenkovec VIZOR d.o.o. Varaždin prosinac 2013.
Općina Štrigova ZOP - TEHNOLOŠKE USLUGE d.o.o. Zagreb prosinac 2003.
Općina Vratišinec MEĐIMURJE ZAING d.o.o. Čakovec prosinac 2011.
* Općina Strahoninec predočila je Plan zaštite od požara i tehnološke eksplozije
Predmetne procjene prilog su procjene ugroženosti od požara Međimurske županije, u elektroničkom obliku
(na CD-u).
U 2014. godini nove procjene ugroženosti od požara izradile su slijedeće jedinice lokalne samouprave:
Tablica 25
jedinica lokalne samouprave izrađivač procjene ugroženosti od požara mjesec izrade
Grad Prelog ECOMISSION d.o.o. Varaždin travanj 2014.
Općina Donji Kraljevec ECOMISSION d.o.o. Varaždin svibanj 2014.
Općina Kotoriba ECOMISSION d.o.o. Varaždin svibanj 2014.
Općina Sveta Marija VIZOR d.o.o. Varaždin srpanj 2014.
Općina Strahoninec VIZOR d.o.o. Varaždin kolovoz 2014.
Općina Goričan PROPLAN j.d.o.o. rujan 2014.
Općina Donja Dubrava PROPLAN j.d.o.o. rujan 2014.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
44
C) STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA
01. Izgrađenost i povezanost naselja, gradova, zona te šumskih i poljoprivrednih površina glede uvjeta
za širenje požara
Naselja Županije karakteriziraju građevine stambene i poslovne namjene, pretežno niske gradnje u ruralnim
sredinama i na rubnim dijelovima gradskih naselja. Naselja su izduženog ili zrakastog oblika, razvijena s jedne ili
obje strane prometnica, koje su dovoljno široke, te je mogućnost prenošenja požara između građevina s jedne i
druge strane prometnica zanemariva. U naseljima u kojima su stambene zgrade pretežno prizemnice (P) ili
izvedene u etaži prizemlja i kata (P+1), a izgrađene su kao samostojeće, na vlastitoj građevinskoj parceli, te
udaljene od ostalih susjednih građevina, može se reći da je mogućnosti širenja požara na susjedne građevine
unutar ovih naselja minimalna.
Uvjeti za širenje požara unutar naselja gradskog tipa, gdje je prisutna starija gradnja, te su stambene zgrade
(etažnosti P+1 ili P+2) prislonjene jedna na drugu, bez vatrootpornog odvajanja (protupožarnih zidova), a krovne
i međuetažne konstrukcije su izgrađene od gorivog materijala (drvene grede sa drvenim letvama ili daskama),
rizici za prijenos požara između građevina se povećavaju.
Naselja gradskog tipa ispresjecana su mrežom prometnica, čime je područje gradnje razbijeno u manje prostorne
cjeline – četvrti, omeđene ulicama i trgovima, koji uz prometnu funkciju imaju i funkciju sprečavanja prijenosa
požara na širi građevinski prostor. Udaljenosti između građevina koje dijele ulični koridori dostatne su za
sprečavanje prijenosa požara toplinskim zračenjem i plamenom, kao i prijenosom požara letom iskri i ugaraka,
pošto se za vanjske fasade i krovne pokrove građevina u zonama gušće gradnje koriste nezapaljivi materijali.
Međusobna bliskost, odnosno građevinska povezanost pojedinih naselja ne predstavlja posebnu opasnost za
prijenos požara između naselja, te se smatra da takva područja ne zahtjevaju primjenu strožih kriterija u obrani
od požara, od prostorno razdvojenih građevinskih područja.
Opasnosti za prijenose požara s otvorenog prostora na građevinske objekte i obratno mogle bi se očekivati na
područjima vikendaške gradnje, gdje se kuće za odmor i klijeti grade uz šumovite predjele i voćnjake (u sjeni
krošanja drveća), a u gradnji se za vanjske fasade i krovne pokrove koriste i zapaljivi materijali (drvene oplate,
slamnati pokrovi i sl.).
Rizik od proširenja požara s poljoprivrednih površina na šumske povećava se u periodu ljetnih žetelačkih radova,
nakon spaljivanja biljnog otpada, te u proljetnim mjesecima kada se priprema zemljište za obradu i obavlja
spaljivanje njiva radi prihrane i uništavanja poljskih štetnika. U ostalom periodu godine nema posebne opasnosti
za širenje požara s poljoprivrednih površina na druge površine i građevine uz njih. Također, sprečavanju širenja
požara na poljoprivrednom zemljištu pogoduje rascjepkanost površina u manje parcele, te sadnja različitih
kultura.
Što se tiče širenja požara sa šumskih površina, isto je očekivije u ljetnom sušnom razdoblju u brdskim predjelima
Županije i to u pravilu prizemnog šumskog požara, kod kojeg gori suha trava i lišće, a površine pogodne za
prijenos požara su zapuštena zemljišta uz šume, obrasla u korov i travu. No, s obzirom na postojeći šumski
pokrov, stupnjeve opasnosti od požara, te klimatske uvjete, šume na području Županije ne pripadaju kategoriji
posebno ugroženih.
02. Izgrađenost prometnica za akciju gašenja požara
Prometna povezanost naselja na području Županije je zadovoljavajuća, asfatirane prometnice dovoljne su širine i
odgovarajuće nosivosti, čime se omogućava pristup vatrogasnim vozilima do svih utvrđenih građevinskih
područja.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
45
Unutar naselja ruralnog tipa uglavnom nema građevina nepristupačnih za prilaz vatrogasnim vozilima. Iznimku
mogu činiti prilazi građevinama unutar zaselaka u bregovitom dijelu Županije (Gornje Međimurje), gdje je
slabija cestovna infrastruktura (uski putevi s usponima, bez ugibališta, upitni radijusi na zavojima), što može
usporiti vatrogasnu intervenciju, a pogotovo u slučaju nepovoljnjih meteo uvjeta.
Problem pristupa vatrogasnih vozila do pojedinih građevina moguć je na području Grada Čakovca i to kod
višekatnih višestambenih zgrada, što je posljedica parkiranja vozila, te nedostatnih površina vatrogasnih pristupa.
Naime, kod gradnje višekatnih stambenih zgrada potrebno je pridavati posebnu pozornost vatrogasnim prilazima
i površinama za operativni rad, kako slobodne asfaltirane površine oko zgrada ne bi bile pretvorene isključivo u
parkirališna mjesta, čime se onemogućava pravovremen prilaz vatrogasnih vozila u neposrednu blizinu
višekatnca, te brza priprema vozila i tehnike za intervenciju (npr. sidrenje, slobodne površine za okretanje
autoljestvi). Ako npr. autoljestve moraju biti udaljene podalje od vanjskih dijelova zgrada (zbog nemogućnosti
prilaza, visokih rubnika itd.), njihova se efikasnost uporabe smanjuje, tj. ostaju uporabljive samo kod nižih
katova zgrada. Također, slobodne zelene površine oko višekatnih zgrada samo uvjetno mogu poslužiti za
operativni rad vatrogasne tehnike (npr. u kišnim razdobljima, upitna je njihova nosivost od minimalno 100 kN za
vatrogasna vozila i tehniku).
Problemi u prilazu vatrogasnih vozila mogu se očekivati na područjima s jednosmjernim prometom, kada se
jedan kolnički trak prometnice koristi u funkciju parkiranja. Ovakvom praksom sužava se prohodnost
prometnice, te je potrebno voditi računa da se osiguraju minimalne širine za vatrogasna vozila (> 3 m). Ulice ili
njihove dijelove zna se zatvarati i fiksnim stupićima ili žardinjerama, radi stvaranja pješačkih zona, te
onemogućavanja prometa vozilima. Treba upozoriti da se ovime otežava prilaz vatrogasnim vozilima u
neposrednu blizinu građevina, pa se u slučaju stvarne potrebe moraju koristiti duži zaobilazni putevi ili čak
nasilno uklanjati prepreke, što će dodatno usporiti vatrogasnu intervenciju. Također se skreće pozornost da se
kod odvijanja javnih manifestacija, na uličnim prostorima i trgovima, kod postavljanja štandova i bina i drugih
sličnih prepreka moraju održavati slobodni koridori nužni za prolaz vatrogasnih vozila.
U brdskim područjima s pretežitom izgrađenošću objekata povremenog boravka (vikendice, klijeti) kolne
podloge prilaznih puteva znaju biti neasfaltirane i mekane, uske, s dionicama koje prolaze neutvrđenim
usjecima, gdje postoje opasnosti i urušavanja, uz puteve često nema uređenih slivnih kanala niti utvrđenih
bankina, što za kišnih razdoblja može dovesti do erozija i dodatnog slabljenja nosivosti kolnih površina, a s
izostankom ugibališta za vozila iz suprotnih smjerova, pogotovo na dionicama s usponima može doći do
potpunog onemogućavanja mimoilaženja, pa se u slučaju vatrogasnih intervencija mogu pojaviti i značajnija
kašnjenja vatrogasaca do mjesta požara. U cilju otklanjanja ovih pojava planovima prostornog uređenja treba
pridavati posebnu pozornost zonama vikend gradnje, te shodno tome osiguravati i odgovarajuću prometnu
infrastrukturu koja će udovoljavati minimalnim zahtjevima za vatrogasne pristupe.
Vatrogasni pristupi moraju osigurati prilaz i površine za operativni rad vatrogasnih vozila, koji moraju biti
tako oblikovani da udovoljavaju svojoj svrsi, tj. u pogledu uvjeta korištenja, nosivosti, širine, nagiba, radijusa,
površine, udaljenosti, dužine i dr., a sukladno važećim propisima.
Primjer ispravnog oblikovanja vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike daje se u
slijedećem prikazu:
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
46
Slika 12
03. Učinkovitost izgrađene hidrantske mreže za gašenje požara
Potrebne količine vode za gašenje požara u hidrantskim mrežama na području Županije osiguravaju se iz
vlastitih izvora. Okosnicu vodoopskrbe čini županijski sustav koji se napaja vodom iz vodocrpilišta
“Nedelišće” i “Prelog”.
Vanjska hidrantska mreža na području Županije izvedena je podzemnim i nadzemnim hidrantima. U novije
vrijeme, kod rekonstrukcija i proširenja hidrantskih mreža sve se više prakticira instaliranje nadzemnih
hidranata. Kod podzemnih hidranata nerijetke su pojave njihovog zatrpavanja i oštećivanja, što ih čini
neuporabljivim u slučaju vatrogasnih intervencija.
Hidrantska mreža unutar naselja od koristi je u gašenju požara ako je propisno izvedena. Među najbitnijim je
da udaljenosti između građevine ili štićenog vanjskog prostora i najbližeg hidranta nisu veće od 80 m (niti
manje od 5 m), da udaljenosti između dva susjedna hidranata nisu veće od 150 m (iznimno do 300 m u
djelovima naselja sa samostojećim obiteljskim kućama), te da minimalni tlak u mreži nije ispod 2,5 bara pri
zahtjevanom protoku vode, a u pogledu potrebnih količina vode za gašenje da se najmanje osiguraju količine
prema tablici:
Tablica 26
broj stanovnika računski broj istovremenih
požara
najmanja količina vode u l/s po
jednom požaru
(bez obzira na otpornost objekata
prema požaru)
do 5000 1 10
5001 do 10000 1 15
10001 do 25000 2 20
25001 do 50000 2 25
JAVNA PROMETNICA
OPERATIVNA POVRŠINA
PROLAZ ZA VATROGASNA VOZILA
VATROGASNI PRILAZ
R=15
R=15
5.5
10
3
5.5
10
R=15
5.5
5.5
6 -
12
6 - 12
3
3 x 4
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
47
50001 do 100000 2 35
100001 do 200000 3 40
200001 do 300000 3 45
300001 do 400000 3 50
400001 do 500000 3 55
500001 do 600000 3 60
600001 do 700000 3 65
700001 do 800000 3 70
800001 do 1000000 3 80
iznad 1000000 4 90
S obzirom na postojeći broj stanovnika po pojedinim naseljima unutar Županije, te uz istovremeno očekivan
broj požara, najmanje potrebne količine vode koje treba osigurati u gašenju hidrantskom mrežom iznose 10 l/s
za sva naselja (istovremeno očekivan jedan požar), izuzev središnjeg naselja – grada Čakovca, gdje su
zahtjevi u pogledu potrebne količine vode 20 l/s po jednom požaru (istovremeno očekivana dva požara).
04. Opasnosti od nastajanja požara u građevinama gdje boravi veći broj osoba, industrijskim,
skladišnim i drugim opasnim građevinama i lokacijama, odnosno zonama
a) Građevine u kojima se okuplja veći broj osoba
Na području Županije postoje građevine u kojima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba, u kojima se
uslijed požara može pojaviti panika ili može biti ugrožen veći broj osoba. Opasnosti za nastajanje požara u tim
građevinama proizlaze iz djelatnosti koje se obavljaju, a prilikom kojih se koristi električna energija ili toplinska
energija koja može uzrokovati požar. Vjerojatnosti za nastajanje požara u takvim građevinama povećavaju se s
povećanjem broja osoba u njima, te se u takvim uvjetima moraju poduzeti dodatne preventivne mjere.
Preventivne mjere koje treba poduzimati mogu se podijeliti u dvije grupe i to:
- Preventivni pregled uređaja i prostora u građevinama prije održavanja manifestacija u njima (stadioni,
sportske dvorane, kazališta, centri kulture, kino dvorane), ili češći pregledi ispravnosti uređaja i opreme u
građevinama gdje kontinuirano boravi veći broj osoba (zdravstvene ustanove, domovi umirovljenika, škole i
slične ustanove).
- Vatrogasno dežurstvo za vrijeme održavanja manifestacija kada se okuplja veći broj osoba u prostorima ili na
cijelom prostoru građevine, te provedba vatrogasnih vježbi na objektima okupljanja većeg broja osoba.
Posebnu pozornost treba pridavati evakuaciji osoba u građevinama zdravstvene njege, odnosno građevinama gdje
borave starije i teže pokretne ili nepokretne osobe. Ovo se posebno odnosi na kompleks Bolnice u Čakovcu, te
Doma umirovljenika u Čakovcu, ali važi i za druge lokacije na području Županije gdje borave starije i nemoćne
osobe.
Pored spomenutih ustanova zdravstva i socijalne skrbi, građevine u kojima se prilikom vatrogasne intervencije
mora pridati posebna pozornost kod evakuacije su i građevine u kojima se zadržavaju djeca (škole, dječji vrtići).
U ostalim građevinama u kojima se okuplja veći broj ljudi (npr. ugostiteljski objekti – hoteli, disco klubovi,
sportske dvorane..) ne okupljaju se pretežito osobe slabe pokretljivosti ili nepokretne osobe, te se u slučaju
požara one mogu same evakuirati iz ugrožene građevine na siguran prostor. Na građevinama gdje se povremeno
okuplja veći broj osoba (npr. za vrijeme sporskih ili kulturnih priredbi), ovisno o procjeni, potrebno je
organizirati vatrogasno dežurstvo s vatrogasnim vozilima i vatrogascima, kako bi se svaki mogući požar koji bi
mogao izazvati paniku zbog dima ugasio u svom začetku i time spriječilo zadimljenje prostora.
Kod višekatnih stambenih zgrada (a što se prvenstveno odnosi na višekatnice u Gradu Čakovcu) problem je
odgovarajuće izvedenosti evakuacijskih puteva. Naime, vanjska požarna stubišta ne postoje (ili su samo izvedene
penjalice na vanjskim zidovima što nije dovoljno). Stubišta nisu odgovarajuće požarno sektorirana, te s
hodnicima etaža čine zajedničke cjeline, čime stubišni prostori predstavljaju "dimnjake" za lako širenje dima i
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
48
time opasnost za sigurnu evakuaciju ljudstva iz viših etaža (evakuacijski putevi ispunjavaju se dimom u vremenu
od nekoliko minuta). Također je važna izvedenost i ispravnost instalacija stubišne sigurnosne rasvjete.
Skreće se pozornost da je za sigurno i pravovremeno napuštanje građevina u slučaju požara potrebno osiguravati
propisane evakuacijske puteve, temeljene na primjeni odgovarajućih mjera, koje se odnose na:
- dimenzije, raspored i broj evakuacijskih puteva, te izlaza primjereno broju ljudi i njihovoj pokretljivosti;
- odvajanje graničnih elemenata evakuacijskih puteva (stropovi, zidovi, vrata i slično) od drugih dijelova
građevine, elementima otpornim na požar i dim;
- odabir građevnih proizvoda kojima se oblažu stropovi, zidovi i podovi evakuacijskih puteva, odgovarajuće
reakcije na požar;
- ugradnju različitih tehničkih sustava (vatrodojave, uzbunjivanja korisnika, odvođenja dima i topline,
povećanog tlaka, sigurnosne rasvjete);
– ugradnju protupanik kvaka, pritisnih ploča, šipki i slično na evakuacijska vrata.
b) Građevine u kojima se drže veće količine zapljivih i opasnih tvari
Na području Županije postoji određen broj građevina u kojima se uskladištavaju zapaljive, eksplozivne, plinovite
ili druge opasne tvari, a koje mogu biti ugrožene požarom ili mogu uzrokovati sam požar (eksploziju). Požar ili
eksplozija može nastati kod nepravilnog rukovanja s tim tvarima ili uslijed kvara na uređajima i opremi, koja je u
neposrednoj blizini ovih tvari. Posebnu pozornost prilikom požara na tim građevinama mora se pridavati zaštiti
vatrogasaca glede odabira potrebnih sredstava za gašenje, te zaštitnih odora i uređaja koje treba koristiti u
vatrogasnoj intervenciji.
b.1) Naftni derivati i druge zapaljive tekućine
Najzastupljenije zapaljive tekućine na području Županije su naftni derivati. Za gašenje požara naftnih derivata
vatrogasna postrojba mora na intervenciju izići s vatrogasnim vozilom koje ima mogućnost proizvoditi srednje
tešku ili tešku pjenu za gašenje. Ovo znači da vatrogasna postrojba kada izlazi na požar građevine gdje se drže
naftni derivati mora izlaziti s vozilom koje ima spremnik s pjenilom i međumješalicu pjenila i vode, te uređaje za
proizvodnju pjene (mlaznice, bacače pjene).
Primjeri građevina na kojima se treba koristiti pjena za gašenje prilikom požara su benzinske postaje, te skladišta
boja, lakova i razrjeđivača u industrijskim pogonima.
b.2) Zapaljivi plin
Za gašenje požara na prostorima gdje je prisutna eksplozivna atmosfera plina sa zrakom ili se može očekivati
prisutnost eksplozivne atmosfere, nužno je da vatrogasna postrojba na mjestu intervncije utvrdi eksplozimetrom
koje su koncetracije plina u zraku. Ako su one oko donje granice eksplozivnosti, prilikom gašenja potrebna je
posebna pozornost, te zabrana ulaska vatrogasnih vozila u ugrožen prostor. Pomoću raspršenog mlaza ili
prislinom ventilacijom mora se nastojati razrijediti eksplozivnu atmosferu da bi se moglo započeti s vatrogasnom
intervencijom.
Primjeri građevina na kojima se mogu očekivati pojava eksplozivne atmosfere u slučaju požara ili eksplozije su
benzinske postaje s bocama ukapljenog naftnog plina (UNP), te pogoni gdje se koriste, odnosno skladište
tehnički plinovi (UNP, acetilen, kisik, vodik), te koristi zemni plin (kotlovnice, domaćinstva, plinske stanice..).
b.4) Otrovne tvari
Za gašenje požara na mjestima gdje se nalaze otrovne opasne tvari kao što su klor i amonijak, potrebna je stručna
pomoć osoblja koji neposredno rade s tim tvarima, kako bi se izbjegle neželjene posljedice u vatrogasnoj
intervenciji za same vatrogasce. U gašenju požara klora ili amonijaka kao sredstva za gašenje koriste se raspršena
voda i prah, uz uporabu uređaja za zaštitu dišnih puteva (maske) s odgovarajućim filterima.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
49
Primjeri građevina gdje se koriste ove opasne tvari su npr. javni bazeni za kupanje, hladnjače u prehrambenoj
industriji, vodocrpilišta.
b.5) Oksidirajuće tvari
Oksidirajuće tvari u dodiru s drugom tvari daju jaku egzotermnu reakciju (oslobađanje topline) ili pri tom nastaju
druge promjene koje povećavaju stupanj opasnosti od požara i eksplozije. U gašenju požara kod ovih tvari kao
sredstva za gašenje koriste se voda, pjena i prah.
b.6) Eksplozivne tvari
Za gašenje požara u prostorima gdje se skladište eksplozivi za gospodarsku uporabu potrebno je voditi brigu da
ova vrsta eksploziva može u masi eksplodirati. S tim u svezi gašenje požara skladišta u kome se nalaze
eksplozivne tvari zbog sigurnosti gasitelja treba se obavljati uz pomoć stručne osobe koja neposredno radi na
skladištenju eksplozivnih tvari, kako bi se izbjegle neželjene posljedice u vatrogasnoj intervenciji za same
vatrogasce.
b.7) Alkoholne tvari
Za gašenje požara alkoholnih tvari (zapaljiva tvar topiva u vodi) vatrogasna postrojba mora na intervenciju izići s
vatrogasnim vozilom koje ima mogućnost proizvoditi pjenu za gašenje alkohola. Ovo znači da vatrogasna
postrojba kada izlazi na požar objekta u kojem se drži npr. etilni alkohol mora izlaziti s vozilom koje ima
rezervoar s pjenilom, međumješalicu pjenila i vode, te uređaje za proizvodnju pjene (mlaznice, bacače pjene).
b.8) Radioaktivne tvari
Za gašenje požara u prostorima gdje se nalaze radioaktivne tvari potrebna je stručna pomoć osoblja koji
neposredno radi s tim tvarima, kako bi se izbjegle neželjene posljedice u vatrogasnoj intervenciji za same
vatrogasce. Ljudstvo koje sudjeluje u intervenciji gašenja požara gdje se očekuje prosutnost radioaktivnih tvari
mora biti opremljeno dozimetrima i odgovarajućom zaštitnom opremom.
Primjer građevine na kojoj se očekuje prisutnost radioaktivnih tvari u gašenju požara su zdravstvene ustanove s
radiološkim odjelima (rendgenima).
Uporaba, držanje, te skladištenje zapaljivih plinova i tekućina, te ostalih opasnih tvari mora odgovarati uvjetima
propisanim posebnim propisima.
05. Opasnosti od nastajanja požara u određenim šumskim i poljoprivrednim područjima
Na području Međimurske županije manja je vjerojatnost za nastanak šumskog požara pošto se radi pretežno o
bjelogoričnim šumama i području s relativno visokim postotkom vlage u zraku (prosječne mjesečne vrijednosti
relativne vlage zraka iznose iznad 70%).
Područje Županije karakteriziraju nizinski (ravničarski) i dolinski, te šumostepski, brdski (kontinentski),
niskogorski i niži pretplaninski šumski pojasevi. Prevladavajuće šumske vegetacije u ovakvim šumama su
poluvlažne i vlažne šume i šikare (šume hrasta lužnjaka, vrbici, topolici, jošici i dr.), šumostepe, različite
mezofilne i mezotermne šume (šume hrasta kitnjaka, bukove i ostale bjelogorične šume i šikare). Prirodni uvjeti
za nastanak požara u ovakvim šumskim vegetacijama odgovaraju stupnjevima opasnosti od požara mali do
umjereni (IV – III stupanj).
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
50
Preko 90% požara šuma izazove čovjek nekom svojom djelatnošću, namjerno ili iz nehaja, dok neznatan postotak
otpada na druge uzroke. Nepažnjom nastaju požari zbog čovjekovog zanemarivanja ili potcjenjivanja opasnosti
(npr. kod spaljivanja korova i drugog biljnog otpada, odbacivanja neugašenih opušaka cigareta ili šibica, igre s
vatrom, uporabe ognjišta ili roštilja u prirodi, spaljivanja divljih odlagališta smeća i sl.). S obzirom na zastupljeni
šumski pokrov u Županiji proširenja požara uzrokovanih udarima groma rjeđe se očekuju (stradavaju tek
pojedina stabla).
Do požara šuma može doći i prelaskom požara s poljoprivrednog zemljišta (u periodu pripreme tla za proljetnu
sjetvu), a što se prvenstveno karakterizira kao prizemni požar, odnosno požar suhog lišća i trave. Ovi požari se
mogu očekivati u mjesecima kojima prethode duga sušna razdoblja tijekom zime ili proljeća. Požari šumskog
zemljišta ne šire se brzo, ali često zbog slabe pristupačnosti (lošiji putevi za vatrogasnu tehniku), te zakašnjele
dojave (a time i intervencije) traju duže, te zahtijevaju angažman većeg broja gasitelja.
U državnim šumama pošto se gospodari po načelima šumarske znanosti mjerama zaštite od požara pridaje se
veća pozornost, za razliku od privatnih šuma gdje nema provedene kategorizacije opasnosti od požara niti
izrađenih planova zaštite, pa nema niti definiranih obvezujućih protupožarnih mjera za njihove šumovlasnike.
Stoga u budućnosti svakako treba planirati izradu kategorizacije, odnosno stupnjevanje šumskih površina u
privatnom vlasništvu sa stanovišta opasnosti od požara.
U svrhu smanjenja opasnosti i mogućih šteta od požara u šumama posebnu pozornost treba pridavati mjerama
čišćenja i prorede sastojina, izradi i održavanju protupožarnih prosjeka i šumskih puteva, održavanju koridora
elektroenergetskih vodova koji prolaze šumskim područjem, te organizaciji motrilačko-dojavne službe.
Kako su poljoprivredne površine dominantne na području Županije (obuhvaćaju cca 68% ukupnog županijskog
prostora, sa značajnim udjelom obradivih površina) na njima se u proljetnom periodu mogu očekivati požari, koje
izazivaju sami vlasnici poljoprivrednog zemljišta ili slučajni prolaznici (uslijed paljenje suhe trave, spaljivanje
njiva radi prihrane ili uništavanje nametnika i sl.). Ovi požari uglavnom se ne šire velikom brzinom, te ne
stvaraju znatniju materijalnu štetu, ali mogu predstavljati problem u rubnim područjima između poljoprivrednog i
šumskog zemljišta, gdje se mogu prošiti i na šumsko zemljište. Karakteristika poljoprivrednog zemljišta unutar
Županije rascjepkanost je posjeda, te sadnja različitih kultura, što umanjuje sposobnost požara za intenzivnijim
širenjem.
06. Opasnosti pri transportu i prijevozu opasnih tvari i određivanju područja na kojima se takva
opasnost očekuje
Opasnosti pri transportu naftnih derivata očekuju se na državnim i županijskim cestama, te na autocesti, za
potrebe opskrbe gorivom benzinskih postaja i gospodarskih subjekata koji imaju vlastite spremnike naftnih
derivata. Pored navedenog, za potrebe pojedinih korisnika, odnosno obavljanja njihove gospodarske djelatnosti
obavlja se i transport ukapljenog naftnog plina, klora, amonijaka, tekućeg kisika. Transport opasnih tvari prisutan
je i u željezničkom prometu, a područjem Županije transportiraju se i određene količine nafte i prirodnog plina
podzemnim transportnim cjevovodima regionalnog i međunarodnog značaja.
Prema dosadašnjem iskustvu nije bilo posebnih problema u transportu opasnih tvari, a pogotovo nakon otvaranja
autoceste Zagreb - Goričan u punom profilu opasnosti koje proizlaze iz prijevoza ovih tvari značajno su smanjene
(opasnosti koje proizlaze iz prijevoza opasnih tvari autocestom obrađuju se posebnim elaboratom Hrvatskih
autocesta).
Područja na kojima se može očekivati opasnost od požara ili eksplozije su mjesta istovara ili utovara opasnih
tvari u prijevozna sredstva ili iz prijevoznih sredstava na mjesta potrošnje ili uskladištenja za potrošnju
(benzinske postaje, kotlovnice, gospodarski objekti).
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
51
Posebnu pozornost zahtijeva i ranžirni kolodvor u Čakovcu, gdje znaju biti stacionirane vagoncisterne s opasnim
tvarima, a to je mjesto gdje se stacioniraju i oštećene vagoncisterne. Prema podacima PU međimurske godišnje
se željeznicom kroz Čakovec proveze i milijun tona zapaljivih tekućina.
Napomena:
Javna vatrogasna postrojba Čakovec osposobljena je za intervencije s opasnim tvarima, opremljena je pumpama
za pretakanje zapaljivih i agresivnih tekućina, te s više prijenosnih spremnika od par tisuća litara za prikupljanje
opasnih tvari, i posjeduje opremu za zaštitu vatrogasaca od nagrizajućih i otrovnih tvari.
07. Opasnosti na instalacijama za distribuciju plina i električne energije
7.1. Plinoopskrba
Do pojedinih naselja Županije prirodni plin dovodi se srednjetlačnim plinovodom (3-6 bara), koji se kod
potrošača dodatno reducira. Distributeru se prirodni plin predaje na mjestima mjerno redukcijskih stanica, gdje
se obavlja redukcija tlaka i mjerenje predanih količina. Na ovim se mjestima može zatvoriti i dotok plina prema
distributeru. Niskotlačna mreža je izgrađena od poliuretanskih cijevi tako da ne postoji mogućnost od korozije,
ali se ne isključuje mogućnost mehaničkih oštećenja. Pošto je plinska mreža podzemna opasnosti od pojava
požara i eksplozija bitno su smanjene.
Požari na plinskim cjevovodima i opremi mogu nastati uslijed mehaničkog oštećenja, korozije, operativnih
pogrešaka, aktivnosti trećih osoba, elementarnih nepogoda.
Zbog navedenih pogrešaka, može doći do nekontroliranog izlaženja plina iz cjevovoda ili opreme, koja se nalazi
na cjevovodu, što dovodi do stvaranja zapaljivih i eksplozivnih koncentracija plina, koje se mogu zapaliti od
nekog izvora zapaljenja (električna iskra, mehanička iskra, statički elektricitet). Mehaničko oštećenje čine
pukotine na cjevovodu ili opremi, koje nastaju kada naprezanja u sustavu prijeđu projektom dopuštene
vrijednosti. Ona mogu biti uzrokovana skrivenom pogreškom u materijalu ili pogreškom tijekom izgradnje.
Korozija je gubitak čelika uslijed njegove elektrokemijske reakcije s okolinom. Do korozije dolazi zbog
nesavršenosti materijala, te slabe katodne zaštite i izolacije cjevovoda. Posljedice djelovanja korozije su male
perforacije i pukotine, pa su i količine plina, koji izlazi u jedinici vremena, relativno male.
Operativne pogreške nastaju uslijed nepridržavanja uputa za rad ili ispadanja iz funkcije opreme, koja je
ugrađena sa sigurnosnom svrhom. Dobra osposobljenost radnika, redovito održavanje i veliko iskustvo u vođenju
rada plinovoda bitno smanjuje mogućnost nastanka operativnih pogrešaka, koje bi mogle dovesti do nastanka
požara.
Pod aktivnošću trećih osoba podrazumijeva se neovlašteno djelovanje teške građevinske mehanizacije u
neposrednoj blizini ukopanog cjevovoda. Kod djelovanja trećih osoba najčešće dolazi do izlaženja velikih
količina plina.
Elementarne nepogode, kao što su potresi, klizanja zemljišta i poplave, također mogu oštetiti plinovod. Međutim,
već kod projektiranja i odabira trase se predviđaju takve mogućnosti, pa se izborom lokacije, vrste materijala i
debljine stijenki cijevi bitno smanjuje mogućnosti nastanka oštećenja.
Prevencija zaštite od požara se postiže prepoznavanjem i kontrolom opasnosti ili potencijalnih opasnosti, koji
mogu izazvati požar. Kontrola opasnosti je prepoznavanje, ocjena i eliminacija opasnosti, bez obzira da li je
uzrok ljudska ili tehnička pogreška. Kontrola opasnosti sadrži širok spektar aktivnosti, kao što su programi
osposobljavanja zaposlenih, radne procedure, testiranja i ocjenjivanja radnika i sredstava rada, vježbe, inspekcije
te širenje osnovnih informacija o opasnostima od nastanka i širenja požara i njegovoj kontroli.
Potencijalne opasnosti za nastanak požara i eksplozije, te mjere koje se provode u svrhu sprječavanja ovih
neželjenih pojava na sustavu transporta nafte slične su kao i u primjeru plinskog sustava.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
52
7.2. Elektroenergetski sustav
Opasnost za nastajanje požara na elektroenergetskom sustavu Županije može se podijeliti na dva dijela, a to su
pogoni za proizvodnju i pogoni za distribuciju električne energije.
U pogonima za proizvodnju električne energije u kojima se iskorištava hidropotencijal rijeke Drave (u ovu svrhu
na području Županije izgrađene su dvije derivacijske hidroelektrane: HE Čakovec i HE Dubrava) opasnosti za
nastajanje požara mogu se očekivati na energetskim postrojenjima visokog i niskog napona (transformatori,
generatori, visokonaponska rasklopišta). HE Čakovec i Dubrava imaju cijevne generatore, te su stoga štićene
samo sustavom automatske dojave požara (termički javljači unutar generatora). Visokonaponska rasklopišta
smještena su u vanjske (izolirane) prostore. Iz ovih razloga nema opasnosti za širenje eventualnog požara na
građevine hidroelaktrana, a niti na okolni prostor. Općenito, visoko i niskonaponski sustavi hidroelektrana
višestruko su štićeni prenaponskim, nadstrujnim i dozemnim sustavima zaštite što u mnogome pridonosi
sprečavanju nastanka i širenja požara.
U pogonima za distribuciju električne energije koju obavlja distributer DP Elektra Čakovec opasnosti za
nastajanje požara mogu se očekivati na energetskim transformatorima svih naponskih nivoa. U slučaju kvarova
na transformatorima može doći i do zapaljenja transformatorskog ulja, čija količina ovisi o snazi transformatora
(više snage - više ulja). S obzirom na prisutnost određenih mjera zaštite (prenaponska, nadstrujna, dozemna…),
te s obzirom na mjesta i načine ugradnje, nisu očekiva ugrožavanja susjednih građevina kod požara na
energetskim transformatorima.
Intervencija vatrogasaca na elektroenergetske građevine mora biti uz suradnju odgovornih osoba HEP-a, te
prethodno osiguranje mjesta od opasnih napona (i prvenstveno uporabom sredstava za gašenje požara klase B).
Zapovjednici središnjih vatrogasnih postrojbi na području kojih se nalaze značajniji elektroenergetski objekti
(JVP Čakovec, DVD Sveta Marija) trebali bi posjedovati operativne planove gašenja požara za ove
elektroenergetske objekte, izrađene u suradnji s tehničkim osobljem HEP-a.
Prijenos električne energije na srednjem i visokom naponu obavlja se pretežno zračnom mrežom (dalekovodi),
naponima od 10 do 400 kV. Kako ovi dalekovodi prolaze uređenim (održavanim) koridorima, te područjima
slabo gorivih šumskih sastojina, nema izraženijih opasnosti od nastanka požara kojima bi uzrok bili predmetni
dalekovodi.
Električna energija može biti uzročnik nastanka požara kao posljedica kvara na postrojenjima za distribuciju
električne energije, odnosno kao utjecaj iz okoliša na postrojenja ili dijelove postrojenja za distribuciju električne
energije (grom, šumski požar).
Mogući rizici nastanka požara u distribuciji električne energije javljaju se kao posljedica:
Atmosferskih pražnjenja:
- Kada vrlo visoki iznosi napona i struje, koji u iznimno kratkom vremenu stvore toliko topline da se okolni
materijali na mjestu udara munje mogu zapaliti i nastaviti gorjeti.
Električnog luka:
- Električni luk na elektrodistribucijskim postrojenjima nastaje kao posljedica vanjskih ili unutarnjih uzročnika.
Vanjski uzročnici električnog luka često su posljedica približavanja ili dodira vodiča (vodiči moraju biti pravilno
postavljeni, kako njihov provjes ne bi omogućavao dodir vodiča. Vodiči koji se dodiruju, npr. uslijed jakog
vjetra, stvaraju električni luk i iskrenje, a padom na tlo mogu izazvati zapaljenje gorive tvari). Također, s aspekta
mehaničke čvrstoće, neodgovarajući provjes vodiča prilikom preopterećenja uslijed učestalog djelovanja jakog
vjetra može utjecati na pucanje vodiča. Električni luk nastaje i kao posljedica zemljospoja ili utjecaja posolice,
koja se nošena vjetrom taloži na ovjesnim elementima stupa, te zbog svoje električne vodljivosti zna izazvati
zapaljenje. Do električnog iskrenja i luka može doći i prilikom oštećenja izolacije od vanjskog uzročnika (npr.
glodavaca), što može prouzročiti tok struje između faznih ili prema neutralnom vodiču. Lokalno zagrijavanje
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
53
može zapaliti gorive materijale u blizini i prouzročiti požar. Ptice katkad dodirom svojih krila također izazivaju
kratki spoj i električni luk.
Unutarnji uzročnici električnog luka, kao mogući, ali iznimno rijetki uzročnici požara su prekidanje strujnog
kruga otvaranjem rastavljača, te uslijed proboja zraka kao izolatora između vodiča pod naponom i ostalih
dijelova postrojenja, odnosno zemlje.
Pregrijavanja vodiča:
- Kada električna struja u protoku vodičima prijeđe nazivne vrijednosti, te se oni pregrijavaju, tope izolaciju i
mogu prouzročiti zapaljenje gorivih materijala s kojima su eventualno u doticaju.
Nedovoljno pritegnutih (olabavljenih) vijčanih spojeva:
- Električna struja protjecanjem kroz instalaciju nailazi na otpor na mjestu priključka (koji je veći na
olabavljenom spoju), te se oslobađa toplina koja može prouzročiti požar zapaljivog materijala u blizini.
Statičkog elektriciteta:
- Karakterističan za električne kabele, kondenzatore ili neke druge električne uređaje velikog kapaciteta kad se s
njih odvoji izmjenični napon. Postoji opasnost od nastanka požara ukoliko se tako stvoreni naboji izbijaju preko
iskre u zapaljivoj ili eksplozivnoj atmosferi.
Mogući uzroci nastanka požara izazvani djelovanjem električne energije u vlastitim građevinskim objektima
potrošača, često znaju biti posljedica loše izvedenih ili nepravilno dimenzioniranih električnih instalacija unutar
građevina, njihove dotrajalosti ili preopterećenja, labavih ili nekvalitetno izvedenih spojeva kućnih priključaka,
"krpanja" osigurača, nakupljanja prljavštine ili vlage, te konačno i kao posljedica neovlaštene potrošnje
(improvizirani priključci na mrežu).
U smislu prevencije i smanjenja rizika za nastanak i širenje požara donose se godišnji planovi i programi mjera
protupožarne zaštite na elektroenergetskim objektima za proizvodnju i distribuciju električne energije, čime se
utječe na otklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti za nastanak i širenje požara na istima, te se definiraju
odgovarajuće aktivnosti u smislu protupožarnog djelovanja (osobito nad sredstvima rada, vatrogasnom tehnikom,
te obukom radnika).
Posebna pozornost želi se skrenuti i na sve veću prisutnost sunčevih elektrana, odnosno instaliranih sunčevih
(solarnih) panela po krovovima stambenih i poslovnih građevina, gdje pojave požara predstavljaju posebnu
opasnost za vatrogasce – gasitelje. Naime, sunčevi (solarni) paneli ostaju pod naponom, te generiraju (proizvode)
istosmjerni napon i po isključenju glavnih sklopki u razvodnim ormarima predmetnih postrojenja, a ovi naponi
(ovisno o razdoblju dana) mogu dostići vrijednosti i više stotina volti, što predstavlja opasnost po život za
gasitelje. Gašenje požara na ovim građevinama zahtjeva posebnu pripremljenost vatrogasaca, te suradnju sa
stručnim tehničkim osobljem za ove sustave (instalaterima, HEP-om).
Karakteristika požara na postrojenjima sunčevih elektrana je da se ne šire velikom brzinom, pa je njihovo gašenje
moguće i aparatima za početno gašenje požara (CO2, prah), dok je kod većih požara moguća i uporaba vode
(preko monsun mlaznica i drugih mlaznica na sigurnoj udaljenosti – minimalno 4 m).
Programima teorijske i praktične nastave u vatrogasnim postrojbama potrebno je obrađivati tematiku
interveniranja na specifičnim postrojenjima (sunčeve elektrane i sl.), kako bi vatrogasci mogli odgovoriti na
izazove koje pred njih postavlja ova, ali i druge nove tehnologije.
08. Opasnosti koje proizlaze iz dotrajalosti građevina, tehnologija ili instalacija za razvod energenata
Ove opasnosti vezane su u pravilu uz trošnije i starije ili neodržavane (zapuštene) građevine. Opasnosti od
nastajanja požara u ovim građevinama uglavnom su vezane uz načine zgrijavanja prostora (peći na kruto gorivo,
bez odgovarajuće izvedenih dimovodnih kanala), gdje se nastali požari mogu lako proširiti na krovne i stropne
konstrukcije, ako je ona napravljena od gorivog materijala.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
54
Pored navedenog, opasnost za nastajanje požara u starim građevinama proizlazi i pri uporabi električne energije.
Naime, u vrijeme izgradnje i postavljanja električnih instalacija u takvim građevinama ista je korištena samo za
rasvjetu i mali broj trošila, a s povećanjem broja električnih trošila rasla je i potrošnja, dok su presjeci vodiča
ostali isti. Zbog nedovoljnih presjeka vodiča, te neprimjerene zaštite (često krpani ili predimenzionirani
osigurači) u ovim slučajevima dolazi do pregrijavanja vodiča i topljenja njihove izolacije, a s tim u konačnici i do
zapaljenja gorivih masa u tavanskim dijelovima građevina.
Za kućanstva danas još nema uređene obveze periodičnih pregleda i ispitivanja električnih instalacija, pa je velik
broj ovih instalacija izvan kontrole, tj. čest su razlog za pojave požara.
U starijim tehnologijama očekivije su opasnosti od pojava požara, koje se prvenstveno javljaju kod rada sa
zapaljivim tekućinama i plinovima, eksplozivnim tvarima, otvorenim plamenom… Stoga je nadzor nad
primjenom građevinskih, tehničko-tehnoloških, organizacijskih i drugih mjera protupožarne zaštite u takvim
građevinama i tehnologijama od bitnog značaja, te tomu veću pozornost treba pridavati kroz učestalije periodičke
preglede i ispitivanja instalacija i postrojenja, te češće kontrole od strane inspekcijskih službi.
Gradnju potencijalno opasnih tehnoloških procesa mora se predviđati unutar posebnih gospodarskih zona, tj.
izvan područja stambene gradnje, uz primjenu svih potrebnih mjera kojima se opasnosti od požara u takvim
tehnologijama smanjuju na minimum.
Ističe se problem slabe povezanosti vlasnika/korisnika novoizgrađenih poslovnih građevina s vatrogascima. Zbog
neinformiranosti vatrogasaca, te njihove nedostatne upućenosti i pripremljenosti na eventualne opasnosti,
vatrogasne intervencije na takvim mjestima mogu biti otežane i zakašnjele, a to će nepotrebno rezultirati i većim
štetama.
Također vatrogasce se ne informira o sustavima dojava požara ugrađenih na građevinskim objektima, a koji se
povezuju na mjesta stalnog dežurstva zaštitarskih tvrtki, čime je onemogućena pravovremena provedba
standardnih operativnih postupaka prijema dojave i provjere alarma (stvarni/lažni alarm). Dojave iz ovih
građevina tako mogu kasniti i do petnaestak minuta, što je predugo, te se time gubi dragocijeno vrijeme potrebno
za lokalizaciju požara u njegovoj ranoj fazi, kada su štete najmanje.
09. Opasnosti zbog neizgrađenosti putova ili njihove nedovoljne širine za gašenje požara vatrogasnim
vozilima
Međimurska županija pokrivena je kvalitetnom mrežom cestovnih prometnica (državnih, županijskih, lokalnih).
Pristupi glavnim područjima naseljenosti, te industrijskim pogonima su zadovoljavajući, ali se određene
poteškoće mogu očekivati u osiguranju potrebnih površina za operativni rad vatrogasnih vozila kod visokih
građevina, te u pristupima pojedinim građevinama u brdskim područjima Županije gdje su prisutne uže ceste, bez
dostatnog broja ugibališta i s usponima. Zanemarivanja u izgradnji prometne infrastrukture, kao i nedovoljno
održavanje postojećih cesta, faktori su koji će usporavati vatrogasne intervencije. Kašnjenja u gašenju požara za
posljedicu imaju njegovo proširenje, potrebu za angažiranjem značajnijih snaga u ljudstvu i tehnici kod gašenja,
te veće materijalne štete. Šteta koja se javlja u požaru približno eksponencijalno raste s vremenom, što znači da
početak gašenja u mnogome utječe na konačnu visinu štete:
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
55
Slika 13
Kako se iz dijagrama vidi, skraćivanjem vremena od dojave do početka gašenja u mnogome se pridonosi
smanjivanju šteta uzrokovanih požarom. Uz pravovremeni odziv vatrogasaca na intervenciju i njihovu
odgovarajuću tehničku opremljenost (izuzimajući okolnosti prometne preopterećenosti koja se može očekivati u
rijetkim situacijama), od bitnog je značaja vrijeme dolaska do mjesta požara, na što uvelike utječe kvaliteta
cestovnih prometnica na pravcu intervencije. Međutim, za brzu vatrogasnu intervenciju nije dostatno osigurati
samo cestovni prilaz do građevine, već ovisno o građevinskoj razvedenosti i etažnosti građevine moraju se
osigurati i odgovarajuće površine za operativni rad, koje trebaju omogućiti brzo postavljanje u funkciju
vatrogasnih vozila, te ostale tehnike. Dakle, nedovoljno pridavanje pozornosti izvedbi i osiguranju vatrogasnih
pristupa može bitno umanjiti učinkovitost vatrogasaca u intervenciji.
Važno je napomenuti da vatrogasna postrojba kojoj je dodijeljeno područje odgovornosti na istom mora osigurati
dolazak na intervenciju u vremenu do 15 minuta po zaprimljenoj dojavi. Ako se uzme u obzir da je središnjim
dobrovoljnim društvima za izlazak na intervenciju potrebno najmanje 5 minuta, proizlazi da preostalo vrijeme
(do 15 minuta) ostaje za put do požarišta. Što je odziv na intervenciju duži, ostaje i kraće vrijeme za put do
mjesta požara. U slučaju razvedenog područja naseljenosti, s mješovitim (brdsko-nizinskim) reljefom, kakav je
jednim dijelom karakterističan i za Međimursku županiju, održavanju kvalitetne prometne povezanosti mora se
pridavati poseban značaj, jer se u protivnom, zbog neodgovarajućih cesta smanjuje područje odgovornosti
vatrogasne postrojbe, što u konačnici za sobom povlači potrebu ustrojavanja većeg broja središnjih postrojbi u
Županiji.
Vatrogasne pristupe (vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila) mora se izvoditi
sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe.
10. Funkcionalnost sustava veza za opažanje i gašenje požara
Središnji centar prijema dojava o požarima na razini cijele Županije je Operativni vatrogasni centar (OVC) Javne
vatrogasne postrojbe Čakovec, odakle se koordiniraju sve aktivnosti gašenja požara nastalih na prostoru
Županije. Sustav uzbunjivanja vatrogasnih postrojbi iz ovog centra provodi se na slijedeće načine:
a) direktno zaprimanje dojave o požaru (tel. 193) i uzbunjivanje iz OVC pojedinih pripadnika vatrogasnih
postrojbi, slanjem SMS poruke o nastalom požaru na mobitele vatrogasaca (tiha uzbuna);
b) direktno zaprimanje dojave o požaru (tel. 193) i uzbunjivanje iz OVC određene vatrogasne postrojbe
daljinskim uključenjem sirene na vatrogasnom domu iste;
s gašenjem
bez gašenja
šteta od požara
vrijeme
dolazak vatrogasaca
otkrivanje požara
početak gašenja
dojava
izbijanje požara
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
56
c) zaprimanje dojave o požaru u Centar 112 Područnog ureda državne uprave za zaštitu i spašavanje (tel. 112) i
prijenos informacije o požaru sredstvima telekomunikacija u OVC, te uzbunjivanje vatrogasnih postrojbi iz
ovog centra na jedan od načina navedenih pod a) ili b);
d) zaprimanje dojave o požaru u Operativni komunikacijski centar PU međimurske (tel. 192) i prijenos
informacije o požaru sredstvima telekomunikacija u OVC, te uzbunjivanje vatrogasnih postrojbi iz ovog
centra na jedan od načina navedenih pod a) ili b).
U vatrogasnim intervencijama komunikacija između OVC te vatrogasnih postrojbi osigurava se slijedećim
sustavom radio veze:
Pregled uređaja radio veze JVP Čakovec:
Tablica 27
pozivni znak korisnik vrsta tip selekcija
Trnava 10 Centrala (kanal 7) stacionarna Motorola GM 300 nema
Trnava 21 Centrala (kanal 3) stacionarna Talco 71000
Trnava 01 ZV (Puch, ČK 973-DB) mobilna Motorola GM 360 nema
Trnava02 NV1 (novo, ZG 5705-MD) mobilna Motorola GM 360 nema
Trnava 03 NV2 (staro, ČK 347-AB) mobilna Motorola GM 300 nema
Trnava 04 AC1 (nova, ZG 7523-DC) mobilna Motorola GM 360 nema
Trnava 05 AC2 (stara, ČK 938-V) mobilna Talco 71032
Trnava 06 TV (novo, ZG 4591-BE) mobilna Motorola GM 360 nema
Trnava 07 AL (ČK 179-E) mobilna Talco 71035
Trnava 08 SVprah,pjena (ČK 846-AD) mobilna Talco 71033
Trnava 09 AC (FAP, ČK 469-L) mobilna Talco 71036
Trnava 22 KV (Rival, ČK 282-V) mobilna Motorola GM 340 nema
Trnava 23 Niva (ČK 328-FR) mobilna Talco 71030
Trnava 24 Vectra (ČK 193-BK) mobilna Motorola GM 300 nema
Trnava 25 Vivaro (ČK 920-EK) mobilna Talco (TV Mercedes, Kotoriba)
71034
Trnava 26 Berlingo (ČK 315-CS) mobilna ICOM - F5022 71116
Trnava 27 Fiesta (ČK 636-EH)
Trnava zapovjednik JVP ručna Motorola GP 388 nema
Trnava zamjenik JVP ručna ICOM - F3022T 71117
Trnava 100 JVP ručna Motorola GP 300 71100
Trnava 101 JVP ručna Motorola GP 300 71101
Trnava 102 JVP ručna Motorola GP 300 71102
Trnava 110 JVP ručna Motorola GP 300 71110
Trnava 111 JVP ručna Motorola P 210 71111
Trnava 112 JVP ručna Motorola P 210 71112
Trnava 113 JVP ručna Motorola P 210 71113
Trnava 114 JVP ručna Motorola P 210 71114
Trnava 115 JVP ručna Motorola P 210 71115
Trnava 118 JVP - voditelj smjene ručna ICOM - F3022T 71118
Trnava 119 JVP - voditelj smjene ručna ICOM - F3022T 71119
Trnava 120 JVP - voditelj smjene ručna ICOM - F3022T 71120
Trnava 121 JVP - voditelj smjene ručna ICOM - F3022T 71121
Mura 214 CENTAR 112 (kanal 7)
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
57
Pregled uređaja radio veze pojedinih DVD-a:
Tablica 28
pozivni znak korisnik vrsta tip selekcija
Trnava 11 DVD Štrigova mobilna RIZ 5000
Trnava 12 DVD Gornji Mihaljevec mobilna RIZ 5000
Trnava 13 DVD Sveti Martin na Muri ručna ICOM
Trnava 14 DVD Mursko Središće mobilna Motorola
Trnava 15 DVD Selnica mobilna RIZ 5000
Trnava 16 DVD Vratišinec mobilna RIZ 5000
Trnava 17 DVD Zasadbreg mobilna RIZ 5000
Trnava 18 DVD Nedelišće mobilna RIZ 5000
Trnava 19 DVD Gornji Kraljevec mobilna EL Pionir
Trnava 20 DVD Belica mobilna RIZ 5000
Trnava 28 DVD Domašinec mobilna RIZ 5000
Trnava 29 DVD Podturen mobilna RIZ 5000
Trnava 30 DVD Čakovec (KV) mobilna RIZ 5000
Trnava 31 DVD Čakovec (AC) mobilna Motorola
Trnava 32 DVD Mala Subotica mobilna RIZ 5000
Trnava 33 DVD Držimurec - Strelec mobilna RIZ 5000
Trnava 34 DVD Palinovec mobilna RIZ 5000
Trnava 35 DVD Gardinovec ručna Motorola
Trnava 36 DVD Novakovec mobilna RIZ 5000
Trnava 37 DVD Goričan mobilna RIZ 5000
Trnava 38 VZMŽ ručna Motorola P 210 71138
Trnava 39 DVD Donji Kraljevec mobilna RIZ 5000
Trnava 40 DVD Donji Kraljevec mobilna RIZ 5000
Trnava 41 DVD Donja Dubrava mobilna RIZ 5000
Trnava 42 DVD Kotoriba (NV) mobilna RIZ 5000
Trnava 43 DVD Kotoriba (TV) mobilna Talco
Trnava 44 VZMŽ ručna Motorola P 210 71144
Trnava 45 DVD Prelog (NV) mobilna Motorola
Trnava 46 DVD Prelog (AC) mobilna Motorola
Trnava 47 DVD Prelog (KV) mobilna Motorola
Trnava 48 DVD Prelog ručna Motorola
Trnava 49 DVD Prelog ručna Motorola
Trnava 50 DVD Čakovec ručna Motorola
Trnava 51 DVD Čakovec ručna Motorola
Trnava 52 DVD Sivica ručna Motorola
Trnava 53 DVD Dekanovec ručna Motorola
Trnava 54 DVD Brezje mobilna Motorola
Trnava 55 DVD Sveti Juraj u Trnju mobilna EL. Pionir
Trnava 56 DVD Pribislavec ručna Motorola
Trnava 57 DVD Pretetinec mobilna Motorola
Trnava 58 DVD Sveta Marija (KV) mobilna Motorola
Trnava 59 DVD Sveta Marija (NV) mobilna Motorola
Trnava 60 DVD Donji Mihaljevec mobilna Motorola
Trnava 61 DVD Ferketinec ručna Motorola
Trnava 62 DVD Gornji Hrašćan mobilna Motorola
Trnava 63 DVD Vučetinec ručna ICOM
Trnava 64 DVD Lopatinec ručna ICOM
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
58
Trnava 65 DVD Mali Mihaljevec ručna ICOM
Trnava 67 DVD Pušćine ručna Entel HT 722S
S Vatrogasnom zajednicom Međimurske županije, te Županijskim vatrogasnim zapovjednikom kontakti se
ostvaruju preko fiksnih telefonskih linija, te putem mobilne GSM mreže:
Tablica 29
Vatrogasna zajednica Međimurske županije tel. / fax.: (040) 390-922
Županijski vatrogasni zapovjednik tel.: (040) 341-092 mob.: 098-242-763
Zamjenik županijskog vatrogasnog zapovjednika tel.: (040) 865-053 mob.: 098-355-233
Od ukupnog broja dužnosnika po vatrogasnim zajednicama gradova i općina te vatrogasnim postrojbama, njih
oko 92% opremljeno je uređajima mobilne telefonije, a od toga njih cca 76% koristi T-mobile mreže (098 i 099),
cca 20% ih koristi VipNet-ove mreže (091 i 092), a oko 4 % koristi Tele2 mrežu (095). Izbor operatera među
dužnosnicima je proizvoljan, pa se unutar iste postrojbe odnosno vatrogasne zajednice susreće korištenje i više
mobilnih mreža. Ovakav način povezivanja između odgovornih osoba vatrogastva može biti problematičan, ako
postoje razlike u kvaliteti i tehničkim mogućnostima pruženih usluga između mobilnih operatera, što u
osiguranju sigurnih komunikacija za vatrogasne potrebe može stvarati poteškoće.
Posebni sustavi motrenja na razini Županije nisu ustrojeni, jer za njih nema niti posebne potrebe zbog male
vjerojatnosti nastanka požara otvorenog prostora s brzim širenjem, kao što je to slučaj u priobalju i na otocima u
ljetnim mjesecima. Dojave o opaženom požaru prvenstveno se zasnivaju na dojavama građana putem telefona, na
broj 193 (ili 112 odnosno 192), što se trenutno smatra zadovoljavajućim načinom dojave za promatrano područje.
Operativni vatrogasni centar JVP Čakovec opremljen je novim antenskim sustavom i programom slanja SMS
poruka operativnim članovima JVP-e, DVD-a, te drugim tijelima Županije i Grada Čakovca, te Geografsko
informatičkim sustavom brzog pronalaženja naselja, ulica, kućnog broja i najbližih hidranata od mjesta
prijavljene intervencije, čime je efikasnost uzbunjivanja, te interventnost postrojbi na području Županije dignuta
na još višu razinu.
11. Brojnost i osposobljenost pučanstva za gašenje požara
Na području Međimurske županije ukupno je registrirano 88 dobrovoljnih vatrogasnih društava, te jedna
profesionalna vatrogasna postrojba. U rad dobrovoljnih vatrogasnih društava uključen je zavidan broj osoba kroz
operativne sastave, pričuvne sastave, vatrogasnu mladež, veterane. Početkom 2014. godine na području
Međimurske županije bilo je registrirano oko 6390 osoba u dobrovoljnom vatrogastvu (od toga su cca 58%
muškarci, 12% žene, te 30% mladež), a unazad 5-6 godina zamjetan je porast broja žena koje se uključuju u rad
društava, te mladeži. S obzirom na ukupan broj stanovnika Županije proizlazi da na cca 25 stanovnika dolazi
jedna osposobljena osoba za gašenje požara (ne uzimajući u obzir vatrogasnu mladež), što je zadovoljavajuća
brojka. Kroz godišnje aktivnosti Vatrogasnih zajednica gradova i općina, te provedbu dodatnih organizacijskih
mjera, treba težiti daljnjem rastu broja osoba osposobljenih za gašenje požara unutar jedinica lokalne
samouprave.
12. Prijevoz snaga za gašenje požara
Potreba za prijevozom većeg broja gasitelja na požare mogla bi se očekivati u slučaju velikih požara otvorenog
prostora, odnosno katastrofalnih požara unutar urbanih ili industrijskih područja. Šume na području Županije
kategorizirane su u malu i umjerenu opasnost od požara, te nije vjerojatan značajniji požar šuma koji bi imao za
posljedicu angažiranje velikog broja gasitelja s područja Županije. Također pojave katastrofalnih požara unutar
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
59
urbaniziranih područja malo su vjerojatne u mirnodopskim uvjetima, pa također nije za očekivati angažiranje
izuzetno velikog broja vatrogasaca u gašenju. Vatrogasne postrojbe raspolažu s dovoljnim brojem vozila kojima
se mogu prevesti vatrogasci do mjesta požara. Kombi vozila posjeduju gotovo sve vatrogasne postrojbe, te se
istima može prevesti 7 do 8 vatrogasaca po vozilu, a tu je i veći broj navalnih vozila i autocisterni kojima se
također može obaviti prijevoz vatrogasaca (npr. navalnim vozilima može se prevesti 3 do 6 vatrogasaca, a
autocisternama 2 do 3 vatrogasca).
Na području Županije za očekivati su požari koji bi zahtjevali angažiranje jednog do pet vatrogasnih odjeljenja,
za što bi trebalo osigurati i prijevoz vatrogasaca do požarišta, a to je postojećim brojem vatrogasnih vozila
moguće osigurati.
13. Djelotvornost zdravstvene zaštite i prehrane gasitelja na velikim požarima
U akcijama gašenja požara i spašavanja mogu se očekivati ozljeđivanja koja predstavljaju visoki stupanj hitnosti
(teški prijelomi, opekotine, reanimacija…), gdje hitnu medicinsku pomoć (HMP) treba pružiti u vremenu od
nekoliko minuta po nastalom događaju, te je vrlo važno osigurati zadovoljavajuću interventnost ove službe. Pošto
je teško očekivati zadovoljavajuću interventnost iste na svom području vjerojatnosti nastanka požara u Županiji
vrlo je važno u slučaju većih požara, gdje se očekuje angažiranje većeg broja gasitelja, odnosno postrojbi, na
požarištu unaprijed osigurati pripravnost HMP s najmanje jednim timom i sanitetskim vozilom. Odnosno, unutar
vatrogastva trebalo bi planirati osposobljavanje posebnih timova i njihovo tehničko opremanje za pružanje prve
pomoći i trijažu.
Zdravstvene ustanove u Županiji koje bi prioritetno mogle pružiti prvu pomoć ozlijeđenim osobama u požaru su:
- Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije,
- Dom zdravlja Čakovec sa svojim ambulantama u sjedištu, te u gradovima i općinama Županije,
- Timovi Županijske bolnice Čakovec,
- Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec.
U Županiji je ustrojeno 15 timova HMP (timovi u sastavu doktor medicine, medicinski tehničar, vozač), s
opremljenim vozilima hitne pomoći (defibrilator, respirator, aspirator, opremom za imobilizaciju), što se smatra
zadovoljavajuće organiziranom hitnom medicinskom službom.
Za slučaj eventualnog stacionarnog liječenja ozlijeđenih kod gašenja požara procijenjuje se da smještajni
kapaciteti i tehničke mogućnosti bolnice u Čakovcu mogu zadovoljiti u pogledu pružanja opće i specijalističke
medicinske pomoći.
Kako se zbog relativno dobrog pokrivanja prostora vatrogasnim snagama, te zbog pretežno slabije gorivosti
šumskih sastojina (u prosjeku povišene koncentracije vlage zraka) na području Županije ne predviđaju se pojave
požara velikih razmjera, koji zahtijevaju dugo vrijeme gašenja, te se ne iskazuje potreba za organiziranjem
posebne dopreme hrane i vode na požarište. U slučaju takvih potreba hranu i vodu za piće gasiteljima će se
osiguravati sukladno planovima zaštite od požara pojedinih jedinica lokalne samouprave, odnosno u koordinaciji
sa županijskim zapovjedništvom, a dopremu iste postrojbe će organizirati same.
14. Broj profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi
Na području Županije djeluje samo jedna javna vatrogasna postrojba i to u Gradu Čakovcu. Unutar Javne
vatrogasne postrojbe Čakovec ustrojen je operativni vatrogasni centar s 24-satnim dežurstvom, s jednim
operativnim dežurnim u smjeni. Pored navedene profesionalne postrojbe, na području Županije djeluje i 85
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
60
dobrovoljnih vatrogasnih društava, te 3 dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu (u gospodarstvu nema
profesionalnih vatrogasnih postrojbi).
Prema rasporedu i brojnosti vatrogasnih postrojbi može se zaključiti da su vatrogasne snage na području
Županije sposobne ugasiti svaki požar. Međutim, nije za očekivati dolazak vatrogasaca do svih područja u
Županiji i prije nego bi požar poprimio ozbiljnije razmjere. Naime, na područjima s makadamima, užim putevima
s neutvrđenim bankinama i usponima (Gornje Međimurje), a pogotovo za nepovoljnih meteo uvjeta (kiša, snijeg)
moguća su kašnjenja u dolasku postrojbe na požarište.
Prema načinu organiziranja, na područjima jedinica lokalne samouprave postoje slijedeći oblici organiziranja
vatrogasnih postrojbi:
a) da je područje jedinice lokalne samouprave jedno požarno područje s jednom središnjom (stožernom)
vatrogasnom postrojbom, odgovornom za cjelokupnu zaštitu od požara na području te jedinice lokalne
samouprave, ili
b) da je prostor više jedinica lokalne samouprave područje odgovornosti jedne središnje (stožerne) vatrogasne
postrojbe.
Tako:
1. Za područja Grada: Čakovec, te Općina: Belica, Dekanovec, Domašinec, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica,
Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Šenkovec i
Vratišinec, odgovornost za požarne intervencije preuzima JVP Čakovec, koja prva izlazi na sve intervencije
ovih jedinica lokalne samouprave, a ispomoć JVP pružaju domicilna DVD.
2. Za područje Grada Mursko Središće, odgovornost za požarne intervencije preuzima DVD Mursko Središće,
koje prvo izlazi na sve intervencije na području ovog Grada.
3. Za područje Grada Prelog, odgovornost za požarne intervencije preuzima DVD Prelog, koje prvo izlazi na
sve intervencije na području ovog Grada.
4. Za područje Općine Donja Dubrava odgovornost za požarne intervencije preuzima DVD Donja Dubrava,
koje prvo izlazi na sve intervencije na području ove Općine.
5. Za područje Općine Donji Kraljevec odgovornost za požarne intervencije preuzima DVD Donji Kraljevec,
koje prvo izlazi na sve intervencije na području ove Općine.
6. Za područje Općine Donji Vidovec odgovornost za požarne intervencije preuzima DVD Donji Vidovec, koje
prvo izlazi na sve intervencije na području ove Općine.
7. Za područje Općine Goričan odgovornost za požarne intervencije preuzima DVD Goričan, koje prvo izlazi
na sve intervencije na području ove Općine.
8. Za područje Općine Kotoriba odgovornost za požarne intervencije preuzima DVD Kotoriba, koje prvo izlazi
na sve intervencije na području ove Općine.
9. Za područje Općine Sveta Marija odgovornost za požarne intervencije preuzima DVD Sveta Marija, koje
prvo izlazi na sve intervencije na području ove Općine.
10. Za područje Općine Sveti Martin na Muri odgovornost za požarne intervencije preuzima DVD Sveti Martin
na Muri, koje prvo izlazi na sve intervencije na području ove Općine.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
61
11. Za područje Općine Štrigova odgovornost za požarne intervencije preuzima DVD Štrigova, koje prvo izlazi
na sve intervencije na području ove Općine.
Na osnovu utvrđenih podataka, te izrađenih procjena ugroženosti gradova i općina razvidno je da neke postrojbe
imaju veće, a neke manje područje odgovornosti. Važno je osigurati dolazak vatrogasaca u vremenu do 15
minuta od zaprimljene dojave o požaru na svim područjima stalne naseljenosti. U tom smislu središnja DVD
moraju osigurati izlazak na požar u vremenu ne dužem od 5 minuta po zaprimanju dojave. Brojčano stanje
operativnih sastava središnjih postrojbi, te njihova tehnička opremljenost mora udovoljavati zahtjeve propisa i
procjena ugroženosti od požara jedinica lokalne samouprave, a za uspješnost vatrogasnih intervencija važno je i
stalno održavanje u ispravnom stanju opreme i vozila, te širenje mreže kvalitetnih prometnica i hidrantskih
instalacija na području svake pojedine jedinice lokalne samouprave.
Skupom i malo korištenom opremom za kemijske i tehnološke akcidente, te prometne nesreće, prvenstveno treba
opremati JVP Čakovec, te središnje vatrogasne postrojbe gradova Mursko Središće i Prelog.
Skreće se pozornost i na činjenicu da vatrogasne postrojbe s područja Županije uz vatrogasnu djelatnost (gašenje
požara, spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, vatrogasna dežurstva, saniranje incidenata u prometu i
kod prijevoza opasnih tvari) imaju i druge važne uloge u sustavu zaštite i spašavanja, odnosno civilne zaštite
(sudjeluju u organizaciji evakuacije, kod poplava, u zbrinjavanju i smještaju ljudstva u građevine izvan područja
ugroženosti, dovode u funkciju građevine za prijem ljudstva, i sl.).
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
62
D) PRIJEDLOG TEHNIČKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA
U prethodnom poglavlju procjene kroz obradu pojedinih točaka među ostalim navodili su se i prijedlozi koji idu
u pravcu podizanja razine zaštite od požara. Ovdje se daje izbor i naglasak na provođenje slijedećih mjera:
a) Vatrogasne postrojbe koje su proglašene središnjima i koje imaju definirano područje odgovornosti
sukladno procjenama ugroženosti od požara pojedinih jedinica lokalne samouprave, moraju osiguravati i
održavati sposobnost dolaska do najudaljenijeg mjesta intervencije u granicama do 15 minuta po
uzbunjivanju, tj. zaprimljenoj dojavi o požaru. U tom smislu središnja DVD moraju osigurati izlazak na
požar u vremenu do 5 minuta po zaprimanju dojave. Brojčano stanje operativnih sastava središnjih
postrojbi, te njihova tehnička opremljenost mora udovoljavati zahtjeve propisa, te procjena ugroženosti
od požara pojedinih jedinica lokalne samouprave.
b) Zapovjednici vatrogasnih postrojbi dužni su promptno izvješćivati županijskog vatrogasnog
zapovjednika i vatrogasni operativni centar o svim promjenama od značaja za interventnu spremnost
svojih postrojbi, a posebno u pogledu:
- telefonskih brojeva i adresa odgovornih osoba (zapovjednik, zamjenik zapovjednika, vozač),
- operativnog broja vatrogasaca,
- vrste i broja vatrogasnih vozila,
- osnovnih osobina vozila (kapaciteti spremnika sredstava za gašenje, karakteristike uređaja za
gašenje, broj osoba koji se pojedinim vozilom može prevesti),
- sredstava UKV radio veze.
c) Razvoj ukupnog vatrogastva na području Međimurske županije usmjeravati na jačanje i opremanje
vatrogasnih postrojbi u centrima Čakovec, Mursko Središće i Prelog, na način da se Javna vatrogasna
postrojba Čakovec oprema specijalnim vozilima za kemijske i tehnološke akcidente, a vatrogasne
postrojbe u centrima Mursko Središće i Prelog s opremom za tehničke intervencije u prometu, kao i
opremom za preventivno djelovanje u zaštiti okoliša.
Ostale postrojbe drugih jedinica lokalne samouprave opremati i kadrovski osposobljavati za gašenje
požara sukladno procjenama i planovima zaštite od požara tih jedinica lokalne samouprave.
d) Posebnu pozornost pridavati:
- izgradnji cestovnih prometnica, te prilaza građevinama sukladno propisima za vatrogasne pristupe,
- održavanju postojećih prometnica, te stalnoj prohodnosti istih za vatrogasna vozila,
- pristupima za vatrogasna vozila cjelokupnim građevnim područjima jedinica lokalne samouprave,
utvrđenim njihovim Planovima prostornog uređenja,
- izgradnji i rekonstrukciji hidrantskih mreža sukladno propisima za hidrantske mreže za gašenje požara
(prednost pridavati instaliranju nadzemnih hidranata, a kod podzemnih hidranata osiguravati stalnu
dostupnost i označenost istih),
- osiguravanju vatrogasnih dežurstava na lokacijama povremenih masovnih okupljanja ljudi (sajmovi,
kulturne i sportske manifestacije), prilikom izvođenja vatrometa, na poljoprivrednim i šumskim
površinama kod proglašenja visokog i vrlo visokog indeksa opasnosti od požara i sl.
e) Periodično tijekom godine kroz promidžbene aktivnosti putem brošura, plakata, lokalnog tiska, radija i
televizije stanovništvo Županije upozoravati na potencijalne opasnosti od nastanka požara, te mjere koje
je potrebno poduzimati u cilju sprječavanja njegova nastanka na građevinama i vanjskim prostorima.
f) Jedinice lokalne samouprave dužne su svoje procjene ugroženosti od požara i planove zaštite od požara
usklađivati s novonastalim uvjetima u zakonom propisanim rokovima, a presliku ažurirane
dokumentacije treba dostavljati područnom uredu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, vatrogasnoj
zajednici Međimurske županije, Vatrogasnim zajednicama Općina, Područja općina i Grada Čakovca,
JVP Čakovec i središnjim vatrogasnim društvima, te DVD-ima za njihovo područje.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
63
g) Na svim građevinama u kojima se okuplja veći broj osoba treba pridavati posebnu pozornost putevima
evakuacije iz tih građevina, te gašenju požara na istima. Predlaže se jednom godišnje s nadležnom
vatrogasnom postrojbom napraviti vatrogasnu vježbu gašenja i spašavanja osoba na građevinama gdje se
okuplja veći broj osoba.
h) Preporuka je da zapovjednici nadležnih vatrogasnih postrojbi u suradnji sa stručnjacima koji rukuju
opasnim tvarima sačine operativne planove gašenja požara, te da periodički provode vježbe gašenja i
spašavanja na građevinama gdje postoje navedene vrste opasnih tvari.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
64
ZAKLJUČAK
Vatrogasna služba stručna je i humanitarna djelatnost, čija zadaća nije samo gašenje požara, već i preventivno
djelovanje u zaštiti od požara, pomoć pri sanacijama raznih akcidenata, tehnička pomoć u spašavanju i
zbrinjavanju ljudi i imovine kod elementarnih nepogoda i drugih nesreća.
Okosnicu vatrogastva u Županiji čini Javna vatrogasna postrojba Čakovec (JVP). Uz JVP Čakovec koja je
trenutno jedina profesionalna postrojba, u Županiji je aktivno i 88 dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD), s
preko 3500 osposobljenih vatrogasaca. Deset DVD-a ima status središnjeg društva.
Prijedlogom mjera u ovoj Procjeni istaknute su mjere koje imaju za cilj održati vitalnost vatrogasnog sustava, ali
i podići postojeće stanje provedenih mjera zaštite od požara. Analiza požara proteklog desetogodišnjeg razdoblja
pokazuje da su na području Županije najzastupljeniji bili požari građevina (cca 57%), dok su nehaj i nepažnja
bili najčešći način izazivanja požara (77%). Stoga se u narednom razdoblju predlaže još više poticati razne oblike
edukacije pučanstva svih dobnih skupina u provedbi protupožarne preventive, te značajniji naglasak davati
propagiranju građevinsko-tehničkih mjera zaštite.
Protupožarni sustav u Međimurskoj županiji zadovoljavajuće je organiziran i ustrojen, ali ga treba i nadalje
nadograđivati i osuvremenjavati. U tom smislu važno je skrbiti o stalnom osposobljavanju, usavršavanju i jačanju
operativnih sastava vatrogasnih postrojbi, te njihovom opremanju suvremenom tehničkom opremom, kako bi što
uspješnije mogle odgovoriti na požarne i druge vrste ugroza.
Procjena ugroženosti od požara MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
65
F) GRAFIČKI PRILOZI
Temeljem članka 13. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10),
članka 21. Statuta Međimurske županije («Službeni glasnik Međimurske županije» broj 26/10, 4/13, 6/13 - pročišćeni tekst, 8/13 i 6/14) i članka 65. Poslovnika Skupšine Međimurske županije («Službeni glasnik Međimurske županije» broj 26/10, 4/13, 6/13 - pročišćeni tekst i 8/13), Skupština Međimurske županije je na __ sjednici održanoj _____ 2015. godine donijela
ZAKLJUČAK O DONOŠENJU PROCJENE UGROŽENOSTI
OD POŽARA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 1. Donosi se Procjena ugroženosti od požara Međimurske županije.
2. Procjena ugroženosti od požara Međimurske županije, te pozitivna mišljenja
Ministarstva unutarnjih poslova - Policijske uprave međimurske i Vatrogasne zajednice Međimurske županije, nalaze se u privitku ovog Zaključka i čine njegov sastavni dio. 3. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“.
SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 810-06/15-02/6 PREDSJEDNIK URBROJ: 2109/1-06-1/04-15-1 Mladen Novak, dipl. ing. Čakovec, ___. 03. 2015.
OBRAZLOŽENJE uz Prijedlog zaključka o donošenju Procjene ugroženosti od požara Međimurske županije
Člankom 13. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) određeno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose plan zaštite od požara za svoje područje na temelju procjene ugroženosti od požara po prethodno pribavljenom mišljenju nadležne policijske uprave. Osim nadležne policijske uprave, svoje prethodno (pozitivno) mišljenje na dio procjene ugroženosti od požara koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnosti daje i nadležna vatrogasna zajednica. Na Procjenu ugroženosti od požara Međimurske županije svoje pozitivno mišljenje dali su Vatrogasna zajednica Međimurske županije i Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska uprava međimurska.
Procjena ugroženosti i plan zaštite od požara temelje se na procjenama ugroženosti i planovima zaštite od požara gradova i općina na području županije. Predstavničko tijelo najmanje jednom tijekom 5 godina usklađuju svoje procjene ugroženosti od požara s novonastalim uvjetima (promjenama), te na temelju toga usklađuju svoje planove zaštite od požara. Skupština Međimurske županije je donijela Plan zaštite od požara Međimurske županije 2010. godine, ali po tada važećem Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) nije bila u obvezi donijeti i procjenu ugroženosti od požara.
Kako je novi Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) odredio obvezu i županijama donošenja procjene ugroženosti od požara i plana zaštite od požara, te zbog promjena na terenu, predlaže se Skupštini Međimurske županije donošenje predložene Procjene ugroženosti od požara Međimurske županije. U Čakovcu, ožujka 2015. godine UPRAVNI ODJEL ZA POSLOVE SKUPŠTINE I OPĆE POSLOVE
Temeljem članka 13. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10), članka 21. Statuta Međimurske županije («Službeni glasnik Međimurske županije» broj 26/10, 4/13, 6/13 - pročišćeni tekst, 8/13 i 6/14) i članka 65. Poslovnika Skupšine Međimurske županije («Službeni glasnik Međimurske županije» broj 26/10, 4/13, 6/13 - pročišćeni tekst i 8/13), Skupština Međimurske županije je na __ sjednici održanoj _____ 2015. godine donijela
ZAKLJUČAK O DONOŠENJU PLANA ZAŠTITE OD POŽARA
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 1. Donosi se Plan zaštite od požara Međimurske županije.
2. Plan zaštite od požara Međimurske županije, te pozitivna mišljenja
Ministarstva unutarnjih poslova - Policijske uprave međimurske i Vatrogasne zajednice Međimurske županije, nalaze se u privitku ovog Zaključka i čine njegov sastavni dio. 3. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. 4. Stupanjem na snagu ovog Zaključka prestaje važiti Zaključak o donošenju Plana zaštite od požara Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/2010).
SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 810-06/15-02/5 PREDSJEDNIK URBROJ: 2109/1-06-1/04-15-1 Mladen Novak, dipl. ing. Čakovec, ___. 03. 2015.
OBRAZLOŽENJE uz Prijedlog zaključka o donošenju Plana zaštite od požara Međimurske županije
Člankom 13. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) određeno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose plan zaštite od požara za svoje područje na temelju procjene ugroženosti od požara po prethodno pribavljenom mišljenju nadležne policijske uprave. Osim nadležne policijske uprave, svoje prethodno (pozitivno) mišljenje na dio procjene ugroženosti od požara koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnosti daje i nadležna vatrogasna zajednica. Na Plan zaštite od požara Međimurske županije svoje pozitivno mišljenje dali su Vatrogasna zajednica Međimurske županije i Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska uprava međimurska.
Procjena ugroženosti i plan zaštite od požara temelje se na procjenama ugroženosti i planovima zaštite od požara gradova i općina na području županije. Predstavničko tijelo najmanje jednom tijekom 5 godina usklađuju svoje procjene ugroženosti od požara s novonastalim uvjetima (promjenama), te na temelju toga usklađuju svoje planove zaštite od požara. Skupština Međimurske županije je donijela Plan zaštite od požara Međimurske županije 2010. godine, ali po tada važećem Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) nije bila u obvezi donijeti i procjenu ugroženosti od požara.
Kako je novi Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) odredio obvezu i županijama donošenja procjene ugroženosti od požara i plana zaštite od požara, te zbog promjena na terenu, predlaže se Skupštini Međimurske županije, uz Procjenu ugroženosti od požara, donošenje i predloženog Plana zaštite od požara Međimurske županije. U Čakovcu, ožujka 2015. godine UPRAVNI ODJEL ZA POSLOVE SKUPŠTINE I OPĆE POSLOVE