1

MENTA ( Mentha Piperita)

OSOBINE MENTE

Menta je višegodišnja je biljka, visoka 30 do 80 cm, razgranatog stabla, sa podzemnim i nadzemnim izdancima. Stablo je žbunjasto, na presjeku četvrtasto, a svi izdanci su jednogodišnji. Korijen je žiličast, slabo razvijen i u zemlji stvara masu podzemnih stabala iz kojih se razvijaju mnogobrojni nadzemni izdanci. Kasnije se ovi nadzemni izdanci koriste za novi zasad mente (uglavnom u jesen). U našim uslovima je vegetativni način jedini način razmnožavanja. Listovi mente su na kratkim peteljkama, duguljastoeliptični i po obodu nazubljeni, sa izraženom nervaturom, dugi 4 do 7 cm. Lice listova je tamnozelene boje i glatko, a naličje svjetlozelene boje i obraslo dlačicama. Na listu se nalaze mnogobrojne žlijezde koje sadrže ulje. Grane mente se završavaju klasastim cvatom, sastavljenim od 6 do 7 cvjetića. Cvjetovi su sitni i nalaze se na vrhovima grana, koje se granaju iz pazuha lista. Cvjetovi su crvenoružičaste ili ljubičaste boje, složeni u prividne klasolike cvasti. Najviše eteričnog ulja biljka sadrži na početku cvjetanja. Cvjeta od juna do septembra. Plod mente je merikarpijum, sastavljen od četiri jednosjemene orašice. Jedna biljka proizvede prosječno oko 200 sjemenki.

KLIMATSKI UVJETI I ZEMLJIŠTE

Menta sinonimi: nana, metvica, pitoma nana, baštenska nana, stomačna trava Menta se gaji uglavnom radi lista (Mentha piperitae folium) i stabljike s listovima (Mentha piperitae herba), odnosno eteričnog ulja (Mentha piperitae aetheroleum). Biljka sadrži oko 1.25 % eteričnog ulja, a od toga 50 do 90 % je mentol i 5 do 20 % menton. Eterično ulje se dobija ekstrakcijom iz nadzemne mase ili samog lišća mente. Divlja vrsta mente – Mentha arvensis i druge, kao i pitoma, koriste se kao čaj pojedinačno ili u mješavini sa kamilicom protiv glavobolje, stomačnih tegoba, nesanice, iscrpljenosti i prehlade. Danas se pitoma i divlja menta koriste u proizvodnji bombona, likera, čokolada, keksa, guma za žvakanje i dr. U medicini se menta pokazala kao dobar lijek kod: stomačnih bolesti (nadimanje i proliv), bolesti disajnih organa (usta, grla i kašlja), nervoze, bolesti žuči, crijevnih oboljenja, bolesti jetre itd.

2

Menta je biljka umjerene klime. Nema veće zahtijeve za toplotom, mlade biljke izdrže mrazeve i do - 8ºC. Starije biljke ispod snijega mogu izdržati mrazeve i do - 30ºC. Na temperaturi višoj od 10ºC biljka intenzivnije počinje rasti. Optimalna temperatura za nakupljanje eteričnog ulja je od 18 do 22ºC. Sa povećanjem temperature povećava se i sardžaj eteričnog ulja, ali se naglo smanjuje procenat mentola. Zahtijeva dosta vlage, naročito do cvijetanja. Navodnjavanjem se povećavaju prinosi i do 30 %. Pred kosidbu potrebno je suho vrijeme. Biljka je sunčanih mjesta, menta koja je proizvedena na sunčanim mjestima ima veći procenat eteričnog ulja..Biljka je humusnih i plodnih zemljišta. Na teškim zemljištima daje slabije prinose.Pitoma menta se gaji kao dvogodišnja ili trogodišnja biljka, kada se ostvaruju najveći prinosi. Može se gajiti i više od tri godine, ali samo na kvalitetnom zemljištu i redovnom agrotehnikom. Može se gajti iz sjemena i iz sadnica. Proizvodnja mente iz sjemena je vrlo rizična, dok je iz sadnica (izdanaka) znatno sigurnija i ostvaruju se veći prinosi.

AGROTEHNIKA PROIZVODNJE MENTE

Plodored

Najbolje predkulture za mentu su strna žita i okopavine. Treba je uzgajati u plodoredu. Na istom mjestu može se uzgajati nakon 6 do 8 godina.

Obrada zemljišta

Za sadnju mente zemljište treba orati u jesen na dubinu 25 do 30 cm. Dopunski se zemljište obrađuje za sadnju u jesen ili proljeće, a u zavisnosti od roka sadnje.

Djubrenje Najsigurnije, najtačnije, najefikasnije i najracionalnije đubrenje uradit ćemo ako uradimo analizu zemljišta. Prije oranja đubriti sa 30 do 40 t/Ha dobro zgorjelog stajnjaka i mineralnim đubrivima sa većim sadržajem fosfora i kalijuma ( 300 kg/Ha NPK 10:20:30). U drugoj i trećoj godini u proljeće, a prije drljanja, prihranjuje se sa 100 kg/Ha KAN, a poslije prvog otkosa sa oko 150 do 200 kg/Ha KAN. Takođe, u drugoj godini uzgoja u jesen, đubri se sa 300 kg/Ha NPK 10:20:30. Po primjeni đubriva usjev se podrlja.

Sjetva

Sadni materijal se koristi uglavnom od jednogodišnjih biljaka u jesen. Reznice se vade najbolje plugom, ali bez daske. Sadni materijal izabran za sadnju treba da bude bez primjesa korovskih vrsta, trulih, bolesnih i suhih biljaka. Od vađenja sadnog materijala do sadnje ne smije proći više od 18 sati. Reznice se odmah sade ili, ako se planira proljećna sadnja, tada se sadni materijal utrapi.Na zemljištu pripremljenom za sadnju potrebno je napraviti brazde na rastojanju 40 do 60 cm i dubini 7 do 10 cm. Sadi se specijalnim sadilicama ili ručno na rastojanju u redu od 15 cm ili gušće. Nakon sadnje, sadnice se zagrnu. Za jedan hektar potrebno je oko 1,200 do 1,500 kg podzemnih izdanaka (reznica) mente. Preguste usjeve treba prorijediti, materijal koji je izvađen može se koristiti kao sadni, ako se želi širiti usjev. Njega usjeva mente

U prvoj godini proizvodnje je naročito izražen problem korova, pa je potrebno više kultivacija, okopavanja ili primjeniti herbicide. Posljednja primjena herbicida može biti najmanje mjesec dana prije branja lista. U dvogodišnjem ili trogodišnjem zasadu tokom vegetacije obavljaju se 2 do 3 kultivacije. Nakon zadnje žetve, u jesen se kultivira na dubinu od 10 do 12 cm, a u proljeće drlja. U toku vegetacije obavezna su navodnjavanja, u zavisnosti od vlage zemljišta. List mente

3

najčešće napada hrđa (Puccinia menthae). U slučaju većeg napada na zelenu masu ili pojedinačne biljke, potrebno je odmah zaražene biljke ukloniti. Od štetočina mentu najčešće napadaju: cikade (Eupteryx atroupunctata), nanina buba (Chrysomela menthastri). Kod primjene sredstava za zaštitu biljaka obavezno se pridržavati uputstva proizvođača sredstava.

ŽETVA Menta se tokom vegetacije najčešće kosi dva puta, i to kad je oko polovine biljaka procvjetalo. Košnjom mente u fazi cvjetanja ostvaruju se najveći prinosi biljne mase i eteričnih ulja. U našim uslovima menta se najčešće kosi koncem juna (prvi put) i koncem augusta ili početkom septembra (drugi put). Za destilaciju se upotrebljava svježa masa, koja se tokom 24 sata prosušila i nakon žetve sadrži 50 do 60 % vode. Menta se uglavnom suši na provjetrenim mjestima, ali bez sunca ili naglih viših temperatura. Temperatura ne treba prelaziti 35ºC. Pri jačoj svjetlosti menta gubi mnogo mentola. Prinosi zelene mente se kreću od 7,000 do 26,000 kg/Ha, odnosno suhog lista od 1,500 do 3,500 kg/Ha. Od 100 kg zelene mase mente dobije se oko 0.335 kg eteričnog ulja ili 25 do70 kg/Ha.

KALKULACIJA PROIZVODNJE MENTE Vrsta troška KM/Hektaru KM/Hektaru 1. godina 2-3 godina Osnovna i predsjetvena priprema 130 N/AĐubrenje,sadnja, kultiviranje 148 76Kosidba, prevoz 90 110Ukupno rad mašina 368 186Sadnice - stolone 450 /Mineralna đubriva 180 180Sušenje 300 300Ukupno repromaterijal 930 480Sadnja,okopavanje, transport 300 120Priprema, sušenje, pakovanje 86 96Ukupno radna snaga 386 216UKUPNO TROŠKOVI 1.684 882PLANIRANI PRINOS Kg 3,000 3,000 PLANSKA CIJENA PO KM/ 1 Kg 1 1 VRIJEDNOST PROIZVODNJE 3.000 3.000 TROŠKOVI PROIZVODNJE 1.684 882DOBIT (VP – TP) 1.316 2.118

LITERATURA: Muminović, Š., 1998.:Proizvodnja ljekovitih i začinskih biljaka. Publishing House, Sarajevo. Dražić, S., 2004.: Gajenje ljekovitog bilja. Counterpart International, Brčko Distrikt.