merenje ekonomskog i druŠvenog uticaja informaciono-komunikacioinih tehnologija
DESCRIPTION
Prof. dr Rade Stanki ć. MERENJE EKONOMSKOG I DRUŠVENOG UTICAJA INFORMACIONO-KOMUNIKACIOINIH TEHNOLOGIJA. INFORMACIONO DRU ŠTVO. I KT su transformisale savremeno društvo u “informaciono društvo”. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
MERENJE EKONOMSKOG I DRUŠVENOG UTICAJA INFORMACIONO-KOMUNIKACIOINIH
TEHNOLOGIJA
Prof. dr Rade Stankić
IKT su transformisale savremeno društvo u “informaciono društvo”.
Informaciono društvo je društvo u kome stvaranje, distribucija i manipulacija informacijama postaje značajna društvena i ekonomska aktivnost.
U informacionom društvu centralno mesto zauzimaju IKT koje direktno utiču na proizvodnju i ekonomiju.
INFORMACIONO DRUŠTVO
U okviru EU - IKT su prepoznate kao glavni faktor uticaja na ekonomski rast i inovativnost.
Među 7 inicijativa ekonomske strategije „Evropa 2020“ nalazi se "Digitalna agenda za Evropu“.
“Strategija razvoja informacionog društva u Republici Srbiji do 2020.godine.”
STRATEGIJE RAZVOJA INFORMACIONOG DRUŠTVA
Iako IKT postaju sve više univerzalno dostupne, i dalje postoji izražen digitalni jaz između ekonomsko-tehnološki razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Nastala je potreba merenja:
- nivoa spremnosti zemalja da primenjuju IKT; - nivoa razvijenosti informacionog društva, kao i - nivoa digitalizacije.
MERENJE RAZVIJENOSTI I UTICAJA IKT
Indeks spremnosti mreže - NRI (The Networked Readiness Index) – razvijen od strane Svetskog ekonomskog foruma ( World Economic Forum);
Indeks IKT razvijenosti - IDI (The ICT Development Index) - razvijen od strane Međunarodne telekomunikacione unije (ITU – International Telecommunication Union).
Indeks digitalizacije (Digitization Index) –– mera nivoa digitalizovanosti zemalja, koncept je razvijen od strane Booz & Company.
MERENJE RAZVIJENOSTI I UTICAJA IKT
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI IKT – INDEKS SPREMNOSTI MREŽE
NRI - Networked Readiness Index je mera
spremnosti zemlje da iskoristi mogućnosti koje nude informacione i komunikacione tehnologije i objavljuje ga Svetski ekonomski forum na godišnjem nivou.
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI IKT
NRI se izračunava na osnovu tri glavne komponente (podindeksa) i 71 parametra koji se odnose na:
1. okruženje za korišćenje IKT u datoj zemlji ili zajednici;
2. spremnost članova zajednice (pojedinaca, kompanija i javne uprave) da koriste IKT;
3. primenu IKT u zajednici.
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI KOJE NUDE IKT
Komponenta okruženja 3,5 90
Tržišno okruženje 3,6 113
1.01 Raspoloživost rizičnog kapitala* 2,2 101
1.02 Razvijenost finansijskog tržišta* 3,3 108
1.03 Raspoloživost najnovijih tehnologija* 4,2 116
1.04 Stanje razvoja klastera* 2,6 121
1.05 Teret zakonske regulative* 2,3 130
1.06 Obim i efektivnost oporezivanja* 2,8 119
1.07 Ukupna stopa poreza, % profita 34,0 47
1.08 Br. dana za započinjanje poslovanja 13 49
1.09 Br. procedura za započinjanje poslovanja 7 63
1.10 Sloboda medija* 4,3 97
Političko i regulatorno okruženje 3,4 108
2.01 Efektivnost zakonodavnih tela* 2,8 106
2.02 Zakoni u vezi IKT* 3,5 89
2.03 Nezavisnost sudova* 2,5 123
2.04 Efikasnost pravnog sist. u rešavanju sporova* 2,6 131
2.05 Efikasnost pravnog sist. u regulatornim sporovima* 2,7 124
2.06 Imovinska prava* 3,2 121
2.07 Zaštita intelektualne svojine* 2,6 110
2.08 Stopa softverske piraterije, % instaliranog softvera 74 74
2.09 Br. procedura za sprovođenje ugovora 36 54
2.10 Br. dana za sprovođenje ugovora 635 95
2.11 Konkurencija u pružanju Internet i tel. usluga, 0-6 5 62
Infrastrukturno okruženje 3,6 56
3.01 Telefonske linije/100 stanovnika 31,5 39
3.02 Pokrivenost mobilne mreže, % pokriven. stan. 93,7 86
3.03 Bezbedni internet serveri/milion stanovnika 2,4 98
3.04 Kapacitet međunarodnog Interneta, Mb/s na 100.000 stanovn. 126,6 28
3.05 Proizvodnja električne energije, kWh/capita 4.947,9 47
3.06 Stopa upisa tercijarnog obrazovanja, % 47,8 49
3.07 Naučno-istraživačke institucije visokog nivoa* 3,9 56
3.08 Raspoloživost naučnika i inženjera* 3,7 92
3.09 Raspoloživost usluga istraživanja i obuke* 3,5 100
3.10 Dostupnost digitalnog sadržaja* 4,4 99
Komponenta spremnosti 4,1 77
Individualna spremnost 5,1 50
4.01 Kvalitet matem. i naučnog obrazovanja* 4,5 48
4.02 Kvalitetnog obrazovnog sistema* 3,3 85
4.03 Stopa pismenosti odraslog stanovništva, % 96,6 58
4.04 Kućna instalacija fiksnog telefona (PPP $) 147,6 116
4.05 Mesečna pretplata kućnog telefona (PPP $) 4,9 26
4.06 Tarifa fiksne telefonije (PPP $) 0,04 19
4.07 Tarifa mobilne telefonije (PPP $) 0,22 33
4.08 Tarifa fiksnog broadband Interneta 35,7 68
4.09 Sofisticiranost kupaca* 2,4 130
Poslovna spremnost 3,6 98
5.01 Obim kadrovske obuke* 3,0 129
5.02 Kvalitet menadžerskih škola* 3,6 101
5.03 Troškovi kompanija za istraživanje i razvoj* 2,6 107
5.04 Saradnja univerziteta i industrije na istr. i raz.* 3,5 70
5.05 Instalacija telefona na poslu (PPP $) 295,3 127
5.06 Mesečna pretplata poslovnog tel. (PPP $) 5,8 12
5.07 Kvalitet lokalnih dobavljača* 3,9 1075.08 Uvoz računara, komunikacija i ostalih usluga, % uvoza usluga 40,4 35
Spremnost javne uprave 3,6 101
6.01 Prioritet IKT kod javne uprave* 4,3 95
6.02 Nabavka napredne tehnologije od strane jav. upr.* 3,2 97
6.03 Značaj IKT za viziju javne uprave* 3,3 111
Komponenta primene 2,9 94
Individualna primena 3,5 67
7.01 Pretplata mobilne telefonije/100 stanovnika 100,6 61
7.02 Pretpl. mob. tel. sa transferom podataka, % ukup. 8,7 62
7.03 Domaćinstva sa računarom, % 46,8 50
7.04 Broj pretplatnika broadband Interneta/100 stan. 6,0 60
7.05 Broj korisnika Interneta/100 stanovnika 41,7 53
7.06 Dostupnost Internetu u školama* 3,5 87
7.07 Korišćenje virtualnih društvenih mreža* 4,4 101
7.08 Uticaj IKT na dostupnost osnovnih usluga* 3,7 119
Poslovna primena 2,5 121
8.01 Primena tehnologije na nivou kompanije* 3,7 133
8.02 Kapacitet za inovacije* 2,7 82
8.03 Obim poslovnog korišćenja Interneta* 3,6 134
8.06 Izvoz visoke tehnologije, % izvezene robe n/a n/a
8.07 Uticaj IKT na nove usluge i proizvode* 3,1 130
8.08 Uticaj IKT na nove organizacione modele* 3,0 128
Primena u javnoj upravi 2,8 114
9.01 Uspeh javne uprave u promociji IKT 3,7 108
9.02 Primena IKT i ekfikasnost javne uprave* 3,8 99
9.03 Indeks online servisa javne uprave, 0-1 0,22 103
9.04 Indeks e-učešća, 0-1 0,04 117
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI KOJE NUDE IKT
primer Srbija
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI)
Broj zemalja (ekonomija) Skor Rang
2013 (144) 3,7 87
2012 (142) 85
2010-2011 (138) 3,5 93
2009-2010 (133) 3,5 84
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI KOJE NUDE IKT
primer Bosna i Hercegovina
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI)
Broj zemalja (ekonomija) Skor Rang
2013 (144) 3,80 78
2012 (142) 84
2010-2011 (138) 3,24 110
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI KOJE NUDE IKT
primer Crna Gora
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI)
Broj zemalja (ekonomija) Skor Rang
2013 (144) 4,20 48
2012 (142) 46
2010-2011 (138) 4,09 44
Indeks spremnosti za primenu IKT
(NRI)
2010-2011
Indeks spremnosti za primenu IKT
(NRI)
2013-2012
http://www.weforum.org/reports/global-information-technology-report-2013
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI KOJE NUDE IKT
INDEKS IKT RAZVIJENOSTI IDI (The ICT Development Index)
Kompozitni indeks koji kombinuje 11 indikatora u
jednu referentnu meru koja služi za praćenje i poređenje razvoja informacionih i komunikacionih tehnologija u zemljama širom sveta.
Cilj formiranja ovog ideksa je praćenje napretka razvoja i primene IKT u ekonomski razvijenim i zemljama u razvoju, kao i merenje globalnog digitalnog jaza.
INDEKS IKT RAZVIJENOSTI IDI (The ICT Development Index)
1. Podindeks pristupa - obuhvata pet indikatora koji
se odnose na infrastrukturu i pristup.
2. Podindeks upotrebe – obuhvata tri indikatora koji se odnose na intenzitet upotrebe IKT.
3. Podindeks veština – obuhvata tri indikatora koji se odnose na bazične pokazatelje o nivou sposobnosti i veština za ovladavanje IKT.
Indeks IKT razvijenosti
2013-2012
INDEKS DIGITALIZACIJE (Digitization Index)
Kompozitni indeks koji se sastoji 23 indikatora.
Mera nivoa digitalizovanosti zemalja.
Indeks se izračunavaju za 150 zemalja od 2004. godine.
INDEKS DIGITALIZACIJE Indikator Izvor
Tarifa za fiksne linije ITU
Tarifa za priključenje fiksne linije ITU
Tarifa za mobilni pripejd ITU
Tarifa za mobilni pripejd priključak ITU
Tarifa za fiksni širokopojasni pristup Internetu ITU
Investicije po telekom pretplatniku (mobilni, širokopojasni i fiksni) Svetska banka
Penetracija fiksnih širokopojasnih priključaka ITU
Penetracija mobilne telefonije ITU
Stanovništvo pokriveno mrežom mobilne telefonije ITU
Procenat populacije koja koristi PC ITU
3G Penetracija Wireless Intelligence
Međunarodni internet protok (bitova u sekundi / internet korisnik) ITU
Širokopojasne brzine (% iznad 2 Mbps) Akamai
Internet maloprodaja (Procenat Internet maloprodaje od ukupne maloprodaje)
Euromonitor
E-uprava, indeks spremnosti za e-upravu UN
Procenat pojedinačnih korisnika Interneta ITU
Prosečan prihod po korisniku bežičnih mreža Wireless Intelligence
Broj jedinstvenih poseta društvenih mreža na Internetu po stanovniku Internet World Stats
Upotreba SMS-a (Prosečan broj SMS-ova po korisniku) Wireless Intelligence
Inženjeri (postotak od ukupnog stanovništva) Svetska banka
Kvalifikovanost radne snage (radne snage s višim obrazovanjem od srednjoškolskog obrazovanja kao postotak ukupne radne snage)
Svetska banka
ZAKLJUČAK
IKT se danas smatra generičkom tehnologijom koja je od presudnog značaja za naučni, tehnološki, ali i ukupni društveno-ekonomski razvoj svake zemlje.
Investicije u IKT predstavljaju nužnost.
Merenja i mere pokazane u ovoj prezentaciji treba da ukažu na ekonomski i socijalni uticaj primene IKT, ali i da olakšaju identifikaciju oblasti u kojima politika intervencija kroz investicije, regulatorne mere i podsticaje, može povećati uticaj IKT tehnologija na ekonomski razvoj i rast.