meteoroloŠki i hidroloŠki 5 bilten 2020stars2/bilten/2020/bilten0520.pdf · 2020. 11. 27. ·...

ISSN 1334-3017god. XXXIV

52020

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKIBILTEN

Fotografiju na naslovnici snimila Ivana Marinović

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

5 / 2020.

GODINA XXXIV SVIBANJ 2020.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 www.meteo.hr e-mail:[email protected]

Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Branka Ivančan-Picek

Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović

Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl. inž.

Uređivački odbor dr. sc. Cleo Kosanović

Gordana Bušelić, mag. math.

dr. sc. Alica Bajić

dr. sc. Vlasta Tutiš

Dubravka Rasol, dipl. inž.

Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić

Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž.

Stalni suradnici dr. sc. Mislav Anić

Ivan Bertović, prof.

Tomislava Bošnjak, inž.

mr. sc. Lidija Cvitan

Ivona Igrec, dipl.inž.

Lovro Kalin, dipl.inž.

dr. sc. Tanja Likso

Marinko Marelja, mag. ing. min.

Ivana Marinović, mag. phys.-geophys.

Domagoj Mihajlović, dipl.inž.

Krunoslav Mikec, dipl.inž.

Marija Mokorić, dipl.inž.

Davor Nikolić, dipl. inž.

Damir Peti, dipl.inž.

Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž.

Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................................... 7

Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ............................................................................. 7

Analiza proljeća 2020. po tipovima vremena (Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž.,

Marija Mokorić, dipl. inž., Krunoslav Mikec, dipl. inž.) .................................................................. 9

Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ....................................................................................... 15

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (Ivana Marinović, mag.phys.-geophys.) .................................. 21

Temperatura mora (Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.) ........................................................ 22

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................................. 24

Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) .................................................................................... 24

Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ............................................................................................ 27

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 30

Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) .................................................... 30

Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ................................................................... 31

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Lidija Cvitan) .......................................................................................... 33

SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. inž. min.) .................................................................................. 33

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Mislav Anić) ........................................................................................ 37

ŠUMSKI POŽARI (Marija Mokorić, dipl. inž., Lovro Kalin, dipl. inž.) .................................................................. 39

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ................................................................................................ 42

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI

U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2020. GODINE

(Davor Nikolić, dipl. inž.) .......................................................................................................................................... 45

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) ................................................................................................... 47

BILTEN 5 / 2020 7

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacija

Marija Mokorić, dipl. inž.

Između 1. i 3. svibnja je bilo vrlo promjenljivo i ne-stabilno vrijeme s čestim mjestimičnim pljuskovima i grmljavinom te kišom, osobito 1. i 2. svibnja. Bilo je i sunčanih razdoblja te je bilo razmjerno toplo. Potkraj razdoblja bilo je umjerene i jake bure i sjeverozapad-njaka na Jadranu.

Preko naše zemlje premjestila se visinska dolina i hladna fronta u polju sniženog i srednjeg tlaka zraka. Potkraj razdoblja ojačao je ogranak anticiklone sa sje-verozapada kontinenta, te je stoga bilo sjevernog i sje-verozapadnog vjetra, a duž obale bure koja je ponegdje bila na udare olujna, ponajprije podno Velebita.

Povremeno je pritjecao vlažan zrak, a s premje-štanjem atmosferskih sustava i hladniji zrak, te je bilo i jačeg grmljavinskog nevremena s tučom, primjerice 2. svibnja na području Buzeta.

Maksimalna temperatura zraka je bila uglavnom od 17 do 23 stupnja Celzija.

4. svibnja je prevladavalo sunčano i razmjerno to-plo danju, dok je jutro bilo svježe. Bura na Jadranu je oslabila.

I prizemno i po visini je jačao greben polja visokog tlaka zraka. Polje sniženog tlaka bilo je jugoistočno od naše zemlje, te je stoga bilo umjerene i jake bure koja je poslijepodne posvuda oslabila, a na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana zapuhao je južni i jugozapadni vjetar. Jutro je, osobito u unutrašnjosti bilo svježe.

Zatim je 5. i 6. svibnja bilo promjenljivo i pretežno oblačno s mjestimičnom kišom i grmljavinom, češćom

u unutrašnjosti. 6. svibnja je bilo svježije, na Jadranu s umjerenom i jakom burom, ponegdje s olujnim uda-rima.

Preko naše zemlje premjestili su se atmosferski su-stavi potkraj 5. i 6. svibnja, a na Jadranu je nastala plitka ciklona. 5. svibnja se postupno naoblačilo sa sjevero-zapada te je bilo oborine, a na Jadranu je veći dio dana bilo barem djelomice sunčano. 6. svibnja je prijepodne bilo oblačnije, ponegdje s kišom. S jačanjem grebena visokog tlaka zapuhala je bura i sjeverozapadnjak.

6. svibnja se tijekom dana djelomice razvedrilo, a poslijepodne je na Jadranu bura oslabila te je puhao slab i umjeren sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Za-toplilo je.

Od 7. do 11. svibnja je bilo pretežno sunčano i ugodno toplo s maksimalnom temperaturom zraka uglavnom od 18 do 25 stupnjeva Celzija. Potkraj raz-doblja zapuhao je jugozapadnjak i jugo.

Na vrijeme je utjecalo polje povišenog i srednjeg tlaka zraka, a povisini većinom termobarički greben uz toplu advekciju. Potkraj razdoblja približili su se atmos-ferski sustavi uz jačanje jugozapadne visinske struje te je počeo pritjecati povremeno vlažan zrak. Vjetar je bio slab i umjeren sjeveroistočni i bura, danju jugozapadni i sjeverozapadni, a zatim je uz jačanje okrenuo na jugo-zapadnjak i jugo.

12. svibnja je bilo većinom umjereno do pretežno oblačno s povremenom kišom i lokalnim pljuskovima s grmljavinom uz osvježenje. Na sjevernom i dijelu sred-

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 6. svibnja 2020.

(izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 6. svibnja

2020. (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

8 BILTEN 5 / 2020

njeg Jadrana jugo i jugozapadnjak okrenuli su prola-zno na buru i sjeverozapadni vjetar.

Preko naše zemlje premjestila se hladna fronta i visinska ciklona donijevši mjestimice obilne oborine. Posvuda je osvježilo, najviše u kontinentalnom dije-lu zemlje gdje su maksimalne temperature zraka bile od 10 do 15 stupnjeva Celzija. Vjetar je povremeno bio umjeren i vrlo jak, osobito jugo i bura na Jadranu koji su bili i s olujnim udarima.

13. svibnja je prevladavalo sunčano uz pritjecanje toplog zraka. Uz povremeno više oblaka ponegdje je bilo malo kiše. Puhalo je većinom umjereno i vrlo jako jugo i jugozapadnjak.

Po visini je jačalo jugozapadno strujanje na pred-njoj strani visinske doline, a prizemno je polje poviše-nog tlaka zraka slabilo.

Od 14. do 16. svibnja je bilo vrlo promjenljivo i ne-stabilno vrijeme s mjestimičnom kišom i grmljavinom. Bilo je iznadprosječno toplo s najvišom dnevnom tem-peraturom zraka uglavnom od 22 do 27 stupnjeva Cel-zija, a ponegdje i malo višom, primjerice u Metkoviću s izmjerenom temperaturom od 31 stupanj.

Na vremenske prilike u našoj zemlji dominantno je utjecala jugozapadna visinska struja. Zapadnije od naše zemlje je bila dolina, a jugoistočno se zadržavao termobarički greben. Pritjecao je topao zrak, a povre-meno je uz premještanje neizraženih frontalnih susta-va zrak sadržavao i dosta vlage te je bilo mjestimičnih oborina. Najoblačnije je ipak bilo u unutrašnjosti. Pu-hao je uglavnom jugozapadni vjetar i jugo koji su bili umjereni, a na Jadranu povremeno i vrlo jaki.

Zatim je od 17. do 19. svibnja bilo promjenljivo oblačno s najviše oblaka u unutrašnjosti. Mjestimice je bilo kiše i pljuskova s grmljavinom. Osvježilo je ponaj-prije u kopnenim predjelima. Na sjevernom Jadranu je bilo većinom umjerene do jake bure, a na južnom i dijelu srednjeg Jadrana juga i jugozapadnog vjetra.

Po visini je bilo južno strujanje na prednjoj strani visinske ciklone. Prizemno je sa zapada i sjeverozapa-da kontinenta prema našim predjelima jačao ogranak anticiklone te je bura pojačala, a ciklone su se svojom

glavninom nalazile južnije. Uz premještanje atmosfer-skih fronti pritjecao je malo svježiji i vlažan zrak te je povremeno bilo oborine.

20. svibnja je u prvom dijelu dana bilo umjereno i pretežno oblačno, a najviše kiše je bilo u gorskim te središnjim predjelima, ponegdje i oko 50 mm. Posli-jepodne i navečer se počelo razvedravati, a bura na sjevernom i srednjem Jadranu je pojačala mjestimice na jaku s olujnim, podno Velebita i kratkotrajno orkan-skim udarima. Temperatura zraka bez veće promjene ili malo niža.

Na vrijeme je utjecala visinska ciklona, a prizemno atmosferske fronte uz utjecaj ogranka anticiklone sa sjeverozapada Europe.

Između 21. i 23. svibnja je bilo djelomice ili pre-težno sunčano te postupno toplije. U početku je na Jadranu bilo jake bure s olujnim, podno Velebita i or-kanskim udarima.

Prizemno je jačao ogranak anticiklone sa zapada kontinenta. Visinska ciklona i dolina u sklopu nje pre-mjestili su se dalje na jugoistok, a na prednjoj strani visinskog grebe na u sjeverozapadnoj struji pritjecao je razmjerno suh, a s jačanjem utjecaja termobaričkog grebena, a zatim jugozapadne struje i razmjerno topao zrak. Stoga je bilo barem djelomice sunčano, samo po-vremeno uz više oblaka ponegdje je bilo malo kiše. Na Jadranu je bura okrenula na jugozapadnjak i jugo, a i u unutrašnjosti je zapuhao jugozapadni i jugoistočni vje-tar. Maksimalna temperatura je bila uglavnom od 21 do 27 stupnjeva Celzija, u početku za 2-4 stupnja niža.

Od 24. do 26. svibnja je bilo promjenljivo oblačno s mjestimičnom kišom i pljuskovima s grmljavinom te svježije. Najviše sunčanog vremena i najmanje oborine je bilo na Jadranu. Puhao je sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a na Jadranu bura i sjeverozapadnjak koji su u početku bili umjereni i jaki.

24. svibnja prekonaše zemlje premjestila se hlad-na fronta sa sjeverozapada kontinenta i visinska dolina. Zatim je prolazno ojačao ogranak anticiklone uz kruže-nje vlažnog i razmjerno svježeg zraka po visini. Stoga je bilo promjenljivo oblačno s najviše oblaka i oborine u

Slika 3. Satelitska snimka oblaka (cijela Europa) u vidljivom

dijelu spektra 19. svibnja 2020. godine u 12.00 UTC

(izvor EUMETSAT)

Slika 4. Satelitska snimka oblaka (cijela Europa) u vidljivom

dijelu spektra 20. svibnja 2020. godine u 12.00 UTC

(izvor EUMETSAT)

BILTEN 5 / 2020 9

unutrašnjosti. Lokalno je bilo sugradice i tuče. 26. svib-nja je na prednjoj strani grebena u sjeverozapadnjoj vi-sinskoj struji pritjecao topliji zrak te je bilo sunčanije, stabilnije i danju malo toplije vrijeme.

27. i 28. svibnja je bilo djelomice i pretežno sun-čano te razmjerno toplo tijekom dana, povremeno s više oblaka.

Prizemno je bilo polje srednjeg i povišenog tla-ka zraka, a po visini je pritjecao razmjerno topao zrak. Bura na Jadranu je oslabila. Ujutro je bilo razmjerno svježe. A i maksimalne temperature zraka su bile niže od prosječnih, osobito u unutrašnjosti.

Od 29. do 31. svibnja je bilo promjenljivo oblač-nos mjestimičnom kišom i pljuskovima s grmljavi-nom, češćim u kontinentalnom dijelu zemlje, dok je na jadranskom području bilo najsunčanije. Posvuda je bilo razmjerno svježe s obzirom na doba godine te relativno vjetrovito sa slabim i umjerenim sjevernim i sjeveroistočnim vjetrom u unutrašnjosti, a na Jadranu umjerenom i jakom burom.

Nad našim predjelima je bio ogranak anticiklone uz premještanje hladne fronte sa sjevera kontinenta početkom razdoblja. Po visini je pritjecao vlažan i svjež zrak u sjeverozapadnoj struji, te je do kraja mjeseca kružio nad našom zemljom. To je uzrokovalo promjen-ljivo i razmjerno svježe vrijeme.

Slike 1 i 2 su prizemna i visinska (AT 500 hPa) si-noptička situacija 6. svibnja 2020. (izvor Njemačka me-teorološka služba –DWD).

Slike 3 i 4 su satelitske snimke oblaka 19. i 20. svib-nja 2020. (izvor EUMETSAT).

Analiza proljeća 2020. godine po tipovima vremena

Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž. Marija Mokorić, dipl. inž.

Krunoslav Mikec, dipl. inž.

Uvod

Prva dva proljetna mjeseca, ožujak i travanj bila su toplija od višegodišnjeg prosjeka, a u većini krajeva bilo je manje oborine.

Svibanj je prema kraju mjeseca bio razmjerno svjež, osobito u unutrašnjosti. Gledajući u cjelini, tije-kom mjeseca je bilo razdoblja iznadprosječne topline, a općenito je bio nešto topliji od višegodišnjeg prosjeka na jadranskom području gdje je bilo sunčanije. Oborine je i u svibnju bilo uglavnom manje od prosjeka (iznimka je sjeverozapad Hrvatske).

To je naravno posljedica sinoptičkih situacija - i prizemnih, ali i visinskih.

Za ožujak je karakteristična razmjerno česta iz-mjena toplih i malo hladnijih razdoblja te vjetrovito vri-jeme i na Jadranu i u unutrašnjosti. Na Jadranu su zabi-lježene “marčane bure“. Bura je posebno bila izražena u trećoj dekadi kada je s premještanjem atmosferskih sustava i jačanjem grebena anticiklone sa sjeverozapa-

da i sjevera Europe i u višim slojevima atmosfere pritje-cao hladan zrak sa sjevera. Osim bure, u unutrašnjosti je u trećoj dekadi ožujka mjestimice bilo susnježice i snijega. (22. ožujka). Treba naglasiti da, osobito na Ja-dranu, oborine nije bilo dovoljno.

U travnju se nastavilo iznadprosječno toplo vrije-me s manjkom oborine uslijed utjecaja polja povišenog tlaka zraka i ogranka anticiklone. Mjestimične kiše je bilo sredinom mjeseca i povremeno u trećoj dekadi uslijed premještanja atmosferskih sustava, uglavnom hladnih fronti i visinskih dolina. To je donijelo zahlad-njenje, a s jačanjem anticiklone ili grebena visokog tla-ka bilo je jake i olujne bure koja je puhala i nekoliko dana.

Tijekom svibnja je bilo više prodora vlažnog i svje-žijeg zraka. Najizrazitiji su bili 12. i 20. te 24. svibnja. U razdoblju od 6. do 11. svibnja je uslijed utjecaja jugo-zapadne visinske struje i termobaričkog grebena bilo iznadprosječno toplo i uglavnom bez oborine. Do 24. svibnja dominantan utjecaj na vrijeme je imalo visinsko jugozapadno i južno strujanje te je pritjecao vlažan, ali i relativno topao zrak. Zatim je u visinskoj cirkulaciji nad našim predjelima kružio vlažan i razmjerno svjež zrak, dok su prizemno gradijenti tlaka zraka povremeno bili izraženiji. Stoga je bilo promjenljivo i razmjerno svježe, a povremeno i vjetrovito s mjestimičnom kišom. Naj-sunčanije je bilo na Jadranu gdje su bura i sjeveroza-padnjak povremeno bili umjereni i jaki.

Klimatološka analiza temperaturnih i oborinskih prilika za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) može se naći na web stranici DHMZ-a, poveznici: Temperaturne prilike Oborinske prilike.

Analiza vremenskih prilika u proljeće 2020. godine preko srednjih mjesečnih visinskih stanja

Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere, odnosno prizemnog polja tlaka zraka, utječe i stanje atmosfere u višim slojevima.

Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km – na izobarnoj plohi AT 500 hPa, te na visini oko 1.5 km – na izobarnoj plohi AT 850 hPa.

Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i vi-sinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfere po visini pokazatelj sred-njeg mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odnosno nad sjevernom hemisferom.

Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze u Rea-dingu (ECMWF) u 12 UTC.

Ožujak 2020.

Prema srednjem mjesečnom stanju u ožujku na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika 5) od jugozapada se do Alpa i Apeninskog poluotoka pružao termobarički greben, a iznad našeg je dijela Europe bila dolina čija je os bila položena točno preko Hrvatske. Na izobarnoj

10 BILTEN 5 / 2020

plohi AT 850 hPa prema srednjem mjesečnom stanju

također se od jugozapada pružao greben, dok je iznad

većeg dijela srednje i istočne Europe bilo slabo izra-

ženo difluentno strujanje. Pritom su gradijenti u polju

izohipsi iznad naših krajeva bili također slabo izraženi

te se u takvim okolnostima iznad nas zadržavao relativ-

no topao zrak ne odveć bogat vlagom.

Travanj 2020.

Prema srednjem mjesečnom stanju atmosfere na

izobarnoj plohi AT 500 hPa u travnju (slika 6) od bri-

tanskog se otočja prema Grenlandu pružao greben, a

južnije je na Atlantskom oceanu uz jugozapadnu Eu-

ropu bila dolina. Iznad zapadne Europe pritom je bio

termobarički greben uz slabo izražen gradijent u polju

izohipsi iznad našeg dijela Europe koji je bio na pred-

njoj strani grebena. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa

iznad najvećeg je dijela kontinenta bio greben. Kao i na

izobarnoj plohi AT 500 hPa nad Atlantikom, uz obale

Francuske i Španjolske bila je dolina, a sjevernije pre-

ma Grenlandu greben. U takvim je okolnostima k nama

uglavnom pritjecao relativno topao i ne previše vlažan zrak.

Svibanj 2020.

U svibnju je na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika 7) prema srednjem mjesečnom stanju iznad Atlantskog oceana i zapadne Europe bio izraženi termobarički gre-ben, a iznad dijela središnje te osobito istočne Europe dolina. U takvim se okolnostima iznad nas često zadr-žavao relativno hladan i vlažan zrak. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa prema srednjem mjesečnom stanju doli-na je bila pomaknuta više na istok, a greben sa zapada dosezao je i do naših krajeva. U ovakvoj je sinoptičkoj situaciji na prednjoj strani grebena (ili uz približavanje osi doline s istoka na stražnjoj strani doline) k nama i u nižim slojevima atmosfere pritjecao ne odveć topao i vlagom razmjerno bogat zrak.

Rezultati i diskusija

Unutrašnjost Hrvatske

Analiza vremenskih režima za proljeće 2020. u unutrašnjosti Hrvatske (slika 8) pokazuje kako je naj-

Slika 5. Srednje mjesečno stanje atmosfere u OŽUJKU 2020. na AT 500 hPa (lijevo),

odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

Slika 6. Srednje mjesečno stanje atmosfere u TRAVNJU 2020. na AT 500 hPa (lijevo),


BILTEN 5 / 2020 11

veću relativnu čestinu imao radijacijski režim koji je za-bilježen u oko dvije trećine dana tijekom cijele sezone. Češći je pritom bio u travnju (u čak 22 dana zabilježen je radijacijski režim pa ne čudi izraženiji manjak oborina tijekom travnja), a u ožujku i svibnju njegova je čestina bila manja.

Relativna čestina oborinskog režima bila je manja od prosječnog u referentnom razdoblju 1971. – 2000. Njegova je učestalost bila najveća u svibnju, kada je 7 dana imalo neki od tipova koji pripadaju tom režimu, dok je najmanja bila u travnju uz samo 3 dana s obo-rinskim režimom.

Od ostalih režima valja izdvojiti vjetrovni režim ko-jega je bilo malo više nego što je uobičajeno tijekom cijele sezone (9 dana – 4 u ožujku), kao i advekciju s jugoistoka (SE advekcija), čija je relativna frekvencija također bila malo veća od prosječne.

Analiza vremenskih tipova (slika 9) pokazuje da je ovog proljeća najčešći vremenski tip bio bezgradijen-tno anticiklonalno (Ba) polje s relativnom frekvencijom više od dvostruko većom nego u referentnom raz-doblju 1971. – 2000. U sva tri mjeseca on je bio gotovo podjednako zastupljen (8 dana u ožujku, 7 u travnju i

6 u svibnju). Sličnu relativnu frekvenciju imao je gre-ben visokog tlaka (g), zabilježen je u 19 dana tijekom proljeća, ali je njegovo odstupanje od višegodišnjeg srednjaka manje izraženo. Potom slijede donja (južna) strana anticiklone (V2) te bezgradijentno ciklonalno polje (Bc), dok je prednja (istočna) strana anticiklone (V1) imala relativnu frekvenciju manju od prosječne. Vezano uz utjecaj anticiklona, može se izdvojiti i stra-žnja (zapadna) strana anticiklone (V3) čija je relativna frekvencija gotovo dvostruko veća od uobičajene. S obzirom na to možemo zaključiti da su središta antici-klona ovog proljeća bila uglavnom sjevernije i istočnije od kopnene Hrvatske.

Relativna čestina tipova vremena koji pripadaju oborinskom režimu uglavnom je manja od one u refe-rentnom razdoblju, osim kod tipa vremena Dol1 (pro-sječno čest) i Dol2 (više od prosjeka) koji su povezani s prolazom doline, odnosno fronte. Međutim, mali je broj dana s tipom vremena Dol2 (4 tijekom proljeća), od čega su 3 zabilježena u svibnju. Tipovi vremena po-vezani s utjecajem ciklone na vrijeme u unutrašnjosti gotovo su posve izostali – zabilježen je samo utjecaj prednje (istočne) strane ciklone (N1), i to po dva dana

Slika 7. Srednje mjesečno stanje atmosfere u SVIBNJU 2020. na AT 500 hPa (lijevo),


Slika 8. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za PROLJEĆE 2020.

i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

0

10

20

30

40

50

60

70

oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni ostalo

prolje e 2020. prolje e 1971. - 2000.

vremenski re im

rela

tivna

es

tina

(%)

12 BILTEN 5 / 2020

u ožujku i svibnju, te jednom u travnju. Oborine pale tijekom proljeća više su bile posljedica visinskog sta-nja nego direktno tipova vremena vezanih uz prizemne situacije, što se osobito odnosi na svibanj kod kojeg je na vrijeme utjecala visinska cikona položena istočnije/sjeveroistočnije od naših krajeva.

Vremenska stanja, vezana uz vjetrovni režim, bila su češća nego u referentnom razdoblju – sjeveroistoč-no stanje (NES) i istočno stanje (ES) zabilježeni su ti-jekom 4 dana svaki – istočno stanje češće u ožujku, a sjeveroistočno u svibnju.

Sjeverni Jadran

Analiza vremenskih režima na sjevernom Jadranu pokazuje kako je radijacijski režim bio najčešći – za-bilježen je u oko 54% dana, što je za oko 7% više od prosjeka za razdoblje 1971. – 2000. (slika 10). Najčešći je bio u travnju (tijekom 14 dana).

Međutim, ono što valja izdvojiti je relativno veli-ka relativna čestina vjetrovnog režima (oko 20%) čije je pojavljivanje više od 2 puta veće s obzirom na referen-

tno razdoblje. U ožujku i travnju zabilježen je tijekom 7 dana, a u svibnju tijekom 5.

Oborinskog je režima bilo manje od prosjeka za razdoblje 1971. – 2000., a relativna frekvencija ista mu je kao i u unutrašnjosti. On je češći bio u ožujku i svib-nju, a zamjetno rjeđi u travnju (u svega 3 dana).

Analiza učestalosti vremenskih tipova na sjever-nom Jadranu (slika 11) pokazuje kako je ovog proljeća, kao i u unutrašnjosti, najzastupljeniji bio tip bezgradi-jentno anticiklonalno (Ba) polje s relativnom frekven-cijom od oko 25% što je zamjetno više od prosjeka. U sva tri proljetna mjeseca taj tip bio je podjednako za-stupljen. Potom slijede tipovi vremena iz radijacijskog režima koji su bili također češći od prosjeka - greben visokog tlaka (g) te donja (južna) strana anticiklone (V2). Pritom je bezgradijentno ciklonalno polje (Bc) ovog proljeća bilo gotovo upola rjeđe od prosječnog.

Utjecaj anticiklona, kao i u unutrašnjosti, može se povezati i sa stražnjom (zapadnom) stranom anticiklo-ne (V3), odnosno advekcijom s jugoistoka, koja je po relativnoj frekvenciji mala, ali ipak veća od one u refe-rentnom razdoblju.

Slika 9.Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za PROLJEĆE 2020.

i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

0

5

10

15

20

25

30

35

N1

N2

N3

N4

Nc

Dol

1

Dol

2

Dol

3

Dol

V1

V2

V3

V4 Vc g

mv

SS

SW

S

WS

NW

S

NS

NE

S

ES

SE

S

Ba Bc

zodo

l1

zodo

l2

zodo

l3

prolje e 2020. prolje e 1971. - 2000.

tip vremena

rela

tivna

es

tina

(%)

Slika 10. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za PROLJEĆE 2020.

i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

00

10

20

30

40

50

60

70


prolje e 2020. prolje e 1971. - 2000.

vremenski re im

rela

tivna

es

tina

(%)

BILTEN 5 / 2020 13

S obzirom na položaj anticiklona čija su središta bila uglavnom sjevernije i istočnije od naših krajeva te ciklona koje su se glavninom premještale južnije ili bile jugoistočno od Jadrana (ali dovoljno daleko da ne do-nose oborine), povećani gradijenti tlaka preko većeg dijela Jadrana za posljedicu su imali izrazito povećanu relativnu frekvenciju istočnog stanja (ES) – tipa vreme-na vjetrovnog režima. On je češći bio u ožujku i travnju (zabilježen u po 6 dana svakog mjeseca uglavnom uz olujnu buru), dok ga u svibnju nije bilo.

Od vremenskih tipova koji pripadaju oborinskom režimu, utjecaj prednje (istočne) strane ciklone (N1) bio je rjeđi nego inače. Osim oborina koje su bile posljedica visinskog strujanja, često u bezgradijentnom polju pri tlu, prizemni tipovi vremena vezani uz oborinski režim, kao i u unutrašnjosti, uglavnom su vezani uz prolaz do-line ili fronte (Dol1, Dol2) – uz relativnu čestinu pojav-ljivanja oko višegodišnjeg prosjeka.

Srednji i južni Jadran

Prema analizi vremenskih režima na srednjem i južnom Jadranu (slika 12) radijacijski je režim bio naj-

zastupljeniji, s relativnom frekvencijom od oko 51% na srednjem, odnosno 47% na južnom Jadranu. Pritom je ovaj režim najčešći bio u travnju, kada je 20 dana na srednjem i 19 dana na južnom Jadranu imalo neki od tipova vremena koji priapadaju ovom režimu.

Učestalost oborinskog režima bila je podjednaka na srednjem i južnom Jadranu pri čemu su dani s ovim režimom najčešći bili u ožujku (8 na srednjem, 7 na juž-nom Jadranu), a najmanje ih je bilo u travnju – svega po 2 dana u svakoj regiji. Veća je količina oborine u svibnju uglavnom bila uzrokovana visinskom situacijom, kao i drugdje u Hrvatskoj.

Vjetrovni je režim imao podjednaku relativnu fre-venciju na srednjem i južnom Jadranu, pri čemu je nje-gova raspodjela po mjesecima bila slična u obje regije – zabilježen je u 5 do 7 dana mjesečno.

Režim advekcije s jugoistoka bio je jednako čest na srednjem i južnom Jadranu. I njegova je relativna učestalost, kao i vjetrovnog režima, bila podjednaka u svakom od 3 proljetna mjeseca (2 ili 3 dana u mjesecu imali su neki od tipova vremena koji pripadaju ovom režimu).

Slika 11. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za PROLJEĆE 2020.

i za proljetno razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

0

5

10

15

20

25

30

35

40

N1

N2

N3

N4

Nc

Dol

1

Dol

2

Dol

3

Dol

V1

V2

V3

V4 Vc g

mv

SS

SW

S

WS

NW

S

NS

NE

S

ES

SE

S

Ba Bc

zodo

l1

zodo

l2

zodo

l3

prolje e 2020. prolje e 1971. - 2000.

tip vremena

rela

tivna

es

tina

(%)

Slika 12. Relativne čestine vremenskih režima za PROLJEĆE 2020. za srednji i južni Jadran

0

10

20

30

40

50

60


srednji Jadran ju ni Jadran

vremenski re im - prolje e 2020.

rela

tivna

es

tina

(%)

14 BILTEN 5 / 2020

Od vremenskih tipova na srednjem i južnom Ja-dranu (slika 13) najveću su učestalost kao i drugdje u Hrvatskoj imali tipovi bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba) te greben visokog tlaka (g), oba iz radijacij-skog režima. Tipovi vezani uz djelovanje anticiklone bili su u ovim predjelima puno rjeđi nego na sjevernom Ja-dranu i u unutrašnjosti.

Zato je razmjerno često zabilježen tip istočno prijelazno stanje (ES) i to osobito na srednjem Jadra-nu u ožujku i travnju (po 5 dana svaki mjesec imalo je ovaj tip). Taj se tip pojavljuje kada se od sjeverozapada prema našim krajevima pruža ogranak anticiklone ili greben, a jugoistočno se zadržava ciklona pri čemu su iznad Jadrana veliki gradijenti u polju tlaka zraka. Kako je središte ciklone jugoistočno od nas često bilo blizu južnog Jadrana, ondje je prilično veliku relativnu fre-kvenciju imao tip gornja (sjeverna) strana ciklone (N4).

Bilo je nekoliko dana s jakim pa i olujnim jugom i to uglavnom u ožujku pri čemu su tipovi vremena koji su tada zabilježeni bili južno prijelazno stanje (SS) i ju-gozapadno prijelazno stanje (SWS), no ti tipovi pripa-daju oborinskom režimu na Jadranu. Od ostalih tipova koji spadaju u oborinski režim najčešći je bio prednja (istočna) strana ciklone (N1), dok su oni povezani s pro-laskom fronte (Dol1, Dol2) bili rjeđi, što pokazuje kako frontalni sustavi koji su se premještali sjevernim dijelom Hrvatske često nisu zahvaćali južne dijelove zemlje.

Od ostalih tipova izdvojiti se mogu oni koji pripa-daju režimu advekcije s jugoistoka (SE advekcija) – za-padna (stražnja) strana anticiklone (V3) i jugoistočno prijelazno stanje (SES). Kod oba tipa karakterističan je dotok relativno toplog zraka u sklopu anticiklone čije je središte na istoku kontinenta.

Zaključak

Proljeće je ove godine bilo obilježeno prevlada-vajućim radijacijskim režimom, osobito u unutrašnjo-sti gdje je više od 60% dana imalo neki od vremenskih tipova vezanih uz taj režim. Najčešći tipovi pritom su

bili bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba) i greben visokog tlaka (g) što ukazuje kako je čest bio utjecaj ogranka anticiklone iznad našeg područja, no središta anticiklona premještala su se i zadržavala sjevernije i istočnije od naših krajeva.

U situacijama kada bi središte anticiklone bilo istočnije od nas tip vremena bio bi stražnja (zapadna) strana anticiklone (V3) koji pripada režimu advekcije s jugoistoka (SE advekcija), a taj je režim bio relativno čest u odnosu na referentno razdoblje 1971. – 2000.

Ono što je još obilježilo proljeće je neuobičajena učestalost vjetrovnog režima, i to posebice na Jadranu gdje je čak oko 20% dana tijekom proljeća imalo neki od tipova vremena koji pripadaju tom režimu. To su uglavnom bile situacije s burom u kojima je sa zapa-da i sjevera jačao ogranak anticiklone, a na jugoistoku Europe bila je ciklona te bi zbog izraženih gradijenata u polju tlaka iznad naših predjela bilo pojačano istočno i sjeveroistočno strujanje (tipovi vremena ES i NES pri-jelazno stanje). Ako se pak tome pribroje i dani s jakim i olujnim jugom, kojih je bilo nekoliko u sezoni, ispada da je gotovo četvrtina proljeća bila vjetrovita. To je ipak malo manje nego tijekom prošle sezone, odnosno tije-kom zime 2019. – 2020., koja je također bila obilježena vjetrom.

Oborinski je režim bio manje čest nego što je u proljeće uobičajeno pri čemu su ožujak i osobito tra-vanj imali manjak oborine u odnosu na prosjek. Potvr-đuje to i analiza vremenskih tipova – svega je 5 dana u ožujku, odnosno 3 dana u travnju imalo neki od tipo-va vremena vezanih uz djelovanje ciklone ili prolazak fronte (doline) preko naših područja.

U svibnju je pak vremenske prilike najviše obilje-žila visinska situacija. Nad našim predjelima u višim slojevima atmosfere kružio je vlažan i nestabilan zrak u prevladavajućoj ciklonalnoj cirkulaciji. Stoga je bilo obilne kiše, pljuskova, ponegdje praćenih grmljavinom i tučom čemu je doprinijelo i zagrijavanje atmosfere.

Kao i nekoliko prošlih godina i ovog je proljeća zbog zadržavanja hladnog zraka u prizemnom sloju

Slika 13. Relativne čestine tipova vremena za PROLJEĆE 2020. za srednji i južni Jadran

0

5

10

15

20

25

30

N1

N2

N3

N4

Nc

Dol

1

Dol

2

Dol

3

Dol

V1

V2

V3

V4 Vc g

mv

SS

SW

S

WS

NW

S

NS

NE

S

ES

SE

S

Ba Bc

zodo

l1

zodo

l2

zodo

l3

srednji Jadran ju ni Jadran

tip vremena - prolje e 2020.

rela

tivna

es

tina

(%)

BILTEN 5 / 2020 15

atmosfere, uz razvedravanje nakon hladnih prodora, bilo kasnotravanjskih i ranosvibanjskih jutarnjih mra-zeva.

Literatura

DWD, 2020., Europäische Wetterbericht

Lončar E. i A. Bajić, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj. Hrv. Meteor. Čas., 29, 31–41

Lončar E. i V. Vučetić, 2003: Tipovi vremena i njiho-va primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38, 57–81

Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavi-jom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str.

Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Odstupanja srednje temperature zraka u svibnju 2020. u odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze se u rasponu od -1.8°C (Osijek) do 0.9°C (Rab, Mali Lošinj, Dubrovnik). Na postajama istočne, središnje i gorske Hrvatske te na primorskoj postaji Senj temperatura zraka je bila niža od višegodišnjeg prosjeka, dok je na ostalim primorskim postajama bila prosječna ili viša od prosjeka.

Apsolutna minimalna temperatura zraka za svibanj 2020. bila je niža od odgovarajućeg prosjeka (1981. – 2010.) na većem broju analiziranih postaja dok je u

Tablica 1. Pregled apsolutnih minimalnih temperatura zraka za SVIBANJ 2020. i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja.

Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su

raspoloživi podaci

Vrijednost najniže izmjerene tempera-

ture (°C) u svibnju (do 2019.) u razdoblju od

kada su raspoloživi podaci

Datum kada je postignuta naj-niža vrijednost

(* označava nepotpuni niz)

Vrijednost naj-niže izmjerene

temperature (°C) u svibnju 2020.

Datum kada je postignuta

vrijednost naj-niže izmjerene

temperature u svibnju 2020.

Dubrovnik 1961. 5.2 7.5.19889.* 11.3 7.5.

Senj 1948. 3.4 7.5.1957.* 9.9 12.5.

Šibenik 1949. 2.3 6.5.1957. 10.3 3.5., 4.5. i 7.5.

Slavonski Brod 1963. -1.7 2.5.1970* 2.9 4.5.

Knin 1949. -0.4 9.5.1957. 4.0 8.5.

Rijeka 1948. 2.1 12.5.1978. 8.8 7.5.

Karlovac 1949. -1.5 11.5.1953. 2.4 7.5.

Osijek 1899. -3.0 3.5.1935.* 6.0 4.5. i 8.5.

Hvar 1858. 5.1 4.5.1935.* 12.2 4.5.

Pazin 1961. -2.5 2.5.1962. 2.9 7.5.

Split - Marjan 1948. 4.8 11.5.1953. 10.7 6.5.

Ogulin 1949. -2.9 11.5.1953. 2.0 7.5.

Komiža 1981. 7.5 7.5.2019.* 12.2 5.5.

Sisak 1949. -2.3 12.5.1978.* 3.7 7.5.

Daruvar 1978. -1.2 12.5.1978. 2.2 4.5.

Mali Lošinj 1961. 6.3 1.5.1962. 9.0 3.5.

Poreč 1981. 3.1 2.5.1982. 7.2 4.5.

Zagreb - Maksimir 1949. -1.8 9.5.1957. 4.3 7.5.

Bjelovar 1949. -3.4 2.5.1962. 4.2 7.5.

Varaždin 1949. -2.3 12.5.1978. 2.0 7.5.

Gospić 1872. -7.0 8.5.1957.* -0.3 7.5.

Lastovo 1948. 4.5 3.5.1970.* 11.1 6.5.

Zadar 1961. 3.4 2.5.1962. 11.8 4.5.

Parg 1950. -5.0 11.5.1953.* 1.1 7.5.

Puntijarka 1981. -2.0 4.5.2011. 0.7 6.5.

Zavižan 1953. -9.8 12.5.1978.* -2.0 6.5.

16 BILTEN 5 / 2020

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

PERCENTILIekstremno hladno < 2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo > 98

Dubrovnik0.9

73

0.3

58Lastovo

Komiža0

50

Hvar0.6

68

Split0.2

55

Zadar0.8

72Knin0

50

Šibenik0.4

61

Gospić-0.1

47

Zavižan-0.3

43

Senj-0.1

48

M. Lošinj0.9

73

Rijeka0.2

55Pazin0.5

65 Ogulin-1.0

24

Parg-0.5

38 Karlovac-1.4

16 Sisak-1.2

20

Zagreb-0.7

32 Bjelovar-1.3

22Daruvar

-1.3

18

Slavonski Brod-1.5

14

Osijek-1.8

12

Varaždin-1.2

20


A

P


PERCENTILIekstremno sušno < 2vrlo sušno 2 - 9sušno 9 - 25normalno 25 - 75kišno 75 - 91vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno > 98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Dubrovnik52

32

72

46Lastovo

Komiža72

41

Hvar102

59

Split82

43

Zadar36

16Knin73

29

Šibenik66

31

Gospić52

14

Senj46

19

M. Lošinj25

7

Rijeka68

35Pazin83

44 Ogulin120

69

Parg81

35 Karlovac128

79 Sisak119

68

Zagreb141

84 Bjelovar102

57Daruvar

87

46

Slavonski Brod128

72

Osijek83

44

Varaždin74

31



A

P

Slika 14. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec SVIBANJ 2020. od prosječnih vrijednosti (1981. − 2010.)

Slika 15. Odstupanje mjesečne količine oborine (izražene u% ) za mjesec SVIBANJ 2020. od prosječnih vrijednosti (1981. − 2010.)

BILTEN 5 / 2020 17

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

-15 -10 -5 0 5

10 15 20 25 30 35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

DUBROVNIK mm

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

-15 -10 -5 0 5

10 15 20 25 30 35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

SPLIT MARJAN mm

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

-15 -10 -5 0 5

10 15 20 25 30 35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

OGULIN mm

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

-15 -10 -5 0 5

10 15 20 25 30 35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

RIJEKA mm

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

OSIJEK mm

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

ZAGREB MAKSIMIR mm

Slika 16. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za SVIBANJ 2020. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

18 BILTEN 5 / 2020

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

°C

dani

DUBROVNIK

Slika 17. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za

razdoblje 1981. − 2010. za SVIBANJ 2020. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

BILTEN 5 / 2020 19

U svibnju 2020. srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka nalazila se u rasponu od 10.4°C na Zavižanu do 24.2°C u Šibeniku. Na većem broju ana-liziranih postaja srednja mjesečna maksimalna tem-peratura zraka bila je niža od prosjeka (1981. – 2010.), a odstupanja su se kretala od -1.9°C (Osijek) do 1.3°C (Poreč). Apsolutni temperaturni maksimumi u svibnju 2020. nalazili su se u rasponu od 16.6°C (Zavižan, 23. svibnja) do 31.0°C (Dubrovnik, 19. svibnja).

Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u svibnju 2020. bile su u rasponu od 3.6°C na Zaviža-nu do 16.7°C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji prosjek (1981. – 2010.) srednje mjesečne minimalne temperature zraka bile su na većini analiziranih postaja ispod spomenutog prosjeka. Odstupanja srednje mje-sečne minimalne temperature zraka u svibnju 2020. su se kretala od -1.2°C u Daruvaru i Slavonskom Brodu do 1.1°C u Zadru. Apsolutni temperaturni minimumi bili su u rasponu od -2.0°C na Zavižanu (6. svibnja) do 12.2°C u Hvaru (4. svibnja) i Komiži (5. svibnja).

I u ovom prilogu također je izostavljena analiza izvanrednih srednjih dnevnih temperatura zraka za po-staju Zagreb-Grič na kojoj su u prekidu meteorološka motrenja nakon potresa koji je pogodio Zagreb dana 22. ožujka 2020. Na postajama Rijeka i Split-Marjan nije bilo izvanrednih srednjih dnevnih temepratura zraka.

Odstupanja količine oborine u svibnju 2020. go-dine u odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze se u rasponu od 25% višegodišnjeg prosjeka u Malom Lo-šinju gdje je palo 15.2 mm oborine, do 141% na postaji Zagreb - Maksimir (96,7 mm). Analiza odstupanja koli-čina oborine za svibanj 2020. izraženih u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine bile iznad prosjeka na postajama Gradište, Slavonski Brod, Bjelovar, Sisak, Zagreb - Maksimir, Puntijarka, Karlovac, Ogulin i Hvar, dok su na svim ostalima bile ispod višegodišnjeg prosjeka.

Dubrovniku i Pargu bila jednaka prosjeku. Odstupanja apsolutne minimalne temperature zraka od višegodiš-njeg prosjeka nalazila su se u rasponu od -2.0°C (Mali Lošinj) do 1.5°C (Zadar). Usporedba s raspoloživim ni-zom analiziranih postaja pokazuje da u svibnju 2020. godine nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne mini-malne temperature zraka (tablica 1).

Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike u Hrvatskoj za svibanj 2020. godine opisane su sljede-ćim kategorijama: hladno (istočna Hrvatska, središnja Hrvatska izuzev okolice Zagreba i Zagorja, šire područ-je Ogulina) i normalno (gorska i primorska Hrvatska).

Svibanj 2020. započeo je sa srednjim dnevnim temperaturama zraka nižim od prosjeka (1981. – 2010.) na većini analiziranih postaja i to razdoblje negativnih anomalija trajalo je od 4 do 7 dana. Izuzetak je Ogulin gdje je prvog dana svibnja 2020. srednja dnevna tem-peratura zraka bila jednaka višegodišnjem prosjeku. Nakon toga uslijedila je izmjena kratkotrajnih razdoblja pozitivnih odnosno negativnih anomalija. Svojevrstan izuzetak je i postaja Dubrovnik na kojoj su se izmjenji-vala kratkotrajna razdoblja pozitivnih i negativnih ano-malija samo u prvoj dekadi svibnja 2020. nakon čega je uslijedilo dugo razdoblje pozitivnih anomalija koje je trajalo 16 dana. Krajem svibnja 2020. anomalije srednje dnevne temperature zraka imale su ponovno negativan predznak uključujući i Dubrovnik, a to je razdoblje tra-jalo od 6 do 8 dana.

Tijekom svibnja 2020. najveća pozitivna odstu-panja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek (1981. – 2010.) kretala su se od 3.7°C u Osijeku (9. svibnja) do 6.9°C u Dubrovniku (18. svibnja). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno je 12. svibnja na postaji Zagreb-Maksimir kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 7.9°C niža od odgovarajućeg višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.).

0 2 4 6 8

10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C ZAGREB-GRI (1862.-2015.)

0 2 4 6 8

10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C SPLIT-MARJAN (1948.-2015.)

0 2 4 6 8

10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C RIJEKA (1948.-2015.)

t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t-+2σ

Slika 18. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za SVIBANJ 2020. godine

u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

Graf za postaju Zagreb-Grič nije prikazan jer nisu izmjerene vrijednosti meteoroloških elemenata zbog potresa.

20 BILTEN 5 / 2020

Oborinske prilike u Hrvatskoj u svibnju 2020. određene su na osnovi razdiobe percentila i bile su u kategoriji normalno na većem dijelu teritorija. Detaljni-je su opisane sljedećim kategorijama: vrlo sušno (oko-lica Malog Lošinja), sušno (većina otoka kvarnerskog područja, Velebit i dio Like, dio sjeverne Dalmacije oko Zadra, dio srednje Dalmacije, Pelješac), kišno (šire pod-ručje između Zagreba i Karlovca) i normalno (preostali dio teritorija).

Na postaji Pazin 3. svibnja izmjerena je najveća dnevna količina oborine u svibnju 2020. i iznosila je 31.0 mm. Najveću mjesečnu količinu oborine u svibnju 2020. imala je postaja Ogulin (139.2 mm).

Još jedno obilježje svibnja 2020. su ispodprosječ-ne vrijednosti broja sati sijanja Sunca na većini analizi-ranih postaja. Odstupanja od prosjeka (1981. – 2010.) bila su u rasponu od -50.4 sata u Dubrovniku gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila 225.8 sati do 11.1 sat na Pargu gdje je zabilježeno ukupno 206.7 sati sija-nja Sunca. Negativne anomalije mjesečne sume sijanja Sunca u suglasju su s pozitivnim anomalijama srednje mjesečne naoblake i obrnuto.

Analiza klimatskih anomalija na području Hrvatske za proljeće 2020. godine

Odstupanja srednje sezonske temperature zraka za proljeće 2020. u odnosu na klimatsku normalu 1981.

– 2010. nalaze se u rasponu od -0.2°C (Osijek) do 1.4°C (Rab). Na većini analiziranih postaja temperatura zraka bila je iznad prosjeka, dok je na nekoliko postaja bila ispod višegodišnjeg prosjeka (Osijek, Slavonski Brod i Karlovac).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hr-vatskoj za proljeće 2020. opisane su sljedećim katego-rijama: vrlo toplo (Rab), toplo (vršni dijelovi Medvedni-ce, Istra i Kvarner, Gorski Kotar, Velebit, dio Like, većina Dalmacije) i normalno (istočna i središnja Hrvatska, niži predjeli gorske Hrvatske, potez od Šibenika do Knina, okolica Makarske i Vis).

Odstupanja količine oborine za proljeće 2020. go-dine u odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze u ras-ponu od 24% višegodišnjeg prosjeka u Malom Lošinju gdje je palo tijekom proljeća 2020., tj. zbroj mjesečnih suma oborine za ožujak, travanj i svibanj 2020. iznosio je 46.1 mm oborine, do 82% na postaji Zagreb - Mak-simir (proljetna suma oborine iznosila je 149.6 mm). Analiza odstupanja količina oborine za proljeće 2020. koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosje-ka pokazuje da su količine oborine bile ispod prosjeka na svim analiziranim postajama.

Prema raspodjeli percentila oborinske prilike u Hr-vatskoj za proljeće 2020. su gotovo na cijelom teritoriju u nekoj od sušnih kategorija osim jugoistoka Slavonije koji je u kategoriji normalno. Oborinske prilike detaljni-


A

P


Dubrovnik0.8

81

0.9

84Lastovo

Komiža0.3

65

Hvar0.7

78

Split0.9

82

Zadar1.1

89Knin0.6

73

Šibenik0.5

69

Gospić0.9

77

Zavižan0.6

68

Senj0.9

79

M. Lošinj1.3

90

Rijeka1.0

82Pazin0.7

78 Ogulin0.6

69

Parg1.1

80 Karlovac-0.1

46 Sisak0.3

61

Zagreb0.7

74 Bjelovar0.5

66Daruvar

0.1

54

Slavonski Brod-0.1

46

Osijek-0.2

43

Varaždin0.2

57

Slika 19. Odstupanje srednje temperature zraka (°C) za PROLJEĆE 2020.

od prosječnih vrijednosti (1981. − 2010.)

BILTEN 5 / 2020 21



A

P

Dubrovnik49

4

65

15Lastovo

Komiža53

14

Hvar61

13

Split50

6

Zadar36

0Knin45

1

Šibenik33

0

Gospić46

0

Senj50

2

M. Lošinj24

0

Rijeka67

9Pazin72

11 Ogulin75

13

Parg67

4 Karlovac60

4 Sisak66

14

Zagreb82

24 Bjelovar69

12Daruvar

66

9

Slavonski Brod76

22

Osijek69

18

Varaždin63

9

Slika 20. Odstupanje količine oborine (izražene u%) za PROLJEĆE 2020. od prosječnih vrijednosti (1981. − 2010.)

je su opisane sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (Zavižan i dio Like, južni kvarnerski otoci, sjeverna Dal-macija te dio zaleđa srednje Dalmacije), vrlo sušno (šire područje Varaždina, veći dio gorske Hrvatske i Kvarne-ra, južna Istra, srednja Dalmacija osim Visa i dijela za-leđa, dio Hvara, južna Dalmacija osim Lastova, te dio Korčule), sušno (veći dio istočne i središnje Hrvatske, šire područje Ogulina, središnji i sjeverni dio Istre, Vis, dio Hvara, veći dio Korčule i Lastovo) i normalno (jugo-istočna Slavonija).

Od 1. lipnja 2020. u analizu klimatskih anomalija bit će uključe-no više meteoroloških postaja koje neće biti prikazane na karti iako će se neke od njih spominjati u tekstu. Dosadašnji grafički prikaz koristit će se do kraja 2020. kako bi sve klimatološke analize imale uniforman

grafički prikaz.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta

Ivana Marinović, mag.phys.-geophys.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U svibnju 2020. godine sušni i kišni uvjeti na dnev-noj skali analizirani su na 23 postaje u Hrvatskoj na na-čin da su kumulativne količine oborine od početka do kraja svibnja uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti

količina oborine za svibanj iz 40-godišnjeg razdoblja (1961. – 2000.). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, ma-njom i većom od 0.1 mm.

Tijekom svibnja često su se izmjenjivala kišna i sušna razdoblja. Na većini postaja zabilježeno je 6 do 8 kišnih razdoblja, dok ih je na južnim postajama bilo manje, 4 do 5. Kišna razdoblja trajala su od 1 do 4 dana, a najduža su zabilježena na postajama Osijek, Karlovac i Parg, u trajanju od 6 dana te na postaji Slavonski Brod u trajanju od 7 dana. Najduže sušno razdoblje u trajanju od 12 dana zabilježeno je na postaji Dubrovnik, gdje je zabilježeno još jedno od 10 dana. Na postajama Senj, Lastovo i Split zabilježeno je sušno razdoblje u trajanju od 9, 10 i 11 dana, redom, dok je na postajama Rijeka, Zavižan i Hvar najduže sušno razdoblje trajalo 8 dana.

Prva dekada svibnja započela je s oborinom, pa su na svim postajama zabilježene kišne (percentil 75 do 90), a na nekima i vrlo kišne prilike (percentil 90 do 98), koje su prema kraju prve dekade prelazile u normalne oborinske prilike (percentil 25 do 75).

U drugoj dekadi na gotovo svim postajama domi-nirale su normalne oborinske prilike (percentil 25 do 75). Na postajama Mali Lošinj, Gospić te Zavižan do-minirale su sušne prilike (percentil 10 do 25), koje su krajem dekade zabilježene i na postaji Varaždin.

22 BILTEN 5 / 2020

sušno

kišno

Slika 21. Kumulativne količine oborine (mm) za SVIBANJ 2020., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan,

Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

vrlo sušno

vrlo kišnonormalno

ekstremno sušno

kum. oborina

U trećoj dekadi na postajama u središnjoj Hrvat-

skoj, Zagreb-Maksimir, Sisak i Karlovac, dominirale

su kišne oborinske prilike (percentil 75 do 90). Sušne

prilike (percentil 10 do 25) prevladale su na postajama

Gospić, Zadar i Zavižan te djelomično na postajama

Varaždin, Senj i Lastovo, dok su na postaji Mali Lošinj

uglavnom zabilježene vrlo sušne prilike (percentil 2 do

10). Na preostalim postajama prevladale su normalne

oborinske prilike (percentil 25 do 75).

Svibanj je na postaji Mali Lošinj ocijenjen kao vrlo

sušan (percentil 2 do 10), na postajama Varaždin, Senj,

Gospić, Zavižan i Zadar kao sušan (percentil 10 do 25),

a na preostalih 17 postaja kao normalan (percentil 25

do 75).

Najmanje oborine zabilježeno je na postajama

Mali Lošinj i Zadar, 15.2 mm, odnosno 22 mm, a najviše

na postaji Ogulin, 139.2 mm.

Temperatura mora

Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.

Na četiri lokacije s dugogodišnjim kontinuiranim nizom podataka, od ukupno četrnaest duž istočne obale Jadrana, u sklopu mreže postaja za klasično mje-renje površinske temperature mora Državnog hidro-meteorološkog zavoda, obavljena je statistička analiza i obrada podataka za svibanj 2020. godine. Analizirana postaja Rab nalazi se na sjevernom, a postaje Split–Marjan, Hvar i Komiža na srednjem Jadranu. Posta-ja Šibenik nije analizirana zbog prekida u radu. Važno je napomenuti kako su Rab, Hvar i Komiža otočne, a Split-Marjan obalna postaja.

Na svim analiziranim postajama srednjeg Jadrana površinska temperatura mora za svibanj 2020. godine bila je u prosjeku niža od klimatološkog srednjaka 1981.

BILTEN 5 / 2020 23

– 2010. Nakon četiri iznadprosječno topla mjeseca ove godine, uslijedio je jedan hladniji, istom dinamikom kao i 2019. godine (vidi Bilten 05/2019). Postaja Rab bilje-ži malo pozitivno odstupanje od prosjeka (0.1°C) bliže prosječnoj vrijednosti za svibanj.

Najmanje negativno odstupanje od odgovaraju-ćeg prosjeka (tablica 2) iznosilo je -0.1°C (Hvar), a naj-veće -0.9°C (Komiža). Budući da je promatrano dugo-godišnje razdoblje u Komiži 10 godina kraće od ostalih, gotovo sigurno bi s pravom klimatologijom dobivena razlika prikazana u tablici 2 bila manja i bliža odstupa-njima za Hvar ili Split-Marjan. Takvi rezultati upućuju na općenito topliji površinski sloj mora u bližoj klimi.

Zamjećuju se slične, ali ipak malo više vrijednosti srednje površinske temperature mora na sjevernom Jadranu (Rab) od prosječnih na srednjem Jadranu (Split-Marjan i Hvar) i to odstupa od 30-godišnjih kli-matoloških podataka.

Najniža srednja dnevna površinska temperatura na postajama Hvar i Komiža izmjerena je sredinom svib-nja 2020. (tablica 3, slika 22), na postaji Rab početkom

mjeseca, dok se u Splitu površinska temperatura mora četiri puta (3., 12., 21. i 22. 5.) spuštala do 17.0°C. Unatoč izostanku izraženog linearnog porasta srednje dnevne temperature površinskog sloja mora prema kraju mje-seca, najviša srednja dnevna temperatura površinskog sloja mora na svim analiziranim postajama izmjerena je u zadnjoj dekadi svibnja.

Na većini analiziranih postaja do sredine svibnja zabilježene su uglavnom pozitivne anomalije srednje dnevne temperature površinskog sloja od klimatološ-kog srednjaka, a u drugoj polovici negativne. Jedino je na postaji Komiža iznadprosječno topao površinski sloj mora izmjeren samo prva tri dana svibnja. Najveća odstupanja od tridesetogodišnjeg srednjaka izmjerena su na postajama Rab (-2.9°C) 27. svibnja, Split-Marjan (2.3°C) 1. svibnja i Komiža (-2.3°C) 27. svibnja, no pri-tom se srednja dnevna površinska temperatura mora zadržavala u granicama jedne standardne devijacije.

Svibanj 2020. bit će upisan kao prvi mjesec u ovoj godini s ispodprosječno hladnim površinskim slojem mora, druge godine zaredom. Usporedba s raspolo-

Pozitivno odstupanje T—KLIM T—

KLIM + σ T—

KLIM - σ

Negativno odstupanje T—2020 T—

KLIM + 2σ T—

KLIM - 2σ

Slika 22. Srednje dnevne vrijednosti površinske temperature mora u Rabu, Splitu, Komiži i Hvaru u SVIBNJU 2020.

godine u usporedbi sa srednjim dnevnim vrijednostima površinske temperature mora u prosincu za promatrano

klimatološko razdoblje 1981. – 2010. godine, T—

KLIM, za za mjernu postaju Komiža 1991. – 2010.).

Pozitivno i negativno odstupanje T—

2019 od T—

KLIM osjenčano je crvenom odnosno plavom bojom. Granice jedne i dvije standardne

devijacije σ od klimatološkog srednjaka T—

1981.-2010. prikazane su crtkanim crvenim i plavim linijama.

24 BILTEN 5 / 2020

živim nizom podataka pokazuje da nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne temperature površinskog sloja mora (tablica 4).

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vode

Tomislava Bošnjak, inž.

Na analiziranim vodotocima u Hrvatskoj u svibnju nije bilo značajnijih oscilacija u kretanju vodostaja. Za-

bilježena je malovodnost koja je bila izraženija na Savi i Kupi.

Tijekom svibnja na Savi nije bilo značajnijih pro-mjena u kretanju vodostaja. Manje oscilacije odvijale su se kroz cijeli mjesec s kretanjem vodostaja najvećim dijelom unutar niskih voda, a u zadnjoj dekadi mjeseca i u domeni srednje niskih voda. Vodnost je bila mala, ispod prosjeka za svibanj. Deficit otjecanja bio je nešto manji na gornjem dijelu toka gdje se kretao oko 45% u odnosu na ostali dio toka gdje je iznosio i do 60%.

U prvoj dekadi mjeseca na Dravi vodostaji su uz manje oscilacije imali lagani trend opadanja i kretali su

PostajaRab

1962. - 2019.Split – Marjan1960. - 2019.

Hvar1964. - 2019.

Šibenik 1996. - 2019.

Komiža 1991. - 2019.

Tmax19,7 18,8 18,5 18,8

25. 5. 2020. 31 .5. 2020.. 31. 5. 2020. 23. 5. 2020.

Tmin15,4 16,5 16,9 16,1

2. 5. 2020. 8. 5. 2020. 9. 5. 2020. 15. 5. 2020.

Tmax aps25,2 25,0 22,6 25,0 25,6

31. 5. 1999. 22. 5. 1986. 30. 05. 2000. 31. 5. 2018. 26. 5. 2009.

Tmin aps11,9 12,5 13,5 13,0 14,2

02. 05 .1984. 01. 05. 1997. 01. 05. 1973. 01. 05. 1997. 05. 05. 1997.

Tablica 4. Pregled terminskih minimuma i maksimuma u SVIBNJU 2020. godine i apsolutni terminski ekstremi

iz svibnja za pojedinu postaju otkako postoje mjerenja.

°C Rab Split – Marjan Hvar Šibenik* Komiža**

T–

2020, sred 17,7 17,5 17,6 17,4

T–

KLIM, sred 17,6 17,7 17,7 18,3

T–

2020, sred – T–

KLIM, sred 0,1 -0,2 -0,1 -0,9

* za mjernu postaju Šibenik, promatrano klimatološko razdoblje 1996. - 2010.** za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje 1991. - 2010.

Tablica 2. Prosječne površinske temperature mora u klimatološkom razdoblju (T—

KLIM, sred) u usporedbi sa prosječnim temperaturama

u SVIBNJU 2020. godine (T—

2020., sred) i (T—

2020., sred - T—

KLIM, sred) njihove razlike.

°C Rab Split – Marjan Hvar Šibenik* Komiža**

T–

2020, min 16,7 17,0 17,1 16,3

T–

2020, maks 19,0 18,1 18,2 18,6

T–

KLIM, min 12,4 13,0 13,9 14,4

T–

KLIM, maks 24,4 24,0 22,2 24,1

* za mjernu postaju Šibenik, promatrano klimatološko razdoblje 1996. - 2010.** za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje 1991. - 2010.

Tablica 3. Minimalne i maksimalne vrijednosti srednjih dnevnih površinskih temperatura mora u SVIBNJU 2020. godine (T—

2020., min,

T—

2020, maks) i dugogodišnjeg niza ovisno o dostupnosti podataka za svaku postaju (T—

KLIM, min) (T—

KLIM, maks)

BILTEN 5 / 2020 25

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Q (m3/s)

t (dan)

Kamanje Jamni ka Kiselica

-100

-50

0

50

100

150

200

250

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

H (cm)

t (dan)

Karlovac Kamanje Jamni ka Kiselica

-100

-50

0

50

100

150

200

250

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

H (cm)

t (dan)

Mursko Sredi e Botovo Donji Miholjac

Osijek Vukovar

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Q (m3/s)

t (dan)

Mursko Sredi e Botovo Donji Miholjac

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Q (m3/s)

t (dan)

Zagreb Jasenovac Slavonski Brod upanja

-300 -250 -200 -150 -100

-50 0

50 100 150 200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

H (cm)

t (dan)

Zagreb Jasenovac Slavonski Brod upanja

Slika 23. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u SVIBNJU 2020.

Slika 24. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u SVIBNJU 2020.

26 BILTEN 5 / 2020

0 500

1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000 4500 5000 5500 6000

Zagreb Jasenovac Slavonski Brod

upanja Kamanje Jamni ka Kiselica

Mursko Sredi e

Botovo Donji Miholjac

Q (m3/s)

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000



Mursko Sredi e


Q (m3/s)

0

500

1000

1500

2000

2500

3000



Mursko Sredi e


Q (m3/s)

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 25. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SVIBNJU 2020. s primjerom pripadajućih

karakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.

Qmin svibanj 2020. svibanj 1961. − 2015.

Qsred svibanj 2020. svibanj 1961. − 2015.

Qmaks svibanj 2020. svibanj 1961. − 2015.

BILTEN 5 / 2020 27

Rijeka Postaja

SVIBANJ 2020. SVIBANJ 1961. − 2015.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 76,5 30.05. 65,9 170 295

Jasenovac 238 01.05. 162 512 1215

Slavonski Brod 296 14.05. 270 729 1750

Županja 348 15.05. 366 892 2475

KupaKamanje 16,3 11.05. 9,32 24,6 46,9

Jamnička Kiselica 17,1 11.05. 18,0 64,4 163

Mura Mursko Središće 112 09.05. 89,6 165 267

DravaBotovo 280 09.05. 152 374 738

Donji Miholjac 370 10.05. 272 489 862

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 172 99,3 310 672

Jasenovac 364 196 829 1679

Slavonski Brod 439 389 1151 2675

Županja 517 469 1356 3586

KupaKamanje 36,0 19,3 62,7 159

Jamnička Kiselica 60,9 43,7 162 415

Mura Mursko Središće 139 117 251 442

DravaBotovo 527 372 683 1137

Donji Miholjac 542 394 701 1102

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaks

Sava

Zagreb 381 21.05. 128 748 2244

Jasenovac 543 23.05. 275 1299 2337

Slavonski Brod 627 23.05. 484 1701 3493

Županja 760 30.05. 577 2001 5539

KupaKamanje 122 05.05. 27,1 313 786

Jamnička Kiselica 156 24.05. 66,1 450 1022

Mura Mursko Središće 178 16.05. 178 418 942

DravaBotovo 686 21.05. 537 1052 1662

Donji Miholjac 684 23.05. 484 983 1556

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok u razdoblju sQmaks = srednji maksimalni protok u razdobljuvQmaks = najveći maksimalni protok u razdoblju

Tablica 5. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SVIBANJ 2020. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.

se unutar raspona niskih voda. Nakon toga dolazi do

porasta vodostaja s maksimalnim mjesečnim vrijed-

nostima unutar raspona srednje niskih voda. Do kraja

mjeseca vodostaji su se uz lagane oscilacije zadržali

unutar istog raspona. Vodnost Drave u svibnju bila je

mala, s deficitom otjecanja duž cijelog toka oko 23%.

Na Dunavu je bilo prilično mirno. Tijekom cijelog mje-

seca zabilježene su male oscilacije vodostaja koje su se

kretale unutar raspona srednje niskih voda.

U svibnju na Kupi nije bilo značajnijih promjena

u kretanju vodostaja. Tijekom cijelog mjeseca zabilje-

žene su manje oscilacije vodostaja koje su se odvijale

unutar raspona niskih voda. Vodnost je na cijelom toku

bila mala. Deficit otjecanja na gornjem dijelu toka kre-

tao se oko 40%, a na donjem oko 60%.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u svibnju u razdoblju 1961. – 2015.

Srednji protoci bili su manji od prosječnih protoka u svibnju u razdoblju 1961. – 2015.

Maksimalni protoci bili su manji od srednjih mak-simalnih protoka u svibnju u razdoblju 1961. – 2015.

Podzemne vode

Ivan Bertović, prof.

Mjerne postaje zagrebačkog aluvijalnog područ-ja (Borovje i Mičevec) su tijekom većeg dijela mjeseca bilježile vrlo slabu, oscilirajuću dinamiku razine pod-zemnih voda. Porasti i opadanja vodostaja vrlo slabih

28 BILTEN 5 / 2020

Slika 26. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SVIBANJ 2020. godine na području Save-Mičevec,

Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

96.30

96.40

96.50

96.60

96.70

96.80

96.90

97.00

97.10

97.20

97.30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

RPV (m.n.m.)

t (dan)

a avica

103.40

103.50

103.60

103.70

103.80

103.90

104.00

104.10

104.20

104.30

104.40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

RPV (m.n.m.)

t (dan)

Gornji Miholjac

115.00

115.10

115.20

115.30

115.40

115.50

115.60

115.70

115.80

115.90

116.00

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

RPV (m.n.m.)

t (dan)

Repa

115.60

115.70

115.80

115.90

116.00

116.10

116.20

116.30

116.40

116.50

116.60

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

RPV (m.n.m.)

t (dan)

Gornja

100.60

100.70

100.80

100.90

101.00

101.10

101.20

101.30

101.40

101.50

101.60

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

RPV (m.n.m.)

t (dan)

Mi evec

103.10

103.20

103.30

103.40

103.50

103.60

103.70

103.80

103.90

104.00

104.10

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

RPV (m.n.m.)

t (dan)

Borovje

BILTEN 5 / 2020 29

Područje Postaja

SVIBANJ 2020. SVIBANJ 1990. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb Borovje 103,40 11.05. 103,18 104,37 106,13

Zagreb Mičevec 100,97 12.05. 100,48 101,86 102,80

SV SVmin SVsr SVmaks

Zagreb Borovje 103,56 103,30 104,61 106,90

Zagreb Mičevec 101,09 100,61 102,06 103,43

VV dan VVmin VVsr VVmaks

Zagreb Borovje 103,72 27.05. 103,39 104,86 107,32

Zagreb Mičevec 101,19 21.05. 100,73 102,25 103,65

Tablica 6. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode za SVIBANJ 2020.

na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

Područje Postaja

SVIBANJ 2020. SVIBANJ 1988. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,53 10.05. 115,28 115,79 116,41

Gornja Šuma 115,97 12.05. 114,95 115,96 116,58

Gornji Miholjac 103,69 26.05. 103,33 104,82 105,84

Čađavica 96,57 31.05. 96,48 97,49 98,37

SV SVmin SVsr SVmaks

Repaš 115,60 115,41 115,91 116,76

Gornja Šuma 115,98 115,02 116,05 116,71

Gornji Miholjac 103,73 103,43 104,92 105,96

Čađavica 96,67 96,49 97,60 98,58

VV dan VVmin VVsr VVmaks

Repaš 115,66 23.05. 115,51 116,03 117,12

Gornja Šuma 116,02 01.05. 115,12 116,16 117,11

Gornji Miholjac 103,77 01.05. 103,52 104,99 106,07

Čađavica 96,79 01.05. 96,52 97,73 98,76

Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode za SVIBANJ 2020.

na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

intenziteta su trajala nekoliko dana te su se njihove iz-mjene dogodile tri puta tijekom svibnja. Razlike izme-đu ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile 32 cm za Borovje i 22 cm za Mičevec. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja obiju po-staja su bile niže od prosječnih vrijednosti u svibnju za razdoblje obrade podataka od 1990.-2014. godine.

Mjerne postaje dravskog aluvijalnog područja (Re-paš, Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica) su zabi-

lježile manje fluktuacije vodostaja. Jedino je u Repašu zabilježen jedanaestodnevni porast slabog intenziteta, dok se kod preostalih postaja kretanje razina podze-mnih voda odvijalo u okviru uglavnom kontinuirano padajućeg trenda. Tako je u Repašu mjesečni maksi-mum zabilježen u trećoj dekadi mjeseca, a mjesečni minimum krajem prve dekade mjeseca. U okviru te vrlo slabe dinamike podzemnih voda, preostale tri posta-je (Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica) su jedino

30 BILTEN 5 / 2020

maksimalne mjesečne vrijednosti evidentirale istodob-no na početku mjeseca, dok su minimalne mjesečne vrijednosti zabilježile u različitim dijelovima mjeseca. Razlike između ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile: Repaš 13 cm, Gornja Šuma 5 cm, Gornji Mi-holjac 10 cm i Čađavica 22 cm. Vrijednosti minimalnih mjesečnih vodostaja mjernih postaja u Repašu, Gor-njem Miholjcu i Čađavici su bile niže od prosječnih, dok je ista vrijednost na mjernoj postaji u Gornjoj Šumi bila malo viša od prosječne vrijednosti u svibnju za raz-doblje obrade podataka od 1988. – 2014 godine. Sred-nje i maksimalne mjesečne vrijednosti svih navedenih postaja su bile niže od prosječnih vrijednosti u svibnju za već spomenuto razdoblje obrade podataka.

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristike

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom svibnja 2020. na po-stajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12

UTC prikazane su na slici 27. Na osnovi proračuna vid-ljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja bila naj-veća 12. svibnja na postaji Zagreb-Maksimir (1459 m) i 2. svibnja na postaji Zadar (1169 m). Najveća visina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je 25. svib-nja na postaji Zagreb Maksimir (2546 m) i 31. svibnja na postaji Zadar (2816 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila je 278 m, a u Zadru 164 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja bila je 1552 m (Zagreb) i 1606 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je malo labilan, neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (C, D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 3%, 48%, 7%, 29% i 13%, tablica 8). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabil-nosti bile su A, B, C i D (23%, 45%, 26% i 6%). Na postaji Zadar je tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 39%, 23%, 25% i 13% ). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (19%, 39%, 16% i 26%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U

Z AG R E B

Sloj inverzijenoć dan

N % N %

A – jako labilno 0 0 7 23

B – umjereno labilno 0 0 14 45

C malo labilno 1 3 8 26

D neutralno 15 48 2 6

E malo stabilno 2 7 0 0

F umjereno stabilno 9 29 0 0

G jako stabilno 4 13 0 0

Z A DA R


N % N %

A – jako labilno 0 0 6 19

B – umjereno labilno 0 0 12 39

C malo labilno 0 0 5 16

D neutralno 12 39 8 26

E malo stabilno 7 23 0 0

F umjereno stabilno 8 25 0 0

G jako stabilno 4 13 0 0

Tablica 8. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za SVIBANJ 2020. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

Slika 27. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u SVIBNJU 2020. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

BILTEN 5 / 2020 31

Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (20 slučaja; 36%), prizemne inverzije (25 slučaja; 45%), podignute inverzije (7 slučaja; 13%) i situacije bez in-verzije (3 slučaja; 6%). U terminu 12 UTC zabilježena su 32 slučaja s visinskom inverzijom (73%), 3 slučaja s podignutom inverzijom (7%), 2 slučaja s prizemnom in-verzijom (4%) i 7 slučaja bez inverzije (16%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (18 slučaja, 62%), zatim podignute inverzije (6 slučaja; 21%), situa-cije s prizemnom inverzijom (4 slučaja; 14%) i situacije bez inverzije (1 slučaj; 3%). U terminu 12 UTC zabilje-ženo je 28 slučajeva s visinskom inverzijom (70%), 2 slučaja s podignutom inverzijom (5%), 3 slučaja s prize-mnom inverzijom (7%) i 7 slučajeva bez inverzije (18%).

Onečišćenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inž.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-trati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo onečišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim po-dručjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opi-sano, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-

nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i značajnu koncen-traciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno EMEP-ovom pravilniku.

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmos-fere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kiseline. pH vrijednost takve oborine pada, odnosno oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži posta-ja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač - osim na postaji Slavonski Brod gdje je postavljen au-tomatski uzorkivač). U tablici 10 za svibanj prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glavnih iona, uku-pno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu ko-ličinu oborine.

Z AG R E B


N % N %

ne postoji 3 6 7 16

prizemna 25 45 2 4

podignuta 7 13 3 7

visinska 20 36 32 73

Z A DA R


N % N %

ne postoji 1 3 7 18

prizemna 4 14 3 7

podignuta 6 21 2 5

visinska 18 62 28 70

Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu

i Zadru za SVIBANJ 2020. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

PostajaRR

mm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH

pHmin-p-Hmax

Cl-

NO3-

-N SO42-

-S Na+

NH4+

-N K+

Mg2+

Ca2+

SO32-

-S NO3-

-Nudio

kiselih kiša

mg/dm3 kg/ha (%)

Puntijarka 125,6 100 / 100 6,06 5.78-6.91 0,355 0,236 0,302 0,466 0,526 0,741 0,074 0,468 0,380 0,296 0

Krapina 61,0 99 / 99 6,15 5.97-7.02 0,378 0,308 0,291 0,320 0,470 0,323 0,142 0,985 0,177 0,188 0

Bilogora 55,6 99 / 99 6,16 5.86-7.27 0,482 0,456 0,422 0,451 0,750 0,548 0,126 1,027 0,235 0,254 0

Slav. Brod 85,6 98 / 98 6,02 5.76-7.17 0,303 0,244 0,263 0,241 0,417 0,122 0,100 0,601 0,225 0,209 0

Karlovac 111,1 99 / 99 5,76 5.45-7.02 0,472 0,327 0,415 0,733 0,550 1,484 0,074 0,697 0,461 0,364 22

Ogulin 139,2 100 / 100 5,70 5.51-6.99 0,478 0,278 0,290 0,493 0,385 0,393 0,121 0,790 0,404 0,387 31

Zavižan 74,8 99 / 99 6,09 5.90-7.05 1,011 0,331 0,444 0,671 0,420 0,363 0,133 1,062 0,332 0,247 0

Rijeka 70,6 99 / 99 6,18 5.96-6.83 2,665 0,399 0,392 1,971 0,516 0,730 0,230 1,147 0,277 0,283 0

Zadar 21,9 94 / 94 6,45 6.06-7.19 12,921 0,851 1,268 7,094 0,587 0,585 0,985 9,241 0,278 0,186 0

Dubrovnik 34,3 90 / 90 6,63 6.51-6.66 3,465 0,184 0,078 2,257 0,365 0,355 0,192 0,548 0,026 0,063 0

Tablica 10. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ 2020.

32 BILTEN 5 / 2020

Ukupna mjesečna količina oborine u travnju bila je veća od one u travnju. Maksimum je zabilježen u Ogu-linu i iznosi 139.2 mm, a minimum je zabilježen u Zadru i iznosi 21.9 mm. Kisela oborina u svibnju zabilježena je samo na postajama u Karlovcu i Ogulinu. U svibnju su pH vrijednost i koncentracija glavnih iona određene u 97% uzoraka.

Na slici 28 prikazane su srednje mjesečne pH vri-jednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata za svibanj. Koncentracija sulfata utječe na pH vrijednost – veće koncentracije sulfata uzrokuju niži

pH oborine. No, kako su u oborini zbog nanosa prašine

na bulk uzorkivač prisutne i veće koncentracije bazič-

nih komponenti, ovaj utjecaj kiselih komponenti na pH

se neutralizira.

pH vrijednosti za svibanj kretale su se od 5.45 (u

Karlovcu 26. svibnja u 5.4 mm oborine) do 7.27 (na Bilo-

gori 17. svibnja u 0.4 mm oborine). Maksimalna dnevna

koncentracija sumpora iz sulfata od 4.15 mg S/L (19.

svibnja u 1.2 mm oborine) zabilježena je na Zavižanu, a

maksimalna dnevna koncentracija dušika iz nitrata od

0.00

0.25

0.50

0.75

1.00

1.25

1.50

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi an Rijeka Zadar Dubrovnik

mg/L

POSTAJE

SO42 - S NO3 - N

.

Slika 29. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SVIBANJ 2020.

0.0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5


kg/ha

POSTAJE

SO42 - S NO3 - N

Slika 30. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SVIBANJ 2020.

0.00

0.40

0.80

1.20

1.60

2.00

2.40

2.80

3.20

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

6.0

7.0

8.0


pH mg/L

POSTAJE

S mg/L kriterij kiselosti pH

BILTEN 5 / 2020 33

2.58 mg N/L (19. svibnja u 0.9 mm oborine) zabilježena je u Karlovcu.

Maksimalne mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata (1.27 mg S/L) i dušika iz nitrata (0.85 mg N/L) zabilježene su u Zadru. Minimalne mjesečne vrijedno-sti navedenih komponenti zabilježene su u Dubrovniku (0.08 mg S/L i 0.18 mg N/L). Srednje mjesečne vrijed-nosti kiselih komponenata dane u tablici 10 i prikazane su na slici 29.

U svibnju je ukupno mjesečno taloženje sumpo-ra iz sulfata i dušika iz nitrata veće u odnosu na ono u travnju, što je i očekivano s obzirom na nešto veću ko-ličinu oborine. Na grafu prikazanom na slici 30 može se vidjeti da je maksimum ukupnog mjesečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata od 0.46 mg S/L zabilježen u Karlovcu, dok je maksimum ukupnog mjesečnog talo-ženja za dušik u obliku nitrata od 0.39 mg N/L zabilje-žen u Ogulinu. Minimalne vrijednosti ukupnog mjeseč-nog taloženja obje kisele komponente zabilježene su u Dubrovniku.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Lidija Cvitan

Prema osjetu ugode na temelju fiziološke ekvi-valentne temperature (PET), ovogodišnji svibanj bio je svjež u Gospiću, a ugodno svjež u Zagrebu, Slavon-skom Brodu, Rijeci i Splitu. Biometeorološki uvjeti su na svih pet analiziranih lokacija bili u granicama normalnih svibanjskih uvjeta iz klimatskog razdoblja 1981.-2010.

U prvoj dekadi prevladavala su svježa jutra u Gos-piću i Slavonskom Brodu, a ugodno svježa u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Večeri su bile pretežno hladne u Zagrebu, svježe u Slavonskom Brodu, Rijeci i Splitu, a ponajviše i jednako hladnih i svježih večeri bilo je u Gospiću. Naj-više ugodnih popodneva bilo je u Rijeci i Gospiću, dok je podjednako ugodnih i ugodno toplih bilo u Zagrebu, podjednako ugodnih i toplih u Slavonskom Brodu, a podjednako ugodno svježih, ugodnih i ugodno toplih popodneva u Splitu. Popodnevni osjet ugode najmanje se mijenjao u Rijeci, gdje je uz osjet ugodnog, zabilje-žen još samo osjet ugodno toplog vremena. Biometeo-rološke prilike prve dekade bile su na svim analiziranim lokacijama u sva tri termina (7, 14 i 21 sat) u granicama normalnih biometeoroloških prilika.

Drugu je dekadu uglavnom obilježio topliji osjet ugode nego u prvoj dekadi, no u Zagrebu se zadržao osjet podjednake topline kao i u prvoj dekadi. Jutra u drugoj dekadi bila su znatnije toplija nego u prvoj de-kadi u Splitu, uz prevladavajuća ugodna jutra dok su u Gospiću i Slavonskom Brodu svježa i ugodno svježa jutra bila podjednako učestala. Toplija su bila i jutra u Rijeci, gdje su jednako kao u prvoj i u drugoj dekadi ju-tra uglavnom bila ugodno svježa, ali uz više ugodnih. U Zagrebu su jutra bila malo hladnija nego u prvoj dekadi, jer su uz ugodno svježa jutra koja su bila najučestali-ja, tri jutra bila svježa, a jedno čak vrlo hladno. Večeri su na svim analiziranim lokacijama bile toplije nego u

prvoj dekadi. Prevladavale su svježe večeri u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Gospiću i u Rijeci, a ugodno svježe u Splitu. Popodneva u Zagrebu bila su hladnija nego u prvoj dekadi, uz podjednaki broj ugodno svježih, ugod-nih i ugodno toplih popodneva. Riječka popodneva su u prosjeku bila podjednako topla kao u prvoj dekadi, ali su bila raznolikija, odnosno kretala su se u rasponu od svježih do toplih. Popodnevna toplinska različitost bila je još veća u Gospiću, gdje se kretala u rasponu od vrlo hladnog do toplog, ali su popodneva u drugoj dekadi bila prosječno toplija nego u prvoj. U drugoj dekadi b

meteoroloŠki i hidroloŠki 5 bilten 2020stars2/bilten/2020/bilten0520.pdf · 2020. 11. 27. ·...

Documents