meteorolo©ki i hidrolo©ki biltenradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2015/bilten0815.pdf · do sjevera...
TRANSCRIPT
-
20158
ISSN 1334-3017god.XXIX
-
DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVODZAGREB, GRI» 3
UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1
METEOROLO©KI
I HIDROLO©KI
BILTEN
08 / 2015
GODINA XXIX KOLOVOZ 2015.
-
METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN
I Z D A J E
Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3
telefon: (01) 45 65 782
telefax: (01) 45 65 757
http://meteo.hr
e-mail:[email protected]
Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ
Glavni urednik mr. sc. Dragoslav DragojloviÊ
Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.
UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek
dr. sc. Kreπo PandæiÊ
Borivoj Terek, dipl.inæ.
dr. sc. Vlasta Tutiπ
Gordana Zuccon, dipl. oecc.
Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ
GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.
Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.
Ivan BertoviÊ, prof.
mr. sc. Ksenija CindriÊ Kalin
mr. sc. Ivona MajiÊ*
dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*
dr. sc. Ivana Hrga*
Lovro Kalin, dipl.inæ.
mr. sc. Draæen KauËiÊ
dr. sc. Tanja Likso
Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.
Krunoslav Mikec, dipl.inæ.
Marija MokoriÊ, dipl.inæ.
Damir Peti, dipl.inæ.
Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl.inæ.
Krunoslav Premec, dipl.inæ.
mr. sc. Lidija Srnec
Ivona Igrec, dipl.inæ.
mag. inæ. Ruæica PopoviÊ
dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba
Naslovnica: Napokon kiπa (snimio Ivan Lukac)
-
S A D R Æ A J
VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Analiza ljeta 2015. godine po tipovima vremena (Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl. inæ.,Marija MokoriÊ, dipl. inæ., Krunoslav Mikec, dipl. inæ.) ................................................................ 7Klimatoloπka analiza (dr. sc. Tanja Likso) .................................................................................. 15PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (mr. sc. Ksenija CindriÊ Kalin, Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) 22Temperatura mora (mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ............................................................................ 25
HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 28Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 28Podzemne vode (Ivan BertoviÊ, prof.) .......................................................................................... 31
EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 33Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 33OneËiπÊenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.) .................................................................... 35KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ) ............................................................................................ 37
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 38
SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 40
PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 43
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 45
©UMSKI POÆARI (Lovro Kalin, dipl. inæ., Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ...................................................................... 46
MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (mr. sc. Lidija Srnec, dr. sc. Ivana Hrga) .............................. 48
OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 50
KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 52
PRILOZI
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 2015. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 53
ZANIMLJIVOSTI I DOGA–AJI(SunËica ©vaco, dipl. komp. i etnol.) .............................................................................................................................. 58
-
BILTEN 08 / 2015
5
VREMENSKE PRILIKE
SinoptiËka situacijaMarija MokoriÊ, dipl. inæ.
Od 1. do 15. kolovoza bilo je preteæno sunËanoi vruÊe, te vrlo vruÊe. Bilo je rijetkih lokalnih pljusko-va i grmljavine, a ËeπÊi su bili potkraj razdoblja.
Nad naπom zemljom je bilo polje visokog ili sred-nje izjednaËenog tlaka zraka.. Po visini je od 5. kolovoza
ponovno ojaËao termobariËki greben s jugozapada, teje to bio poËetak joπ jednog toplinskog vala, Ëetvrtogovoga ljeta.
TermobariËki greben je dominantno utjecao navrijeme sve do 15. kolovoza. Do kraja prve dekade bioje sve izraæeniji, a prostirao se sve do sjevera konti-nenta. Istovremeno je nad Atlantikom bila izraæenaciklona. Zatim je 11. i 12. kolovoza malo oslabio, teje nad Sardinijom, bilo plitko visinsko ciklonalno po-lje koje se premjestilo nad Siciliju. Os termobariËkog
Slika 3. Prizemna sinoptiËka situacija 19. kolovoza 2015. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
Slika 4. Prizemna sinoptiËka situacija 20. kolovoza 2015. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 9. kolovoza 2015. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 9. kolovoza2015. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
-
6
BILTEN 08 / 2015
Slika 6. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 16. kolovoza 2015. u 12.00 sati UTC (izvor: EUMETSAT)
Slika 7. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 19. kolovoza 2015. u 12.00 sati UTC (izvor: EUMETSAT)
grebena se do 15. kolovoza s jugozapada Sredozemljapremjestila na jug i jugoistok. Nad Atlantikom je biladuboka ciklona, a ciklonalno polje se formiralo i nadBiskajskim zaljevom.
Stoga je nad Hrvatskom prevladavalo sunËano isuho, te ponovno ekstremno toplo vrijeme.
Uz prolazno slabljenje bariËkog grebena povre-meno je pritjecao razmjerno vlaæan, ali i dalje vrlotopao zrak, pa je bilo kratkotrajnih lokalnih pljusko-va i grmljavine, koji meutim nisu donijeli osvjeæen-
je. Na Jadranu su i dalje noÊi bile tople i vrlo tople.Bilo je vruÊe i vrlo vruÊe s maksimalnom tempera-turom zraka i viπom od 35°C.
Vjetar je bio slab, na Jadranu je bilo burina i maes-trala, a kratkotrajno i umjerene, podno Velebita i jakebure.
Na kraju razdoblja ponegdje je bilo pljuskova igrmljavine, osobito poslijepodne i naveËer.
Zatim je od 16. do 20. kolovoza bilo promjenlji-vo i preteæno oblaËno, te u cijeloj zemlji nestabil-no i osjetno svjeæije. Bilo je povremene kiπe, pa iizraæenih pljuskova i grmljavine s obilnom kiπom.Najviπe oborine je 16. i 17. kolovoza palo na Jadranui u podruËjima uz Jadran, te u srediπnjoj Hrvatskoj.
Nad naπu zemlju je prodirao vlaæan, nestabilan, terazmjerno hladan zrak. 16. i 17. kolovoza premjestilase dolina s vlaænim zrakom, a zatim hladna fronta. 18.kolovoza prizemno je bilo ciklonalno polje. Sve dokraja razdoblja po visini je u visinskoj dolini pritjecaovlaæan i svjeæ zrak.
Posljedica toga su bile vrlo potrebne i dugo oËeki-vane oborine, te osvjeæenje, pa je temperatura zrakau pojedinim danima bila i neπto niæa od uobiËajenih zaovo doba godine. Na Jadranu je povremeno bilo um-jerene, a ponegdje i jake bure i sjeverozapadnog vje-tra.
Od 21. do 24. kolovoza bilo je djelomice ilipreteæno sunËano i malo toplije. Ponegdje je bilopljuskova i grmljavine.
Slika 5. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 20.kolovoza 2015. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka
sluæba)
-
BILTEN 08 / 2015
7
Prema naπoj zemlji poËeo se pruæati ogranak an-ticiklone iz zapadne Europe. Po visini je meutim joπkruæio vlaæan i nestabilan zrak. U takvim okolnostimanajsunËanije je bilo na Jadranu, dok je u kopnenim kra-jevima bilo promjenljive naoblake, te ËeπÊih pojavapljuskova ili kiπe nego duæ obale i na otocima. U poËetkuje na Jadranu bilo umjerene i jake, mjestimice i vrlojake bure, a osobito prema otvorenom moru i sjeveroza-padnjaka.
25. kolovoza preko naπe zemlje premjestila sehladna fronta s novom koliËinom vlaænog i nesta-bilnog zraka, te je uz povremeno viπe oblaka bilomjestimice kiπe i pljuskova s grmljavinom. Bilo jerazmjerno toplo. Na Jadranu je bilo umjerenog ju-ga, a zatim jugozapadnjaka i sjeverozapadnjaka,te uz obalu bure.
26. kolovoza je u kopnenom podruËju bilo mjes-timice magle, te slojevitih oblaka koji su se i duljezadræali. NajsunËanije je bilo na Jadranu. Bilo jerazmjerno toplo.
Prizemno je jaËao ogranak anticiklone, a po visi-ni je pritjecao sve topliji zrak. Stoga je uslijed tempe-raturne inverzije bilo u unutraπnjosti slojevitih oblaka.Na Jadranu je u noÊi i ujutro ponegdje bilo umjerenei umjereno jake bure.
Zatim je do kraja mjeseca, do 31. kolovoza, bi-lo preteæno sunËano i vrlo toplo, te vruÊe. Ujutro jepo kotlinama bilo magle. Vjetar je bio uglavnomslab, povremeno ponegdje i umjeren jugozapadni,a na Jadranu i sjeverozapadni, a u noÊi i ujutroburin.
Na vrijeme je utjecalo polje visokog tlaka zraka,a po visini je s juga pritjecao topao zrak uz ponovnojaËanje termobariËkog grebena, pa se moæe reÊi da jeto bio peti toplinski val od klimatoloπkog poËetka lje-ta.
U kolovozu ove godine zabiljeæena su dva toplin-ska vala. Prvi je bio izraæeniji i dugotrajan, a prekinutje 16. kolovoza, dakle oko Velike Gospe.
Tako je ove godine vrijeme oko 15. kolovozapotvreno kao meteoroloπki singularitet, kada ËestopoËinju prvi izraæeniji prodori vlaænog i svjeæeg zra-ka nakon do tada uglavnom suhog i toplog ljeta.
Drugi toplinski val uspostavio se od 26. kolovoza,te je jaËao prema kraju mjeseca i nastavio se poËetkomrujna.
Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu i visinsku (AT 500hPa sinoptiËku situaciju 9. kolovoza 2015., kada je nadHrvatskom bio izraæen termobariËki greben s juga (izvorNjemaËka meteoroloπka sluæba-DWD).
Slike 3, 4 i 5 prikazuju prizemnu sinoptiËku situaci-ju 19. i 20. kolovoza, te visinsku (AT 500hPA)sinoptiËku situaciju 20. kolovoza 2015., kada je u naπuzemlju prodidirao vlaæan i nestabilan, te svjeæ zrak(izvor NjemaËka meteoroloπka sluæba-DWD).
Slike 6 i 7 su satelitske snimke oblaka u toplin-skom dijelu spektra 16., odnosno 19. kolovoza 2015.,kada je nad naπom zemljom bilo uËestale kiπe (izvorEUMETSAT).
Analiza ljeta 2015. godine po tipovima vremena
Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl. inæ.Marija MokoriÊ, dipl. inæ.
Krunoslav Mikec, dipl. inæ.
Uvod
I u ljetnim mjesecima (lipanj, srpanj i kolovoz) uHrvatskoj je srednja mjeseËna temperatura zraka bilaviπa od tridesetogodiπnjeg srednjaka (1961.-1990.).©toviπe, ljeto je bilo ekstremno toplo, te spada meunajtoplija. Srednja mjeseËna koliËina oborine je bilanejednoliko rasporeena, πto ne Ëudi za ljetne mjesecekada su oborine Ëesto u obliku pljuskova koji lokalnomogu biti i vrlo obilni.
Klimatoloπka analiza srednje sezonske tempera-ture zraka (lipanj, srpanj, kolovoz) pokazuje kako jesrednja temperatura zraka posvuda bila viπa od sred-njaka za referentno razdoblje, pa je po raspodjeli per-centila ljeto u kategoriji ekstremno toplo.
Oborinske prilike su u veÊem dijelu zemlje u kate-goriji normalno, a u dijelu unutraπnjosti i sjevernogJadrana u kategoriji suπno i vrlo suπno. Samo je na po-druËju Knina prema raspodjeli percentila ljeto bilo ukategoriji kiπno.
Meutim, za ovogodiπnje ljeto su karakteristiËnaduga suπna i ekstremno topla, odnosno vrlo vruÊa raz-doblja kada je isuπivanje tla i biljnog pokrova bilo vr-lo izraæeno. Zabiljeæeno je pet toplinskih valova kadase nad podruËjem naπe zemlje zadræavao izraæen ter-mobariËki greben koji se preko srednje Europe pruæao
-
8
BILTEN 08 / 2015
do sjevera kontinenta. U sklopu njega je danima na eu-ropsko kopno prodirao vrlo topao zrak iz sjeverne Afrike- i prizemno i po visini. TermobariËki greben je u po-jedinim danima po visini bio izraæen sve do izobarneplohe 300 hPa.
Prvi toplinski val, razmjerno kratak, bio je u lip-nju (od 10. do 14. lipnja). Dva toplinska vala su bilau srpnju (poËetkom i sredinom mjeseca) i kolovozu,pri Ëemu su najizraæeniji i najdugotrajniji bili od 12.do 22. srpnja, te od poËetka do polovice kolovoza (oso-bito izraæen od 5. do 14. kolovoza).
I u lipnju i srpnju bilo je povremenih prodoravlaænog i svjeæeg zraka povezanih s prolaskom atmos-ferskih fronti, koji su donijeli kiπu i pljuskove s grm-ljavinom te osjetno osvjeæenje. Tako je primjerice utreÊoj dekadi srpnja temperatura zraka bila osjetno niæaod uobiËajene za doba godine. Atmosferske fronte iplitko ciklonalno polje utjecali su na vrijeme od 15.kolovoza donijevπi dugo oËekivano osvjeæenje i oborine,ponegdje i obilne, te je u kratkom vremenu u poje-dinim krajevima palo viπe kiπe od uobiËajenog mje-seËnog srednjaka.
Ipak, dominantan utjecaj na vrijeme imali su sta-cionarni termobariËki grebeni po visini koji su spreËavaliprodore vlaænog i svjeæeg oceanskog zraka, a podræavalipritjecanje vrlo toplog i suhog zraka s juga. Stoga jeposebno zanimljiva analiza srednjeg visinskog stanjaatmosfere.
Analiza vremenskih prilika u ljetnim mjesecima 2015. godine preko srednjih
mjeseËnih visinskih stanja
Na vrijeme osim sinoptiËkih prilika u prizemnomsloju atmosfere, odnosno prizemnog polja tlaka zraka,utjeËe i stanje atmosfere u viπim slojevima.
Posebno je vaæna situacija na visini oko 5.5 km -na izobarnoj plohi AT 500 hPa, te na visini oko 1.5 km- na izobarnoj plohi AT 850 hPa.
Na njima se mogu uoËiti strujanja po visini i visin-ski atmosferski sustavi koji u znaËajnoj mjeri utjeËuna vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednjemjeseËno stanje atmosfere po visini pokazatelj sred-njeg mjeseËnog strujanja nad odreenim podruËjem,odnosno nad sjevernom hemisferom.
Za takvu analizu koriπteni su podaci Europskogcentra za srednjoroËnu prognozu vremena u Readingu(ECMWF) za termin 12 UTC.
Lipanj 2015.
Srednje mjeseËno strujanje na AT 500 hPa (slika8) pokazuje kako se nad naπom zemljom nalazila pred-nja strana grebena, odnosno sjeverozapadno srednjevisinsko strujanje. Os visinskog grebena pruæala sepreko Pirinejskog poluotoka i Francuske. Zapadnijenad Atlantikom prevladavalo je zapadno strujanje.IstoËno od naπe zemlje bila je visinska dolina. Na AT850 hPa nad naπom zemljom nalazio se greben koji sepruæao sa zapada kontinenta.
Srpanj 2015.
Srednje mjeseËno visinsko strujanje u srpnju ovegodine na AT 500 hPa i na AT 850 hPa pokazuje kakose nad naπom zemljom nalazio greben s jugozapada,odnosno prema naπim krajevima iz sjeverne Afrikepruæao se termobariËki greben (slika 9). Ujedno je nadIslandom bilo srediπte visinske ciklone, dok je istoËni-je od naπih krajeva bila visinska dolina (na AT 500hPa), odnosno visinska ciklona (na AT 850 hPa).
Kolovoz 2015.
Srednje mjeseËno strujanje je na AT 500 hPa (sli-ka 10) nad naπom zemljom bilo zapadno s difluenci-jom izohipsa, pa se moæe govoriti o bezgradijentnomstanju. Visinski greben pruæao se nad podruËjem za-padne i srednje Europe, prema sjeveru kontinenta. Nadsjevernim Atlantikom (i na AT 850 hPa) nalazila seduboka islandska ciklona, uz prevladavajuÊe jugoza-padno, a iznad jugozapadne Europe i zapadnog Sredozemljazapadno strujanje. Na AT 850 hPa takoer se moæegovoriti o bezgradijentnom polju iznad Hrvatske uznaznaku slabo izraæenog grebena, ali takoer i malosniæenog srednjeg tlaka zraka nad sjevernim Jadranom.
Analiza srednjeg mjeseËnog visinskog stanjapotvruje prevladavajuÊi utjecaj visinskog grebena navrijeme nad veÊim dijelom jugozapadne i zapadneEurope, te zapadnog i srednjeg Sredozemlja, pa i napodruËju Hrvatske. Najizraæeniji utjecaj bio je u srp-nju kada je visinski greben danima perzistirao nadnaπom zemljom.
U uobiËajenim ljetima, prodori vlaænog i nesta-bilnog zraka nisu jako Ëesti, osobito na Jadranu, πtoje odlika mediteranske klime. Meutim, ovog ljeta subili rjei i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te subili povezani s kratkotrajnim prodorima vlaænog ihladnog zraka.
-
BILTEN 08 / 2015
9
Situacija se promijenila od 15. kolovoza, odnos-no od blagdana Velike Gospe koji se smatra meteoroloπkimsingularitetom, a oznaËava kraj najtoplijeg i najsuπegdijela ljeta.
Tipovi vremena
Da bi se detaljnije analizirala vremenska slikaraena je analiza prizemnih sinoptiËkih situacija na os-novi 29 vremenskih tipova koje je odredio dr.sc. DraæenPoje 1965. godine.
Tipovi vremena su se odreivali iz analize prizemnogtlaka zraka u 00 UTC NjemaËke meteoroloπke sluæbe.
Nadalje, vremenski tipovi su s obzirom na utjecajna vrijeme i uËestalost pojavljivanja svrstani u grupetipova vremena, odnosno vremenske reæime (tablica1).
Odreeno je pet vremenskih reæima: radijacijski,oborinski, advekcija iz jugoistoËne Europe, advekci-ja iz sjeverozapadne Europe te vjetrovni, a preostali
vremenski tipovi prema Poje (1965.), znatno su manjeuËestali, te su stoga svrstani u kategoriju „ostali“.
Karakteristike analiziranih vremenskih reæima
Radijacijski reæim karakterizira slabo strujanjepromjenljiva smjera, te utjecaji lokalnih Ëimbenika(podloge, reljefa). Pojavljuje se na prednjoj (V1), do-
Slika 8. Srednje mjeseËno stanje atmosfere u lipnju 2015. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 00 UTC(izvor ECMWF).
Slika 9. Srednje mjeseËno stanje atmosfere u srpnju 2015. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 00 UTC(izvor ECMWF).
GRUPA TIP VREMENA
radijacijski reæim V1, V2, V4, g, mv, Ba, Bc
oborinski reæim N1, N2, Dol1, Dol2, WS, SWS, SS
advekcija iz SE Europe V3, SES
advekcija iz NW Europe NWS, Dol3
vjetrovni reæim N4, NS, NES, ES
ostaliN3, Nc, zodol1, zodol2, zodol3,Vc, Dol
Tablica 1. Grupirani tipovi vremena -vremenski reæimi.
-
10
BILTEN 08 / 2015
njoj (V2) i gornjoj (V4) strani anticiklone, u po-druËju grebena visokog tlaka zraka (g), u polju sred-nje izjednaËenog tlaka zraka (Ba, Bc), te izmeu dvaciklonalna polja - most visokog tlaka zraka (mv).
Iako greben visokog tlaka spada u radijacijskitip vremena, nema uvijek obiljeæja radijacijskog reæi-ma, pa se u nekim analizama promatra zasebno (LonËari VuËetiÊ, 2003.)
Oborinski reæim karakterizira advekcija toplog ivlaænog zraka (preteæno uz ciklonalnu zakrivljenostizobara) uz procese dizanja zraka i stvaranje naoblakei oborine. Vremenski tipovi koji su povezani s ta-kvim vremenom su prednja (N1) i donja (N2) stranaciklone, prednja strana doline (Dol1), os doline (Dol2)te zapadno (WS), jugozapadno (SWS) i juæno stanje(SS).
Advekciju iz jugoistoËne Europe karakterizirahladna advekcija u zimskom dijelu godine u uvjetimaslabog strujanja pogodnog za odræavanje stabilnih in-verznih prilika duljeg trajanja. Pojavljuje se na straæ-njoj strani anticiklone (V3), te uz jugoistoËno stanje(SES).
Advekcija iz sjeverozapadne Europe je karakte-ristiËna po pritjecanju hladnog zraka, uglavnom u toplomdijelu godine, πto pogoduje stvaranju konvektivnenaoblake uz mjestimiËne pljuskove. »esto je povezanas prolaskom frontalnog sustava. Takve vremenske pri-like javljaju se u sjeverozapadnom stanju (NWS) i nastraænjoj strani doline (Dol3).
Vjetrovni reæim povezan je s advekcijom hladnogzraka koja se odvija s velikim brzinama, pa je horizon-talna i vertikalna razmjena zraka vrlo velika. Takve
vremenske prilike pojavljuju se u sjevernom (NS),sjeveroistoËnom (NES) i istoËnom stanju (ES), te nagornjoj strani ciklone (N4).
Rezultati i diskusija
Unutraπnjost Hrvatske
Analiza vremenskih reæima (slika 11) u unutraπnjostiHrvatske pokazuje kako je veÊi dio ljeta (72 dana) bioobiljeæen nekim od vremenskih tipova koji pripadajuradijacijskom reæimu πto je i rezultiralo veÊ prije opisa-nim temperaturnim i oborinskim prilikama. Tijekomljetne sezone uobiËajen je prevladavajuÊi utjecaj radi-jacijskog reæima - viπegodiπnji je srednjak relativneËestine pojavljivanja u unutraπnjosti oko 68 %. Meutim,ove je godine ta Ëestina bila joπ za 10 % veÊa, dakleËak 78 %. Posve je izostao vjetrovni reæim, advekcijasa sjeverozapada te tipovi vremena koji se svrstavajuu reæim ostalo.
Oborinski je reæim ovog ljeta bio ËeπÊi nego πtoje uobiËajeno, uz relativnu Ëestinu pojavljivanja od oko20 %, dok je viπegodiπnji srednjak 14 %. Meutim,prema klimatoloπkoj ocjeni ljeto je u unutraπnjosti pre-ma raspodjeli percentila uglavnom bilo u kategorija-ma od normalno do vrlo suπno, pa je ËeπÊi oborinskireæim bio posljedica razmjerno kratkotrajnih inten-zivnih oborina, osobito u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Osim radijacijskog i oborinskog reæima, ovog lje-ta joπ je samo zabiljeæena advekcija s jugoistoka (SEadvekcija) i to jedan dan u kolovozu.
Prema oËekivanjima, te u skladu s analizom sred-njeg strujanja i vremenskih reæima, analiza vremen-skih tipova u unutraπnjosti (slika 12) pokazuje kako jevremenski tip s najveÊom relativnom Ëestinom ovoga
Slika 10. Srednje mjeseËno stanje atmosfere u kolovozu 2015. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 00 UTC(izvor ECMWF).
-
BILTEN 08 / 2015
11
ljeta bio greben visokog tlaka (g) koji se pojavio u Ëak38 % dana. InaËe klimatoloπki srednjak relativne Ëes-tine pojavljivanja grebena za razdoblja 1971.-2000. je16%.
Razmjerno stabilno i iznadprosjeËno toplo ljetobilo je i posljedica uobiËajene Ëestine pojavljivanjabezgradijentnog anticiklonalnog polja (Ba - oko 23 %),dok je ciklonalno bezgradijentno polje bilo gotovo upo-la rjee (7 % u odnosu na srednjak od 12 %). Iako neodveÊ Ëest tijekom ljeta, utjecaj prednje (istoËne) straneanticiklone (V1) gotovo je posve izostao (zabiljeæenje tek jedan dan u prvoj polovici srpnja) jer su se an-ticiklone svojom glavninom nalazile sjevernije od naπihkrajeva. Tome u prilog ide i Ëinjenica da je maloveÊa od uobiËajenog bila relativna Ëestina donje (juæne)strane anticiklone (V2).
Prodori vlaænog i nestabilnog zraka ovog su ljetabili obiljeæeni premjeπtanjem doline u polju tlaka preko
ili u blizini kopnenih krajeva Hrvatske. Tako jezabiljeæena ËeπÊa pojava prednje strane doline (Dol1)s obzirom na viπegodiπnji prosjek, i to gotovo 3 puta(12 % ovog ljeta u odnosu na srednjak od oko 4 %) teos doline (Dol2) 2 puta (8 % ovog ljeta u odnosu nasrednjak od oko 4 %)
Ciklona, te njihovog utjecaja u blizini naπih kra-jeva ovog ljeta gotovo da nije bilo, a samo je u dru-goj polovici kolovoza zabiljeæen jedan dan u kojem jeprevladavajuÊi utjecaj na vrijeme imala prednja (istoË-na) strana ciklone (N1). Iako inaËe rijetka, ovog su lje-ta takoer posve izostala prijelazna stanja, πto ne tre-ba Ëuditi s obzirom na veÊ prije spomenutu perzistent-nost grebena visokog tlaka.
Sjeverni Jadran
SliËno kao i u unutraπnjosti, analiza vremenskihreæima za ljeto 2015. na sjevernom Jadranu (slika 13)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni ostalo
ljeto 2015.ljeto 1971.-2000.
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
vremenski reæim
Slika 11. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih reæima za ljeto 2015. i za ljetno razdoblje 1971.-2000. za unutraπnjostHrvatske
0
5
10
15
20
25
30
35
40
N1
N2
N3
N4
Nc
Do l
1
Do l
2
Do l
3
Do l V1
V2
V3
V4 V c g mv
SS
SWS
WS
NW
S
NS
NES ES SE
S
Ba Bc
zod
o l1
zod
o l2
zod
o l3
ljeto 2015.ljeto 1971.-2000.
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
tip vremena
Slika 12. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih tipova za ljeto 2015. i za ljetno razdoblje 1971.-2000. za unutraπnjostHrvatske
-
12
BILTEN 08 / 2015
pokazuje prevladavajuÊi utjecaj radijacijskog reæima.Tako je relativna Ëestina radijacijskog reæima ovog lje-ta bila zamjetno veÊa nego πto je uobiËajeno - oko 75% u odnosu na prosjek od 47 %.
S druge strane, ljeto je na sjevernom Jadranu, pre-ma klimatoloπkoj ocjeni oborinskih prilika bilo suπnoili vrlo suπno, pa u prilog tome idu i rezultati analizevremenskih reæima za to podruËje koji pokazuju ka-ko je uËestalost oborinskog reæima bila manja za oko5 % od uobiËajenog za razdoblje 1971.-2000. Iakoodstupanje nije jako veliko, s obzirom na klimatoloπkuanalizu ljeta moæe se zakljuËiti kako su tipovi vreme-na koji se inaËe svrstavaju u oborinski raæim, ovog pu-ta donosili koliËinski manje oborine nego πto je touobiËajeno.
Kao i u unutraπnjosti, ovog ljeta na sjevernomJadranu posve je izostao vjetrovni reæim te advekcijasa sjeverozapada. Relativna Ëestina 30-godiπnjeg pros-
jeka vjetrovnog reæima inaËe je oko 8 %, a izostanaktipova vremena koji spadaju u vjetrovni reæim poslje-dica je prevladavajuÊih sinoptiËkih situacija bez izraæenihgradijenata ili premjeπtanja izraæenih frontalnih pore-meÊaja.
Takoer kao i u unutraπnjosti, samo je u jednomdanu u kolovozu zabiljeæena advekcija s jugoistoka(SE advekcija).
Za razliku od unutraπnjosti gdje ih uopÊe nije bi-lo, vremenski tipovi koji spadaju u reæim ostalo zabi-ljeæeni su na sjevernom Jadranu, ali s uËestaloπÊu ma-njom od 30-godiπnjeg prosjeka.
Analiza tipova vremena (slika 14) pokazujekako je, sliËno kao i u unutraπnjosti, najveÊu uËestalosttijekom ljeta imao tip greben visokog tlaka (g), kojegje na sjevernom Jadranu bilo gotovo tri puta viπe negoπto je uobiËajeno, pri Ëemu je to i najveÊe zabiljeæenoodstupanje od prosjeka. Bezgradijentno anticiklonal-
0
5
10
15
20
25
30
35
40
N1
N2
N3
N4
Nc
Do l
1
Do l
2
Do l
3
Do l V1 V2 V3 V4 Vc g
mv
SS
SWS
WS
NW
S
NS
NES E
S
SES Ba
Bc
zod
o l1
zod
o l2
zod
o l3
ljeto 2015.
ljeto 1971.-2000.
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
tip vremena
Slika 14. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih tipova za ljeto 2015. i za ljetno razdoblje 1971.-2000. za sjeverni Jadran
0
10
20
30
40
50
60
70
80
oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni ostalo
ljeto 2015.
ljeto 1971.-2000.re
lativ
na Ë
estin
a (%
)
vremenski reæim
Slika 13. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih reæima za ljeto 2015. i za ljetno razdoblje 1971.-2000. za sjeverni Jadran
-
BILTEN 08 / 2015
13
no (Ba) i ciklonalno (Bc) polje bilo je tek malo rijeenego πto je uobiËajeno, a pozitivno odstupanje (dakleËeπÊe pojavljivanje) s obzirom na klimatoloπki sred-njak uoËeno je i kod donje (juæne) strane anticiklone(V2). S obzirom na sliËnu relativnu frekvenciju togtipa vremena i u unutraπnjosti, moæemo ponoviti veÊuoËenu Ëinjenicu kako su se anticiklone zadræavalesjevernije od naπih krajeva.
Tipovi vremena prednja strana doline (Dol1) i osdoline (Dol2) ovog ljeta na sjevernom Jadranu bili suËeπÊi od uobiËajenog. Kako je njihova relativna frekven-cija manja od 10 %, to znaËi da doline u polju tlakanisu bile jako izraæene, pa je i koliËina kiπe koja je palabila razmjerno mala (klimatoloπka ocjena oborinskihprilika za sjeverni Jadran je suπno i vrlo suπno). Ciklonalnaaktivnost, inaËe ne Ëesta u ljetnoj sezoni, ovog je lje-ta bila joπ rijea, pa je isto kao i u unutraπnjosti zabi-ljeæen samo jedan dan u kojem je tip vremena bio pred-nja (istoËna) strana ciklone (N1).
Od prijelaznih stanja, koja se inaËe pojavljuju ri-jetko, zabiljeæeno je samo juæno prijelazno stanje (SS)i to potkraj kolovoza.
Tip vremena kojeg karakterizira specifiËna dolinau polju tlaka (Dol), a koja se najËeπÊe podudara s jad-ranskim bazenom te straænja strana zonalno poloæenedoline (zodol3) ovog su ljeta zabiljeæene na sjevernomJadranu i to s uËestaloπÊu koje je u granicama viπegodiπnjegprosjeka.
Srednji i juæni Jadran
Tijekom proteklog ljeta na srednjem i juænomJadranu, kao i u ostalim podruËjima Hrvatske, najËeπÊije bio radijacijski reæim. On je na srednjem Jadranu
zabiljeæen u 70, a na juænom u 72 dana, od ukupno92 ljetna, πto odgovara relativnoj uËestalosti od 76%, odnosno 78 %, sliËno kao i u unutraπnjosti te nasjevernom Jadranu.
Kako je klimatoloπka ocjena oborinskih prilika ti-jekom ovog ljeta za veÊinu postaja na srednjem i juænomJadranu normalno, uËestalost oborinskog reæima od 12% na srednjem i 11 % na juænom pokazuje kako je urazmjerno malom broju dana s kiπom pala veÊinomprosjeËna koliËina oborine za ljetnu sezonu. Pritomje polovica od ukupno 10-tak kiπnih dana zabiljeæenau nizu dana od 16. do 20. kolovoza. U srpnju je tip vre-mena koji pripada oborinskom reæimu na srednjemJadranu zabiljeæen samo jednom, dok na juænom Jadranuniti jedan dan u srpnju nije imao tip vremena iz togreæima.
Razmjerno je Ëesta, s relativnom frekvencijom odoko 9 %, bila pojava tipova vremena koji pripadajugrupi reæima ostalo, dok je svega 1 dan u lipnju (18.lipnja) imao tip iz vjetrovnog reæima i to je bilo sjeverois-toËno prijelazno stanje (NES).
Rijetka je bila i pojava reæima iz grupe advekcijesa sjeverozapada (NW advekcija - 2 dana na srednjemte 1 dan na juænom Jadranu), a Ëak niti jedan dan ti-jekom ljeta nije imao tip vremena iz grupe advekcijes jugoistoka (SE advekcija).
Analizom vremenskih tipova u ove dvije regijevidljivo je kako je tip s najveÊom relativnom uËestalostibio greben visokog tlaka (g), koji je zabiljeæen na sred-njem Jadranu u 37 %, odnosno na juænom Jadranu u38 % dana. Potom slijede, takoer iz radijacijske grupetipova, bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba) s
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
obor rad+g SE adv. NW adv. vjet ostalo
srednji Jadran ljeto 2015.
Juæni Jadran ljeto 2015.
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
vremenski reæim
Slika 15. Relativne Ëestine vremenskih reæima za ljeto 2015. za srednji i juæni Jadran
-
14
BILTEN 08 / 2015
frekvencijom od 21 % te bezgradijentno ciklonalnopolje (Bc) s oko 10 %. Od ostalih tipova koji pri-padaju ovom reæimu, razmjerno je Ëesto i to u ukupno9 dana tijekom ljeta, zabiljeæena pojava juæne (donje)strane anticiklone (V2), πto je takoer sliËno kao i uunutraπnjosti i na sjevernom Jadranu, te pokazuje kakosu se srediπta polja poviπenog tlaka zraka uglavnomzadræavala i premjeπtala sjevernije od Hrvatske.
Nakon ovih tipova, po uËestalosti slijede prednjastrana doline (Dol1) te dolina (Dol), koji su zabiljeæenitijekom 6 dana svaki. Prvi tip, prednja strana doline(Dol1) pripada oborinskom reæimu i glavni je uzrokkiπnih dana na srednjem i juænom Jadranu tijekom ovo-ga ljeta. Drugi tip, dolina (Dol), pripada reæimu osta-lo i karakteristiËan je tip za krajeve na Jadranu koji sepojavljuje pri pruæanju osi doline od istoËnog Sredozemljapreko Jadrana.
Od drugih oborinskih tipova, os doline (Dol2)zabiljeæen je u oko 4 % dana, a samo je jedan dan, ito 18. kolovoz, u obje ove regije zabiljeæen tip pred-nja (istoËna) strana ciklone (N1).
SliËnu malu uËestalost ovoga ljeta imao je tipstraænja strana zonalne doline (zodol3), koji je zabilje-æen u samo 2 dana, te koji pripada reæimu ostalo.
Od onih koji se joπ pojavljuju, tu je straænja strandoline (Dol3), koji pripada reæimu advekcije sa sjeveroza-pada, s uËestalosti od 2 % na srednjem i 1 % na juænomJadranu, te sjeveroistoËno prijelazno stanje (NES) ko-je je zabiljeæeno samo 18. lipnja.
ZakljuËak
Prema analizi vremenskih tipova i reæima tijekomljeta 2015. glavno je obiljeæje, πto je i oËekivano, bio
radijacijski reæim. Tako je viπe od 70 ljetnih dana ima-lo neki od vremenskih tipova iz radijacijskog reæima,πto je ipak viπe nego πto je u veÊini podruËja Hrvat-ske uobiËajeno, a na sjevernom Jadranu i zamjetnoviπe.
U skladu je to s klimatoloπkom ocjenom ljeta,posebice temperaturnom, jer je ljeto iza nas bilo osjet-no toplije od prosjeka, dapaËe, bilo je prema raspod-jeli percentila u kategoriji ekstremno toplo. SinoptiËkigledano, prevladavalo je jugozapadno visinsko stru-janje iznad naπeg dijela kontinenta zbog pruæanja grebe-na sa zapada i jugozapada, pri Ëemu je onda do naspritjecao i zadræavao se uglavnom vrlo topao i razm-jerno suh zrak. Posebice je to bilo izraæeno u srpnju.Analizom tipova vremena u prizemnom sloju atmos-fere vidljivo je kako je prevladavao utjecaj poljapoviπenog tlaka zraka, odnosno najËeπÊi su tipovi biligreben visokog tlaka (g), bezgradijentno anticiklonal-no polje (Ba) te donja (juæna) strana anticiklone(V2). To pokazuje kako su srediπta anticiklone bilauglavnom udaljena od naπih podruËja, te su se uglavnomzadræavala sjevernije i sjeverozapadnije od naπeg di-jela Europe pri Ëemu kod nas nije bilo izraæenijeg gradi-jenta u polju tlaka. Tomu u prilog ide i razmjerno ve-lik broj dana s tipom vremena bezgradijentno ciklo-nalno polje (Bc) te izostanak ili vrlo mali broj tipovavremena koji pripadaju u vjetrovni reæim, a za koje jekarakteristiËno postojanje gradijenta u prizemnom poljutlaka.
Odstupanje broja dana s oborinskim reæimom uodnosu na klimatoloπki srednjak veÊinom je u skladus oborinskom ocjenom klimatoloπkih uvjeta tijekomljeta. Naime, ljeto je u veÊini podruËja bilo u kategori-ji suπno i normalno. Analiza raspodjele tipova vre-
0
5
10
15
20
25
30
35
40
N1
N2
N3
N4
Nc
Dol
1
Dol
2
Dol
3
Dol V1
V2
V3
V4 Vc g mv SS
SWS
WS
NW
S
NS
NES E
S
SES Ba
Bc
zod
ol1
zod
ol2
zod
ol3
ljeto 2015.
ljeto 1971.-2000.
rela
tivna
Ëes
tina
(%)
tip vremena
srednji Jadran
juæni Jadran
Slika 16. Relativne Ëestine tipova vremena za ljeto 2015. za srednji i juæni Jadran
-
BILTEN 08 / 2015
15
mena koji pripadaju oborinskom reæimu pokazuje kakoje uglavnom taj reæim bio manje zastupljen u odnosuna prosjek, a samo je u unutraπnjosti broj dana s oborin-skim reæimom bio veÊi nego πto je uobiËajeno. Uglavnomse pritom radilo o tipovima vremena prednja strana do-line (Dol1) i os doline (Dol2), πto pokazuje kako jekiπe veÊinom bilo zbog prolaska atmosferskih frontipreko naπih podruËja, a to su uglavnom bili kratko-trajni prodori vlaænog zraka. Izostao je pritom znaËaj-niji utjecaj ciklona, odnosno tipova prednja (istoËna)strana ciklone (N1) i donja (juæna) strana ciklone (N2),πto je takoer u skladu s analizom srednjeg prizemnogi visinskog stanja atmosfere, tj. prevladavajuÊim ut-jecajem termobariËkog grebena po visini te polja po-viπenog tlaka zraka u prizemlju.
Zanimljivo je joπ primjetiti gotovo potpuno izostanakdrugih reæima, posebice u unutraπnjosti gdje je raspod-jela dana s pojedinim reæimima gotovo u potpunostipolarizirana na radijacijski reæim u velikoj veÊini danate oborinski u preostalim danima. Na Jadranu je brojdana s oborinskim reæimom ipak neπto manji nego uunutraπnjosti, πto je i normalno tijekom ljeta. Pritomje odreeni broj dana bio obiljeæen tipovima vremenaiz grupe ostalo - ponajprije straænjom stranom zonalnedoline (zodol3) te dolinom (Dol). Ti tipovi vremenakarakteristiËni su za Jadran tijekom ljeta zbog pruæa-nja ne jako izraæene doline s istoËnog Sredozemlja,gdje je srediπte polja sniæenog tlaka zraka, preko Jonskogu Jadransko more.
Literatura
DWD, 2015., Europäische WetterberichtLonËar E. i A. BajiÊ, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj.
Hrv. Meteor. »as., 29, 31-41LonËar E. i V. VuËetiÊ, 2003: Tipovi vremena i njiho-
va primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. »as.,38, 57-81
Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji injihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nadJugoslavijom. Disertacija na SveuËiliπtu u Zagrebu,215 str.
Klimatoloπka analizadr. sc. Tanja Likso
Srednja mjeseËna temperatura zraka za kolovoz2015. bila je u cijeloj Hrvatskoj iznad viπegodiπnjegprosjeka (1961.-1990.) na πto ukazuju pozitivne ano-
malije srednje mjeseËne temperature zraka. Odstupanjasrednje mjeseËne temperature zraka bila su u rasponuod 1.7°C (Knin) do 3.9°C (Bjelovar).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike uHrvatskoj za kolovoz 2015. opisane su sljedeÊim kate-gorijama: toplo (πire podruËje Knina), vrlo toplo (diosjevernog, srednjeg i juænog Jadrana i zalea, te dioLike) i dominantnom kategorijom ekstremno toplo(preostali dio Hrvatske).
U prvoj polovici kolovoza 2015. dominirale supozitivne anomalije srednje dnevne temperature zra-ka. Na analiziranim postajama iz kontinentalnog dijelaHrvatske prvog dana kolovoza srednja dnevna tempe-ratura zraka bila je niæa od viπegodiπnjeg prosjeka(1961.-1990.) na πto ukazuje negativna vrijednost ano-malije srednje dnevne temperature zraka. Nakon togauslijedilo je dulje razdoblje (14-18 dana) pozitivnihanomalija srednje dnevne temperature zraka. S drugestrane, na priobalnim postajama prvih petanestak danakolovoza srednja dnevna temperatura zraka bila je viπaod viπegodiπnjeg prosjeka. Nakon toga na svim ana-liziranim postajama uslijedila je izmjena kratkotrajnihrazdoblja s negativnim odnosno pozitivnim anomali-jama. Kraj kolovoza ponovno je okarakteriziran po-zitivnim anomalijama srednje dnevne temperature zra-ka i to je razdoblje trajalo od 8 do 11 dana.
Tijekom kolovoza 2015. najveÊa pozitivna odstu-panja srednje dnevne temperature zraka u odnosu naviπegodiπnji prosjek kretala su se od 6.0°C (Dubrovnik,13. kolovoza) do 9.5°C Rijeka (13. kolovoza). NajveÊenegativno odstupanje srednje dnevne temperature zra-ka zabiljeæeno je na postaji Split-Marjan (16. kolovoza)kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 4.3°Cniæa od viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.).
Srednja mjeseËna maksimalna temperatura zrakau kolovozu 2015. godine kretala se u rasponu od 19.3°Cna Zaviæanu do 32.7°C u Kninu. U odnosu na viπegodiπnjiprosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne maksimalnetemperature zraka bile su na svim analiziranim posta-jama viπe od prosjeka. Odstupanja su se kretala od1.9°C (Komiæa) do 4.3°C (Zagreb-GriË). Apsolutnitemperaturni maksimumi nalazili su se u rasponu od25.2°C na Zaviæanu (13. kolovoza) do 38.6°C u Senju(13. kolovoza).
Srednje mjeseËne minimalne temperature zraka ukolovozu 2015. bile su u rasponu od 11.7°C na Zaviæanudo 24.6°C u Dubrovniku. U odnosu na viπegodiπnji
-
16
BILTEN 08 / 2015
prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne minimalnetemperature zraka bile su iznad spomenutog prosjeka.Odstupanja srednje mjeseËne minimalne temperaturezraka u kolovozu su se kretala od 1.4°C (Knin) do 4.6°C(Bjelovar). Apsolutni temperaturni minimumi su senalazili u rasponu od 5.0°C na Zaviæanu (1. kolovoza)do 19.2°C u Dubrovniku (16. kolovoza).
Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperaturazraka za postaju Zagreb-GriË je pokazala da je kolovozu2015. bilo πest izvanredno toplih dana (7., 8., 9., 13.,14. i 31. kolovoza). Srednje dnevne temperature zanavedene dane bile su niæe od najviπih vrijednosti sred-nje dnevne temperature zraka u raspoloæivom nizupostaje Zagreb-GriË πto je vidljivo iz tablice 2. Ukolovozu 2015. postaja Rijeka imala je sedam izvanred-no toplih dana od kojih je pet ujedno u kategoriji rekor-dno toplih dana (tablica 3) dok je Split-Marjan imaosvega jedan dan u ketegoriji izvanredno toplih dana(tablica 4). Za postaju Split-Marjan 13. kolovoza bio
je ujedno i u kategoriji rekordno toplih dana jer je sred-nja dnevna temperatura zraka nadmaπila najviπu sred-nju dnevnu temperaturu zraka na taj dan u raspoloæivomnizu dotiËne postaje.
Za postaje Zagreb-GriË, Rijeka i Split-Marjan utablici 4 prikazana je dodatna analiza koja se odnosina broj vruÊih dana (maksimalna dnevna temperaturazraka ≥30°C) za mjesec kolovoz 2015. Na svim ana-liziranim postajama broj vruÊih dana bio je veÊi odprosjeka za mjesec kolovoz, ali manji od najveÊih vri-jednosti u raspoloæivom nizu dotiËnih postaja. Na sliËannaËin analiziran je broj toplih noÊi (minimalna dnev-na temperatura zraka ≥20°C) za postaje Zagreb-GriË,Rijeka i Split-Marjan, a rezultati su prikazani u tabli-ci 6. Na svim analiziranim postajama broj toplih noÊibio je veÊi od prosjeka za mjesec kolovoz, ali manji odnajveÊih vrijednosti u raspoloæivom nizu dotiËnih posta-ja.
Analiza koliËina oborine za kolovoz 2015. godinekoje su izraæene u postocima (%) viπegodiπnjeg pros-jeka (1961.-1990.) pokazuje da su koliËine oborine bilena podjednakom broju postaja iznad odnosno ispodviπegodiπnjeg prosjeka. Usporedba s viπegodiπnjimprosjekom pokazuje da se koliËine oborine za kolovoz2015. godine nalaze u rasponu od 42% viπegodiπnjegprosjeka u Senju (45.0 mm) do 230% tog prosjeka uKomiæi (105.3 mm).
Oborinske prilike u Hrvatskoj za kolovoz 2015.godine opisane su sljedeÊim kategorijama: suπno (πire
SPLIT-MARJANizvanredno topli i rekordno topli dani u kolovozu 2015.
Izvanredno topli dani 13.8.
Srednja dnevna temp. (°C) 33.2
Srednja dnevna temp. (°C), raspoloæivi niz (1948.-2013.)
31.92003.
Tablica 4. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postajuSplit-Majan, KOLOVOZ 2015. Rekordno topli dani su
posebno oznaËeni (crveno).
RIJEKA izvanredno topli i rekordno topli dani u kolovozu 2015.
Izvanredno topli dani 6.8. 7.8. 8.8 9.8. 12.8. 13.8. 14.8.
Srednja dnevna temp. (°C) 30.0 31.6 30.1 31.0 31.2 32.4 29.3
Srednja dnevna temp. (°C), raspoloæivi niz (1948.-2013.)30.11994.
29.71992.
30.32013.
29.81949.
28.82003.
29.82003.
29.11985.
Tablica 3. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Rijeka, KOLOVOZ 2015. Rekordno topli dani su posebno oznaËeni (crveno).
ZAGREB-GRI» izvanredno topli dani u kolovozu 2015.
Izvanredno topli dani 7.8. 8.8. 9.8. 13.8. 14.8. 31.8
Srednja dnevna temp. (°C) 28.7 29.3 28.0 28.6 29.1 25.9
Srednja dnevna temp. (°C), raspoloæivi niz (1861.-2014.)31.12013.
31.42014.
28.91863.
29.02003.
29.81952.
26.91944.
Tablica 2. Izvanredno topli dani za postaju Zagreb-GriË, KOLOVOZ 2015.
-
BILTEN 08 / 2015
17
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
98
PERCENTILI
Komiæa
99
Dubrovnik
3.3
3.0
>99
3.4
2.6
99
Osijek>99
Knin
99
3.9
2.7>99
2.9
1.7
89
96
3.0
Rijeka>99
Varaædin>99
>99Zagreb Bjelovar
Sisak>99
3.2
Sl. Brod3.6
2.5
Pazin2.2
Ogulin
99
1.9
3.1GospiÊ
2.7
Daruvar
3.0
99
Karlovac
2.3Hvar
98
2.7Lastovo
95
99
98Zaviæan
>99
3.5
PoreËSenj
2.7
99
2.5
98
3.1
M. Loπinj
©ibenik
Split
Zadar
99
97
Parg3.1
99
Slika 17. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za KOLOVOZ 2015. od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
98
PERCENTILI
odstupanje (%)postajapercentili
A
P
Sisak 90
76
87
83
43
104
181
Ogulin86
45
50
Pazin
Split
Knin
Daruvar46
64
7934
43
136
58
Karlovac
92
M. Loπinj
Rijeka
20Zaviæan
82
Varaædin51
Zagreb Bjelovar
75
137
Zadar
Osijek
104
85
DubrovnikLastovo
145
76
7789
Komiæa230
215
90
48 Sl. Brod
53
PoreË
Senj
©ibenik
114
GospiÊ
30
64
42
22
172
85
65
44
89
125
71
Hvar
Parg63
21
168
61
Slika 18. MjeseËne koliËine oborine za KOLOVOZ 2015. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
-
18
BILTEN 08 / 2015
Slika 19. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961.-1990. za KOLOVOZ 2015. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C OSIJEK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
RIJEKA
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
SPLIT MARJAN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
OGULIN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
DUBROVNIK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka
-
BILTEN 08 / 2015
19
Slika 20. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)za KOLOVOZ 2015. godine
ZAGREB MAKSIMIR
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90mm OSIJEK
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
mm
RIJEKA
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90mm
SPLIT MARJAN
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
mm
OGULIN
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
mm
DUBROVNIK
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
mm
Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina
-
20
BILTEN 08 / 2015
podruËje Senja, Parga i Zaviæana), kiπno (dio istoËneHrvatske, πire podruËje Siska te dio srednjeg i juænogJadrana) i normalno (preostali dio Hrvatske).
NajveÊa maksimalna dnevna koliËina oborine ukolovozu 2015. izmjerena je 17. kolovoza u Dubrovniku(82.5 mm), dok je Karlovac imao najveÊu mjeseËnukoliËinu oborine (128.5 mm) za mjesec kolovoz 2015.
U kolovozu 2015. broj sati sijanja Sunca naveÊini analiziranih postaja bio je viπi od viπegodiπnjegprosjeka (1961.-1990.). Odstupanja su se kretala od
-5.2 sata u Kninu gdje je zabiljeæeno ukupno 283.1 satsijanja Sunca do 39.1 sat u Rijeci gdje je mjeseËnasuma sijanja Sunca iznosila 307.6 sati.
Analiza klimatskih anomalija na podruËjuHrvatske za ljeto 2015. godinu
Srednja temperatura zraka na sezonskoj skali (lje-to) u Hrvatskoj bila je iznad viπegodiπnjeg prosjeka1961.-1990. OdgovarajuÊe temperaturne anomalije za
Slika 21. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u KOLOVOZU 2015. godine u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ).
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
36
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C ZAGREB-GRI» (1862.-2013.)
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
36
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C SPLIT-MARJAN (1948.-2013.)
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
36
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C RIJEKA (1948.-2013.)
t-t+σ
-t+2σ
-t
-t-σ
-t-2σ
Broj vruÊih dana (Tmax ≥ 30°C) za kolovoz 2015. i usporedba s raspoloæivim nizom
ZAGREB-GRI»
kolovoz 2015. 16
raspoloæivi niz (1881.-2014.) 26 2003.
RIJEKA
kolovoz 2015. 16
raspoloæivi niz (1948.-2014.) 27 2003.
SPLIT-MARJAN
kolovoz 2015. 21
raspoloæivi niz (1948.-2014.)30 1962., 1992.
i 2003.
Tablica 5. Usporedba broja vruÊih dana za mjesecKOLOVOZ 2015. s raspoloæivim nizom
postaja Zagreb-GriË, Rijeka i Split-Marjan.
Broj toplih noÊi (Tmin ≥ 20°C) za kolovoz 2015. i usporedba s raspoloæivim nizom
ZAGREB-GRI»
kolovoz 2015. 14
raspoloæivi niz (1881.-2014.) 20 2003.
RIJEKA
kolovoz 2015. 14
raspoloæivi niz (1948.-2014.) 28 2003.
SPLIT-MARJAN
kolovoz 2015. 26
raspoloæivi niz (1948.-2014.)31 1950., 1952.,
1962., 1992., 2000.,2003., 2008. i 2012.
Tablica 6. Usporedba broja toplih noÊi za mjesecKOLOVOZ 2015. s raspoloæivim nizom
postaja Zagreb-GriË, Rijeka i Split-Marjan.
-
BILTEN 08 / 2015
21
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
98
PERCENTILI
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
Komiæa
>99
Dubrovnik
3.6
2.8
>99
2.7
3.3
>99
Osijek>99
Knin
>99
3.2
2.2>99
2.8
2.1
>99
>99
2.6
Rijeka>99
Varaædin>99
>99Zagreb Bjelovar
Sisak>99
2.8
Sl. Brod3.2
2.9
Pazin3.0
Ogulin
>99
2.1
3.1GospiÊ
2.9
Daruvar
2.8
>99
Karlovac
2.6Hvar
>99
2.9Lastovo
>99
>99
>99Zaviæan
>99
3.3
PoreË
Senj
3.2
>99
2.7
>99
3.4
M. Loπinj
©ibenik
Split
Zadar
>99
>99
Parg3.1
>99
Slika 22. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za LJETO 2015. od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
98
PERCENTILI
Sisak
odstupanje (%)postajapercentili
A
P
18
84
72
64
12
90
70
Ogulin60
6
17
Pazin
Split
Knin
Daruvar8
51
572
66
136
21
Karlovac
93
M. Loπinj
Rijeka
17Zaviæan
77
Varaædin45
Zagreb Bjelovar
27
81
Zadar
Osijek
76
35
DubrovnikLastovo
102
57
3269
Komiæa124
127
72
20 Sl. Brod
12
PoreËSenj
©ibenik
51
GospiÊ
22
77
46
5
108
62
5
22
64
96
50
Hvar
Parg100
54
83
46
Slika 23. MjeseËne koliËine oborine za LJETO 2015. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
-
22
BILTEN 08 / 2015
ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz) 2015. bile su u rasponuod 2.1°C (Knin i Komiæa) do 3.6°C (Rijeka).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike uHrvatskoj za ljeto 2015. opisane su dominantnom kate-gorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska).
Analiza ljetnih koliËina oborine izraæenih u % ljet-nih vrijednosti (1961.-1990.) pokazuje da su koliËineoborine u Hrvatskoj bile veÊinom ispod prosjeka.Izuzetak Ëini Parg gdje je ljetna koliËina oborine bilajednaka viπegodiπnjem prosjeku, dok je na nekolikometeoroloπkih postaja (Dubrovnik, Hvar, Komiæa, Knini ©ibenik) taj prosjek premaπen. KoliËine su se kretaleod 32% ljetnih koliËina oborine u Lastovu do 136%spomenutog prosjeka u Kninu.
Prema raspodjeli percentila oborinske prilike uHrvatskoj za ljeto 2015. svrstane su u sljedeÊe kate-gorije: vrlo suπno (πire podruËje Senja i Ogulina te diosrediπnje i istoËne Hrvatske), suπno (dio srediπnje i is-toËne Hrvatske te dio sjevernog i juænog Jadrana), kiπno(πire podruËje Knina) i normalno (preostali dio Hrvatske).
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjetamr. sc. Ksenija CindriÊ Kalin
Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali
U kolovozu 2015. godine analizirani su suπni ikiπni uvjeti na dnevnoj skali na 25 postaja u Hrvatskoj.PraÊene su kumulativne koliËine oborine od poËetkado kraja kolovoza i usporeene su s teorijskim per-centilima, izraËunatim pomoÊu srednjih mjeseËnih vri-jednosti koliËine oborine za kolovoz, iz 40-godiπnjegrazdoblja (1961.-2000.). Zatim su analizirani sljedovisuπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËinom oborine, Rd,manjom i veÊom od 1 mm.
U istoËnoj Slavoniji (podruËje Osijeka) su tijekomkolovoza prevladavale kiπne (percentil 75 do 91) ivrlo kiπne oborinske prilike (percentil 91 do 98), a uposavskom podruËju je kumulativna koliËina oborine,nakon kiπnih uvjeta prvih 8 dana kolovoza, do krajamjeseca bila u granicama normale. Prema analizi kiπnihrazdoblja, kiπne prilike su uzrokovali kiπni slijedoviu trajanju do dva dana. Na preostalim postajama kon-tinentalne Hrvatske oborinske prilike su se u prvojpolovici mjeseca mijenjale iz normalnih i suπnih (per-centil 9 do 25) u vrlo suπne (percentil 2 do 9). U dru-
goj polovici kolovoza su oborinske prilike bile preteæi-to u granicama normale, a na podruËju Siska i Karlovcakiπne. Na svim postajama kontinentalne Hrvatske ukolovozu je zabiljeæeno po jedno dulje suπno razdobljeu trajanju od 13 do 16 dana.
U gorskoj Hrvatskoj su se tijekom prve polovicekolovoza uglavnom izmjenjivale suπne s vrlo suπnimoborinskim prilkama, a na podruËju Parga je ukupnakoliËina oborine tijekom prve polovice kolovoza bilai ekstremno niska (percentil < 2). Kumulativna koliËi-na oborine je do kraja mjeseca ipak bila u granicamanormale za kolovoz. Na postaji Zaviæan najdulje kiπnorazdoblje trajalo je 7 dana, dok je na drugim gorskimpostajama trajalo do pet dana. Takoer je zabiljeæenoi po jedno suπno razdoblje u trajanju od 10 do 14 dana.
Na podruËju sjevernog Jadrana je kumulativnakoliËina oborine u prvoj dekadi kolovoza bila u grani-cama normale, potom su u drugoj dekadi prevladavalesuπne prilike koje su se pak stabilizirale do kraja mjese-ca. Na dalmatinskom podruËju je prva polovica kolovozapreteæito bila u granicama normale, iako je na posta-jama Zadar i Knin mjesec zapoËeo kiπno (prva 3-4dana), a na podruËju ©ibenika i Splita je prva polovi-ca kolovoza bila suπna. Drugu polovicu kolovoza obi-ljeæile su vrlo kiπne i kiπne prilike. Takvim prilikamau drugoj polovici kolovoza je ponajviπe doprinijeo kiπnislijed u trajanju do pet dana. Samo su na Lastovu ukolovozu prevladavale prosjeËne oborinske prilike. NapodruËju Dubrovnika se iz srpnja nastavilo suπnorazdoblje koje je sveukupno trajalo 32 dana.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskojskali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci
U kolovozu 2015. godine oborinski uvjeti u grani-cama normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku,GospiÊu, Karlovcu, Kninu, Kriæevcima, Malom Loπi-nju, Ogulinu, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku,Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Varaædinu, Zadru,Zagreb Maksimiru i Zaviæanu (SPI1; -0.34, -0.11, 0.79,0.07, 0.62, 0.81, -0.59, 0.15, 0.19, -0.55, 0.42, 0.14, -0.70, 0.71, 0.46, 0.51, 0.16, 0.81, 0.24 i -0.75). Umjerenokiπni uvjeti su prevladavali u Hvaru, Osijeku i ©ibeniku(SPI1; 1.17, 1.12 i 1.00).
Tijekom ljeta 2015. godine ekstremno suπni uvjetina 3-mjeseËnoj vremenskoj skali su bili u Bjelovaru(SPI3; -2.01), a vrlo suπni uvjeti u Daruvaru, Ogulinu,
-
BILTEN 08 / 2015
23
Slika 24. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u KOLOVOZU 2015.
-
24
BILTEN 08 / 2015
Senju i Slavonskom Brodu (SPI3; -1.63, -1.55, -1.63 i-1.88). Umjereno suπni uvjeti su bili u Kriæevcima iOsijeku (SPI3; -1.27 i -1.03), dok su oborinski uvjetiunutar granica normale bili u Dubrovniku, GospiÊu,Hvaru, Karlovcu, Malom Loπinju, Pargu, Pazinu, Rijeci,Sisku, Split Marjanu, ©ibeniku, Varaædinu, Zadru,Zagreb Maksimiru i Zaviæanu (SPI3; 0.39, -0.97, 0.62,-0.13, -0.84, -0.95, -0.55, -0.79, -0.69, 0.07, 0.40, -0.08,-0.49, 0.15 i -0.90). Umjereno kiπni uvjeti su prevla-davali u Kninu (SPI3; 1.04).
Tijekom proljeÊa i ljeta 2015. godine u MalomLoπinju i Senju su zabiljeæeni ekstremno suπni uvjeti(SPI6; -2.52 i -3.25). Vrlo suπni uvjeti prevladali su uGospiÊu, Pazinu, Rijeci i Zaviæanu (SPI6; -1.86, -1.59,-1.53 i -1.72). Umjereno suπni uvjeti su bili u Bjelovarui Ogulinu (SPI6; -1.34 i -1.23), a oborinski uvjeti ugranicama normale u Daruvaru, Dubrovniku, Hvaru,Karlovcu, Kninu, Kriæevcima, Osijeku, Pargu, Sisku,Slavonskom Brodu, Split Marjanu, ©ibeniku, Varaædinu,Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI6; -0.67, 0.65, 0.14,0.25, 0.20, -0.73, -0.47, -0.98, -0.07, -0.91, 0.01, -0.18,-0.04, -0.47 i 0.14).
Oborinski uvjeti na 12-mjeseËnoj vremenskoj skalisu bili unutar granica normale u Bjelovaru, GospiÊu,Kninu, Malom Loπinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu,Rijeci, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Zadru iZaviæanu (SPI12; 0.60, 0.42, 0.93, -0.01, 0.82, 0.25,0.13, 0.07, -0.66, 0.26, 0.80, 0.56 i -0.18). Umjerenokiπni uvjeti su prevladavali u Daruvaru, Dubrovnikui Zagreb Maksimiru (SPI12; 1.09, 1.11 i 1.22). Vrlokiπni uvjeti su bili u Sisku, ©ibeniku i Varaædinu (SPI12;1.79, 1.95 i 1.61), a ekstremno kiπni uvjeti u Hvaru iKarlovcu (SPI12; 2.53 i 2.14).
Na 24-mjeseËnoj vremenskoj skali oborinski uvjetiunutar granica normale su zabiljeæeni u Pazinu, Rijeci,Senju i Slavonskom Brodu (SPI24; 0.90, 0.84, 0.05 i0.85).Umjereno kiπni uvjeti su prevladavali u Dubrovniku,Kninu, Malom Loπinju, Osijeku i Zaviæanu (SPI24;1.47, 1.46, 1.18, 1.40 i 1.19). Vrlo kiπni uvjeti su biliu Daruvaru, GospiÊu, Pargu, Split Marjanu i Zadru(SPI24; 1.56, 1.79, 1.52, 1.65 i 1.89). Ekstremno kiπniuvjeti su zabiljeæeni u Bjelovaru, Hvaru, Karlovcu,Kriæevcima, Ogulinu, Sisku, ©ibeniku, Varaædinu i
Slika 25. Kumulativne koliËine oborine (mm) u KOLOVOZU 2015., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir,Rijeku, Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.
vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno
-
BILTEN 08 / 2015
25
Zagreb Maksimiru (SPI24; 2.24, 2.72, 3.26, 2.39, 2.23,3.99, 2.14, 2.64 i 2.29).
Oborinski uvjeti u proteklih 48 mjeseci bili su unu-tar granica normale u Bjelovaru, Daruvaru, GospiÊu,Kninu, Malom Loπinju, Osijeku, Pargu, Pazinu, Senju,Slavonskom Brodu, Split Marjanu, ©ibeniku i Zaviæanu(SPI48; 0.88, 0.45, 0.49, 0.38, 0.89, 0.35, 0.77, 0.09,0.64, -0.30, 0.90, 0.97 i 0.73).Umjereno kiπni uvjeti suprevladavali u Dubrovniku, Kriæevcima, Ogulinu, Rijecii Zadru (SPI48; 1.41, 1.28, 1.29, 1.04 i 1.48). Vrlo kiπniuvjeti su bili u Hvaru, Varaædinu i Zagreb Maksimiru(SPI48; 1.98, 1.65 i 1.76), dok su ekstremno kiπni uvjetizabiljeæeni u Karlovcu i Sisku (SPI48; 2.10 i 2.04).
Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata semoæe pogledati na www.meteo.hr
Klasifikacijska skala za vrijednosti SPIVrijednosti SPI Klase
2.0 i viπe ekstremno kiπno1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49 umjereno kiπno
-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5 do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho
Temperatura moramag. inæ. Ruæica PopoviÊ
Kao i proπlog srpnja temperature povrπinskog slo-ja mora u mjesecu kolovozu 2015. godine zasluæujuposebnu pozornost, osobito njihove vrijednosti na sred-njem Jadranu. U proteklom prilogu je veÊ spomenuto
da je zbog opÊih vremenskih prilika koje su vladalenad istoËnom obalom Jadrana u ljetnom periodu doπlodo prekomjernog zagrijavanja zraka, πto je uzrokova-lo i neuobiËajeno visoko zagrijavanje povrπinskog slo-ja mora.
Analiza srednjih mjeseËnih temperatura povrπin-skog sloja mora za mjesec kolovoz 2015. godine pokazu-je da su iznosile su od 22.6°C u Senju, do 25.1°C uSplitu. UsporeujuÊi te vrijednosti s vrijednostimaviπegodiπnjih prosjeka na naznaËenim lokacijama vr-lo je uoËljivo da su, kao i u mjesecu srpnju, premaπenevrijednosti viπegodiπnjih prosjeka. Na podruËjuSenja to odstupanje od viπegodiπnjeg prosjeka je iznosi-lo +2.1°C, dok ne na podruËju Komiæe to odstupanjeiznosilo samo +0.2°C.
Izraæene negativne anomalije u mjesecu kolovozuzabiljeæene su jedino na podruËju mjerne postajeSenj poËetkom treÊe dekade. Uzrok tome je greben an-ticiklone koji je jaËao sa sjevera, a po visini je kruæiovlaæan i nestabilan zrak. Pri takvoj opÊoj vremenskojsituaciji na podruËju podvelebitskog kanala puhao jeNE vjetar s udarima do 55 Ëvorova, πto je uzrokovaloohlaivanje i pad temperature mora na tom podruËju.
Najviπa terminska vrijednost povrπinskog slojamora, zabiljeæena je u Splitu i iznosila je 27.0°C. Najniæaterminska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatu-ra mora zabiljeæena je na podruËju Raba i Hvara i iznosi-la je 25.7°C. Raspon maksimalnih terminskih vrijed-nosti temperatura povrπinskog sloja mora je iznosio2.3°C.
Minimalna terminska vrijednost temperatura povrπin-skog sloja mora u promatranom razdoblju zabiljeæena
TEMPERATURA MORA (°C)
KOLOVOZ 2015.TMsrmj
(°C)TMsrviπeg
(°C)
Odstupanje odviπegod. prosjeka
(°C)
TMminmj(°C)
TMmaksmj(°C)
Trend rasta tem-perature moraprema kraju
mjeseca(°C)
Tablica 7. Srednje mjeseËne, srednje viπegodiπnje te minimalne i maksimalne temperatura mora (TM)na mjernim postajama duæ istoËne obale Jadrana u KOLOVOZU 2015. godine
Senj 22,6 20,5 + 2,1 19,4 26,2 6,8Rab 24,6 23,9 + 0,7 23,2 25,7 2,5©ibenik 24,3 23,5 + 0,8 20,0 26,2 6,2Split 25,1 23,7 + 1,4 24,0 27,0 3,0Hvar 24,7 23,6 + 1,1 23,4 25,7 2,3Komiæa 25,0 24,8 + 0,2 23,3 26,2 2,9
-
26
BILTEN 05 / 2015
RAB
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
-4-3-2-1012345678910
Anomalija (°C) SENJ
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-4-3-2-1012345678910
Anomalija (°C)°C
©IBENIK
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-4-3-2-1012345678910
Anomalija (°C)°C
KOMIÆA
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
-4-3-2-1012345678910
.
Anomalija (°C)°C
SPLIT
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-4-3-2-1012345678910
Anomalija (°C)°C
HVAR
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-4-3-2-1012345678910
Anomalija (°C)°C
Slika 26. Srednje dnevne temperature mora (°C) za KOLOVOZ 2015., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.
Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora
-
27
BILTEN 05 / 2015
©IBENIK
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C SPLIT
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
RAB
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C SENJ
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
KOMIÆA
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C HVAR
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
Slika 27. Srednje dnevne temperature mora (°C) za KOLOVOZ 2015. godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu iHvar u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ)
-t+σ
-t+2σ
-t-2σ
-t-σ
-t
temp. mora
-
28
BILTEN 08 / 2015
je u Senju i iznosila je 19.4°C. Najviπa terminska vri-jednost minimalnih temperatura mora zabiljeæena je uSplitu i iznosila je 24.0°C. Raspon minimalnih ter-minskih vrijednosti povrπinskog sloja mora je izno-sio 4.6°C.
AnalizirajuÊi viπegodiπnje prosjeke uoËljivo je daje ovo najtopliji kolovoz od kada postoje mjerenja napostajama srednjeg Jadrana: Hvar, Komiæa, Split i©ibenik.
UzimajuÊi u obzir minimalne i maksimalne ter-minske vrijednosti, vidljivo je da je amplituda vrloizraæena i iznosila je od 2.3°C na Hvaru, do 6.8°C napodruËju Senja.
UsporeujuÊi srednje vrijednosti temperaturapovrπinskog sloja mora u mjesecu kolovozu 2015. go-dine sa viπegodiπnjim srednjim vrijednostima vidljivo
je da su one u ovom periodu bile viπe od viπegodiπnjihprosjeka na lokacijama srednjeg Jadrana. Prema gorenavedenom moæemo zakljuËiti da temperature povrπin-skog sloja mora do sada nikada nisu bile viπe od kadapostoje mjerenja na naznaËenim lokacijama, s izuzetkomdvije lokacije na sjevernom Jadranu, Senj i Rab.
HIDROLO©KE PRILIKE
Povrπinske vodeTomislava Boπnjak, inæ.
Tijekom kolovoza nisu zabiljeæene znaËajnije os-cilacije vodostaja na Savi. Vodostaji su se kretali unu-tar raspona niskih voda, a tijekom mjeseca zabiljeæenisu i najniæi ovogodiπnji nivoi. U prvoj polovici prve
KOLOVOZ 2015. KOLOVOZ 1961.-2010.
Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin
m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 83,6 17.08. 46,5 95,1 153
SavaJasenovac 176 16.08. 113 202 433Slavonski Brod 222 17.08. 155 273 529Æupanja 276 17.08. 158 319 598
KupaKamanje 8,36 13.08. 4,53 10,1 19,0JamniËka Kiselica 19,9 10.08. 13,8 31,4 61,1
Mura Mursko SrediπÊe 81,2 31.08. 37,7 113 212
DravaBotovo 244 31.08. 103 266 609Donji Miholjac 327 29.08. 187 373 701
Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 131 56,5 177 421
SavaJasenovac 238 117 323 1000Slavonski Brod 289 167 425 1307Æupanja 333 194 474 1527
KupaKamanje 19,9 6,89 27,5 95,7JamniËka Kiselica 48,6 21,9 73,6 257
Mura Mursko SrediπÊe 134 55,1 182 462
DravaBotovo 435 235 524 1237Donji Miholjac 469 256 546 1228
Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 339 20.08. 87,3 552 1519Jasenovac 338 22.08. 124 640 2110
Sava Slavonski Brod 409 24.08. 195 755 2578Æupanja 427 26.08. 240 801 2961
KupaKamanje 119 20.08. 9,99 192 934JamniËka Kiselica 214 21.08. 33,7 245 748
Mura Mursko SrediπÊe 277 17.08. 116 401 1196
DravaBotovo 699 04.08. 527 937 2587
Donji Miholjac 647 05.08. 426 844 2088
Tablica 8. Minimalni, srednji i maksimalni protok za KOLOVOZ 2015. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2010.
Qmin = minimalni protok u mjesecu
(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok
u razdobljusQmin = srednji minimalni protok
u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok
u razdoblju
Qsred = srednji protok u mjesecu
(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)
nQsred = najmanji srednji protok
u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju
vQsred = najveÊi srednji protok
u razdoblju
Qmaks = maksimalni protok u
mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok
u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok
u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok
u razdoblju
-
BILTEN 08 / 2015
29
-300-250
-200-150-100
-50
050
100
150200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
..
-150
-100-50
050
100
150200
250300
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek
Dunav -Vukovar
...
-100
-50
0
50
100
150
200
250
300
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Kupa - Karlovac Kupa - Kamanje
Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ
050
100150200250300350400450500
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
0
100
200
300
400
500
600
700
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac
020406080
100120140160180200220240
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica
Slika 28. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka u KOLOVOZU 2015.
Slika 29. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u KOLOVOZU 2015.
-
30
BILTEN 08 / 2015
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
600
650
700
750
800
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
1200
1300
1400
1500
1600
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2200
2400
2600
2800
3000
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
Qsred kolovoz 2015. kolovoz 1961.-2010.
Qmin kolovoz 2015. kolovoz 1961.-2010.
Qmaks kolovoz 2015. kolovoz 1961.-2010.
Slika 30. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u KOLOVOZU 2015. s primjerom pripadajuÊih karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)
za razdoblje 1961.-2010.
Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).
-
BILTEN 08 / 2015
31
dekade mjeseca vodostaji su joπ lagano rasli, a nakontoga do sredine mjeseca, kada su zabiljeæene najniæeovogodiπnje vrijednosti vodostaja, laganu su opadali.U zadnjoj dekadi mjeseca zabiljeæen je lagani porastvodostaja koji je pred kraj mjeseca opet poËeo laganoopadati. Zabiljeæena vodnost duæ cijelog toka Save bi-la je niska, a deficit otjecanja kretao se izmeu 25 i30%.
Do sredine prve dekade mjeseca kolovoza na Dravije najprije zabiljeæen lagani porast, a zatim stagnacijai opadanje vodostaja. Opadanje vodostaja nakratko jeprekinuto manjim vodnim valom krajem druge dekade.Vodostaji su se u ovom razdoblju kretali unutar sred-nje niskih voda, a u zadnjoj dekadi mjeseca, kada jedoπlo do daljnjeg sniæavanja nivoa, vodostaji su palina razine unutar niskih voda. Vodnost Drave tijekomkolovoza bila je neπto manja od prosjeka za kolovozs deficitom otjecanja od oko 15%. Tijekom kolovozani na Dunavu nije bilo veÊih oscilacija vodostaja duætoka, pri Ëemu se vodostaj kretao unutar raspona sred-nje niskih voda.
U prvoj polovici mjeseca vodostaji su na Kupiimali lagani trend opadanja. Sredinom mjeseca poËi-nje lagani kontinuirani porast vodostaja, tako da supoËetkom zadnje dekade mjeseca zabiljeæene najviπe
mjeseËne visine vodostaja. Do kraja mjeseca opet senastavio lagani trend opadanja vodostaja. Vodostaji suse tijekom cijelog mjeseca kretali unutar razina niskihvoda, a zabiljeæen je deficit otjecanja od 30-tak %.
Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u kolovozu u razdoblju 1961.-2010.
Srednji protoci bili su manji od prosjeËnih proto-ka u kolovozu u razdoblju 1961.-2010.
Maksimalni protoci bili su manji od srednjih mak-simalnih protoka u kolovozu u razdoblju 1961.-2010.
Podzemne vodeIvan BertoviÊ, prof.
Mjerne stanice zagrebaËkog aluvijalnog podruË-ja, MiËevec i Borovje, su ovog mjeseca evidentiralevrlo slabu dinamiku kretanja razine podzemne vode.U prvoj polovici kolovoza su zabiljeæile uglavnom kon-tinuirano opadanje vodostaja, dok su u drugoj polo-vici mjeseca registrirale izmjene prirasta i opadanjavodostaja. Obje mjerne stanice su zabiljeæile maksi-malne mjeseËne vodostaje poËetkom mjeseca. MinimalnemjeseËne vodostaje nisu zabiljeæile istovremeno, najviπezbog razliËitih udaljenosti mjernih stanica od Save, a
Tablica 9. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u KOLOVOZU 2015.na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988.-2014.
m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju
KOLOVOZ 2015. KOLOVOZ 1988.-2014.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.
Repaπ 115,50 31.08. 115,02 115,52 115,97Gornja ©uma 115,90 16.08. 115,18 115,74 116,23Gornji Miholjac 105,21 30.08. 103,45 104,54 105,53»aavica 96,80 30.08. 95,92 96,81 98,28
SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,60 115,11 115,65 116,08
DRAVAGornja ©uma 115,96 115,21 115,83 116,42Gornji Miholjac 105,29 103,47 104,62 105,61»aavica 96,96 96,11 96,96 98,50
VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,69 04.08. 115,24 115,82 117,03Gornja ©uma 116,01 02.08. 115,25 115,95 116,62Gornji Miholjac 105,43 01.08. 103,49 104,68 105,67»aavica 97,17 01.08. 96,32 97,09 98,73
-
32
BILTEN 08 / 2015
103.4
103.4
103.5
103.5
103.6
103.6
103.7
103.7
103.8
103.8
103.9
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
Borovje
115.35
115.40
115.45
115.50
115.55
115.60
115.65
115.70
115.75
115.80
115.85
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Repaπ
115.70
115.75
115.80
115.85
115.90
115.95
116.00
116.05
116.10
116.15
116.20
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornja ©uma
100.9
101.0
101.0
101.1
101.1
101.2
101.2
101.3
101.3
101.4
101.4
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
MiÊevec
105.05
105.10
105.15
105.20
105.25
105.30
105.35
105.40
105.45
105.50
105.55
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac
96.75
96.80
96.85
96.90
96.95
97.00
97.05
97.10
97.15
97.20
97.25
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) »aavica
Slika 31. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za KOLOVOZ 2015. godine na podruËju Save-MiËevec,Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.
-
BILTEN 08 / 2015
33
samim time i razliËitog intenziteta prirasta odnosnoopadanja vodostaja. Stanica u Borovju je svoj mjeseËniminimalni vodostaj evidentirala sredinom mjeseca, dokje tu vrijednost stanica u MiËevcu registrirala na kra-ju mjeseca. Razlike izmeu ekstremnih mjeseËnih vri-jednosti su bile sliËne, te su iznosile 27 cm u Borovjui 29 cm u MiËevcu. Vrijednosti minimalnog, sred-njeg i maksimalnog mjeseËnog vodostaja obiju mjernihstanica su bile niæe od prosjeËnih vrijednosti u kolovozuza razdoblje obrade podataka od 1990.-2014. godine.
Mjerne stanice dravskog aluvijalnog podruËja(Repaπ, Gornja ©uma, »aavica i Gornji Miholjac)su ovog mjeseca registrirale vrlo slabo kretanje razinepodzemne vode. Analizom razlika izmeu maksimal-nih i minimalnih mjeseËnih vodostaja navedenih mjernihstanica, uvia se da se kretanje vodostaja kod veÊinenjih odvijalo unutar 37 cm (»aavica), s time da ta ra-zlika kod ostalih stanica nije bila veÊa od 22 cm. Mak-simalne mjeseËne vodostaje su sve stanice zabiljeæilepoËetkom mjeseca. Minimalne vodostaje su evidenti-
rale krajem mjeseca sve stanice osim Gornje ©ume ko-ja je istu registrirala polovicom mjeseca. Iz tablice ko-jom se usporeuju minimalni, srednji i maksimalnimjeseËni vodostaji podzemne vode s vodostajima zakolovoz iz razdoblja obrade podataka 1988. - 2014. sevidi da su te vrijednosti kod G. ©ume i G. Miholjcabile viπe od prosjeËnih vrijednosti, dok su kod Repaπai »aavice te vrijednosti bile vrlo blizu prosjeËnima.
EKOLO©KE PRILIKE
Meteoroloπke karakteristikeDomagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
Visine sloja mijeπanja tijekom kolovoza 2015. napostajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i12 UTC prikazane su na slici 32. Na osnovi proraËu-na vidljivo je da je u Zagrebu i Zadru visina slojamijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 20. i 7. kolovoza
Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN
Sloj inverzijeN % N % N % N %
ne postoji 2 4 12 33 0 0 12 36 ne postojiprizemna 26 47 1 3 3 15 0 0 prizemnapodignuta 10 18 2 6 2 10 2 6 podignutavisinska 17 31 21 58 15 75 19 58 visinska
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 11. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebui Zadru za KOLOVOZ 2015. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
Tablica 10. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u KOLOVOZ 2015.na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1990.-2014.
KOLOVOZ 2015. KOLOVOZ 1990.-2014.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.
Zagreb-Borovje 103,47 16.08. 102,77 103,83 105,72Zagreb-MiËevec 101,01 31.08. 100,14 101,28 102,40
SV SVmin SVsr SVmaks
SAVAZagreb-Borovje 103,58 102,90 104,02 105,90Zagreb-MiËevec 101,13 100,24 101,44 102,58
VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,74 02.08. 103,01 104,26 106,11Zagreb-MiËevec 101,30 01.08. 100,34 101,64 102,85
m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju
-
34
BILTEN 08 / 2015
(606 m i 312 m). U Zagrebu i Zadru najveÊa visina slo-ja mijeπanja u terminu 12 UTC proraËunata je 11. i 13.kolovoza (3018 m i 4211 m). ProsjeËna mjeseËna visi-na sloja mijeπanja u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosi-la je 100 m, a u Zadru 29 m. U terminu 12 UTC pros-jeËna vrijednost visine sloja mijeπanja iznosila je 1361m (Zagreb) i 2131 m ( Zadar).
Na postaji Zagreb tijekom noÊi prizemni sloj at-mosfere najËeπÊe je bio neutralan i umjereno stabilan(D, E i F klase stabilnosti; s Ëestinom 27%, 3% i 53%,tablica 12. U terminu 12 UTC najuËestalije klase sta-bilnosti bile su A, B i C (3%, 49% i 45%). Na postajiZadar tijekom noÊi je prizemni sloj atmosfere najËeπÊebio neutralan i umjereno stabilan (D, E, F i G klase sta-bilnosti; s Ëestinom 14%, 14%, 50% i 12%. U terminu12 UTC najuËestalije bile su klase stabilnosti A, B, C
i D (18%, 39%, 32% i 11%).
Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je
povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U
Zagrebu su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinske inver-
zije (17 sluËajeva; 31%) i prizemne inverzije (26 sluËa-
ja; 47%). U terminu 12 UTC zabiljeæen je 21 sluËaj s
visinskom inverzijom (58%), 1 sluËaj sa prizemnom
inverzijom (3%), 2 sluËaja sa podignutom inverzijom
(6%) i 12 sluËaja bez temperaturne inverzije (33%). U
Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinske inverzi-
je (15 sluËaja, 75%), podignute inverzije (2 sluËaja;
10%) i prizemne inverzije (3 sluËaja; 15%). U terminu
12 UTC zabiljeæeno je 19 sluËajeva s visinskom inver-
zijom (58%), 12 sluËaja bez temperaturne inverzije
(36%) i 2 sluËaja s podignutom inverzijom (4%).
Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN
Stabilnost atmosfereN % N % N % N %
A - jako labilno 0 0 1 3 0 0 5 18 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 15 49 0 0 11 39 umjereno labilno - BC - malo labilno 1 4 14 45 0 0 9 32 malo labilno - CD - neutralno 8 27 1 3 4 14 3 11 neutralno - DE - malo stabilno 1 3 0 0 4 14 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 16 53 0 0 14 50 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 4 13 0 0 6 12 0 0 jako stabilno - G
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 12. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za KOLOVOZ 2015. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
Slika 32. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u KOLOVOZU 2015. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC
-
BILTEN 08 / 2015
35
OneËiπÊenje zraka i oborine Ivona Igrec, dipl. inæ.
Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-ma oborine odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-trati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezi-ja). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo oneËiπÊe-nja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekimpodruËjem ovisi i o meteoroloπkim uvjetima.
Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisano,ioni u nju dospijevaju na dva naËina: antropogenimdjelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda..) iliprirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozi-ja tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemoSO2 i NOx, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg,morskom aerosolu Cl, Na i Mg.
Meusobnim reakcijama (uz ultraljubiËasto zraËe-nje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve kojimogu formirati Ëestice koje apsorbiraju ili reflektira-ju sunËevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz at-mosfere neki od spojeva (oksidi sumpora i duπika)stvaraju kiseline. pH vrijednost takve oborine pada,oborina je kisela. Mokrim taloæenjem svi ti spojevioptereÊuju sustav.
Uzorkovanje oborine provodi se u mreæi postajaDHMZ-a otvorenim uzorkivaËem (bulk uzorkivaË). Utablici 13 prikazane su koliËina oborine, udio analizi-rane oborine na glavne ione i pH, vrijednosti koncen-tracija glavnih iona, ukupno mjeseËno taloæenje sumpo-ra iz sulfata i duπika iz nitrata, te udio kiselih kiπa sobzirom na analiziranu koliËinu oborine.
MjeseËna koliËina oborine za kolovoz bila je naveÊini postaja viπa od one u srpnju. Maksimalna koliËi-na oborine je, isto kao i prethodni mjesec, zabiljeæe-na na Puntijarci i iznosila je 140.8 mm. U prosjeku jepH vrijednost odreena u 99% oborine, dok su glavniioni, izmeu ostalog sumpor i duπik, odreeni u 98%oborine. U kolovozu je kisele oborine bilo na sedampostaja: na Puntijarci, na Bilogori, u Slavonskom Brodu,Karlovcu, na Zaviæanu, u Rijeci i Dubrovniku. Najviπekisele oborine ponovno je zabiljeæeno u Karlovcu (90%).
Na slici 33 se vidi da koncentracija sulfata utjeËena pH vrijednost. pH vrijednosti za kolovoz kretale suse od 4.35 (u Slavonskom Brodu, 17. kolovoza u 2.9mm) do 7.68 (u Zadru 2. kolovoza u 0.3 mm oborine).Maksimalna dnevna koncentracija sulfata od 9.15 mgS/L (16. kolovoz u 2.3 mm) zabiljeæena je u Zadru,dok je maksimalna dnevna koncentracija nitrata od1.46 mg N/L (12. kolovoza u 8.8 mm) zabiljeæena uDubrovniku.
Tijekom kolovoza su koncentracije sumpora izsulfata i duπika iz nitrata na veÊini postaja bile niæe odonih u srpnju. Maksimalna mjeseËna koncentracija sul-fata od 0.722 mg S/L izmjerena je u Slavonskom Brodu,dok je maksimalna mjeseËna koncentracija nitrata od0.374 mg N/L zabiljeæena u Dubrovniku. MinimalnemjeseËne koncentracije sulfata (0.220 mg S/L) i nitra-ta (0.152 mg N/L) zabiljeæene su u Karlovcu.
U kolovozu je ukupno mjeseËno taloæenje sumpo-ra iz sulfata i duπika iz nitrata bilo sliËno onome u srp-nju. Na grafu prikazanom na slici 35 moæe se vidjetida su minimumi ukupnog mjeseËnog taloæ