meto dolog ija te sta ist iskiva nja marŽe€¦ · dokument na na na kojoj će se na aktivnost....
TRANSCRIPT
METO
Odgov
ODOLOG
vori na ko
Hr
GIJA TE
mentare o
rvatska age
lipanj 2014
ESTA IST
operatora
ncija za pošR
4.
TISKIVA
a na prijed
štu i elektrooberta Fran
ANJA M
dlog doku
oničke komungeša Miha 10110
MARŽE
umenta
unikacije novića 9 0 Zagreb
1. Uv
2. Glarasprave
3. Od
vod ..............
avne promjee ................
dgovori na k
..................
ene u metod..................
komentare o
..................
dologiji test..................
operatora i H
Metodolog
Sadržaj
...................
ta istiskivan...................
HAKOM-ov
gija testa istiskiva
j
...................
nja marže ka...................
vo stajalište
anja marže – odgo
...................
ao rezultat p...................
..................
govori na komenta
..................
provedene ja..................
..................
are operatora
lipanj 2014.
2
........... 3
avne ........... 4
........... 5
1.
Uvod
1. HAKOM je spomenuti
2. HAKOM je prijedlogu d
3. U ovom doprijedloga d
4. HAKOM je
Hrvatsk
Iskon In
Vipnet d
5. Ovaj dokum
a. dio odg
b. dod
26. ožujka 20prijedlog dokum
u prijedlogu dokdokumenta post
kumentu se dajedokumenta.
kao odgovor na
ki Telekom d.d. (
nternet d.d. (Isko
d.o.o. (Vipnet).
ment je podijelje
s odgovorima ogovorima operat
datni dio u kojem
014. objavio primenta trajala je d
kumenta dao svtavljen je niz pita
e sažeti pregled
prijedlog dokum
HT);
on) i
en u 11 dijelova
peratora na svakora; i
m su sažeti svi dr
ijedlog dokumedo 28. travnja 20
voja početna stajanja koja se odn
zaprimljenih od
menta zaprimio p
kako slijedi:
ko od 10 pitanja
rugi komentari o
enta pod nazivo014.
jališta o nizu pitnose na HAKOM‐
dgovora operato
podneske sljede
a iz prijedloga do
operatora zajedn
om “Metodolog
tanja vezanih uz‐ov prijedlog me
ra te HAKOM‐ov
eća 3 operatora:
okumenta. U sva
no sa stajalištima
Metodologija testa i
gija testa istiski
metodologiju teetodologije testa
va stajališta i zak
akom su dijelu na
a HAKOM‐a o na
istiskivanja marže – odg
ivanja marže”.
esta istiskivanja a istiskivanja ma
ključci o koment
avedena i stajali
avedenim komen
govori na komentare oper
lipanj
Javna rasprava
marže. Isto tkarže.
tarima i pitanjim
išta HAKOM‐a o
ntarima.
ratora
2014.
3
na
o, u
ma iz
2. Glavne pro6. Na temelju
i dopune: a. U pogla
one pro
b. S obzirodokume
c. HAKOMdarova
omjene u me
zaprimljenih ko
avlju 5.2.3. HAKOoizvode/usluge k
om da su LRAICentu će koristi s
M je u poglavljimbiti diskontirana
etodologiji te
omentara na prij
OM je naveo dakod kojih ne pos
C i LRIC zapravosamo termin LRI
ma 5.2.5.2 i 6. sa kroz životni vij
esta istiskiva
jedlog dokumen
je moguće defitoji određeni sp
o akronimi za LoC.
specificirao da ćek korisnika.
anja marže
nta, HAKOM je iz
nirati posebnu gpecifični mrežni t
ong Run Averag
će prilikom prov
kao rezultat
zmijenio izvorni
grupu proizvodatrošak ili specifič
ge Incremental
vođenja testa ist
Metodologija testa i
t provedene
dokument na na
a na kojoj će se čna aktivnost.
Costs, u svrhu
tiskivanja marže
istiskivanja marže – odg
javne raspr
ačin da je uključ
provoditi test is
izbjegavanja ne
e, vrijednost pro
govori na komentare oper
lipanj
rave
čio sljedeće izmj
stiskivanja marže
jasnoća, HAKOM
omotivnih ponu
ratora
2014.
4
ene
e za
M u
da i
3. U onav
Odg
Pita
Tab
Ispi
VIP
Kon Bez
Pita
Tab
Ispi
VIP
ISKO
Odgovori n
ovom dijelu HAKvodi i svoje staja
govori na komenta
anje 1: Slažete li se
blica 1: Sažetak odg
itanik Zaprimljen
Vipnet se u
učinkovito
načno stajalište HA
z komentara.
anje 2: Slažete li se
blica 2: Sažetak odg
itanik Zaprimljen
Vipnet izra
ON Smatra da
dokument
na komentar
KOM sažeto prikaalište o svakome
re
s definicijom pojm
govora operatora i
ni komentari
u potpunosti slaže
g ex‐ante testa istis
AKOM‐a:
s općenitim opisom
govora operatora i
ni komentari
ažava suglasnost s o
a opisana metodo
iznosi različite opis
re operatora
azuje zaprimljene od tih komenta
ma istiskivanja marž
stajalište HAKOM‐
s definicijom i anal
skivanja marže.
m metodologije op
stajalište HAKOM‐
općenitim opisom m
ologija nije konzist
se pojedinih dijelov
a i HAKOM‐o
ne komentare 3ara.
že koja je opisana u
a o pitanju 1
izom razloga neoph
pisane u dokument
a o pitanju 2
metodologije.
tentna i transpare
va testa istiskivanja
ovo stajalište
operatora za sva
u ovom poglavlju i
hodnosti uvođenja
tu?�
entna te da sam
marže. Osim toga,
e
ako od 10 pitanj
analizom posljedic
HAKOM‐ovo miš
S obzirom da
komentirao nave
HAKOM‐ovo miš
S obzirom da
komentirao nave
HAKOM želi ista
metodološke pr
Metodologija testa i
ja iz konzultacijs
ca istiskivanja marž
šljenje i stajalište
u ovom dijelu V
edeno.
šljenje i stajalište
u ovom dijelu V
edeno.
aknuti da je cilj o
ristupe definiranja
istiskivanja marže – odg
skog dokumenta
že na tržišno natjec
Vipnet podržava H
Vipnet podržava H
ovog dijela dokum
a testa istiskivanja
govori na komentare oper
lipanj
. HAKOM isto ta
canje?�
HAKOM, HAKOM
HAKOM, HAKOM
enta objasniti razl
a marže, neovisn
ratora
2014.
5
ako
nije
nije
ličite
no o
Kon Bez
Pita
Tab
Ispi
VIP
ISKO
1 ht
napominje
hrvatskom
načno stajalište HA
z promjene.
anje 3: Slažete li se
blica 3: Sažetak odg
itanik Zaprimljen
Vipnet se
Smatra kak
izrazito do
same učink
ON Iskon ne po
‐ Is
tr
‐ uz
om
m
‐ EE
vl
Prema prij
HT‐a. S tim
njegovi tro
ttps://www.comreg
e da opis metodol
m tržištu.
AKOM‐a:
s HAKOM‐ovim izb
govora operatora i
ni komentari
u potpunosti slaž
ko primjena EEO p
ominantne pozicije j
kovitosti samog ope
održava korištenje
kon i HAKOM
ransparentan te je k
zimajući u obzir
mogućava plaćanje
marginu),
EO testom se pre
astitog poslovnog m
edlogu HAKOM‐a k
m u vezi Iskon sma
oškovi jer bi se na
g.ie/_fileupload/pu
ogije nije u dovolj
borom SEO testa ka
stajalište HAKOM‐
že s izborom SEO
ristupa nikako nije
jednog operatora,
eratora.
SEO testa iz sljedeć
su zajednički us
kontinuirano u upo
vlastite troškove
e isključivo onih tr
ma mišljenju Isko
modela.
kao polazište pri ko
atra kako bi se u o
a taj način uzela u
blications/ComReg
jnoj mjeri uzeo u
ao najprikladnijeg
a o pitanju 3
testa, kao najprik
primjenjiva na trži
njegove ekonomije
ćih razloga:
postavili aktualni
trebi,
e Iskona, krajnjim
roškova koje Iskon
na postiže samost
orištenju SEO testa
odnosu na Iskon tre
u obzir specifičnos
13120.pdf
obzir situaciju na
rješenja (uz korište
kladnijeg rješenja.
ištu u RH i to zbog
e razmjera i razine
proces koji je
m korisnicima se
ima (uvećanih za
talnost i očuvanje
koriste se troškovi
ebali uzeti u obzir
t Iskona, koji ima
situaciji na hrvat
u sljedećim pogla
enje HT‐ovih troško
HAKOM‐ovo miš
S obzirom da
komentirao nave
HAKOM prvenstv
one u Hrvatskoj.
Skype, dio su p
razmjera i opse
operatora u Hrv
manji tržišni udi
pretplatnika u ne
UPC i Vodafone
Iskona u Hrvatsk
HAKOM se slaže
smatra da HT‐ov
strukturu Iskona
Metodologija testa i
tskom tržištu. Spec
avljima u kojima se
ova kao polazne toč
šljenje i stajalište
u ovom dijelu V
edeno.
veno ističe da je st
. Alternativni opera
paneuropske teleko
ega može iskoristit
vatskoj. Također, E
io od HT‐a i Iskon
epokretnom širokop
imaju 28,5% te 16,
oj je na kraju 2013.
e da Iskonovi trošk
vi troškovi sadrže ne
. No, treba uzeti u
istiskivanja marže – odg
ifičnosti hrvatskog
predlažu različita m
čke)?�
Vipnet podržava H
truktura tržišta u I
atori u Irskoj, uklju
omunikacijske stru
ti u znatno većoj
ircom, irski bivši m
a zajedno. Npr. Ei
pojasnom pristupu
,4%1. Za usporedbu
. iznosio 68,21%.
kovi mogu biti uzet
eefikasnosti koje ne
obzir da bi u tom s
govori na komentare oper
lipanj
tržišta uzete su u o
metodološka rješen
HAKOM, HAKOM
rskoj dosta različit
čujući UPC, Vodafo
kture, koja ekono
mjeri od alternati
monopolist, ima zn
rcom ima samo 38
u 3. kvartalu 2013.
u, zajednički udio H
ti u obzir ukoliko Is
e reflektiraju troško
slučaju podaci dobi
ratora
2014.
6
obzir
nja.
nije
a od
one i
omije
ivnih
atno
8,5%
. dok
T‐a i
skon
ovnu
iveni
strukturu t
Iako je u 1
funkcija s
tvrtka. Iz
Iskonovu p
Ističe kako
društva m
Maribor te
Dodatno,
Odluka o
najprihvatl
maloproda
su: troškov
razlog nav
međunarosvojeg possu gore nkontekstu širokopojastroškove otakođer m
Osim toga
tržištu fav
operatora
prednosti
bila potreb
Podsjeća d
odobrenja
potpunost
isti način i
troškova i poslovni
100%‐tnom vlasniš
HT‐om, već svoje
tog razloga smat
pa stoga Iskon nije m
o ima isti pristup e
majke Telekom Aus
e putem velikih inve
navodi primjer Co
primjeni regulat
ljivijom za test
ajnih troškova, na k
vi oglašavanja, izda
odi: „„(...) ComRegdnom prisutnošću slovanja u Irskoj i unavedeni troškovi nvezanih ponuda sne, IPTV usluge), kglašavanja,ali i na ože prenijeti na širi
napominje kako i D
vorizira ulazak na
koji bi prilikom
ekonomije razmjer
bna prilagodba malo
da je HAKOM već
cijena usluge m
i vjerodostojnost I
ubuduće.
model alternativno
štvu HT‐a, naglašav
usluge plaća zase
tra kako HT‐ova
moguće uklopiti u is
ekonomijama razmj
stria ili Amis pute
esticijskih fondova u
omRega koji u dok
tornih mjera za
istiskivanja marž
koje se treba primje
avanja računa te tr
g smatra da u Irskomogu koristiti eko drugim zemljama najpodložniji predn(kombinacijama
koje su najzastupljetroškove upravljanji raspon proizvoda.
Direktiva Europske
tržište isključivo
ulaska na tržište
ra nego Iskon te sm
oprodajnih troškov
zaprimao i provjer
aloprodajnog širo
Iskonovih podataka
og operatora.
va kako nema zaje
ebno, kao bilo koj
struktura troškova
sti test koji se primj
jera HT‐a kao što i
em povezanog dru
u čijem su vlasništv
kumentu Odgovor
NGA ocjenjuje S
e, osim za odr
enjivati EEO troškov
roškovi upravljanja
oj djeluju veliki openomije razmjera i u kojima djeluju. Cnostima razmjera/fiksne govorne, menije na tržištu. Ta čja proizvodima obz(...).“
Komisije o jedinstv
velikih europskih
bili u prilici u ve
matra kako za takv
va.
ravao Iskonove po
kopojasnog pristu
a te predlaže povođ
edničke imovine ili
ja druga neovisna
a ne reprezentira
jenjuje na HT.
ima VIPnet putem
uštva Amis d.o.o.
vu oba društva) i sl.
na konzultacije i
SEO metodologiju
eđene kategorije
vni model, kao što
proizvodima. Kao
eratori koji svojom opsega u pogledu ComReg smatra da /opsega osobito u mobilne govorne, činjenica utječe na zirom da se potonji
venom europskom
multinacionalnih
ćoj mjeri koristiti
ve operatore ne bi
odatke u postupku
pa što potvrđuje
đenje postupka na
od Iskona:
‐ morali b
HT‐a, ko
podaci p
‐ bili tako
HT‐a.
U ovoj fazi, HA
Iskona, iako d
financijskim izvje
Zbog prethodno
u svrhu provjere
HAKOM takođe
HAKOM i AZTN
metodologije. HA
novog proizvoda
nakon prigovor
komentar o izbje
nije relevantan.
Vezano uz Iskono
europskih multin
smatra da je to
konkurencije. Sto
ex‐ante testa isti
Metodologija testa i
biti pouzdani i sadr
oji je podložan obv
potvrđeni od strane
ođer prilagođeni za
KOM smatra da in
ovoljno detaljne,
eštajima, što spreča
navedenog, HAKO
ispravnosti rezulta
r naglašava da su
potpuno različiti,
AKOM provodi ex‐a
a ili usluge, dok AZT
ra o nekonkuren
egavanju dupliciran
ov komentar o favo
nacionalnih operato
dugoročan cilj, ko
oga, HAKOM ostaje
iskivanja marže.
istiskivanja marže – odg
ržavati dovoljnu raz
vezi računovodstven
e ovlaštenog revizo
a SEO test, poput p
nformacije o trošk
pokazuju određ
ava HAKOM da ih ko
M predlaže korište
ta prilagodbe HT‐o
u ciljevi testa istis
a kao što je objaš
ante test istiskivanj
TN provodi ex‐post
tnom ponašanju.
nja postupka pred
oriziranju ulaska na
ora od strane Euro
oji ne treba biti po
e pri odabiru SEO t
govori na komentare oper
lipanj
zinu detalja poput
nog razdvajanja i č
ora,
podataka dobiveni
kovima dobivenima
ene nedosljednos
oristi.
nje Iskonovih poda
vih podataka.
skivanja koje prov
šnjeno u poglavlju
a marže prije uvođ
t test istiskivanja m
Zbog toga, Isko
HAKOM‐om i AZTN
tržište isključivo ve
opske komisije, HAK
ostignut nauštrb trž
esta za implement
ratora
2014.
7
onih
iji su
h od
a od
sti s
ataka
vode
u 3.3
đenja
marže
onov
N‐om
elikih
KOM
žišne
aciju
HT
2 Coinve3 Vi
Kao predn
HAKOM‐om
Zaključno,
natjecanja
trebalo uze
HT smatra
EEO).
U tom sm
odustaje o
nekoliko g
bolje učink
HT smatra
provođenj
operatora
cjenovne p
Također s
jednostavn
provođenj
koncept p
operatora.
ona treba
definiranim
opisanim p
se prikuplj
Smatra kak
čega način
ommission Recommestment environmedi npr. https://ec.e
ost korištenja EEO
m i AZTN‐om.
smatra kako je u
na mjerodavnom
eti u obzir troškove
da bi HAKOM treba
mislu navodi da HA
od postojeće metod
godina te zbog čeg
ke na mjerodavnim
kako bi EEO test ka
e testa istiskivanja
čime se postiže
politike.
smatra da jedinst
niju provjeru od s
e testova čini pot
provođenja testa p
. Ukoliko HAKOM o
temeljiti na jedno
m ulaznim podac
prilagodbama trošk
ali podaci od opera
ko iz prijedloga Me
provođenja i učinc
mendation of 11.9ent europa.eu/digital‐ag
testa navodi i izbje
svrhu ostvarivanja
tržištu, prilikom
e Iskona kao SMP op
ao zadržati test pod
AKOM ni na koji n
dologije testa istisk
a smatra da će no
m tržištima u odnos
akav se trenutno p
a marže jer uzima
pravna sigurnost
tvenost i zajednič
strane neovisnog o
tpuno transparent
prema HAKOM‐u i
ostane pri primjeni
označno definirano
ima, jednoznačno
kovnih kategorija i d
atora.
todologije nisu vidl
ci SEO koncepta ost
.2013 on consisten
genda/en/telecoms
egavanje dupliciran
a i zadržavanja uč
provođenja testa
peratora uz primjen
djednako učinkovito
ačin nije obrazloži
kivanja marže koja
ova predložena me
su na učinke postoj
rimjenjuje trebao o
a u obzir troškove
za tog operatora
čka struktura pod
ovlaštenog revizor
tnima. HT naglaša
i prema AZTN‐u s
SEO metodologije
m konceptu testira
o definiranim troš
detaljno opisanim U
ljivi gore navedeni e
taju nepoznati.
nt non‐discriminatio
s‐rules
nja postupaka pred
činkovitog tržišnog
istiskivanja marže
nu EEO koncepta.
og operatora (eng.
io iz kojih razloga
se primjenjuje već
todologija polučiti
jeće metodologije.
ostati u primjeni za
konkretnog SMP
a pri određivanju
ataka omogućuje
a što podatke za
va da jedinstveni
smanjuje troškove
e, HT smatra da se
anja, jednoznačno
škovima, detaljno
Upitnikom kojim bi
elementi, slijedom
on obligations and
HAKOM se ne sla
‐ ova me
strane
komisije
primjen
‐ Postoje
alternat
‐ Osim H
primjed
da met
marže t
operato
‐ Definira
standar
promjen
regulato
HAKOM se slaže
za procjenu SEO
HAKOM ističe d
drugačije ciljeve,
U ovoj fazi pro
costing methodolo
Metodologija testa i
aže s HT‐ovim kome
etodologija je potr
HAKOM‐a ne uzim
e o nediskrimin
njive na sve članice
ći EEO test ne u
tivnih operatora.
T‐a i Iskona, ostal
dbe ni komentirati d
odologija koja će
treba biti transpa
ora dostavljena kroz
anje metodologije
dni regulatorni pro
nama u definir
ornim okvirom elek
s HT‐om da su nji
troškova jer su pot
a test istiskivanja
, kao što je gore obj
ojekta, cilj javne r
ogies to promote c
istiskivanja marže – odg
entarom iz sljedećih
rebna jer ona pre
ma u obzir najnovij
nacijskim troškovn
EU2.
uzima u obzir niže
li operatori nisu im
dosadašnju metodo
se koristiti za bud
rentna i uzeti u
z proces javne rasp
za ex ante test
oces koji treba redo
anju mjerodavnih
ktroničkih komunika
hovi podaci o trošk
tvrđeni od strane ov
marže koji provod
jašnjeno.
rasprave je predst
competition and e
govori na komentare oper
lipanj
h razloga:
ethodno definirana
je preporuke Euro
nim metodologija
e ekonomije razm
mali mogućnost da
ologiju. HAKOM sm
uće ocjene istiskiv
obzir mišljenja os
rave.
istiskivanja marž
ovno ažurirati sukla
h tržišta propis
acija Europske unije
kovima dobro pola
vlaštenog revizora.
de HAKOM i AZTN
tavljanje i pojašnj
nhance the broadb
ratora
2014.
8
a od
pske
ama,
mjera
avati
matra
vanja
stalih
e je
adno
sanih
e.3
zište
ima
jenje
band
Kon HAK
4 ht5 ht6 httpginS
Smjer u k
operatora
zanemaruj
se takav o
tržišni udi
velikog op
mišljenju H
načno stajalište HA
KOM će koristiti Isk
ttp://www.comreg.ttp://www.ilr.public
p://www.bundesneSqueeze13743pdf.p
kojem HAKOM razm
sa tržišnim udjelom
je korekciju poslovn
operator razlikovao
o. Poslovni mode
peratora te bi pr
HT‐a trebalo definir
AKOM‐a:
konove podatke za p
ie/_fileupload/pubc.lu/communication
etzagentur.de/Sharpdf?__blob=publica
matra SEO koncep
m od 25% samo u
nog modela vezano
od operatora koji
l takvog operatora
rilikom prilagodbe
rati i te korekcije.
potrebe provjere is
blications/ComReg1ns_electroniques/a
edDocs/DownloadsationFile
pt testiranja predv
dijelu ekonomije ra
o za ekonomije ops
tek ulazi na tržište
a bio bi sličniji po
25% virtualnog
pravnosti rezultata
1314.pdf avis_consultations/a
s/EN/BNetzA/Areas
viđa prilagodbu za
azmjera, međutim
sega, a u kojem bi
e ili posjeduje niži
oslovnom modelu
operatora prema
a prilagodbe HT‐ovih
avis_200613/Consu
s/Telecommunicati
metodoloških iz
objašnjavanja sa
najboljoj europs
regulatorna tijel
objasnili metodo
‐ ComReg
specifica
Market
‐ ILR Lux
Luxemb
‐ BnetZa
28(2) pa
Detalji primjene
modela koji će
priliku komentira
Nadalje, HAKOM
vezanoj uz ekono
korištenu za pr
Drugim riječima
razmjera, dok se
opsega.
h podataka.
ultative_Document_
ons/TelecomRegula
Metodologija testa i
zbora koje HAKOM
amog procesa im
skoj praksi, koja
a (NRA) provela s
ološke pristupe defi
g (Irska), Price R
ation of certain pr
4, 18. veljače 2013
xembourg, The f
bourg ‐ Consultative
(Germany), Notes
ara 2 TKG, 14 stude
SEO metodologije
se koristiti za ex a
ati model.
M ne razumije HT‐
omije opsega. SEO
ocjenu maloproda
, izbor između EE
e izbor računovod
_Margin_Squeeze.p
ation/ConsistencyR
istiskivanja marže – odg
M planira impleme
mplementacije. Ova
je pokazala da s
ličan proces javne
niranju testa istiski
Regulation of Bu
rice control obliga4
future margin sq
e Document, 20 lipn
on margin squeeze
eni 2007.6
će biti razjašnjeni
ante test, a za vrij
ov komentar o SE
koncept se odnosi
ajnih troškova, a n
EO i SEO testa od
stvenog standarda
RequirementMargin
govori na komentare oper
lipanj
entirati, bez detal
a praksa je doslje
su i druga nacion
e rasprave u kojim
vanja marže. Npr:
ndled Offers Fur
tions in Market 1
queeze approach
nja 2013. 5
es as defined by sec
kroz razvoj troškov
eme čega će HT i
EO konceptu i kore
na troškovnu struk
ne ekonomije ops
dnosi se na ekono
a odnosi na ekono
nSqueeze/NotesOn
ratora
2014.
9
ljnog
edna
nalna
a su
rther
and
for
ction
vnog
mati
ekciji
kturu
sega.
omije
omije
Mar
Pita
Tab
Ispi
VIP
HT
anje 4: Slažete li se
blica 4: Sažetak odg
itanik Zaprimljen
Vipnet izr
otklanja ne
HT smatra
klasifikacija
identificira
troškovi i n
razmatranj
također tr
vijek korisn
HT se po
postavljanjprvim mjetrenutku kprihvaćen jednog opešto je subvbiti u mogsvakom sproturječn
privremeneHT smatra
promotivn
nepotrebn
od operato
smatra kak
s mišljenjem HAKO
govora operatora i
ni komentari
ražava suglasnost
edostatke statičkog
da je ključni nedos
a troškova i prih
ane neke očite kat
naknade instalacije
je kao npr. promo
rebali biti uključen
nika.
oziva na mišljenje
je inicijalne cijene esecima može se skada kupac plaća od strane nacionaeratora značajne trvencija jednokratnihgućnosti nadoknadlučaju, tijekom žio izjavi HAKOM‐
e promotivne ponuda se na taj način z
ih popusta i usl
nog iskrivljavanja. B
ora zahtijevati povr
ko bi se isti dinam
OM‐a da je poludin
stajalište HAKOM‐
s poludinamičkim
g i dinamičkog pristu
statak u metodolog
oda na statičke
egorije koje pripad
e, postoje neke već
otivni popusti i po
i u dinamičku prila
BEREC‐a u kojem
usluge koja ne poksmatrati razumnimpuni iznos mjesečalnog regulatornogržišne snage u provh troškova. Međutditi te troškove u rivotnog vijeka koa da „test istiskiude jer se test morzanemaruju legitim
uga koje se mog
EREC smatra kako
rat troškova tijekom
ički pristup trebao
namički pristup naj
a o pitanju 4
m pristupom ukolik
upa.
giji opisanog poludi
i dinamičke. Unat
daju u dinamički p
e troškovne stavke
onude koji bi prem
agodbu te se raspo
m stoji: „Iz perspkriva sve troškove nm ukoliko je cijena čne naknade. Test g tijela ne bi trebvođenju konkurentim, navedeni operarazumnom vremensorisnika“. Smatra
ivanja marže trebra zadovoljiti u biloni tržišni razlozi op
gu uvesti na trž
bi ispravni regulato
m životnog vijeka k
primijeniti u pogle
prikladniji?�
ko isti učinkovito
namičkog pristupa
toč tome što su
pristup, kao što su
e koje nisu uzete u
ma mišljenju HT‐a
odijeliti na životni
pektive operatora, njezina pružanja u usluge održiva u istiskivanja cijene bao sprječavati ni nih strategija, kao ator također mora skom razdoblju, u da je navedeno
ba uzeti u obzir o kojem trenutku“. eratora za ponudu
ište bez njegova
orni pristup trebao
korisnika. Stoga HT
edu darova koji se
HAKOM‐ovo miš
S obzirom da
komentirao nave
HAKOM se slaže
trebali biti uklju
vijek korisnika.
Upravo je zbog
obzir privremenetrenutku“. Među
navedenu rečeni
uzeti u obzir svevijek korisnika,je
Metodologija testa i
šljenje i stajalište
u ovom dijelu V
edeno.
s HT‐om u stavu d
čeni u dinamičku
toga HAKOM nave
e promotivne ponudutim, kako bi se izbj
icu na način da ista
e privremene promr se test mora zado
istiskivanja marže – odg
Vipnet podržava H
da bi promotivni po
prilagodbu te se
eo: „test istiskivanjde jer se test mora jegle sve nedoumic
a sada glasi: „test isotivne ponude i raovoljiti u bilo kojem
govori na komentare oper
lipanj
HAKOM, HAKOM
opusti i ponude tako
raspodijeliti na živ
ja marže treba uzezadovoljiti u bilo koce, HAKOM će izmij
stiskivanja marže taspodijeliti ih na živtrenutku“.
ratora
2014.
10
nije
ođer
votni
eti u ojem eniti
treba votni
Kon Na prorasp
Pita
Tab
Ispi
VIP
HT
nude u skl
bi stoga u
troškove p
tijekom oč
načno stajalište HA
temelju komentaramotivne ponude jerpodijeliti ih na život
anje 5: Slažete li se
blica 5: Sažetak odg
itanik Zaprimljen
VIP smatr
definiciju
uvažavajuć
‐ us
te
‐ po
te
‐ pr
ka
na
HT smatra
grupiranja
širokopoja
opu paketa. HT nav
skladu s preporuka
promotivnih ponuda
čekivanog životnog v
AKOM‐a:
a HT‐a, HAKOM će r se test mora zadovtni vijek korisnika, j
s prijedlogom HAK
govora operatora i
ni komentari
a primjenu pristu
grupe proizvoda
ći:
sku povezanost trži
elevizijskih program
ostojanje ekskluziv
e
rimjenu istog pristu
ao i Optima Tele
agodbe i uvjetno do
kako bi HAKOM te
proizvoda. Sma
snog pristupa raz
vodi da takav prist
ama BEREC‐a i regu
a, darova i popusta
vijeka korisnika.
izmijeniti rečenicuvoljiti u bilo kojem ter se test mora zad
KOM‐a o primjeni p
stajalište HAKOM‐
pa grupe proizvod
treba prilagodi
išta širokopojasnog
ma uz plaćanje nakn
nih ugovora na sad
upa i na proizvode
ekoma u slučaju
opuštene koncentra
est istiskivanja marž
atra da HAKOM‐o
zličitih brzina treb
up primjenjuju AGC
latornim primjerim
a u dinamičke trošk
iz poglavlja 4.5.4. trenutku“ na način dovoljiti u bilo kojem
pristupa grupe proi
a o pitanju 5
da nužnom. Pritom
ti stvarnim tržiš
g pristupa internetu
ade,
držaj pojedinih tele
Iskona kao poveza
realizacije prijedl
acije.
že morao primjenji
ovo stajalište ka
baju nalaziti u za
COM i ComReg, te
ma, trebalo uključiti
ove raspodijeljene
„Tretman promotivda ista sada glasi: „m trenutku“.
izvoda? �
m naglašava kako
nim okolnostima
u i usluge prijenosa
evizijskih programa
anog društva HT‐a,
oga predstečajne
ivati na višoj razini
ako se proizvodi
asebnim grupama
vnih ponuda“ koja„Test istiskivanja m
HAKOM‐ovo miš
S obzirom da
komentirao nave
HAKOM smatra
maloprodaje šir
pristupa i pristu
Metodologija testa i
glasi: „test istiskivaarže treba uzeti u o
šljenje i stajalište
u ovom dijelu V
edeno.
da nije nekonziste
rokopojasnog prist
p grupe proizvoda
istiskivanja marže – odg
anja marže treba uobzir sve privremen
Vipnet podržava H
entno imati definici
tupa Internetu be
za ex‐ante test ist
govori na komentare oper
lipanj
uzeti u obzir privremne promotivne ponu
HAKOM, HAKOM
iju mjerodavnog tr
ez razlikovanja br
tiskivanja marže ko
ratora
2014.
11
mene ude i
nije
ržišta
rzine
oji se
7 Ox8 ER
proizvoda,
skladu s re
strane HAK
tržišta ma
proizvodi š
mogućnost
Pregledu v
prebaciti nniže kvaliterazlika u cizradu BU
pristupa In
dio temelj
prihvatljivi
pristupnoj
HT drži da
regulatora
omogućav
telekomun
HT ističe
određeni t
uslugu, np
nema tro
odgovaraju
za potrebe
Zaključno,
provođenj
nepostojan
xera, Conceptual FrRG (09) 07, Report o
iz razloga što ne
egulatornim primje
KOM‐a nije konziste
aloprodaje širokopo
širokopojasnog pris
ti supstitucije uslu
veleprodajnog tržiš
na proizvode više kete promatranog ocijeni opravdava opmodela HAKOM je
nternetu neovisno o
jena na flat prom
m grupiranje uslu
brzini i paketu pro
je korisno grupe p
CMT‐a koji je ista
a češće provođ
nikacijskom tržištu Š
kako na tržištu p
trošak specifičnog m
pr. u slučaju kada s
oškova ispostave
uće troškove za tu
e provođenja testa i
HT smatra kako bi
a testa. Dodatno,
nja specifičnog m
ramework for the Aon the Discussion o
udovoljavaju istim
erima iz prakse. Pr
entan s provedbom
ojasnog pristupa
stupa mogu smatra
uga širokopojasnog
šta širokopojasnog
kvalitete drugog opoperatora poveća dpredjeljenje za prokreirao jedinstvenu
o brzini pristupa do
metu čime se iz p
ga širokopojasnog
meta.
proizvoda definirat
aknuo kako širenje
đenje testa, št
Španjolske.
postoje određene
mrežnog elementa
se račun isključivo
računa. U takvo
grupu usluga, odno
istiskivanja marže.
i se proizvodi treba
potrebno je izrič
mrežnog troška ili
Assessment of Eircoon the application o
zahtjevima krajnji
ristup grupe proizv
m HAKOM‐ove defin
Internetu, koja od
ati istim tržištem te
g pristupa koju pre
g pristupa 2010: “
peratora ukoliko sedo razine pri kojoj izvode više kvalitetu veleprodajnu cije
ok je veleprodajna c
perspektive upstre
g pristupa u višu r
i šire, kao npr. u s
e definicije grupe p
to povećava ko
grupe usluga kod
ili specifične aktiv
ispostavlja u elektr
om slučaju potre
osno formirati nov
ali grupirati na višoj
čito definirati kako
specifične aktivn
m's Bundles, adjustof margin squeeze t
h korisnika, nije u
voda predložen od
nicije mjerodavnog
dređuje da se svi
e s identifikacijom
epoznaje Ofcom u
Kupci bi se mogli e cijena proizvoda kupci smatraju da te”. Također, kroz nu širokopojasnog
cijena za prometni
eam troškova čini
razinu neovisno o
lučaju španjolskog
proizvoda zapravo
onkurentnost na
d kojih ne postoji
nosti za navedenu
ronskom obliku te
ebno je isključiti
u grupu proizvoda
j razini za potrebe
o će se u slučaju
nosti neke usluge
tments to the net rests to bundles, Ma
temelji na različit
Iako se i analiz
obrazloženjima,
nije relevantna.
unutar mjeroda
ComReg7:
Konceptualno, dproizvoda je anaproizvoda bi trebkoje se smatra za
Osim toga, smjer
„Što je veći set poperatora za proizvodima.“
Na taj način uko
HT‐u unakrsno s
cilj HAKOM‐ovo
pomoći alternati
ukoliko zaista že
pristupa. Istodob
razmatrati širenj
tržištu.
HAKOM prihvaća
istome jasno na
kojoj će se prov
kojih ne postoji o
revenue test, Februarch 2009.
Metodologija testa i
tim brzinama pristu
za tržišta i pristu
njihov cilj nije isti
Štoviše, grupa p
vnog tržišta, kako
definirati koji su alogno pokušaju dbala prepoznati uvjamjenjivima.“
rnice BEREC‐a navo
proizvoda koji se raunakrsnim subve
oliko grupa proizvo
ubvencionirati proi
g testa istiskivanja
ivnim operatorima
ele ponuditi široko
bno, HAKOM će na
je grupe proizvoda
a komentar HT‐a te
vesti da je moguć
voditi test istiskiva
određeni specifični
ary 2013
istiskivanja marže – odg
upa.
up grupe proizvod
i stav je HAKOM‐a
roizvoda se može
o je naglašeno u
proizvodi uključendefinicije tržišta. Štvjete ponude i potr
ode: 8
azmatra u testu, toncioniranjem nek
da sadrži veći set p
izvode unutar grup
a marže jest ogra
da se efikasno natj
opojasne proizvode
astaviti pratiti razv
ukoliko uoči inten
e će dopuniti doku
e definirati posebn
anja marže za one
mrežni trošak ili sp
govori na komentare oper
lipanj
da temelje na slič
a da njihova uspore
e smatrati podtržiš
izvještaju Oxera‐e
ni u relevantne gtoviše, definicija gražnje pojedinih pa
o je veća prilika za kih proizvoda dru
proizvoda, bilo bi l
pe proizvoda. Među
aničiti ovakvu prak
ječu s HT‐om i Isko
e s različitim brzin
oj tržišnog natjeca
nziviranje natjecanj
ument na način da
nu grupu proizvod
proizvode/usluge
pecifična aktivnost.
ratora
2014.
12
čnim
edba
štem
e za
rupe rupe aketa
SMP ugim
akše
utim,
ksu i
nom
nama
nja i
a na
će u
a na
kod
Kon HAKpos
Pitaprim
Tab
Ispi
ISKO
HT
definirati n
načno stajalište HA
KOM je na temelju sebnu grupu proizvo
anje 6: Slažete li semjenjivao ATC stan
blica 6: Sažetak odg
itanik Zaprimljen
ON Iskon je m
standard b
HT navodi
grupe proiznije jasno
standarda,
cijenu svog
da metodo
standarda
nova grupa proizvod
AKOM‐a:
komentara HT‐a dooda na kojoj će se p
s prijedlogom HAKndard? �
govora operatora i
ni komentari
išljenja kako se na
bez ikakvih kasnijih
i da iz postavljeno
zvoda, svaki proizvohoće li HAKOM
, a isto je nužno d
g pojedinačnog pro
ologija ne definira
uzeti u obzir aktiv
da na kojoj će se pr
opunio poglavlje 5.2provoditi test istiski
KOM‐a da se na sva
stajalište HAKOM‐
proizvode unutar g
prilagodbi.
og pitanja HAKOM‐
od treba ocjenjivatiprovoditi test na
definirati kako bi o
oizvoda unutar prom
na koji način će se
vne promjene broj
rovoditi test istiskiv
2.3. „Pristup pojediivanja marže za one
aki proizvod unuta
a o pitanju 6
grupe mora primije
‐a; „…HAKOM smai uz primjenu LRAICtemelju LRIC ili
operator mogao tro
matrane grupe proi
e prilikom primjen
a korisnika promat
vanja marže.
inačnog proizvoda e proizvode/usluge
r grupe proizvoda
eniti isključivo LRIC
atra da se unutar C/LRIC standarda“ , LRAIC troškovnog
oškovno utemeljiti
izvoda. Napominje
e LRIC troškovnog
tranih usluga kroz
ili grupe proizvoda“kod kojih ne posto
treba primijeniti LR
HAKOM‐ovo miš
Nije jasan kome
prilagodbi s obz
testa istiskivanja
primjenu LRAIC/
HAKOM naglašav
proizvode unuta
proizvoda ne pr
grupu i proizvod
pri izboru ATC tro
Kako je i navede
za Long Run Ave
mogu izravno pr
širokopojasnog
fiksnih troškova
čime su zapravo
zajedničkih trošk
Metodologija testa i
“ na način da je u isji određeni specifič
RIC standard, dok b
šljenje i stajalište
ntar ISKON‐a u dij
irom da je HAKOM
a maže unutar grup
LRIC standarda.
va da ukoliko bi se
ar grupe, test bi
ridonosi dovoljno u
e unutar grupe nep
oškovnog standard
no u prijedlogu dok
rage Incremental C
ipisati promatrano
pristupa: LRIC troš
koji se mogu izravn
o isključeni svi zaj
kovi (npr. marketing
istiskivanja marže – odg
stome jasno naveo čni mrežni trošak ili
bi se za samu grupu
elu koji se odnosi
M jasno naveo kak
pe proizvoda svaki
primijenio LRIC tro
mogao rezultirati
u zajedničkim troš
profitabilnim. Iz tog
a na razini grupe pr
kumenta, LRAIC i LR
Costs. Termin se od
m proizvodu. Npr.,
šak će se sastojat
no pripisati usluzi š
jedničkih troškovi
g).
govori na komentare oper
lipanj
da je moguće definspecifična aktivnos
u proizvoda kao cje
na naknadnu prim
ko će u svrhu prim
proizvod ocjenjiva
oškovni standard na
zaključkom da g
kovima. Ovo bi uč
g razloga HAKOM os
roizvoda.
RIC su zapravo akro
nosi na troškove ko
uzmimo u obzir us
i od svih varijabiln
širokopojasnog pris
mreže I maloprod
ratora
2014.
13
nirati st.
elinu
jenu
mjene
ti uz
a sve
rupa
činilo
staje
onimi
oji se
slugu
nih i
tupa
dajni
Kon S obsam
Pita
Tab
Ispi
VIP
HT
određeno
HT se slaže
standard z
načno stajalište HA
bzirom da su LRAIC mo termin LRIC.
anje 7: Slažete li se
blica 7: Sažetak odg
itanik Zaprimljen
Izražava su
HT smatra
ponude i d
povezan s
presedan
razdoblje.
e s prijedlogom HA
a svaki proizvod un
AKOM‐a:
i LRIC zapravo akro
s primjenom ATC s
govora operatora i
ni komentari
uglasnost na predlo
a kako HAKOM nije
darovi uključiti u t
s akvizicijom koris
te su sastavni dio
AKOM‐a da se LRIC
nutar grupe proizvo
onimi za Long Run A
standarda za nereg
stajalište HAKOM‐
oženu primjenu ATC
e detaljno specifici
est. HT ističe kako
snika za tretiranje
o troškova marketi
C standard primjen
da.
Average Incrementa
gulirane proizvode/
a o pitanju 7
C standarda.
irao način na koji
o su promotivni da
e kojeg postoji čv
nga već uključenih
juje kao troškovni
al Costs, HAKOM će
/dodatne usluge?
će se promotivne
arovi trošak koji je
vrsto uspostavljen
h u testiranje kao
U svrhu izbjegav
samo termin LR
izmijenio prijedl
koristiti samo ter
Što se tiče broja
dokumenta u ko
bi odgovarati tristiskivanja marž
Uzevši u obzir
potrebno ažuriraažurirati na godiza oba navedena
e izmijeniti prijedlog
�
HAKOM‐ovo miš
S obzirom da
komentirao nave
HAKOM se slaž
uključene u test
korisnika.
Metodologija testa i
vanja eventualnih
RIC kao akronim
og dokumenta kak
rmin LRIC.
a korisnika usluga,
ojem stoji da “relevroškovima i prihodiže“
„kako je određeati na polugodišnjoišnjoj razini“ HAKOMa razdoblja.
g dokumenta kako
šljenje i stajalište
u ovom dijelu V
edeno.
že s HT‐om da pr
istiskivanja marže
istiskivanja marže – odg
nejasnoća, HAKOM
za ovaj troškovni
ko bi se izbjegle ne
HAKOM skreće po
antni parametri troima za razdoblje z
ene parametre tesoj razini dok je druM će uzeti u obzir p
bi se izbjegle nejas
Vipnet podržava H
romotivne ponude
i kao takvi diskon
govori na komentare oper
lipanj
M će od sada kor
standard. HAKOM
ejasnoće te će se d
ozornost na poglav
oškova i prihoda treza koje se provodi
sta istiskivanja mge parametre dovoprosječan broj koris
noće te će koristiti
HAKOM, HAKOM
e i darovi moraju
tirani kroz životni v
ratora
2014.
14
ristiti
M je
dalje
vlje 7
ebali test
marže oljno snika
i
nije
biti
vijek
Kon HAKkor
Pita
Tab
Ispi
specifični
Komisija
rashoda, aTelefónica prilagodbeamortiziraovom prije
pristup ink
konzistent
sve neregu
Stoga HT is
treba dis
inkrement
načno stajalište HA
KOM će u dokumeisnika.
anje 8: Slažete li se
blica 8: Sažetak odg
itanik Zaprimljen
maloprodajni troš
istaknula sljedeć
a njihove koristi trajtretira kao rashod
e računa Telefónicli tijekom odgovaraedlogu primjene po
krementalnog trošk
nosti i sigurnosti, H
ulirane usluge i prom
stiče kako bi HAKOM
kontirati kroz či
alnog troška na sve
AKOM‐a:
entu jasnije navesti
s prijedlogom HAK
govora operatora i
ni komentari
ak. Poziva se na
e: „Troškovi stjecju duže od razdobljde i nisu kapitalizirce na način da ajućeg razdoblja“. Ooludinamičkog prist
ka za tretiranje mo
HAKOM bi trebao
motivne darove.
M izričito trebao ist
tav životni vijek
e neregulirane uslug
i da će se prilikom
KOM‐a da se test p
stajalište HAKOM‐
slučaj Telefonica
canja korisnika činja u kojem su nastarani; u skladu s timsu se troškovi aOvakav pristup je d
tupa. Kako HAKOM
obilnih troškova, u
taj troškovni stand
taknuti da trošak p
korisnika te p
ge i promotivne dar
m provođenja testa
rimijeni na odgova
a o pitanju 8
2006 u kojem je
ne značajan udio ali. Takve troškove me su napravljene akvizicije korisnika dosljedan HAKOM‐
ispravno prihvaća
u svrhu osiguranja
dard primijeniti na
romotivnih darova
primijeniti pristup
rove.
istiskivanja marže
arajuću kombinaciju
Naime, HAKOM
će se promotivn
istiskivanja marž
dokumentu spec
vrijednost prom
korisnika.
Vezano uz troško
potrebno napra
proizvoda koji s
pojedinoj situac
dokumenta:
„Troškovi ovih pcijene proizvodatest nije zadovoljtrebao provoditi
Vezano uz proinamjerava proveekonomije razmj
e promotivne ponu
u veleprodajnih us
HAKOM‐ovo miš
Metodologija testa i
je u poglavlju 5.2.
e ponude i darovi
že. Međutim, u svr
cificirati da će prili
motivnih ponuda i
ovni standard, HAKO
viti razliku između
e ne nude samost
ciji, kao što je re
proizvoda mogu sea koji se nudi samojen ili ako maloprodna temelju mjeroda
izvode koji se neesti test na temeljjera HT‐a i Iskona n
ude i darovi diskon
luga na nacionalno
šljenje i stajalište
istiskivanja marže – odg
.5.2 i poglavlju 6. m
uzimati u obzir pril
rhu izbjegavanja ne
kom provođenja te
i darova diskontir
OM zadržava svoje
u proizvoda koji s
talno kao i da troš
ečeno u poglavlju
e najprije procijenitostalno na tržištu, dajna cijena nije doavnog troškovnog s
e nude samostalnju ATC troškovnoga tržištu.“
tirati kroz prosječn
oj razini? �
govori na komentare oper
lipanj
metodlogije naveo
likom provođenja t
ejasnoća, HAKOM
esta istiskivanja ma
rati kroz životni v
prvotno mišljenje d
se nude samostal
škovni standard ov
5.2.5. konzultacij
ti putem maloprodako takav postoji. ostupna, onda bi sestandarda.
o na tržištu, HAKg standarda, zbog
ni životni vijek kraj
ratora
2014.
15
kako
testa
će u
arže,
vijek
da je
no i
visi o
skog
dajne Ako
e test
KOM veće
jnjeg
VIP
ISKO
VIP izražav
ON HAKOM bi
temeljene
temeljene
Pristupom
ulazne vel
Iskon navo
tržištu ne b
i Iskona, t
cjenovnu s
strategiju j
HAKOM‐ov
strategija i
konkurenc
Dodatno,
strategija k
učinkovito
testova ist
Predloženi
cjenovne s
neopravda
BEREC koji
u maržamslobodu SMpotrošačim
Nadalje, uč
ULL podru
ali i istodo
va suglasnost s prije
i, prema mišljenju
na veleprodajnoj
na BSA veleprodajn
koji podrazumijev
leprodajne i malop
odi da ukoliko je H
bi bio u mogućnost
ada i HT i Iskon sa
strategiju. Činjenica
je dokaz da bi i učin
v pristup, prema n
i diferencijacija pro
cijom te da potencij
Iskon ističe kako
koje provode HT i Is
g tržišnog natjecan
iskivanja marže.
im pristupom HAK
strategije, što ne b
anom narušavanju n
i smatra kako bi „tea alternativnih opeMP operatoru na nma kroz povoljnije ci
činak HAKOM‐ovog
čjima čime bi HAK
obno omogućio zna
edlogom.
Iskona morao prim
usluzi izdvojenog
noj usluzi.
va različitu razinu g
prodajne usluge H
AKOM‐ova analiza
ti natjecati se s mje
ami po sebi ne bi
a da HT i Iskon mog
nkoviti novi sudioni
navodima Iskon‐a n
oizvoda koju provod
alno može donijeti
se HAKOM trebao
skon. U prilog tome
nja sastavni dio mno
KOM bi prisilio Is
i bilo dosljedno pri
njegove razumne t
est trebao biti dovoeratora, ali istovrenačin da neiskrivljeijene.“
g prijedloga bi zaht
OM učinio Iskon n
čajno pojeftinjenje
mijeniti odvojene
pristupa lokalnoj
grupiranja proizvod
HAKOM iskrivljava
ispravna, odnosno
ešovitom cjenovnom
bili u mogućnosti
gu održati ovakvu m
k na tržištu također
ne priznaje da je m
de HT i Iskon u skla
koristi korisnicima
o usmjeriti na repl
e govori i da su kon
ogih rasprava o usp
skon na napuštanj
ihvaćenim europsk
ržišne slobode. Nav
oljno fleksibilan da semeno osiguravajućeno tržišno natjeca
tijevao od Iskona p
ekonkurentnim na
e Iskon‐ovih usluga
testove za pakete
petlji i za pakete
da primijenjenu na
tržište. Isto tako,
o novi sudionik na
m strukturom HT‐a
poduprijeti takvu
mješovitu cjenovnu
r mogao.
mješovita cjenovna
adu s učinkovitom
.
liciranje cjenovnih
ncepti repliciranja i
postavi učinkovitih
je svoje trenutne
kim presedanima o
vedeno podupire i
se uoči istiskivanje ći dovoljnu tržišnu anje donosi koristi
podizanje cijena na
ovim područjima,
u BSA područjima
S obzirom da
komentirao nave
HAKOM se ne sla
U cilju promica
predložio da se
proizvoda, čiji su
i LLU usluge. Pri
se učinkovito na
kojem zemljopis
širokopojasne us
Ovaj pristup ko
repliciranje i HT‐
razini, bez ogran
HT‐ovom cj
usluge teme
Iskonovom c
na bitstream
Doista, s 2 zaseb
smatra da alter
nacionalnoj razin
Osim toga, HAK
natjecanja izmeđ
za zasebna zemlj
Rješenjem HAKO
cjenovnu politiku
o ulaznim velep
usmjerenosti cije
za sve korisnike.
Metodologija testa i
u ovom dijelu V
edeno.
aže s komentarima
nja tržišnog natje
test provodi na te
u troškovi temeljeni
ijedlog HAKOM‐a o
tječu i s HT‐om i Is
snom području alte
sluge.
ombinacije velepr
‐ove i Iskonove cje
ičavanja:
enovnom strategij
eljene na LLU i
cjenovnom strateg
mu tamo gdje HT tak
bna testa temeljen
rnativni operatori
ni s prosječnom cjen
KOM smatra da n
đu zemljopisnih po
jopisna područja.
OM‐a na koje se
u Iskona. Navedeni
rodajnim uslugama
ena. Pritom je Iskon
istiskivanja marže – odg
Vipnet podržava H
Iskona.
ecanja na nacional
emelju kombinacije
i na prosječnom po
omogućava alterna
konom na naciona
ernativni operatori
rodajnih ulaznih p
enovne strategije, t
om tamo gdje Isk
gijom za širokopoja
kođer nudi svoje šir
a na LLU i bitstrea
ne bi bili u mogu
novnom politikom.
nema dovoljno ra
dručja kako bi se p
e Iskon poziva, HA
m rješenjem HAKO
a koje će se koristi
n mogao odrediti is
govori na komentare oper
lipanj
HAKOM, HAKOM
lnoj razini, HAKOM
e veleprodajnih ula
nderiranom trošku
tivnim operatorim
lnoj razini, bez obz
odaberu pružati s
proizvoda ima za
također na naciona
kon nudi širokopoj
asne ponude temel
rokopojasne proizv
m troškovima, HAK
ućnosti natjecati se
zlike u razini tržiš
postavili zasebni tes
AKOM nije određ
OM je samo zauzeo
iti pri analizi troško
te maloprodajne ci
ratora
2014.
16
nije
M je
aznih
BSA
a da
ira u
svoje
cilj
alnoj
asne
ljene
vode.
KOM
e na
šnog
stovi
đivao
stav
ovne
ijene
Kon Bez
Pita
Tab
Ispi
VIP
(temeljem
bi moglo d
i novih sud
BSA velepr
Iskon napo
HAKOM‐a
je HAKOM
temelji na
usluzi: „(…
dvije različtarifnog ppetlje i sldistribucijapristupa. Vrazloga štopristupa, Iusmjereno
načno stajalište HA
z promjene.
anje 9: Slažete li se
blica 9: Sažetak odg
itanik Zaprimljen
VIP izražav
većeg utjecaja ULL
dovesti do narušava
dionika na tržištu s
rodajnoj usluzi.
ominje kako je nje
od 17. ožujka 2008
M de facto prisilio a različitim malopr
…) Stajalište Iskona čite veleprodajne aketa izvrši na nalučaju usluge Bitsa korisnika izmeđuVijeće Agencije je o bi u tom slučaju Iskon natjecao s tasti(…).“
AKOM‐a:
s prijedlogom HAK
govora operatora i
ni komentari
va suglasnost s prije
L pondera u predlo
anja tržišnog natjec
a zemljopisno neuj
gova poslovna pol
8. (Klasa: 344‐01/08
Iskon da zauzme
rodajnim cijenama
je bilo da se ukoliusluge, ispitivanje
ačin da se rezultatistream pristupa stu usluge izdvojenezaključilo da navena dijelu tržišta koarifnim paketima k
KOM‐a o troškovim
stajalište HAKOM‐
edlogom.
oženom ponderiran
anja na štetu altern
jednačenim cijenam
itika rezultat prilag
8‐01/127, Urbroj: 3
postojeću cjenovn
a ovisno o korište
iko će se tarifni pae troškovne usmjei analize za slučaj tave u omjer u ke lokalne petlje i edeni pristup ne boje je „pokriveno“ ukoji ne ispunjavaju
ma koji bi se trebali
a o pitanju 9
nom prosjeku), što
nativnih operatora
ma, temeljenim na
godbe na Rješenje
76‐1‐08‐02), kojim
u politiku koja se
enoj veleprodajnoj
aketi nuditi putem erenosti pojedinog izdvojene lokalne kojem se očekuje usluge Bitstream
bi bio opravdan iz uslugom Bitstream u načelo troškovne
razmatrati pri prov
HAKOM stoga od
vođenju testa istisk
HAKOM‐ovo miš
S obzirom da
komentirao nave
Metodologija testa i
dbacuje Iskonov kom
kivanja marže?�
šljenje i stajalište
u ovom dijelu V
edeno.
istiskivanja marže – odg
mentar.
Vipnet podržava H
govori na komentare oper
lipanj
HAKOM, HAKOM
ratora
2014.
17
nije
HT HT navodi
mrežne tro
smatra d
transparen
ostatkom d
Stoga, HT
mrežnih
maloproda
iz BU‐LRIC
navodi kak
modela pr
Naime, HT
vodova, ko
pristupa in
troškovi bi
BU‐LRIC m
udjelom od
prilagodili
navedeno
operatora
koje je HA
Također, H
platforme)
ispraviti na
Nadalje, H
uzeti u obz
za STB, IAD
potvrde
računovod
HT dalje
specificiran
i da u osnovi pod
oškove, plaćanja dr
a navedeni troš
ntno te su informa
dokumenta.
navodi da odloma
elemenata prema
ajna usluga, uz nap
C modela HAKOM‐
ko nigdje nije defin
rilagodili konkretni
T navodi da BU‐LR
oji ne bi smjeli op
nternetu. Također,
iti preuzeti iz mode
modelu kojom bi
d 25%, niti definira
za ekonomiju ra
kako bi se životn
s tržišta, što zapra
AKOM namjerava m
HT ističe kako su od
) koji su navedeni u
avedeno u dokume
T navodi da bi se u
zir životni vijek traj
D modem. HT istič
proizvođača opre
dstvenoj politici u od
navodi da u odl
no što HAKOM sma
dupire koncept pri
rugim operatorima
kovi u Metodolo
acije u poglavlju 5
ak 5.3.1. Metodoloa tipu veleproda
omenu da će se ka
a, uz korekcije za
nirano na koji bi s
im maloprodajnim
RIC model sadrži,
pterećivati cijenu m
, HT navodi kako
ela te ne objašnjav
se simulirao virtu
na koji bi se način t
zmjera. Štoviše, H
ni vijek korisnika t
avo znači da postoj
modelirati na razinu
dređeni elementi v
uključeni su u velep
ntu.
u okviru definiranja
janja opreme i raču
e kako je za naved
eme o životnom
dnosu na istu.
omku 5.3.2. Trošatra sukladnim stva
kojem u obzir tr
i troškove malopro
ogiji nisu opisan
5.3. Metodologije,
gije, isključivo nabajne usluge na
ad god je relevantn
ekonomiju razmje
se način pojedini tr
uslugama za koje
primjerice, i troško
maloprodajne uslug
isti tekst ne spec
va kako bi bila real
ualni učinkoviti op
troškovi koji nisu d
HT navodi kako je
trebao uskladiti ov
je i druge kategori
u operatora od 25
vlastitih mrežnih tro
prodajnu cijenu, pa
a troškovnih standa
unovodstveno razd
denu opremu u mo
m vijeku opreme
škovi originacije i rnim plaćanjem dru
reba uzeti vlastite
odajnih jedinica, ali
ni jednoznačno i
nekonzistentne s
braja tipove troška
kojoj se temelji
o koristiti troškovi
era. Međutim, HT
roškovi iz BU‐LRIC
e se provodi test.
ove veleprodajnih
ge širokopojasnog
cificira koji će sve
izirana korekcija u
perator s tržišnim
io BU‐LRIC modela
e poglavlju 5.2.2.
visno o podacima
ije, osim troškova,
5% tržišnog udjela.
oškova (npr. voice
je stoga potrebno
arda nužno trebao
doblje amortizacije
ogućnosti dostaviti
e i primjerenoj
terminacije, nije ugim operatorima.
HAKOM još jed
model prije do
elemente iz BU
podsjeća da će
pridodjeljeni spe
sam HT naveo, t
cijenu širokopoja
iznajmljenim vod
Na primjer, za tro
HAKOM će u
o broju koris
HAKOM će p
koje bi ima
tranzita ov
korisnika,
ova prilagod
HAKOM se slaže
kao i deprecijacij
ov prijedlog o
računovodstveni
HAKOM se tako
originacije koje
budući da je to b
Metodologija testa i
nom ističe da će
nošenja konačne
LRIC modela kad
troškovi koji će
ecifičnim uslugama
roškovi veleprodajn
asnog pristupa s ob
dovima u BU LRIC m
oškove IP tranzita:
uzeti troškove po M
snika, i
prilagoditi ovaj troš
o operator s 25%
vog hipotetskog o
dba je tipična za pril
s HT‐om da bi se t
jsko razdoblje za ST
dostavi potvrda o
im politikama koje
ođer slaže s prijed
su izračunate te
bila i namjera HAKO
istiskivanja marže – odg
operatori imati m
odluke. HAKOM
god je to moguće
biti korišteni iz tr
a ili proizvodima. K
nih vodova neće ut
bzirom da su isti u p
modelu.
Mb IP tranzita iz BU
šak na način da će i
udjelom na tržištu
operatora temelje
lagodbe ekonomije
rebao uzeti u obzir
TB i IAD modeme.
životnom vijeku
se primjenjuju.
logom da se koris
emeljem HAKOM‐o
OM‐a.
govori na komentare oper
lipanj
mogućnost koment
će koristiti troško
i primjenjivo. HAK
roškovnog modela
Koristeći primjer ko
jecati na maloprod
potpunosti pridodje
LRIC modela, koji
zračunati broj koris
u, i izvesti troškov
em izračunatog b
e razmjera.
r korišteni vijek opr
HAKOM pozdravlja
opreme i priklad
ste cijene terminac
ovog BU‐LRIC mod
ratora
2014.
18
tirati
ovne
KOM
biti
oji je
dajnu
eljeni
ovisi
snika
ve IP
broja
reme
a HT‐
dnim
cije i
dela,
Kon Bez
Pita
Tab
Ispi
VIP
HT
S obzirom
nužno kori
Nadalje, HT
troškova n
strukturi r
kojoj će
izvještajem
dostavi u t
HT dodatn
istiskivanja
određivanj
načno stajalište HA
z komentara.
anje 10: Slažete li s
blica 10: Sažetak od
itanik Zaprimljen
VIP izražav
HT ističe d
obračunat
Međutim,
niti hoće l
tržišnom s
potrebno j
da se radio o regu
stiti isključivo cijen
T navodi kako u od
ne odgovara dosad
egulatornih financ
se dostavljati tro
m HT‐a, jer u protiv
raženoj strukturi.
no napominje da
a marže nije usklađ
je jedinstvene konz
AKOM‐a:
e s prijedlogom HA
dgovora operatora
ni komentari
va suglasnost s prije
da se u 6. poglav
i temeljem navika
HT ističe kako HAK
i se iste temeljiti n
nagom ili alternati
ednoznačno defini
uliranim veleprodaj
e originacije i term
lomku 5.3.3. Malopd dostavljenim tro
ijskih izvještaja. Sto
oškovi bude uskla
vnom mora ulagat
dostavljeni upitn
đen sa strukturom o
zistentne strukture.
AKOM‐a o primjeni
i stajalište HAKOM
edlogom.
vlju Metodologije na prosječnog krajn
KOM ne navodi na
na navikama korisn
vnih operatora. Sli
rati način određiva
jnim uslugama, HT
inacije iz BU‐LRIC m
prodajni troškovi, noškovima niti sada
oga, HT predlaže d
ađena s regulato
i značajno više vre
nik o troškovima
opisanom u Metod
.
i ažuriranju testa i
M‐a o pitanju 10
navodi kako će se
njeg korisnika malo
koji način namjera
nika usluga operat
jedom navedenog
nja navika krajnjeg
ističe kako bi bilo
modela HAKOM‐a.
avedena struktura
šnjoj niti budućoj
da se struktura u
rnim financijskim
emena da podatke
vezanim uz Test
dologiji te predlaže
istiskivanja marže?
e dodatni troškovi
oprodajne usluge.
ava utvrditi navike
tora sa značajnom
HT predlaže da je
korisnika.
? �
HAKOM‐ovo miš
Bez komentara.
HAKOM se slaž
korisnika SMP op
HAKOM će nove
ovisno o poj
karakteristikama
Metodologija testa i
šljenje i stajalište
e s komentarom
peratora u ex ante t
e maloprodajne po
edinačnoj struktu
a novih ponuda.
istiskivanja marže – odg
HT‐a i uzet će u
testu istiskivanja m
onude procjenjivati
uri troškova, p
govori na komentare oper
lipanj
u obzir navike kra
arže.
od slučaja do slu
rocesima ili dru
ratora
2014.
19
ajnjih
čaja,
ugim
Kon Bez
Dod
Sva
Tab
Ispi
VIP
Nadalje, HT
test za pr
objašnjava
razlikuju o
razlika u t
pridružena
grupu. Sto
slučajevim
načno stajalište HA
z komentara.
datni komentari op
tri operatora su do
blica 11: Sažetak do
itanik Zaprimljen
Na stranici
navodi da
širokopoja
veleprodaj
mreže.
Vipnet sm
komunikac
namjera z
smatra da
investicije
temelj za
T navodi da se u 6.
rovjeru novih ponu
a na koji će se nači
d postojećih. HT ist
troškovnoj struktur
a grupi postojećih u
oga, HT smatra d
a usluge ili paketi u
AKOM‐a:
peratora
ostavila dodatne ko
odatnih komentara
ni komentari
i 21. dokumenta HA
je vidljivo da pod o
snog pristupa i
jnih proizvoda mož
matra da dosadaš
cijskim mrežama po
za razvojem vlastit
su prvi alternativ
u izgradnju vlastit
nacionalni tržišni
poglavlju također o
uda operatora sa
n postupati s ponu
tiče da je nužno na
ri ili procesu prima
usluga već mora bit
da bi Metodologijausluga pridruživati g
omentare uz odgovo
a operatora i stajali
AKOM‐a nalazi se ko
određenim uvjetim
pristupa izdvoje
že obeshrabriti alte
šnji tijek razvoja
okazuje potrebu za
te mreže i dostup
ni operatori u nep
tih mreža i priprem
nastup, a da su r
objašnjava kada će
značajnom tržišno
udama koje se troš
aglasiti da u slučaju
anja usluga ista us
ti smještena u odgo
a morala definira
grupama usluga.
ore na pitanja iz jav
šte HAKOM‐a
omentar vezan za s
ma, kombinacija uslu
enoj lokalnoj pe
ernativne operatore
domaćeg tržišta
drugačijim pogled
pnosti veleprodajn
pokretnim mrežam
mu kolokacijskih p
rezultat takvog inv
se koristiti ovakav
om snagom ali ne
kovno ili procesno
u kod kojeg postoji
sluga ne smije biti
ovarajuću zasebnu
ti u kojim će se
vne rasprave.
sliku 8., u kojem se
uga veleprodajnog
etlji kao ulaznih
e za razvoj vlastite
a u nepokretnim
om na povezanost
nih usluga. Vipnet
ma izvršili značajne
prostora HT‐a, kao
vesticijskog ciklusa
HAKOM‐ovo miš
HAKOM se slaže
operatore mogu
citiranog HAKO
dokumenta, ko
alternativnom op
bitstream‐a i p
širokopojasnog
Stoga HAKOM s
bile uzete u obzi
pri razvoju svojih
Metodologija testa i
šljenje i stajalište
e s VIPnet‐om da p
u sprječavati u ra
M‐ovog komenta
omentar se odno
peratoru zbog razli
ristupa izdvojenoj
pristupa, a u kon
matra da nije potr
r ostale poteškoće
h mreža.
istiskivanja marže – odg
postoje brojne okol
zvoju vlastite infr
ra vezanog za s
osi na poticaj ra
ke u ekonomskom
lokalnoj petlji i
tekstu ex ante te
rebno izmijeniti cit
s kojima se susreć
govori na komentare oper
lipanj
lnosti koje alternat
astrukture. U pog
sliku 8., iz prijed
azvoja vlastite m
prostoru između ci
usluge maloproda
esta istiskivanja ma
tiranu rečenicu kak
u alternativni opera
ratora
2014.
20
tivne
gledu
dloga
mreže
ijene
ajnog
arže.
ko bi
atori
HT
predstečaj
HAKOM‐a,
opravdanihmarže kodza razvoj vza osiguran
Vipnet dod
ovisan o v
vlastitoj m
uporabe p
veleprodaj
nedostatke
HAKOM je
HT‐ove i Is
obzir u cil
tržišnog n
komunikac
''OTT'' uslu
naknade p
uključeni k
VIP se slaž
da se za po
ulazna vele
Napominju
kao moguć
nagodbe i
HT smatra
ne sadrži
dijelu oda
ne nagodbe. Stoga
umjesto gore n
h uvjeta i troškovd ulaznih veleprodajvlastite mreže uslijenje sredstava inves
daje da je svakom a
veleprodajnim uslu
mreži, posebice uko
postojeće bakrene
jnim uslugama, pr
e takve ovisnosti o
ispravno prepozna
konove pakete ili b
ju izbjegavanja un
atjecanja važno u
cijskim mrežama i u
uge koje omogućav
putem pokretnih m
kao darovi unutar p
že da treba definira
otrebe provođenja
eprodajna usluga k
u da je isti pristup
ćeg povezanog dru
uvjetno dopuštene
da je prijedlog me
razradu svakog od
abira razine učin
a Vipnet smatra da
navedenog, trebal
vno orijentiranih cijjnih proizvoda možed nemogućnosti potitora, i gradnju vla
alternativnom oper
ugama SMP‐a te sv
liko se uzme u obz
e mreže. Vipnet
rocedurama i trošk
SMP‐u, a koji nisu j
ao neregulirane i do
bi mogle biti uključe
nakrsnog subvencio
zeti u obzir i tele
usluge širokopojasn
vaju usluge prijeno
mreža i pametnih u
onuda.
ati ulaznu veleprod
testa istiskivanja m
koristi odgovarajuć
potrebno primijen
uštva HT‐a, u slučaj
e koncentracije.
etodologije izrađen
d koncepata i prov
kovitosti operator
bi predmetna tvrd
a glasiti: „Nedostijena ili neučinkoviže obeshrabriti alterostizanja financijskiastite mreže.“
ratoru strateški cilj
voje maloprodajne
zir zastarjelost i izr
drži da svaki op
kovima, na više n
ednostavno mjerlji
odatne usluge koje
ene u budućnosti, a
oniranja. VIP smatr
efonske usluge u j
nog pristupa intern
sa televizijskih pro
uređaja, a koji se v
dajnu uslugu jednak
marže, kako za HT, t
ća kombinacija vele
niti i na proizvode
ju realizacije prijed
na apstraktnoj kon
vođenje u praksi. M
ra opredjeljuje za
dnja u dokumentu
tatak razumnih i it test istiskivanja rnativne operatore ih rezultata nužnih
postati sve manje
e usluge nuditi na
azita ograničenost
perator, ovisan o
načina trpi štete i
vi
su već uključene u
a koje treba uzeti u
ra da je za razvoj
javnim pokretnim
etu, kao i dodatne
grama uz plaćanje
vrlo često nalaze i
ko za HT i Iskon te
tako i za Iskon, kao
eprodajnih usluga.
Optima Telekoma
dloga predstečajne
nceptualnoj razini i
Metodologija se u
a koncept slično
HAKOM je uzeo
neregulirani proi
maloprodajne cij
HAKOM je uzeo
marže primijenit
obveza nadzora
Kao što se mož
razvio model, dij
na temelju BU‐LR
Metodologija testa i
o u obzir komenta
izvodi, darovi i pro
jene i diskontirani k
u obzir komentar
ti na svakog opera
maloprodajnih cijen
že vidjeti iz upitnik
elovi troškova jezg
RIC troškovnog mod
istiskivanja marže – odg
ar VIPnet‐a te istič
motivne ponude b
kroz životni vijek kra
VIPnet‐a te ističe k
atora kojem bude
na.
ka dostavljenog op
rene mrežne oprem
dela su:
govori na komentare oper
lipanj
če da će odgovara
iti uključeni u proc
ajnjeg korisnika.
kako će test istiskiv
određena regulat
peratorima, kako b
me koji će biti izraču
ratora
2014.
21
ajući
cjenu
vanja
orna
bi se
unati
ISKO
učinkovito
kojih bi se
momentom
utjecaj tes
shvaćanju
tržištu po
model HAK
strane mo
marže, kao
kako je pri
provesti t
pretpostav
regulatorn
javnih rasp
testa istisk
HT smatra
„razumnim
rasprave
upoznavan
učinke na
polučiti.
ON Prema Isko
izrađen je
neispravno
raspravu n
S druge st
g operatora (eng.
e odredili troškovi s
m. HT smatra met
sta na tržište elek
HT‐a, posljedice te
izradi modela s tr
KOM izraditi po usv
ogle dostaviti svoja
o temeljni dio doku
jeko potrebno prec
test istiskivanja m
vke procjene poj
ih tijela UK, Belgije
prava vezanih uz ov
kivanja marže koji b
a da se proces u
m vremenom“. HT j
u kojem bi HA
nje s detaljno razra
mjerodavno tržišt
onovom mišljenju,
e isključivo na na
o postavljeni. Stog
nije u mogućnosti p
rane, prema predv
SEO), ali ne opisuj
slično učinkovitog
todologiju nedoreč
ktroničkih komunik
esta bi trebale biti p
roškovima svake p
vajanju dokumenta
a mišljenja, primje
umenta koji je pred
cizno, jasno i nedvo
marže, odnosno
edinih troškovnih
e i Italije kao pozitiv
vu problematiku. HT
bi se provodio u 5 k
spostave testa ist
je stajališta kako je
AKOM trebao om
ađenom Metodolo
te koje bi konkret
prijedlog nove m
čelnoj razini te s
ga samo na osno
procijeniti sadržaj, k
viđenom procesu, u
e postupak i pretp
operatora što HT s
čenom i da nije m
kacija u RH i trgov
poznate i HAKOM‐
pojedine regulirane
Metodologije. Kako
dbe i prijedloge n
dmet ove javne ras
osmisleno odrediti
precizno definirat
kategorija. HT
vne primjere načina
T predlaže novi izgle
koraka. Kako ti kora
tiskivanja marže n
e nužno provesti d
mogućiti zainteres
ogijom te bi ujedn
tno odabrana Me
metodologije testa
su pojedini koraci
ovu materijala sta
kao ni način provođ
u trenutku kad će t
postavke temeljem
smatra krucijalnim
moguće procijeniti
vinu s EU. Prema
u i sudionicima na
e usluge, a koji će
o bi zainteresirane
na test istiskivanja
sprave, HT smatra
način na koji će se
ti metodologiju i
navodi postupke
a vođenja i trajanja
ed procesa dizajna
aci nisu provedeni,
ne može smatrati
dodatni krug javne
siranim stranama
o trebao razraditi
todologija trebala
istiskivanja marže
i u samom testu
avljenog na javnu
đenja samog testa.
takve procjene biti
‐ Što se tiče uslu
međugradskih ve
stalci, akumulat
infrastrukture.
‐ Što se tiče poz
opreme.
‐ Što se tiče IPTV
međugradskih ve
HAKOM podsjeć
objasniti različite
ante test istisk
međunarodnom
(NRA's) također
‐ ComReg (Irska
određenih obvez
‐ ILR Luksembur
savjetodavni dok
‐ BnetZa (Njema
člankom 28 (2) st
Detaljni postupa
praktični detalji
koristiti za izrač
istiskivanja marž
se o modelu.
Cilj ove javne ra
istiskivanja marž
modela za test is
Metodologija testa i
uge ADSL‐a, ona se
eza, kolokacijske o
ori i klima‐uređaj
ziva, ona se sastoji
V usluge, ona se s
eza/vodova.
a da je cilj dokume
e metodološke pris
kivanja marže. O
praksom, koju s
primijenila što potv
a), Regulacija cijen
za kontrole cijena u
rg, budući pristup
kument, 20. lipnja 2
čka), Bilješke o test
tavak 2. TKG, 14. st
ak i pretpostavke z
o tome kako će
čun, biti korišteni
e bit će poznati i do
asprave je pojasniti
že. Detalji impleme
stiskivanja marže ka
istiskivanja marže – odg
sastoji od IP i trans
preme (kao što su
i) i prostora, kao
od govorne platfo
astoji od IP i trans
enta i javne rasprav
tupe na postavljan
Ova praksa je u
su ostala naciona
vrđuju i sljedeći dok
a paketnih ponud
u tržištu 1. i tržištu 4
testu istiskivanja m
2013.
tu istiskivanja marž
tudeni 2007.
za SEO koncept još
izabrani metodolo
tijekom razvoja
ostupni HT‐u te će i
i teoretski pristup
entacije bit će rasp
ada će se i Iskon mo
govori na komentare oper
lipanj
sportne mreže, lice
DSL kartice, prekid
i trošak svjetlovo
orme i jezgrene mre
sportne mreže, lice
ve, u ovoj fazi proje
ja pitanja vezano u
skladu s najbo
alna regulatorna t
kumenti:
a ‐ Daljnje pojedin
4., 18. veljače, 2013
marže za Luksembu
že kao što je defini
š nisu predstavljeni
oški pristupi koji ć
modela ex ante t
isti imati priliku izja
primjene ex ante tpravljani tijekom iz
oći očitovati o istom
ratora
2014.
22
enci i
dači,
odne
ežne
enci i
ekta,
uz ex
oljom
tijela
nosti
3.
urg ‐
rano
i. Svi
e se
testa
asniti
testa
rade
m.
Kon Bez
moguće,
zainteresir
Netranspa
marže sma
Nadalje, Is
HAKOM, n
uvođenja,
moguće.
Predlaže st
metodolog
marže, de
parametar
toga predl
istiskivanja
metodolog
načno stajalište HA
z komentara.
više neće posto
ranih osoba, fizičkih
rentnost modela k
atra preprekom za n
skon smatra kako j
nužna procjena pos
što je i u skladu s
toga da HAKOM org
giji testa istiskivanja
efiniciju svih ulaz
ra, definirano pona
laže organizirati ot
a marže s ciljem
gijom.
AKOM‐a:
ojati mogućnost
h i pravnih.
koji će služiti kao
njegovo korištenje.
je za svakog opera
sljedica učinka nov
međunarodnim p
ganizira drugi krug
a marže što uključu
znih parametara,
ašanje korisnika i d
voreni iterativni pr
potpunog usklađe
njihova komenti
izvor podataka u
atora, SMP i/ili alte
vog modela prije n
raksama, a trenutn
javne rasprave o po
uje opis modela tes
definirane sve p
definirano grupiran
roces validacije sam
enja s unaprijed j
ranja od strane
testu istiskivanja
ernativnog, ali i za
njegove validacije i
nim procesom nije
otpuno definiranoj
stiranja istiskivanja
rilagodbe ulaznih
nje usluga). Nakon
mog modela testa
asno definiranom
Metodologija testa iistiskivanja marže – odggovori na komentare oper
lipanj
ratora
2014.
23