metode za određivanje momenta berbe voća metode za odredjivanje...kruška, breskva, kajsija,...
TRANSCRIPT
Modul 7 : Sortiment i agrotehničke mere za gajenje voća namenjenog za preradu i
proizvodnju voćnih rakija
METODE ZA ODREĐIVANJE MOMENTA BERBE VOĆA
On line kurs
Prof. dr Nenad Magazin
Poljoprivredni fakultet Novi Sad
Metode za određivanja momenta berbe u praksi
1. Jodno-skrobni test (jabuka i kruška)
2. Merenje čvrstine parenhima ploda (jabuka, kruška, kivi, šljiva)
3. Promene osnovne i dopunske boje pokožice ploda (jabuka, kruška, breskva, kajsija, jagoda, banana)
4. Lakoća odvajanja od grane ili peteljke (jabuka, kruška, višnja, malina)
5. Oblik preseka ploda (banana)
6. Sadržaj suve materije (jabuka, grožđe, crna ribizla)
7. Promena boje semenke (jabuka)
Većina ovih metoda se koristi kod berbe voća za svežu
upotrebu, ali i za preradu je momenat berbe jako važan
Uzimanje uzorka
Uzorak plodova se mora pravilno uzeti što
podrazumeva uzimanje plodova za svaki
zasad posebno, za svaku sortu, svaku podlogu
itd.
20 plodova jabučastog voća, 40 plodova
koštičavog voća.
Prosečan uzorak ili probirni uzorak? – zavisi od
toga da berete sve u jednom prohodu, ili ne
Jodno-skrobni test
Skrob je osnovna rezervna hranljiva materija u plodu kod većine voćaka. U vreme porasta i zrenja plodova se brzo razgrađuje kod većine voćnih vrsta, ali je ta promena kod jabučastog voća sporija.
Intenzitet promene sadržaja skroba u plodovima se može pratiti primenom vodenog rastvora joda u kalijum jodidu.
Rastvor se priprema stavljanjem 10 g joda u 4% rastvor KJ u destilovanoj vodi mada postoje i druge recepture.
Postupak rada
Plodovi se preseku oštrim nožem poprečno
na sredini
Jedna polovina (ona sa peteljkom obično) se
potopi u rastvor na kratko, a zatim se čeka
nekoliko minuta da se boja razvije i da se
plodovi osuše. Potom se svaki plod ocenjuje
uz pomoć skale 1-10.
Izračuna se prosek i poredi se sa tablicom.
Što je presek tamniji, plod je manje zreo
Skrob Bez skroba
Nedostaci JS-testa – važno za stono voće
U godinama sa visokim temperaturama pred
sazrevanje plodova, skrob se sporo
razgrađuje
Ne može da služi kao metoda za praćenje
stanja plodova u hladnjači
Potrebno nabaviti hemikalije
Određivanje čvrstine mezokarpa ploda
Čvrstina mezokarpa se meri aparatima koji se zovu penetrometri. Oni mogu da budu ručni i stoni.
Penetrometar se sastoji od merne skale i ubodne igle na kojoj se nalazi glava koja se može menjati u zavisnosti od voća čiju čvrstoću merimo.
Kod jabuke je glava promera 11 mm, a kod kruške i breskve 8 mm. Na glavama je na 8 mm od vrha urezan prsten koji označava maksimum do kog se može prodreti u plod.
Sila je na mernoj skali izražena u kg/cm2, lb/cm2, ali po SI sistemu mora se izražavati u N.
Čvrstina ploda
Čvrstina plodova (kg/cm2)
Vrsta Čvrstina u
momentu berbe
Optimalna
čvrstina (za jelo)
Jabuka 6,5-10,5 3,5-6,0
Kruška 3,5-7,0 0,8-2,5
Breskva (i
nektarina)
2,5-6,0 Oko 1
Šljiva 2,0-4,0 /
Promene boje pokožice ploda
Kod pojedinih voćnih vrsta momenat berbe
se može uspešno odrediti i na osnovu
promene boje pokožice
Uglavnom je to promena osnovne boje
Karta boja za zlatni delišes
OSNOVNA
BOJA: ŽUTA,
ZELENA
DOPUNSKA
(POKROVNA) BOJA:
CRVENA
Lakoća odvajanja od grane ili peteljke
Jabuka, malina, kupina
Sadržaj rastvorljive suve materije (RSM) –vrlo važno za proizvodnju rakija
Ručni i digitalni refraktometri
Vrsta Minimalna RSM
u momentu
berbe
Minimalna RSM
(za jelo)
Jabuka 10,5-12,5 ≥12,0
Kruška 10,0-15,5 ≥12,0 (i do 17)
Breskva (i
nektarina)
9,0-15,0 10,0-16,0
Šljiva ≥13,0 ≥13,0
Promena boje semenke (jabuka)
Određivanje sadržaja ukupnih kiselina
Sadržaj kiselina u plodovima opada sa
sazrevanjem plodova
Jabučna kiselina (jabuka, kruška, breskva,...)
Limunska kiselina (trešnja, ribizle, malina,...)
Vinska kiselina (grožđe)
Izolimunska kiselina (kupina)