Metodologija i metode teorije i historije umjetnosti

Uvod

Ne postoji čarobna formula, ali poznavanje metodologije i tehnike znanstvenog rada i istraživanja mogu ponuditi putokaze i pomoći u radu.

Naukom/znanošću obično zovemo sređeno, sistematizirano, provjereno saznanje o nečemu, postignuto metodičkim, pažljivim i savjesnim istraživanjem i razmatranjem.

Istraživanjem se zove sistematsko traganje za činjenicama iz kojih se mogu izvući izvjesni naučni principi i zakonitosti.

Znanost/nauku, prema tome, čine rezultati do kojih se dolazi putem istraživanja.

Znanstvena istraživanja su nezamisliva bez primjene metoda i različitih tehnika, bilo da se radi o prirodnim, tehničkim ili društveno humanističkim znanostima.

Metoda (grč. methodos - put, način) jeste planski postupak za postignuće nekog cilja na teorijskom, znanstvenom ili praktičnom području, ustaljen i smišljen način obavljanja neke djelatnosti.

Metode su putevi spoznaje, odnosno načini istraživanja predmeta određene znanosti.

Metodologija je, za razliku od metode, znanost, 'logička disciplina', ' sustav neke znanosti', koja se bavi proučavanjem metoda, njihovih logičkih počela i načina uspostavljanja i sistematizacije znanja.

Metodologija ima heurističku (upućena je na istraćivanje i otkrića) i logičku (daje pravila i načela mišljenja) funkciju.

Metodolgija obuhvata tri glavne grupe problema:

1. logičku (tvorba pojmova, analiza, sinteza, ispitivanje zakona, teorija, hipoteza)

2. tehničku (prikupljanje iskustvenih podataka, postupci i sredstva njihovog sređivanja)

3. strategijsku (utvrđivanje ciljeva znanstvene djelatnosti, te puteva i sredstava njihova ostvarivanja

Metoda je, dakle, put, pravilo spoznaje istine, a metodologija logičko-epistemološka kritička raščlamba iskustva, odnosno metoda neke znanosti.