FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA

SARAJEVO

PITANJA I ODGOVORI IZ PREDMETA:

METODOLOGIJA

TEFSIRA

Školska 2009/2010. godina prof. dr. Almir Fatić

1. Navedi primjer kontekstualnog tumačenja riječi te'wil u Kuranu?

Riječ te'wil je izvedena od riječi ewwel u značenju povratak (er-redž'u). Onaj koji primjenjuje

te'wil vraća govor na jedno od njegovih mogućih značenja.

1. „Oni u čijim srcima je zastrana slijede one nejasne ajete iz nje, željni smutnje i željni svog

tumačenja (te'wilihi). A tumačenje njihovo zna samo Allah!“ (Ali Imran, 7) U ovom ajetu

riječ te'wil je došla u značenju riječi tefsir (tumačenje) i ta'jin (određivanje).

2. „O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A

ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allah i u onaj

svijet; to vam je bolje i za vas rješenje ljepše (ve ahsenu te'wila).“ (Žene, 59) U ovom ajetu

te'wil znači posljedicu (el-'aqibe) i povratak (el-mesir).

3. „A tebe će Gospodar tvoj odabrati i tumačenju snova te podučiti (min te'wilil-ehadisi).“

(Jusuf, 6) U ovom, kao i u drugim ajetima sure Jusuf, riječ te'wil je upotrijebljena u značenju

tumačenja snova.

„Obavijestit ću te o značenju (seunebbiuke bi te'wili) onoga za što se ti nisi mogao strpiti.“

(Kehf, 78) U ovom ajetu riječ te'wil se odnosi na tumačenje postupaka koje je učinio Hidr.

2. Šta znači tefsirska sintagma hamlul-mutlaqi 'alel-muqajjedi i obrazloži je!

Objašnjavanje ajeta koji imaju apsolutno značenje sa onim ajetima koji imaju ograničeno

značenja.

Primjer: Kao jedan od vidova keffareta u Kur'anu se spominje oslobađanje roba (fetahriru

reqabeh). U ovom ajetu riječ rob ima apsolutno značenje, a na osnovu drugog ajeta (fetahriru

reqabetin mu'mineh) vidimo da je ono ograničeno na roba muslimana.

Primjer: pranje ruku kod abdesta do iza lakata – a u istom ajetu se spominje da ako se ne dođe

do vode rukama potare suha zemlja i potaru lice i ruke te se propis pranja ruku do po vrh

lakata prenosi i na tejemum.

3. Kako Fahrudin Er-Razi tumači riječ ja'lemu ma bejne ejdihim ve ma halfehum u

Ajetul-kursijji?

1 Mudžahid tumaci da ma bejne ejdihim znači ono što je bilo prije njih od dunjalučkih stvari,

a ve ma halfehum znači ono što će biti poslije njih od ahiretskih stvari.

2 Kelbi smatra da ja'lemu ma bejne ejdihim znači ahiret jer su oni prvo na njemu boravili, a

ve ma halfehum dunjaluk kojeg su naslijedili.

3 Od Ibn Abbasa se prenosi da riječ ja'lemu ma bejne ejdihim znači od „neba do zemlje“, a

ve ma halfehum misli se na ono što je na nebesima.

2

4 Ja'lemu ma bejne ejdihim znači nakon njihove smrti, a ve ma halfehum znači ono što je bilo

prije njihova stvaranja.

5 Peto mišljenje veli da On ono što su oni uradili od dobra i zla, i što će poslije toga učiniti.

Oni koji se spominju u ovom ajetu, moguće da se time misli na meleke i ostale koji će se

zauzimati na Sudnjem danu.

4. Šta znače pojmovi temsil, tahjil, taswir i za kojeg se mufessira vezuju, primjeri?

Temsil (mesel) znači: davanje primjera. Taswir( slikanje) znači: slikovito prikazivanje.

Tahjil(masta) znači: maštovito izražavanje. Navedene pojmove koristi Zamahšeri u svom

Keššafu.

5. Argumenti za i protiv racionalnog tefsira

a) Oni koji smatraju da racionalni tefsir nije dozvoljen pozivaju se na:

- ajete u kojima se zabranjuje govoriti o onome o čemu se nema znanja,

- ve enzelna alejke-z zikre litubejjine li-n naasi leallehum jetefekkerun – doista mi tebi

objavljujemo da objasniš ljudima ono što im se objavljuje da bi oni razmislili. Ovaj ajet

ograničava tumačenje Kur'ana samo na Poslanika, a.s.,

- hadise o zabrani tumačenja Kur'ana na osnovu vlastitog mišljenja (men kaale fil kur'ani bi

re'jihi fe esaabe fe kad ahtae – ko kaže o kur'anu po svom mišljenju pa i pogodi značenje,

pogriješio je),

- izreke nekih ashaba i tabiina iz kojih se razumije da su se ustručavali tumačiti Kur'an

razumom (npr. prenosi se da je Ebu Bekr rekao: „Koja će me zemlja nositi, a koje nebo

pokrivati kada bih rekao ono što ne znam“).

b) Oni koji dozvoljavaju racionalni tefsir odgovorili su na navedene argumente na sljedeći

način:

- racionalni mufessiri ne tumače Kur'an bez znanja, već na osnovu naučnih disciplina kojima

vladaju,

- Poslanik, a.s., protumačio je samo neke pa je mufessirima dozvoljeno da tumače one ajete

koje on nije tumačio,

- spomenutim hadisima se zabranjuje tumačenje mutešabih ajeta ili je moguće da se oni

odnosi na one koji su slabi poznavaoci islamskih znanosti a tumače Kur'an,

- neki istaknuti su se ustručavali tumačiti Kur'an iz pobožnosti i bogobojaznosti.

c) Oni koji smatraju racionalni tefsir dozvoljenim pozivaju se na sljedeće dokaze:

3

- mnogi ajeti podstiču ljude na razmišljanje (Kako oni ne razmisle o Kur'anu ili su im na

srcima katanci?!)

- kada racionalni tefsir ne bi bio dozvoljen onda ni idžtihad u fikhu ne bi bio dozvoljen jer i

on podrazumijeva tumačenje ajeta i hadisa na osnovu vlastitog razumijevanja,

- ashabi su pojedine ajete različito tumačili što ukazuje na to da su se oni koristili vlastitim

razumom pri tumačenju Allahovih riječi,

- kada bi tumačenje Kur'ana podrazumijevalo samo oslanjanje na predaje onda Poslanikova,

a.s., dova koju je proučio za Ibn Abbasa ne bi imala smisla.

6. Kako Bejdavi tumači ajet Allahus-samed?

Allahu-s-samed – Gospodar kojem se obraćaju (za pomoć) u svojim potrebama, i to je od

glagola samede ilejhi – upraviti se, uputiti se ka, namjeriti se. Allah je opisan ovim

svojstvom u općem obliku jer je On apsulutno neovisan o drugima, sve osim Njega ima

potrebu za Njim (Njega treba), u svim aspektima (na svim stranama). Es-samed je određeno

da bi oni znali njegov samdijjet – jedinstvenost, upućivanje Njemu radi ispunjavanja potreba

odnosno raspoznavali Njegov ehadijjet - jednota. Izraz Allah se ponavlja radi informisanja o

tome da onaj koji nema te osobine ne zaslužuje uluhijjet – božanstvenost. Rečenica ne sadrži

veznik jer je ona poput rezultata, ishoda prve rečenice ili dokaz za nju.

7. Obrazloži termin El-Kur'anu jufessiruhu ba'duhu ba'dan

U klasičnoj formi Kur'an tumači sam sebe putem ta'mima-poopćavanja i tahsisa –

konkretizacije. Mufesiri su posezali od činjenice: „Sahibu-l-kelami edra meanii kelamihi.“

„Vlasnik govora (Bog) jedino zna intencije svoga govora“. Prvi hermeneutički krug ili

tefsirski plan jeste da Kur'an tumači sam sebe. Tumačenje Kur'ana samim sobom znači da

mufessir sagleda jednu riječ Kur'ana koju proučava u svim njenim kontekstualnim

elementima koji su aluzija na određena značenja.

Npr. riječ ruh u Kur'anu ima različita značenja (može da znači ljudsku dušu, kao u ajetu:

“We nefeha fihi min ruhihi“, negdje je ova riječ upotrebljena u značenju Džibrila „Ruhul

kudus“, negdje ima značenje Kur'ana: „Ruhan min emrina“, negdje u značenju Isaa, a.s.:

„Jewme jekumu ruhu vel melaiketu saffa“ ). Također pri tumačenju se mora obratiti pažnja na

cjelinu Kur'ana jer je to bitna postavka za pravilno razumijevanje. Zato su nam potrebene

kur'anske znanosti Ulumu-l-Kur'an koje nam pomažu da nešto protumačimo na ispravan

način. Pravila tumačenja Kur'ana samim sobom su:

4

- Saobraćanje nejasnih ajeta sa ajetima koji su više jasni – hamlu-l-mudžmeli ala-l-mubejjeni

(Kur'anska riječ helu'a objašnjena je pomoću riječi džezu'a i menu'a: El-Me'aridž, 19-21),

- Saobraćanje općih ajeta sa ajetima koji su iskaz u specijalnoj formi – hamlu-l-'ami ila-l-

hassi ('Amm: Ve men ja'mel suuen judžze bihi – ko bude činio zlo, bit će za to kažnjen. Hass:

Ve ja'fuu 'an kesir – A Allah mnoge grijehe prašta.)

- Saobraćanje ajeta apsulutnog značenja sa onima ograničenog značenja – hamlu-l-mutlaki

ala- muqajjedi.

- Usklađivanje naizgled kontradiktornih ajeta – el-džemu' bejne ma jetevehhemu ennehu

muhtelifun,

- Saobraćanje jednih kiraeta sa drugima – hamlu ba'dil-qiraati mea gajrihi

- Vraćanje mutešabih ajeta na muhkem ajete – irdža'-mutešabihati ilel-muhkemat (Mutešabih:

Jedullahi fevka ejdihim – Allahova ruka je iznad njihovih ruku. Muhkem: Lejse kemislihi

šej'un – Njemu ništa nije slično.)

- Koristiti kontekst – el-istifadetu mines-sijaki (Vel-lejli iza 'as'ase, može biti u značenju

početka, ali i kraja noći: „...i noći kada mine“ i „Tako mi noći kada tmine razastre.“

8. Izvori šiijskog tefsira?

Šije se u svom učenju pozivaju i oslanjaju na sljedeće:

- Sabiranje Kur'ana i njegovo tumačenje. To je Knjiga u koju je Alija sakupio Kur'an

prema redoslijedu objave.

- Knjiga u koju je vladar pravovjernih, Alija r.a., izdiktirao 60 vrsta znanosti o Kur'anu, u

svakoj vrsti napomenuo je i primjer koji se na nju odnosi.

- Knjiga el-Džamia, čija je dužina sedamdesetak lakata, sadrži diktate Poslanika, a.s., i

Alijin, r.a, rukopisa napisan na koži.

- El-Džefr – nesabrana knjiga. O njoj ibn Haldun kaže: „Znaj da knjiga El-Džefr vuče

porijeklo od Harana bin Se'd el-Adželija, vođe Zejdija“, i znamenje koje je on imao stiglo je

njemu i njegovim predstavnicima kao i njihovim ženama putem kerameta i kešfa. Kod

Džafera je bila na koži teleta, i knjiga dobiva naziv po imenu kože na kojoj je napisana.

- Fatimina zbirka: „Ebu Abdullaha su pitali neki ashabi o Fatiminoj zbirci pa im je

odgovorio: 'Vi me pitate o onom što želite i ne želite.' Fatima je ostala poslije Poslanika, a.s.,

sedamdeset pet dana i zbog oca je zapala u veliku žalost. Džebrail joj je dolazio i tješio je

zbog njega te joj je time pružio lijepu utjehu: obavještavao je o ocu i njegovu mjestu a i o

onom što će se zbiti poslije nje, sa njenim potomstvom. Alija r.a. je to pisao i to je Fatimina

zbirka.“

5

9. Ši'itski pogled na batin Kur'ana?

Duodecimalne šije kažu da Kur'an ima unutarnju (batin) i spoljnju (zahir) stranu. Ova

činjenica se spominje i u vjerodostojnim hadisima, i ona nije sporna. Međutim, pojedine šije

se nisu zadržale na tome, nego kažu da Kur'an ima sedamdeset i sedam (77) unutarnjih

slojeva. Čak se ni sa ovim nisu zadovoljili, nedo kažu da je Bog posvetio spoljnju suštinu

Kur'ana (zahir) pozivu na monoteizam, poslanstvo i risalet, a unutarnju (batin) posvetio

pozivu imametu, vilajetu i svemu što iz toga slijedi.

10. Najpoznatiji šiijski mufessiri i nazivi njihovih tefsira

- Tefsir: Hasen l-Askerij

- Tefsir: Muhammed b. Mesud el-Kufi

- Et-Tibjan: Ebu Dža'fer et-Tusi

- Medžmeul-bejan: Ebu Ali et-Tabersi

- El-Burhan: Hašim el-Bahrani

11. Hasan Askerijevo tumačenje riječi radžife( husejn ili prvo puhanje u sur) i radife(alija

ili druo puhanje u sur)?

Ši'itski rani tefsir je u Kur'anu vidio samo jedan ep o porodici, ep kakav je „Odiseja“. Ono što

je Odisej i njegova porodica u tom epu, to je za ši'ije Kur'an i Alijina porodica. El-Kezerani

kaže: „O tome će doći predaja od Dža'fera Sadika da je radžife Husejn, a radife Alija, r.a.“

Drugo mišljenje je da je radžife prvo puhanje u sur, a riječ radife drugo puhanje.

12. Kako Taberi tumači riječ halifetun u qissatu Adem?

- Halifa je glagolska imenica (halefe fulanun fulanen fi hazel-emr: neko je naslijedio nekoga u

nekoj stvari ako zauzme njegovo mjesto u tome nakon njega, kao što je Uzvišeni rekao:

„Summe dže'lnakum halife fil erdi min be'dihim linenzure kejfe ta'melune: Zatim smo vas

učinili nasljednicima-halifama nakon njih.“) Odatle se sultanu kaže da je halifa, jer je on

naslijedio onog koji je bio prije njega pa je u tome zauzeo njegovo mjesto, on je nasljednik.

- Halifa je onaj koji stanuje, živi na zemlji, ali nije stvorenje kao vi (tj. meleki), ovo je

mišljenje Ibn Ishaka. Taberi kaže da se ovo odnosi samo na obavještenje o tome da će Allah

nastaniti čovjeka na zemlji, a pravo značenje halife je već gore spomenuto.

6

- Treće značenje riječi halifetun jeste da se to odnosi na one koji će doći na zemlju nakon što

su na njoj bili nastanjeni džini koji su zbog činjenja nereda i proljevanja krvi protjerani na

brda i ostrva.

- Halifa je riječ za stvorenja, tj. sinove Ademove, koji će naslijediti svoga oca Adema, a isto

tako će i svaka generacija nasljeđivati one koji su bili prije njih.

- Halifa je onaj koga Allah postavlja na zemlji da sudi po Njegovim zakonima među

Njegovim stvorenjima.

- Posljednje mišljenje podrazumijeva da je halifa svaki onaj ko je pokoran Allahu i sudi po

Njegovim zakonima, a svako onaj ko čini nered i prolijeva krv ne može biti halifa.

13. Navedi glavne simbole rumuz, u Gazalijevom djelu „Niša svjetlosti“!

Po Gazaliju postoji pet vrsta duše. Simboli:

- Niša: miškat, simbol osjetilne duše (ruhul-hass)

- Staklenica: zudžadža, simbol usiljene duše (ruhul-hijali)

- Svjetiljka: misbah, simbol razumske duše (ruhul-'akli)

- Stablo: šedžere, simbol diskurzivne duše (ruhul-fikri)

- Ulje: zejt, simbol Poslaničke i duše svojstvene samo Božijim prijateljama.

14. Pojam isra'ilijjati u tefsiru, vrste tog fenomena i navedi hadise koji o njemu govore!

Pojam isralijjati u tefsiru se koristi da se time označe predaje od jevreja i kršćana. Pitanje koje

se vezuje za israilijate jeste da li se oni mogu koristiti u tefsiru kao valjan dokaz? Pri

odgovoru na ovo pitanje treba obratiti pažnju na to da postoji nekoliko vrsta israilijata i to:

-vjerodostojni i autentični isralijjati, čiju potvrdu imamo u Kur'anu i Poslanikovom sunnetu,

kao što je isralijjat koji govori o imenu Hidra.

-oni isralijjati za koje znamo da su nevjerodostojni, jer su u suprotnosti sa Kur'anom i

sunnetom

-treća vrsta isralijjata su oni za koje ne znamo da li su ispravni ili ne.

Isralijjate je spomenuo i sam Poslanik, a.s., u nekoliko hadisa: „Prenosite od mene pa makar i

jedan ajet, pripovjedajte od Benu Israila, u tome nema ništa loše.“

„Nemojte vjerovati sljedbenicima knjige, niti ih u laž ugoniti, nego recite mi vjerujemo u

Allaha.“

„Nemojte ih ni u čemu pitati pa da vas oni obavjeste o istini, a da vi to poreknete, ili da vas

obavjeste o neistini, a da vi u to povjerujete.“

7

15. Kako Ibn Abass tumači el-huruful-muqatt'at na početku sure El-Beqare?

Elif lam mim – kaže da elif označava Allaha, lam Džibrila, a mim Muhammeda.

Kaže se i da je elif njegovo prvenstvo (nad svime), lam je njegov lutf latif – dobrota i

naklonost, a mim njefov mulk – vlast.

Kaže se da je elif početak Njegovog imena Allah, lam početak Njegovog imena latif, a mim

početak Njegovog imena Medžid.

Kaže se da to znači Ja, Allah, znam (sve), a kaže se da je to i zakletva kojom se Allah

zakleo.

16. Imena glavnih autora racionalnih tefsira

- Fahrudin er-Razi: Mefatihul-gajbi,

- Bejdavi: Envarut-tenzil ve esrarut-te'vil,

- Ahmed en-Nesefi: Medarikut-tenzil ve hakaikut-te'vil,

- Muhammed el-Hazin: Lubabut-te'vil fi me'anit-tenzil,

- Ebu Hajjan el-Endelusi: El-Bahrul-muhit,

- Nejsaburi: Garaibul-Kur'an ve regaibul-furkan,

- Sujuti, Mehalli: Tefsirul-dželalejni,

- El-Hatib eš-Širbini: Es-Siradžul-munir,

- Ebu Su'ud: Iršadu-akli-selim ila mezaja el-kitabil-kerim,

- Mahmud el-Alusi: Ruhul-meana fi tefsiril-ku'ranil-azim ve seb'il-mesani.

17. Kakav je status tefsira od ashaba

Kada je u pitanju status tefsira kod ashaba, možemo ga svesti na tri osnovne tačke:

1. tefsir ashaba ima status merfu' hadisa ukoliko se odnosi na povod Objave. U ovom nema

mjesta za razum. Ono u čemu razum nalazi svoje mjesto je mewkuf.

2. ono za što se ustanovi da ima status merfu' hadisa nije dozvoljeno ne prihvatiti, nego

mufesir takvu predaju prihvaća i ne odbacuje je u bilo kom slučaju

3. o onom za što se ustanovi da ima status mewkuf hadisa učenjaci se razilaze: jedni smatraju

da nije obavezno prihvatati mewkuf predaje od ashaba u pogledu tefsira jer nisu na nivou

merfu' predaja. Drugi smatraju da ih je obavzno prihvatiti, jer su ashabi slušali od Božijeg

Poslanika, i to što govore o Kur'anu su čuli od njega. Osim toga, živjeli su zajedno s

Poslanikom, dobro su poznavali arapski jezik, poznavali su povode Objave...

8

18. Status tefsira od tabi'ina?

Kada je u pitanju status tefsira kod tabi'ina islamski učenjaci imaju različita mišljenja. Jedni

učenjaci kažu da se mišljenje u tefsiru od tabi'ina ne prihvata. Svoje mišljenje argumentiraju

na način da tabi'ini nisu slušali od Poslanika, a.s. Tabi'ini nisu bili svjedoci okolnosti i

situacija u kojima je objavljen Kur'an.

Većina mufessira smatra da se prihvaća mišljenje tabi'ina u tefsiru jer su oni većinu svoga

tefsira preuzeli od ashaba. Tako npr. Mudžahid kaže: „Proučio sam Kur'an od Fatihe do kraja

pred Ibn Abbasom tri puta, zastajući pri svakom ajetu i pitajući o značenju.“

Ono čemu duša naginje jeste da mišljenje tabi'ina u tefsiru ne treba obavezno prihvatiti osim u

slučaju kada o nekom pitanju nema mjesta za razum.

19. Objasni merfu'i i mevquf predaje u tefsiru!

Merfu' predaja je ona predaja koja dolazi od ashaba a koja se odnosi na povode objave ili ono

do čega razum ne može doći. Mevquf predaja daje prostora razumu.

20. Kako Taberi tumači riječi ve alleme Ademe esma u qissatu Adem?

Taberi navodi predaje u kojima se govori da je Adem stvoren od čiste, ali i prljave zemlje, pa

zato u njegovom potomstvu ima dobrih i pokvarenih robova. To potvrđuje i hadis Poslanika,

a.s., u kojem se kaže: „Allah je stvorio Adema od šake prašine koju je uzeo sa svih strana

zemlje. Otuda se Ademovi potomci rađaju kao crveni, crni i bijeli, a neki su lijepog

ponašanja, neki su tužni, neki su loši, a neki su dobri.“

Što se pak tiče pojma esma, postoje tri mišljenja.

Prvo jeste da je Allah Adema poučio imenima svih stvari. Ibn Abbas kaže da je Allah podučio

Adema imenima svih stvari, a to su: čovjek i životinja, zemlja, ravnica, more, planine i

magarac i slično tome.

Drugo mišljenje jeste da je Allah Adema podučio imenima meleka,

a treće mišljenje govori da se radi o imenima svih njegovih potomaka. A Allah najbolje zna.

21. Koja je osnovna metodološka postavka sufijskog tefsira i kako se dijeli ova vrsta

tefsira?

Metodološko polazište:

- kešf – otkrovenje

- počiva na spoznajnim teoremama koje su se javile u sufijskom duhu, nakon čega on

pronalazi pokriće za te teoreme u objavljenom Kur'anu.

9

- sufija ne razmatra nikakvo značenje izvan ajeta, već samo ono koje je sadržano u ajetu dok

samo pojedini iz skupine aluzionih mufessira razmatraju i značenje izvan ajeta.

Vrste: spekulativni (tefsiirun suufijjun nazarijjun) – temelji se na istraživanju i proučavanju, i

aluzivni (tefsiirun suufijjun fejdijjun ve išarijjun) – temelji su na isponištvu, zuhdu i

„nestajanju“ u pokornosti Allahu. Predstavnici: spekulativnog Ibn Arebi, aluzivnog

Tusteri i Sulemi.

22. Ukratko obrazloži „pet koraka“ u razvoju tefsirske nauke!

U svom razvoju, tefsir je prošao kroz pet koraka:

a) U prvom koraku, tefsir je bio prenenešen iz generacije u generaciju usmenim putem.

Ashabi su prenosili od Poslanika, oni su dalje prenosili između sebe, kasnije na tabiine, itd.

b) Nakon vremena tabiina i ashaba, tefsir ulazi u drugu fazu, koja započinje bilježenjem

hadisa. Načini bilježenja su bili raznovrsni. U tom vremenu, tefsir je bio sastavnii dio hadisa, i

nije postojao kao zasebna nauka. Ovdje nije bilo zasebnih djela o tefsiru na način da je bila

protumečena neka sura ili ajet.

c) U trećem koraku dolazi do odvajanja tefsira i hadisa, tako da hadis postaje samostalna

nauka. Ustanovljen je tefsir svakog ajeta u Kur'anu, po redoslijedu sura u mushafu. Jedno od

pitanja koje se vezuje za ovu temu je i ko je prvi napisao takav tefsir. U Ibn Nedimovom

Fihristu nalazimo da je to prvi uradio El-Ferra u svom djelu Fi meanil-Kur'an. Naime,

kaže se da je on diktirao tefsir svojim učenicima, a oni su ga redom zapisivali. Međutim, ovo

nije pouzdan podatak, jer drugi autori navode i druga imena u pogledu prvog autora koji je

napisao tefsir. Čakje i u vrijeme ashaba bilo pisanja tefsira, kao što je slučaj kada je Mudžahid

pitao ibn Abbasa o nekom pitanju, pa mu je ibn Abbas rekao da piše to što mu kazuje.

d) U četvrtom koraku su o tefsiru mnogi pisali, tako da se u ovome periodu u tefsir uvukao

veliki broj lažnih predaja, za koje se morala dokazati ispravnost. Tada su se navodili i

isralijjati, koji su smatrani utvrđenom istinom. To je bio početak pojave različitih predaja i

isralijjata.

e) Nakon ovoga, tefsir je ušao i u peti korak, koji je najširi i najveći. Proteže se od vremena

Abbasovića pa do danas.

23. Kako Ibn Abbas tumači dio ajeta la rejbe fihi na početku sure El-Beqare?

Nema sumnje da je ova Knjiga od Mene. Pa ako u nju povjerujete, uputit ću vas. A ako ne

budete vjerovali kaznit ću vas.

Drugi kažu, to je levhi mahfuz.

10

Treće mišljenje je da je se ovo odnosi na knjigu koju je Allah u ezelu obećao objaviti

Muhammedu, a.s.

Četvrto mišljenje je da je to Tevrat i Indžil i da nema sumnje da su u njima osobine i atributi

Muhammeda.

24. Obrazloži metodologiju tematskog tumačenja Kur'ana (obje njegove vrste)

Vrste tematskog tefsira:

a) Tumačenje ajeta na jednu temu, bez obzira na njihovu poziciju u Kur'anu. Prilikom

tumačenja autor bira temu koju želi tematski obraditi. Nakon toga, sabire sve kur'anske ajete

koji su u bilo kakvoj vezi s naznačenom temom. Klasificira sabrane ajete prema Objavi i ako

je to moguće prema njihovim povodima. Nakon toga, prilazi njihovom opširnom tumačenju i

razlaganju njihovih značenja. On im prilazi sa svih aspekata i sa svih strana, derivirajući

željene zaključke. Ova vrsta tematskog tumačenja je veoma važna i značajna.

b) Tematsko tumačenje gdje istraživač uzima jedno kur'anko poglavlje i cjelovito ga

sagledava od početka do kraja. Pri ovom načinu tumačenja istraživač uzima jedno kur'ansko

poglavlje i cjelovito ga sagledava od početka do kraja, objašnjavajući njegove posebne i opće

ciljeve i povezujući međusobno njegove teme. Tako se jedno poglavlje bez obzira na brojnost

pitanja koja tretira svodi na jedno osnovno pitanje i osnovni cilj. Kao primjer možemo navesti

suru Jasin koja se može podijeliti u tri cjeline. U prvoj cjelini se potvrđuje misija Poslanika,

a.s., u drugoj cjelini se iznose dokazi Božije opstojnosti, a treća cjelina izlaže stanja Sudnjeg

dana.

Što se tiče prve vrste tematskog tefsira ona je važnija jer u njoj komentator sabire sve

Kur'anske ajete koji imaju zajedničiki cilj i istu temu. Zatim ih istražuje, objašnjava i

komentariše sa svih aspekata tako da naznačena tema postaje jasna poput Sunca u pola

bijela dana.

25. Kako Maverdi tumači mulk u ajetu Tu'til-mulke men tešau?

Jedno mišljenje, ono Mudžahidovo, jeste da mulk ovdje znači poslanstvo.

Drugo tumačenje je da znači iman,

i treće je da znači sultan, tj. vlast. Od Katade se prenosi hadis u kojem je Poslanik, a.s.,

zamolio Gospodara da njegovom ummetu da vlast u Perziji i Bizantiji, pa je Allah objavio

ovaj ajet.

11

26. Navedi na arapskom jeziku nazive za tradicionalni tefsir i njegove predstavnike!

- Et-tefsiru bil-me'sur, et-tefsirun-naqli, et-tefsiru-menqul.

- Muhammed ibn Džerir et-Taberi: Džami'ul bejani an te'vili ajil Kur'ani,

- Abdurahman ibn ebi Hatim: Kitabu-l džerh ve-t ta'diil, Tefsirul-kur'anil-azim,

- Ebu Lejs Nasr ibn Muhammed es-Semerkandi: Bahru-l ulum,

- Husejn ibn Mes'ud el-Begavi: Me'alimu-t tenzil,

- Ibn Kesir ed-Dimiški: Tefsiiru-l Kur'ani-l azim,

- Dželaludin es-Sujuti: ed-Durru-l mensuru fit-tefsiri-l-me'suri.

27. Kako Fahr er-Razi tumači kursijj u Ajetul-kursijji?

1. Kursijj je ogromno tijelo koje obuhvaća nebesa i zemlju. U poimanju tog tijela postoje

razlike. Neki kažu da je kursijj sami arš, dok su drugi mišljenja da to nije arš (po jednima je

kursijj ispod arša a iznad sedmog neba, dok drugi smatraju da je kursijj ispod zemlje). Neki

kažu da je Ibn Abbas je rekao da je kursijj mjesto ispod Nogu. Međutim, nemoguće je Ibn

Abbas izjavi da je kursijj mjesto ispod Allahovih nogu kada je On lišen dijelova ili organa.

2. Pod pojmom kursijj misli se na vlast, moć i gospodaranje.

3. Kursijj znači znanje jer je znanje stanje onoga koji zna pa je ono nazvano kursijj. Otuda

se za ulemu kaže da su oni kerasij, jer se na njih nešto naslanja.

4. Ovom riječju se misli na predstavu Allahove uzvišenosti i veličanstva.

28. Definicija naučnog tumačenja Kur'ana

Pod naučnim tumačenjem Kur'ana (et-tefsir el-'ilmi) mislimo na tumačenje koje uzima za

normu znanstvene termine u tumačenju kur'anskih izraza. Naučno tumačenje Kur'ana nastoji

da izvede različite znanosti i filozofske nazore iz kur'anskih izraza.

29. Zagovornici naučnog tumačenja Kur'ana u klasičnom dobu?

Imam Gazali je najznačajnija ličnost koja je podržavala i radila na širenju ovakve vrste

tumačenja i određenja poglavlja u svojim djelima posvećuje ovoj temi (Ihjau ulumuddin,

Dragulji Kur'ana). Također, Dželaludin es-Sujuti ima isti stav kao i Gazali po pitanju

znanstvenog tumačenja kao što se vidi u njegovom djelu El-Itqanu fi ulumil-Quran.

Zatim sejjid bahadur i sejjid han-razvijaju prve znacajne egzegeze kurana kroz prizmu nauke

12

30. Navedi argumente kojima se osporava znanstveno tumačenje

1. precizno razumijevanje riječi nam nalaže da ih razumijemo u granicama upotrebe iz

vremena kada su objavljene,

2. pri razumijevanju kur'anskog teksta moramo se zaustaviti na onome kako su ga

razumijevali autohtoni arapi,

3. zadaća i polog Kurana je vjerski i akaidski, a ne znanstveni,

4. nužno je da se ne nameću Kur'anu neke znanstvene postavke,

5. uključivanje naučnih teorija u ono o čemu Kur'an daje aluzije, kako to rade neki

znanstvenici, kad-tad će dovesti do sukoba između vjere i znanosti,

6. znanstveno tumačenje od svojih protogonista traži da Kur'an tumače izvještačenom

egzegezom što je suprotno kur'anskom idžazu, a i što zdrav razum odbacuje.

7. znanstveno tumačenje je glupa novotarija i pogrešna odbrana kur'anskog idžaza u svakom

pogledu.

31. Navedi na arapskom jeziku izreku mističkih mufessira u kojoj se kaže da svaki ajet

ima četiri nivoa značenja

ما من آية في الق�رآن إال وله��ا أربع�ة مع�ان ، ظ�اهر وب��اطن وح��د ومطل�ع ، فالظ��اهر التالوة ،

والباطن الفهم والحد حاللها وحرامها والمطلع إشراف القلب على المراد بها فقها من الله ع��ز

وجل

(Ma min ajetin minel kur'ani illa we leha erbeatu meaanin: zahirun ve batinun ve haddun ve

muttaliun fez-zaahiru et-tilavetu ve-l baatinu el-fehmu vel-haddu halaaluha ve haraamuha ve-

l muttaliu išraafu-l kalbi ale-l meraadi biha fukaha minellah)

Ne postoji kur'anski ajet koji nema 4 smisla: egzoterički, ezoterički, granični i Božansku

nakanu. Egzoterički je za usmenu predaju, ezoterički za unutrašnje shvaćanje, granicu

predstavljaju iskazi koji određuju dozvoljeno i nedozvoljeno. Božanska nakana je ono što Bog

nastoji ostvariti u čovjeku svakim retkom.

32. Kako Maverdi tumači ajet qalu len temesennen-naru illa ejjamin ma'dudat?

Ove riječi su govor jevreja, a po pitanju ejjamin ma'dudat (određenih dana) imaju tri

mišljenja:

- Prvo da se odnosi na period kada su jevreji obožavali tele, a to je period od 40 dana.

(mišljenje Katade).

- Drugo mišljenje je da je to period od sedam dana, ovo je mišljenje Hasana el-Basrija.

- Treće mišljenje je mišljenje kasnijih mufessira i znači period u kojem će biti izvršena kazna.

13

33. Navedi osnivače i nazive ranih tefsirskih škola

Škola tefsira u Mekki, osnivač Abdullah bin Abbas (mekanska)

Škola tefsira u Medini, osnivač Ubejj bin Ka'b (medinska)

Škola tefsira u Iraku, osnivač Abdullah bin Mes'ud (iračka)

34. Razlike u tefsiru u ranim školama tefsira?

Iračani se odlikuju po tome što su zagovornici slobodnog mišljenja. Ovaj fenomen se često

susreće u prijepornim pitanjima, kaže se da je Ibn Mes'ud onaj koji je postavio temelje ovoj

metodi zaključivanja (istidlal), a od njega su to Iračani naslijedili. Ova metoda je utjecala na

to da je veliki broj učenjaka Kur'an tumačio slobodnim prosuđivanjem. Mekanski i medinski

krug se odlikuju po tome što su se sustezali od tumačenja slobodnim mišljenjem.

35. Navedi najistaknutije članove mekanske škole tefsira

Mekkanska, utemeljitelj te škole bio je Abdullah ibn Abbas, a najpoznatiji njegovi učenici bili

su: Sejd ibn Džubejr, Mudžahid, Ikrime, Mewla ibn Abbas, Ebu Rebbaha.

36. Navedi najistaknutije članove medinske škole tefsira

Medinska, utemlejitelj ove škole bio je Ubejj ibn Ka'b. Najpoznatiji njegovi učenjaci bili: Ebu

el-Alijje, Zejd ibn Eslem, el-Kurejzi.

37. Navedi najistaknutije članove iračke škole

Iračka, utemeljitelj ove škole bio je Abdullah ibn Mes'ud. Poznati predstavnici ove škole bili

su: Alkame ibn Kajz, Amie eš-Šabi i Mesruk. Iračani su se odlikovali po tome što su bili

zagovornici slobodnog mišljenja.

38. Kako Ibn Kesir tumači dio ajeta ve kane tahtehu kenzun lehuma?

Ibn Kesir navodi mišljenje Katade da ovaj dio ajeta označava da je ispod zida bilo zakopano

blago za dvoje djece, što se vidi iz konteksta samog ajeta.

Po drugom mišljenju, kenz označava znanje, odnosno suhufe na kojima je znanje. U jednoj

merfu' predaji koja se veže za Ebu Zerra kaže se da ovaj kenz ima sljedeće značenje: „Blago

(kenz) spomenuto u ovom ajetu označava ploču od suhog zlata, na kojoj je zapisano: Čudim

se onom koji vjeruje u kader, zašto brine, i čudim se onom koji spominje Vatru kako se smije,

i čudim se onome koji zna za smrt kako može biti u zabludi, la ilahe illallah Muhammedun

14

resulullah.“ Dakle, oni su bili sačuvani zbog dobrote svoga oca, a ukoliko je ovaj hadis sahih,

to proturiječi mišljenju da se radi o imetku, već se radi o ploči od zlata na kojoj je bila

oporuka ispunjena znanjem, mudrošću i savjetima. A Allah najbolje zna.

39. Objasni pravni metod tumačenja Kur'ana (autori i djela)

Kao što je poznato, Kur'an sadrži veliki broj ajeta koji imaju pravnu normu. Za vrijeme

Poslanika nije bilo problema za njihovo razumijevanje, jer je Poslanik objasnio sve što tada

nije bilo jasno. Kada je Poslanik preselio, muslimani su se suočili sa novim pitanjima koja

Poslanik nije riješio. Prvi izvor pri rješavanju tih novonastalih pravnih pitanja bio je Kur'an.

Prilikom tumačenja pojedinih ajeta, pravnici su nekada donosili jednoglasna rješenja, a

nekada su se i razilazi u razumijevanju nekih ajeta. Tako se na primjer u Kur'anu po pitanju

obaveznog postbračnog pričeka-iddeta kod žene kaže: »Žene koje su otpuštene neka čekaju

živeći odvojeno, tri perioda (kuru').» Kur'anski termin kuru', koji je upotrijebljen u

navedenom ajetu ima više značenja, pa tako može da označava žensko mjesečno pranje

(menstruacija), ali i period između dvije menstruacije, odnosno stanje čistoće. Navedene

razlike su imale za posljedicu različite stavove kod islamskih učenjaka, pa čak i ashaba po

pitanju dužine trajanja iddeta: prema onima koji su uzeli da termin kuru' označava period

menstruacije, iddet se završava sa okončanjem treće menstruacije, a prema onima koji

smatraju da navedeni termin označava period između dvije menstruacije, iddet se završava se

početkom treće menstruacije.Međutim, kako ashabi, tako i rani muslimanski pravnici, i pored

navedenih razlika su imali za cilj da dođu do najispravnijeg rješenja. Ovakva situacija je

vladala u vrijeme poznate četvorice imama u fikhu. Nakon njihovog perioda, slijedi tzv.

period taklida ili slijepog slijeđenja ovih imama. Svoj naučni napor učenjaci ovog perioda su

usmjeravali ka dokazivanju i rivalstvu pojedinih mišljenja. Bilo je i takvih, kao što je

Abdullah el-Kerhi, koji je smatrao da svi ajeti i hadisi koji nisu u skladu sa mišljenjem Ebu

hanife imaju biti derogirani.

Hanefijski mezheb: Ebu Bekr er-Razi, poznatiji kao Džessas (Ahkamul-Qur'an)

Šafijski mezheb: Ebu Hasan et-Taberi (Ahkamul-Quran), Dželaludin Sujuti.

Malikijski mezheb: Ebu Bekr bin el-Arebi (Ahkamul-Quran), Kurtubi (Džamiul-ahkam).

Zejdije: Husejn bin Ahmed (Šerhu hamse mieh ajeh)

Duodecimalni šiizam: Mikdad es-Sujuri (Kenzul-furqan fi fiqhil-Qur'an).

40. Navedi primjere Mudžahidovog subjektivnog mišljenja u tefsiru

15

Mudžahid u mnogo slučajeva koristi razum i subjektivno promišljanje u tumačenju kur'anskih

ajeta, pa ga zbog toga smatraju utemeljitljem nove škole tefsira koja se uveliko poziva na

razum. U mnogim slučajevima se on razlikuje od Ibn Abbasa. Primjer je ajet u kome se kaže:

„Vama je poznato ono što se dogodilo onima od vas koji su se u subotu ogriješili, kao i to da

smo im mi rekli: Budite majmuni prezreni.“ Komentirajući ovaj ajet tumači ga da se ovdje

ne misli na fizičku promjenu, nego je riječ o metafori kao što je slično u ajetu: „Njihov

primjer je kao primjer magaraca koji knjige nose“. Prema jednoj drugoj predaji od

Mudžahida ovdje se misli na to da oni nisu doslovno postali majmuni nego da su samo

njihova srca doživjela transformaciju. „I odjeću svoju očisti“. Mudžahid kaže da ovo znači

„ponašaj se ispravno“. Ovdje on tumači ajet prema svom subjektivnom mišljenju.

41. Mudžahidova četiri principa u tefsiru

Njegova karakteristika je i to što ima veoma jednostavan stil. Osnovne karakteristike

njegovog tefsira su:

a) objašnjavanje Kur'ana Kur'anom. Tako na primjer ajet: „Oni će sigurno vlastito breme, i

breme onih koje su u zabludu odveli nositi...“ tumači ajetom: „Oni će na Sudnjem danu nositi

čitavo breme svoje i dio bremena onih koje su u zabludu odveli.“

b) tumačenje utemeljeno na tradiciji.

c) razum, o kojem smo gore govorili. Još je bitno naglasiti da je on prvi među tabiinima koji

je započeo nešto drugačiju metodu tumačenja, za razliku od svojih prethodnika.

d) jezički komentar- ovim Mudžahid otkriva izvanrednu orginalnost u razumijevanju jezičkih

vještina. Veliku pažnju u svojim komentarima poklanja filološkim i jezičkim raspravama.

42. Kako Bejdavi tumači riječ efvadžen?

Efvadžen označava isprepletene skupine stanovnika Mekke, Taifa, Hevazina i ostalih arapskih

plemena.

43. Koje su osnovne odlike tefsira u vrijeme Vjerovjesnika, a.s., i ashaba?

- Kur'an nije protumačen u cjelini, nego samo onaj njegov dio čije je značenje bilo nejasno za

razumijevanje, i to je protumačio Poslanik, a.s.,

- neznatne razlike među ashabima u razumijevanju ajeta,

- veliki broj ashaba je poznavao opće značenje ajeta, i nisu se obavezivali detaljnim

razumijevanjem njihovih značenja. Npr. ajet „I voće i piće“ tumačilu su kao vrstu blagodati

koju nam je dao Allah,

16

- ograničavanje na objašnjenje jezičkog značenja u najkraćem izrazu,

- rijetko korištenje logičkog deduktivnog zaključivanja na fikhske propise u ajetima

- nije ništa od tefsira zabilježeno od tefsira u ovoj fazi, jer je bilježenje započelo u drugom

stoljeću po hidžri,

- tefsir je u ovo vrijeme imao formu hadisa, i bio je sastavni dio hadisa.

44. Izvori ashaba u tefsiru?

a) Kur'an

b) Vjerovjesnik, a.s.

c) Slobodno promišljanje (idžtihad) i dedukcija (istinbat)

d) Sljedbenici knjige: jevreji i kršćani.

45. Navedi glavne predstavnike svake vrste sufijskog tefsira i nazive njihovih tefsira!

Postoje dvije vrste sufijskog tefsira, od kojih svaki ima svoje najznačajnije predstavnike:

a) Spekulativni tefsir (tefsirun sufijjun nazarijjun), a najznačajniji predstavnik je Ibn

Arebi(Fususu-l hikem).

b) Djelatni ili aluzivni tefsir (tefsirun sufijjun amelijjun), a najznačajniji predstavnici su: Sehl

et-Tusteri (Tefsirul-Kur'anil-azim), i Ebu Abdirrahman es-Sulemi (Hakaikut-tefsir)

46. Zahr i batn u Kur'anu?

Jedni smatraju da je zahr kur'anskih ajeta njihov lafz (izgovor), a njihov batn je njihov te'vil

(duboko tumačenje).

Drugo: Ebu Ubejde kaže da ono što Uzvišeni prijašnjim narodima i o tome šta im se desilo, to

je zahir tih kazivanja, a savjet potonjim generacijama je opomena tim narodima da im se ne bi

dogodilo što se njima dogodilo.

Treće mišljenje je da zahir označava značenja Kur'ana za ehlul-ilm (naučnike) a njihov batn

obuhvata tajna koje Allah učini dostupnim ehlul-haqaiqu (onima koji su duhovno došli do

stepena kada mogu sagledavati te tajne svojim očima).

47. Šerijatski uvjeti za prihvatanje aluzivnog tumačenja Kur'ana?

Ti uvjeti su sljedeći:

1. da ovaj tefsir ne bude u suprotnosti sa vanjskim smislom Kur'ana koji proističe iz strukture

njegova teksta (nazm);

2. da za ono do čega se dođe ovim tefsirom postoji šerijatski dokaz;

17

3. da nije u suprotnosti ni sa šerijatom ni sa razumom;

4. da u ovom tefsiru najprije prepoznamo vanjski smisao ajeta zato što nije dopušteno ići ka

batinu prije nego se otkrije zahir.

48. Kako Zamahšeri tumači ajet ve izen-nufusu zuvvidžet?

I kada se duše sa tijelima spare – pa će se spojiti sa oblikom odnosno duša sa tijelom,

knjigama i djelima. Kaže se da to znači da će se duše vjernika spojiti sa hurijama a nevjernika

sa šejtanom.

49. Šta je et-tefsirun-nebevijju? Objasni Poslanikovu, a.s., ulogu u tefsiru i reci šta

Kur'an kaže o toj ulozi.

Kur'an je objavljen nepismenom Vjerovjesniku i nepismenom narodu. Iako nepismen,

Poslanik je u potpunosti razumio Kur'an do u detalje, na što upućuju kur'anske riječi: „A kada

ga učimo, ti učenje njegovo prati, Naše ga je zbilja i objasniti.“. Dakle, jedna od osnovnih

uloga Poslanik, kada je u pitanju Kur'an, mimo toga što ga je dostavio ljudima, bila je i da ga

objasni. Na to upućuju sljedeće kur'aske riječi: „A i tebi Kur'an objavljujemo, da bi ljudima

objasnio to što im se objavljuje, a i da bi oni razmislili.“ Postoje rasprave o tome da li je

Poslanik objasnio cijeli Kur'an ili ne, ali je sasvim sigurno da je svoje znaje koje je

posjedovao prenosio ashabima, bilo da im je on direktno rekao, ili da su ga oni pitali, a on im

odgovarao

50. Dokazi onih koji smatraju da je Muhammed, a.s., protumačio cijeli Kur'an

a) kur'anski ajet „Mi ti Kur'an objavljujemo da bi ljudima objasnio to što im se objavljuje i da

bi oni razmislili.“ Allahov Poslanik je objasnio sve riječi Kur'ana i otuda je nužno da je

objasnio i sva njegova značenja. U suprotnom ne bi ispunio naredbu u navedenom ajetu.

b) pojedini ashabi kao što su Osman, Ibn Mes'ud i drugi kazuju da su od Poslanika, a.s., učili

po 10 ajeta i da ne bi prelazili na druge ajete dok tih 10 ajeta ne bi naučili i u djelo proveli.

Ono što je ponukalo ashabe na takav postupak jeste kur'anski ajet koji kaže: „Knjiga koju tebi

objavljujemo blagoslovljena je da bi oni razmišljali“ – nije moguće razmišljanje o ajetima bez

promišljanja njegovih značenja.

c) knjige iz oblasti medicine, matematike, itd. zahtijevaju određena tumačenja pa kako onda

da to ne bude slučaj sa Allahovom knjigom u kojoj je spas na oba svijeta?!

18

d) ono što se prenosi od Omera, r.a., da je rekao: „Od onoga što je posljednje objavljeno od

Kur'ana je i ajet o kamati, a Allahov Poslanik je umro prije nego što ga je protumačio.“ Ovo

ukazuje da je Poslanik protumačio sve izuzev ajeta o kamati.

51. Dokazi onih koji smatraju da Muhammed, a.s., nije protumačio cijeli Kur'an

a) Aiša r.a. kaže da je: „Allahov Poslanik protumačio svega nekoliko ajeta iz Kur'ana, onako

kako ga je Džibril poučio.“

b) nemoguće je da Vjerovjesnik a.s. objasni sva značenja Kur'ana osim nekoliko njegovih

ajeta. Allah dž.š. nije naredio Svom Vjerovjesniku da odredi značenja svih ajeta Kur'ana,

kako bi ljudi razmišljali o Njegovoj Knjizi.

c) da je Allahov Poslanik objasnio sva značenja Kur'ana onda Njegova dova za Ibn Abbasa ne

bi imala smisla.

52. Kako tradicionalni ši'ijski mufessiri tumače qissatu Adem?

Hasan Askeri tumačći 35.ajet sure Beqare objašnjava šta se krije pod pojmom „drvo“ i

objašnjava zabranu koja se odnosi na njega i kaže: „Ovom drvetu se ne približavajte-drvetu

znanja, drvetu znanja Muhammedova i njegove porodice koje je Allah uzdigao iznad svih

ostalih stvorenja. Sa tog drveta ne može niko plodove ubirati izuzev njega i njegove

porodice: Alija, Fatima, Hasan i Husejn. Ovo drvo se razlikuje od ostalih drveća u džennetu,

jer svako džennetsko drvo sa sobom nosi neku vrstu ploda i jela, dok ovo stablo nosi pšenicu,

grožđe, i druge plodove voća i hrane. Ko s tog stabla bude jeo s Allahovom dozvolom,

saznaće znanje drevnih naroda, a da ništa ne uči, dok onaj ko mu se približi bez Njegove

dozvole, neće postići ono što je želio i ogriješit će se. Ovim Asakir ukazuje na važnost

imameta i ulogu Alije, r.a. On kaže da imami mogu „uzimati“ plodove tog stabla, i da su

inspirisani znanjem od tog ploda, kao i sam Poslanik. A ko bude nasilno uzimao plodove tog

stabla nije ništa drugo do silnik, kao što su Ebu Bekr, Omer, Aiša...

53. Srodne riječi pojma tefsir?

Srodne riječi pojma tefsir su me'an, te'wil, šerh.

- Me'an (značenje) - historijski se doima kao najstariji termin, koji je upotrebljavan za naslov

djela o tumačenju Kur'ana.

- Te'wil (doslovno znači vratiti se na početak) - uveden je u 3. stoljeću po Hidžri kao opći

termin za djela o interpretaciji Kur'ana, ali u 11. stoljeću biva potisnut od strane tefsira.

19

- Šerh (komentar) - ovaj pojam je bio rezervian za profane stvari, kao što su komentari

poezije, ali je upotrebljivan i za nadkomentare Kur'ana.

54. Ko je bio Abdullah bin Abbas i kako se zove njegov tefsir?

Bio je amidžić Resulullaha, rodio se tri godine prije hidžre. Umro je kada je imao 70 godina.

Bio je na velikoj deredži u idžtihadu i spoznaji smislova Allahove knjige. Jednom prilikom ga

je Omer uveo među učesnike Bedra. Pitali su Omera zašto ga je uveo kada oni imaju svoje

sinove kao i on. Pa im je Omer rekao: „On je neko ko vas može podučavati.“ Omer ih je

poslije toga upitao šta misle o riječima Uzvišenog Iza džae nasrullahi vel-feth. Neki su rekli

da ovim Allah naređuje da mu zahvaljujemo a drugi su šutjeli. Zatim se obratio Ibn Abbasu i

pitao ga šta on misli, pa mu je odgovorio: „Ove riječi – to Allah podučava svoga Poslanika da

mu se približio edžel.“ Ovaj slučaj ukazuje na moć Ibn Abbasova razumijevanja i

oštroumnosti. Imao je nadimak terdžumanul-Qur'an. Njegov tefsir se zove Tefsirul-Qur'an.

55. Uzroci Ibn Abbasove nadarenosti u tefsiru

Prvi uzrok je dova koju je Poslanik, a.s., uputio Allahu. Imaju dvije verzije. (Allahumme

fekkih-hu fid-dini ve 'allimhut-te'vile) i (Allahumme 'allimhul-Kitabe vel-hikmete).

Drugi razlog je taj što je Ibn Abbas odrastao u Poslanikovoj kući, bio u bliskim odnosima s

njim od samog početka objave. Bio je prisutan u mnogim događajima kada su objavljeni ajeti

Kur'ani-kerima.

Treći uzrok je njegova bliskost sa najstarijim ashabima nakon što je Poslanik, a.s., preselio.

Od njih je uzimao i prenosio, saznavao propis objavljenih ajeta, itd.

Četvrti uzrok je njegovo pamćenje arapskog jezika, njegovo poznavanje neuobičajenih riječi

toga jezika, te poznavanje arapskog jezika, zatim arapske književnosti, njenih stilova,

karakteristika, itd.

Peti uzrok je njegov visok domašaj u idžtihadu, hrabrost da izrazi ono u šta je vjerovao da je

istina, ne obazirući se na reagiranja onih koji su ga prekoravali i kritizirali kad god je tvrdo

vjerovao da je istina na njegovoj strani.

56. Predstavi Ibn Abbasov metod tumačenja Kur'ana

Kao i ostali ashabi koji su bili poznati u tefsiru, i Ibn Abbas se u razumijevanju i tumačenju

Kur'ana oslanjao na ono što je čuo od Poslanika, a.s., zatim na ono što mu je Allah, dž.š., slao

putem njegovog samostalnog intelektualnog napora.

20

Zatim je smislove tražio iz povoda i okolnosti objavljivanja pojedinih ajeta, ali se pri tome

okrećao i prema ehlul-Kitabijama, i uzimao i od njih. U ovome posljednjem izvoru, on je

razviđao ono u čemu se Kur'an slaže sa Tevratom i Indžilom. Međutim, to korištenje ehlul-

Kitabijskih izvora bilo je ograničeno na relativno uzak prostor, i sve ono što se kosilo sa

propisima šerijata, Ibn Abbas je odbijao.

57. Ibn Abbasovo tumačenje sure En-Nasr?

Ibn Abbasu i pitao ga šta on misli, pa mu je odgovorio: „Ove riječi (iza džae nasrullahi vel-

feth) – to Allah podučava svoga Poslanika da mu se približio edžel (tj. uskoro seli sa ovoga

svijeta), a kao alamet njegova edžela su riječi fesebbih bi hamdi rabbike...“

58. Prevedi i ukratko objasni termine et-tefsirul-memduhul-maqbul, el-vad'u fit-tefsiri,

taqjidul-mutlaqi, kesretul-israilijjat fit-tefsir!

Et-tefsirul-memduhul-maqbul – pohvalni ili prihvatljivi tefsir, to je tefsir koji je zasnovan na

duhovnom poznavanju jezičkih nauka i osnova islamskog zakonodavstva, zatim nauke o

islamskoj tradiciji i srodnih nauka. To je tefsir koji se ne kosi sa pouzdanom predajom,

zdravim razumom i stabilnim postulatima nauke. U ovoj vrsti tefsira mufessir se čuva

neargumentovanog udovoljavanja željama jer je svjestan da Allah kontroliše sve što kaže.

El-vad'u fit-tefsiri – sve što je ubačeno, izmišljeno odnosno umetnuto u tumačenje nekog

kur'anskog ajeta.

Taqjidul-mutlaqi - ograničavanje ajeta koji ima apsolutno značenje: „Kradljivcu i kradljivci odsjecite

ruke...“ Poslanik, a.s., objašnjava koja se ruka treba osjeći, za koju količinu krađe...

Kesretul-israilijjat fit-tefsir – učestalo navođenje i korištenje israilijjata u tumačenje pojedinih

kur'anskih poglavlja.

59. Aspekti tumačenja i objašnjavanja Kur'ana prema sunnetu

1) Prvi aspekt obuhvata sljedeće pojmove:

a) Bejanul-mudžmeli: objašnjavanje sažetih ajeta, poput ajeta o namazu i zekatu, gdje Poslanik

ukazuje na detalje u vezi ovih propisa.

b) Tewdihu-muškili: Objašnjavanje problematičnih ajeta, poput ajeta :“Jedite i pijte sve dok ne budete

mogli razlikovati bijelu nit od crne niti“, gdje je Poslanik a.s., ukazao da se ovdje radi o crnini noći i

bjelini dana.

c) Tahsisul-amm: specificiranje općih ajeta, poput ajeta: „Biće spašeni samo oni koji vjeruju i

vjerovanje svoje s nepravdom ne mješaju...“ Poslanik je ovaj opći ajet protumačio drugim ajetom, gdje

21

se riječ zulm, koja je spomenuta u navedenom ajetu, koristi u značenju širka: „O sinko, ne smatraj

druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je zaista velika nepravda.“

d) Takjidul-mutlaki: ograničavanje ajeta koji ima neograničeno značenje:“ Kradljivcu i kradljivci

odsjecite ruke...“ Poslanik objačnjava koja se ruka treba osjeći, za koju količinu krađe...

2) Tumačenje kur'anskih riječi

Posljednji ajet Fatihe, Poslanik je protumačio na taj način sto je rekao: „Oni koji su protiv sebe

izazvali srdžbu su jevreji, a oni koji su zalutali su kršćani.“

3) Tumačenje onih propisa koji su navedeni u Kur'anu

U kur'anu je spomenuta zabrana srodstva po krvi, a na osnovu hadisa, ta zabrana je proširena i na

mlijeko.

4) Bejanun-neshi: Ajeti koji govore o nasljedstvu su na neki način derogirani hadisom La vasijjete li

varisin.

5) Bejanut-te'kid: Potvrđivanje ajeta Kur'ana hadisom Resulullaha, s.a.v.s.

60. Zerkešijeva definicija tefsira

Tefsir je nauka kojom se razumijeva Allahova dž.š. Knjiga objavljena Muhammedu a.s. i

objašnjavaju njena značenja i deriviraju njegovi propisi i mudrosti.

61. Koji je to „najbolji“ metod u tumačenju Kur'ana prema Ibn Kesiru?

Prvi nivo, i najbolji postupak, je tumačenje Kur'ana Kur'anom. Treba, dakle, dopustiti Kur'anu

da interpretira samog sebe, jer jedan dio Kur'ana često pojašnjava drugi. Kako kaže Ibn Kesir

„Ono što je rečeno sažeto na jednom mjestu, tretira detaljnije na drugom mjestu.“ Tek nakon

ovog unutarkur'anskog istraživanja može se poduzeti drugi korak koji uključuje ispitivanja

Poslanikovog, a.s., sunneta. Sunnet je sredstvo za tumačenje Kur'ana i sredstvo za njegovo

pojašnjavanje, budući da je i sam objavljen objavom. Kada ni u Kur'anu ni u sunnetu ne

pronađemo tumačenje nekog ajeta, mufessiru se preporučuje da se upusti u treći

hermeneutičkki korak, a to su izreke ashaba. Ashabi su bili svjedoci okolnosti situacija u

kojima je dolazila objava. Četvrti i zadnji korak u tumačenju Kur'ana je da mufessir traži

rješenje u izrekama tabi'ina. Najznačajniji tabi'in je Mudžahid.

62. Kada su umrli Taberi i Fahrudin er-Razi?

Ibn Džerir et-Taberi je umro 310. godine, a er-Razi 606. godine po Hidžri.

22

63. Kada su umrli Zamahšeri i Bejdavi?

Zamahšeri je umro 9. zul-hidždžeta 538. godine, a Bejdavi 685. Godine po Hidžri.

64. Prevod Ajetul-kursijje?

„Allah je – nema boga osim Njega - Živi i Vječni! Ne obuzima Ga ni drijemež ni san!

Njegovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemji! Ko se može pred Njim zauzimati za

nekoga bez dopuštenja Njegova?! On zna šta je bilo i prije njih i šta će biti poslije njih, a od

onoga što On zna – drugi znaju samo onoliko koliko On želi. Moć Njegova obuhvata i nebesa

i Zemlju i Njemu ne dojadi održavanje njihovo; On je Svevišnji, Veličanstveni!“ (El-Beqare,

255)

65. Ebu Hajjanova definicija tefsira

„Tefsir je nauka kojom se istražuje i izučava način izgovaranja kur'anskih riječi, njihova

značenja, pravila kad se riječ upotrijebi samostalno i kontekstualno, i značenja do kojih se

dolazi u specifičnoj upotrebi kao i druga prateća pitanja.“

66. Napiši na arapskom jeziku iz kojeg je korijena izvedena riječ tefsir, šta ona

etimološki znači i kako glasi ajet u kojem se ova riječ nalazi?

Riječ tefsir izvedena je iz riječi fesr koja znači raskrivanje (ibana) i otkrovenje (kešf). Riječ

tefsir etimološki znači pojašnjenje (idah) i objašnjenje (tebjin), u tom smislu se navodi u

Kur'anu u suri Furqan, 33. „I nijedan primjer ti oni neće donijeti a da ti mi s istinom nećemo

doći i objašnjenjem najljepšim (ahsene tefsira).“

67. Leksičko i terminološko značenje riječi tefsir

Riječ tefsir izvedena je iz riječi fesr koja znači raskrivanje (ibana) i otkrovenje (kešf). Riječ

tefsir etimološki znači pojašnjenje (idah) i objašnjenje (tebjin).

Terminološki se tefsir definiše već spomenutim definicijama Ebu Hajjana i Zerkešija.

68. Razlika između tefsira i te'wila?

Po mišljenju nekih učenjaka, te'wil je interpretacija Kur'ana koja nema potrebe za tradicijomi

zasniva se na razumu i ličnom mišljenju, dok je tefsir utemeljen na predajama koje su

23

prenesene autentičnim putem od najranijih generacija, a poželjno je da te predaje budu

direktno od Poslanika, a.s.

Neki kažu da je tefsir ono što je poznato na ljudskoj razini, a te'wil kao ono što je poznato

samo Bogu. Slično ovome mišljenju, tefsir se primjenjuje na one ajete sa jednom

interpretacijom, a te'wil na one ajete koji imaju mnogostruke aspekte.

Kod šija te'wil ukazuje na interpretaciju skrivenih, ezoteričkih dijelova Kur'ana.

Postoje i ona mišljenja po kojima su navedena dva termina sinonimi.

69. Taberijeva „trodimenzionalna podjela Kur'ana“ u odnosu na njegovo tumačenje!

- Postoje oni ajeti koje je mogao samo Allahov Poslanik a.s. objasniti, a dokaz za to je ajet u

kom se kaže: A tebi obajavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima...

- dio Kur'ana čija je interpretacija znana samo Bogu a primjer jesu radnje: buduće slanje Isa

a.s. i vrijeme časa proživljenja.

- treće jeste da svaka osoba koja posjeduje znanje jezika na kom je Kur'an objavljen zna

tumačenje Kur'ana.

70. Koje su to osnovne metodološke pogreške mu'tezilijskog metoda tumačenja Kur'an?

Osnovne metodološke pogreške koje su čini predstavnici mu'tezilijskog učenja su:

a) Slijepo slijeđenje osnovnih principa njihova učenja (tewhid, adl...) i preinačavanje

osnovnog teksta Kur'ana kako bi neko od značenja podveli pod jedan od ovih principa.

b) Zanemarivanje ispravnih hadisa koji se ne slažu sa nekim od njihovih principa. Treba

napomenuti da Zamahšeri navodi veliki broj hadisa, i ova tvrdnja se ne može odnositi na

njega.

c) Tvdrnja da sve što su pokušali u tumačenju Kur'ana je Allahova volja i htijenje. Samim tim,

njihova mišljenja su nepogrešiva.

d) Slijepa prvrženost leksici. Ponekad dovode u pitanje očigledna značenja jezičkim

konstrukcijama koje jesu moguće u jeziku, ali ne odgovaraju datom kontekstu.

e) Izvrtanje mutevatir kiraeta, ukoliko bi ti kiraeti bili u suprotnosti sa njihovim načelima.

f) Kada im se očigledan tekst ajeta učini malo neuobičajenim, oni ga tumače simboličkim

pretpostavkama, čime negiraju neke istine vjere kao što su postojanje džina, djelovanje magije

i njen utjecaj na ljude...

Zbog ovakvih pristupa tumačnju Kur'ana, mnogi muslimanski autoriteti su uputili kritiku na

ove stavove, od kojih su najznačajniji: Ebu Hasan el-Eš'ari, Ibn Tejmijje...

24

71. Izvori mu'tezilijskog tefsira!

Prilikom tumačenja Kur'ana mutezile koriste sljedeće principe:

- tumačenje Kur'ana Kur'anom

- tumačenje Kur'ana Predajom (ne koriste hadis u mjeri kao i ostali mufessiri)

- mutešabih ajeti su za njih svi ajeti koji su nepomirljivi s razumom i oni su po mutezilama

predmet te'wila

- kiraeti; opravdavanje nekih svojih stavova mutezile često postižu izvrtanjem kiraeta: Ve

kelleme Allahu Musa teklima – Allah je govorio Musau. Mutezile, kako bi ostali dosljednji

principu ta'tila (Allah nema svojstva, tako ni govor) ovaj ajet čitaju ovako: ve kelleme Allahe

Musa teklima – Musa je govorio Allahu.

- povodi objave

- pozicija razuma; prema mutezilama šerijatski argumenti su sljedeći: razum, Kur'an, sunnet i

idžma.

72. Podjela sadržaja Kur'ana shodno razumu, prema mu'tezilama!

1. Ajeti koje razum nije u stanju da shvati, ali nisu ni u suprotnosti sa razumom, kao što je

namaz, post i ostalo obredoslovlje.

2. Ajeti koje jedino razum može shvatiti, kao što je Tevhid i Božija pravda, jer dok razum ne

spozna Boga i Njegova svojstva ne može se razumjeti znacenje ajeta o Tevhidu i Pravdi.

3. Ajeti koji se ne mogu shvatiti bez pomoci razuma. Pitanje o viđenju Boga.

73. Primjeri mu'tezilijskog tefsira s obzirom na njihov vrhovni princip u tefsiru!

- U formalnom smislu ajet: „Isto tako smo dali da svakom vjerovjesniku nevaljalci neprijatelji

budu.“ (Al-Furqan, 31), po vjerovanju mutezila, zbog nužnosti slijedenja principa dobrote i

dolicnosti u odnosu na Boga, proturjecan je. Zbog toga Ebu Ali Džabaii, veliki mutezilijski

mufesir, nastoji ajet dovesti u sklad sa mutezilijskim vjerovanjima. On kaže: „Rijec 'džeal' u

časnom ajetu dolazi u značenju 'objašnjavanje', kao što je to slučaju u poeziji. Dakle, značenje

ajeta je sljedeće: „Bog upoznaje poslanike sa njihovim neprijateljima da bi se oni od njih

distancirali.“

- Prije tumačenja ajeta: „I kada Nam Musa dođe u određeno vrijeme, i kada mu Gospodar

njegov progovori, on reče: 'Gospodaru moj, ukaži mi se da Te vidim!'“ (Al-Araf, 143), koji

govori o viđenju Boga, oni su se konsultirali sa svojim razumom i, kako razum govori da je

mogućnost viđenja Boga uvjetovana činjenicom da On bude tijelo, a Bog je čist od tjelesnosti,

mutezile su princip razuma uzeli kao svoje uvjerenje. S obzirom na to da je viđenje Boga u

25

suprotnosti sa principom razuma, pristupili su unutarnjem tumačenju ajeta. Kazali su da je,

zato što je u ajetu upotrijebljena riječ nazar, jasno da Musa, a.s., nije vjerovao u viđenje Boga,

a ove njegove riječi su, ustvari, citat nevjernika. Kada Amr ibn Ubejd i Vasil b. Ata ne vjeruju

u viđenje Boga, zbog argumentacije koju nudi razum, kako da kažemo da je osoba poput

Musaa, a.s., vjerovala u mogućnost viđenja Boga, da je od Boga tražila da mu se On pokaže. -

- U vezi s tumačenjem ajeta u kojem se govori o razgovoru Boga i Musaa, a.s., i koji govori o

Božijem govoru, oni prvo ističu da princip razuma nalaže nemogućim da se tu radilo o

direktnom Božijem govoru, a potom, polazeći od ovakvog uvjerenja, ajet su tumačili tako da

su kazali da je subjekt u ovom ajetu Musa, a.s. Prema tome, Musa, a.s., je razgovarao sa

Bogom, a nije Bog sa Musaom, a.s.

74. Kako Zamahšeri tumači riječ kurs u ajetul-kursiji?

a) Kursijjun je arš, jer je već opisano da arš i kursijj predstavljaju prestolje,

b) Kursijj je vlast, moć, i gospodarenje. Katkad se kaže da se božanstvenost ostvaruje samo

kroz moć, stvaranje i oblikovanje,

c) Kursijj znači znanje, jer je znanje stanje onoga koji zna pa je nazvano kursijj,

d) Kursijjun se misli na sliku, predstavu Allahova veličanstva i uzvišenosti.

75. Prevedi i ukratko obrazloži termine et-tefsiru'l mezmumul-merdud i et-tefsir'l

memduhu-l-makbul

Et-tefsiru'l mezmumul-merdud – pokuđeni ili neprihvatljivi tefsir, to je onaj tefsir koji potiče

od osobe koja nije dovoljno obrazovana u naukama neophodnim jednom mufessiru, zatim

proizvoljan i tendenciozan tefsir kojim se želi podržati neko zalutalo učenje, te nejasan tefsir

kojeg niko ne razumije. To je onaj tefsir koji je nepouzdan i predaje u njemu su neutemeljene.

Et-tefsirul-memduhul-maqbul – pohvalni ili prihvatljivi tefsir, to je tefsir koji je zasnovan na

duhovnom poznavanju jezičkih nauka i osnova islamskog zakonodavstva, zatim nauke o

islamskoj tradiciji i srodnih nauka. To je tefsir koji se ne kosi sa pouzdanom predajom,

zdravim razumom i stabilnim postulatima nauke. U ovoj vrsti tefsira mufessir se čuva

neargumentovanog udovoljavanja željama jer je svjestan da Allah kontroliše sve što kaže.

76. Objasni šta znače termini te'vil, hermeneutika, egzegeza!

Te'wil: doslovno, ova riječ znači povratak.

Hermeneutika predstavlja dubinsko tumačenje nekog teksta, njegovo unutrašnje, skriveno

značenje, što je zapravo sinonim za te'wil.

26

Egzegeza je tumačenje kur'anskog teksta, gdje se pri analizi istog, u obzir uzimaju riječi

Poslanika, a.s., vezane za dati ajet, izreke ashaba, historijski kontekst, tj. povodi objave

dotičnog ajeta, literalni kontekst itd. Egzegeza je zapravo sinonim za tefsir.

77. Kako Muhammed 'Abduhu tumači riječ el-kewser u istoimenoj suri?

Islamski učenjaci različito tumače ovu riječ, pa tako kažu da kevser označava:

- Poslanikove drugove i njegove sljedbenike do Sudnjeg dana

- kur'anske upute koje su jasne i lahko shvatljive

- islam ili Tevhid

- svijetlo koje je sinulo u Poslanikovoj duši

- znanje ili mudrost

- vrline kojima je Allah obdario Poslanika, a. s.

- mnogo dobro, blagodati od Uzvišenog i na ovom i na budućem svijetu

- rijeku u džennetu

Ako uzmemo da riječ kevser označava znanje, mudrost, svijetlo koje je Allah dao Poslaniku,

onda će prvi ajet ove sure značiti da su darovi kojima je obdaren Poslanik tako veliki iznatni

da ništa od toga ne može biti veće i vrijednije.

Ako uzmemo da riječ kevser znači mnogo dobro i na ovom i na budućem svijetu onda će ovaj

ajet značiti da oni koji Poslaniku žele zlo i oni koji ga omalovažavaju zbog malog broja i

slabosti njegovih sljedbenika nisu u pravu. Oni tako misle, jer ne znaju da je Bog Poslaniku i

njegovim sljedbenicima dao sreću i dobro koje će vremenom postati mnogo veće i značajniije

nego što im se to trenutno doima.

U pogledu navedenog mišljenja da je kevser rijeka u džennetu, Abduhu smatra da to o

značenje ne možemo izvesti iz ovog ajeta, nego ovaj ajet može imati jedno od gore dva

spomenuta značenja, ali je prvo pretežnije.

78. Koje godine je umro Šihabuddin Mahmud Al-Alusi i navedi osnovne postavke

njegove metode u tumačenju Kur'ana!

Umro je 1265. godine po hidžri u Iraku.

Alusijeve postavke u tumačenju Kur'ana su:

- tumačenje Kur'ana Kur'anom (ajet ihdines-siratal-musteqim tumači ajetom rabbena la tuzig

qulubena ba'de iz hedejtena),

- tumačenje Kur'ana hadisom (kritikovao je Ebu Sauda koji je tumačeći prvi ajet sure El-

Enfal: „Pitaju te o plijenu“, negirao postojanje plijena za vrijeme bitke na Bedru. Alusi zatim

navodi nekoliko hadisa koji govore o plijenu a koje prenose poznati ashabi),27

- tumačenja Kur'ana povodom objave (koristeći povode objave Alusi često vrši usporedbu

povoda i daje prednost jednom povodu nad drugim. Pri tome koristi samo one predaje za koje

je siguran da su vjerodostojne),

- tumačenje Kur'ana išaretom (tvrdi da svaki ajet ima svoj skriveni smisao, u traganju za tim

smislom on se često poziva na Ibn Arebija i druge predstavnike tesavvufa),

- tumačenje Kur'ana gramatičkom analizom ajeta (raspravlja o nekim spornim pitanjima iz

gramatike, govori o podjeli riječi na kategorije itd.)

79. Vrste tefsira u savremenom dobu!

Četiri su vrste tefsira u savremenom dobu: naučni, ateistički, ideološki i književno-društveni.

Naučni tefsir: Ova vrsta tefsira je najviše u opticaju i u najvišoj mjeri prihvatljiv savremenim

mufessirima. Ovom vrstom tefsira mufessiri nastoje da Kur'anom dokažu ono što istražuje

modrena nauka.

80. Ukratko predstavi 'Abduhuovu metodu tumačenja Kur'ana!

Abduhuova metoda tumačenja Kur'ana počiva na nekoliko osnovnih principa:

- cjelovitost; Abduhu je osjećao da duh jedne sure treba da bude osnova shvatanja i

razumijevanja njenih ajeta. Po njemu, tumačenje Kur'ana treba da ostvaruje jedinstvo cilja i

jedinstvo cjelovitosti dijelova sure.

- sveobuhvatnost; kur'anska značenja su sveobuhvatna i opća, i njegove poruke nisu upućeni

određenim individuama već svim ljudima bez obzira na njihovu pripadnost. Pri tumačenju

Kur'ana se uzima općenitost izraza, a ne specifičnost povoda.

- izvornost; Kur'an je prvi i osnovni izvor islamskog učenja, i na njega se pri kom donošenju

zakona treba vraćati. Nakon Kur'ana, sunnet je prema njemu, drugi izvor islamskog učenja i

na ova dva izvora muslimani se obraćaju bez obzira na shvatanja pojedinih imama.

- kreativnost; Kur'an je prve muslimane poučavao kreativnom duhu, logičkom razimšljanju i

naučnom gledanju. Ovim Abduhu potvrđuje da su vrata idžtihada otvorena za sva vremena.

- naučnost; budući da je Abduhu bio naučnik, na taj način je prišao i Kur'anu, te je time

dokazao da je Kur'an usklađen sa novovjekovnom naučnom metodologijom.

- racionalnost; Kur'an cijeni ljudski razum više nego se uopće i misli. Mnogi kur'anski ajeti

pozivaju čovjeka na razmišljanje. Zbog toga Abduhu smatra da je racionalizam jedan od

osnovnih temelja o kome se mora voditi računa pri komentarisanju Kur'ana.

- umjerenost; Abduhu se protivi opširnom tumačenju konciznih ajeta Kur'ana i smatra da je

opširnost u ovom pogledu sasvim suvišna. Umjerenost od nas traži da tekst tumačimo u onim

okvirima u kojima se i kreće njegov sadržaj.

28

- opreznost; svaki komentator Kur'ana da očuva njegovu svetost što od njega iziskuje krajnju

opreznost. Stoga Abduhu traži da se pri komentarisanju Kur'ana obratimo zdravom razumu,

objektivnom duhu i otvorenom srcu.

- stvarnost; Abduhu smatra da Kur'an polaže veliku pažnju organizovanju ljudskog života,

obuhvatajući sve njegove pojavne strane. Kur'an teži da čovjeka slobodnim i da bude rob

jedino Gospodaru. Zbog toga Abduhu kaže da je jedini pravi put daljeg razvoja islamskog

života u vraćanju islamskog svijeta Kur'ana, njegovom učenju i njegovoj filozofiji, odnosno u

pretvaranje Kur'ana u stvarnost islamskog bića.

81. Šta znači tefsirska sintagma el-džemu ma jetevehhemu ennehu muhtelifun i obrazloži

je!

Sintagma el-džemu' bejne ma jetevehhemu ennehu muhtelifun znači usklađivanje naizgled

kontradiktornih ajeta. Poznato je pravilo da vjerodostojni tekstovi ne mogu biti u suprotnosti

jedni s drugima, jer istina ne može biti u proturiječnosti sa istinom. Kao primjer možemo

navesti kur'anske ajete koji govore o stvaranju čovjeka. Naime, kada Allah govori o stvaranju

navode se razne stvari od kojih je čovjek stvoren, pa tako se kaže da je čovjeka stvorio od من

رمن صلصال كالفخا ili , مسنونإمن حم ili ,من تراب zatim ,طين . Na prvi pogled, ovdje se

radi o očitoj kontradiktornosti. Međutim, ovo je samo prividna kontradiktornost i ovdje se radi

o fazama kroz koje čovjek prolazi prilikom stvaranja.

82. Šta znači tefsirska sintagma hamlul-ami alel-hasi i obrazloži je!

Saobraćanje općih ajeta sa ajetima koji su iskaz u specijalnoj formi – hamlu-l-'ami ila-l-hassi

('Amm: Ve men ja'mel suuen judžze bihi – ko bude činio zlo, bit će za to kažnjen. Hass: Ve

ja'fuu 'an kesir – A Allah mnoge grijehe prašta.) Ono što je na jednom mjestu kazato u općoj

formi, na drugom mjestu je nečim specificirano, kaomšto je slučaj u navedenom ajetu. Ovo je

jedan od način kako Kur'an tumači sam sebe.

83. Koji zaključak Ibn Kesir izvodi iz kur'anskih riječi ve kane ebuuhuma saliha?

Njihov otac je bio dobar – u tome je dokaz da dobar čovjek čuva spomen na svoje potomke i

da berićet njegova ibadeta obuhvata njegovu djecu i na dunjaluku i ahiretu, njegovim šef'atom

i posredovanjem i uzdignut će njihove deređe na najviše deređe u džennetu kako bi on bio

radostan kao što je došlo u Kur'anu i preneseno u sunnetu. Oni su čuvali dobrotu svoga oca a

oni nisu spomenuti po dobroti i preneseno je da je taj otac bio u 7 koljenu a Allah dž.š.

najbolje zna.

29

84. Prevedite rečenicu i napišite na koju 'nauku Kur'ana' aludira: Li enne ma'rifetel-

kissati tefsilen ju'inu ala tevdihi ma udžmile fil-Kur'an!

„Poznavanje kazivanja pomaže u rješavanju sažetih dijelova u Kur'anu“. Ova rečenica aludira

na značaj poznavanja nauke o Kur'anu pod nazivom Ilmul-qasas.

85. Šta je to formativni period u razvoju tefsira kao nauke?

To je period u kojem dolazi do formiranja tefsirske nauke. Traje do 207. godine po hidžri.

Karakteristika je ta što postoje različiti pristupi, ali ne i mišljenja. Tefsir iz doba Poslanika, sa

onim što mu je pridodato iz doba ashaba, tabi'ina i njihovih nasljednika prenosio se usmeno

među muslimanima. To znači da nije bilježen niti sabran u knjigu. Kada je počeo proces

zapisivanja hadisa u vrijeme Omera ibn Abdul-aziza, počelo je i bilježenje tefsira. Tefsir je

dakle bio poglavlje koje je obuhvatao hadis.

86. Koje vrste tefsira nastaju u formativnom periodu nauke tefsira?

Vrste tefsira koji nastaju u ovom periodu su: perifrazni, narativni, pravni i semantičko-

leksikološki.

87. Prevesti tefsirske termine: mudžmel, et-tefsirul-fukaha, et-tefsirul-mezhebijju, mea'nil-

Kur'an!

Mudžmel: ajet koji sadrži neku tešku i sažetu riječ koju ne bi bilo moguće objasniti da nije

drugih kur'anskih ajeta koji su u funkciji mubejjena.

Et-tefsirul-fukafa – tefsir pravnika

Et-tefsirul-mezhebijju – tefsir pravnika unutar određenog mezheba

Mea'nil-Kur'an – značenje Kur'ana, ovo je nastariji termin koji se upotrebljavao za naslov

djela o tumačenju Kur'ana.

88. U kojim formama su selef-i salih tumačili Kuran?

Selef-i salih su tumačili Kur'an u sljedećim formama: aqval (govor), emsal (primjeri), eš'ar

(stihovi), nuket (poente), hikajat (hikaje).

89. Razlike selef-i saliha u tefsiru!

Ukoliko se vratimo na najranije doba tefsira, uočit ćemo neke razlike po pitanju tumačenja

određenih kur'anskih pasaža. Stupnjevi njihovog razumijevanja su bili različiti, ono što je

jednima bilo jasno, drugima nije. Neke kur'anske riječi su bile nejasne čak i ashabima, i u

30

tome nema ništa negativno, jer sve riječi može obuhvatiti samo bezgriješni. Kaže se da je

Omer jednom prilikom proučio : „we faakiheten we ebba“ i rekao: „Ovo el-faakihetu znamo

šta znači – voće – ali šta je ebba? Ranije smo spomenuli kur'anski termin kuru', oko kojeg su

se sami ashabi također razišli. Ibn Abbas kaže da mu nije bila jasna kur'anska sintagma

„Fatirus-semawati“ sve dok nisu došla dvojica beduina koji su se prepirali oko bunara, pa je

jedan od njih rekao „ene eftartuha“- ja sam ga oblikovao. Kada je objavljen kur'anski ajet: „i

jedite i pijte sve dotle dok ne budete razlikovali bijelu nit od crne niti svitanja“jedan od

ashaba je uzeo bijeli i crni konac i gledao u njih kako bi ih razlikovao, pa mu je Poslanik

rekao da je usko razumio značenje ovog ajeta. Navedeni primjeri nam ukazuju na postojanje

razlika u shvaćanju i razumijevanju kur'anskih ajeta. kako kod ashaba, tako i kod narednih

generacija.

90. Mišljenje o tome ko je napisao prvi tefsir!

U Ibn Nedimovom Fihristu nalazimo da je to prvi uradio El-Ferra u svom djelu Fi meanil-

Kur'an. Naime, kaže se da je on diktirao tefsir svojim učenicima, a oni su ga redom zapisivali.

Međutim, ovo nije pouzdan podatak, jer drugi autori navode i druga imena u pogledu prvog

autora koji je napisao tefsir. Neki navode podatak da je El-Ferraova knjiga bila identična djelu

Medžazul-Kur'an, koja je nastala mnogo ranije. Čak je i u vrijeme ashaba bilo pisanja tefsira,

kao što je slučaj kada je Mudžahid pitao ibn Abbasa o nekom pitanju, pa mu je ibn Abbas

rekao da piše to što mu kazuje. Također se kaže da je tadašnji halifa tražio od Seida ibn

Džubejra da mu napoše tefsir, pa ga je on napisao. Neki navode i to da je jedan od

mu'tezilijskih šejhova napisao tefsir od Hasana el-Basrija, a zna se da je Hasan umro 116.god

po Hidžri. Na osnovu ovoga vidimo da se pouzdano ne zna ko je napisao prvi tefsir

91. Definicija tradicionalnog tumačenja Kur'ana!

Tradicionalni tefsir je komentarisanje Kur'ana predajom (el-menkul), svejedno da li je ta

predaja prenesena od velikog broja prenosilaca (mutewatir) ili ne. On obuhvata tumačenje

Kur'ana Kur'anom, tumačenje Kur'ana Poslanikovim sunnetom, te izrekama ashaba i tabi'ina.

92. Slabosti tradicionalnog tefsira!

Tradicionalni tefsir, ipak ima i određenih slabosti, koje se mogu svesti na sljedeće:

a) navođenje slabih (daif), odbačenih (munker) i apokrifnih (mevdu') predaja od Poslanika,

a.s., ashaba i tabi'ina

b) kontradiktornost među nekim predajama

31

c) neselektivno navođenje isralijjata, predaja od jevreja i kršćana

d) brisanje lanaca prenosilaca u djelima koja su nastajala u narednim generacijama, što

uveliko otežava raspoznavanje autentičnih i slabih predaja.

Međutim, treba imati na umu da ove pojave bitno ne umanjuju vrijednost tradisionalnog

tefsira.

93. Naziv Taberijevog tefsira!

Džami'ul bejani an te'vili ajil Kur'ani

94. Ibn Arebijevo tumačenje ajeta o Idrisu, a.s.: „ I Mi smo ga na visoko mjesto digli.“

Tumačeći ajt iz sure Merjem: „I Mi smo ga na visoko mjesto digli“, koji se odnosi na Idrisa,

a.s., Ibn Arebi kaže: Najuzvišenije mjesto jeste ono oko koga kruži moj duh, tj. svijet

nebeskoh obzorja, ondje je duhovno obitavalište (meqam) Idrisa, a.s. Ispod njega leži sedam

obzorja, a iznad njega isto toliko. Sve skupa ih je petnaest...Nakon toga nabraja obzorja ispod

i iznad Idrisovog duhovnog obitavališta, da bi potom zaključio: „U pogledu najuzvišenijeg od

svih mjesta, ono prema nama, tj. sljedbenicima Muhammeda, a.s., kao što kaže Uzvišeni „We

entumu'l-e'alevne, wallahu me'akum“ ( vi ste viši, jer je Allah sa vama), ali ovaj ajet govori o

uzvišenosti mjesta, a ne o uzvišenosti položaja.“

95. Naziv najpoznatijeg haridžijskog tefsira i njegov autor!

Najpoznatiji haridžijski tefsir je Himjanu'z-zad ila dari'l-me'ad, a njegov autor je Muhammed

b. Jusuf Itfejš

96. Ibn Sinaov metod u tefsiru! Navedi primjere!

Kao musliman, bio je naklonjen filozofiji, te je svojim učenjem nastoja da uskladi vjeru i

filozofiju. Međutim, mnogi smatraju da je time samo nanio štetu vjeri. Kur'an je objašnjavao

čistim filozofskim objašnjenjima. Njegov metod podrazumijeva objašnjavanje vjerskih istina

filozofsjim pogledima. Kur'an je smatrao skupom simbola čije je istine Poslanik, a.s.,

obzananio u simbolima, kako bi ih mogao razumijeti čitav svijet. Ovaj njegov postupak je

bezuspješan, daleko od istine i duha samog Kur'ana.

Kao primjer njegovog tumačenja navest ćemo 17. ajet sure El-Haqqa: „Prijestolje Gospodara

tvoga toga dana iznad njih osmerica nosit će.“ Ibn Sina pojam 'Arš tumači kao devetu sferu,

koja je istodobn i sfera nad sferama. Osam meleka koji nose 'Arš tumači kao osam sfera koje

su pod ovom devetom.

32

Ajet iz sure Nas: „od zla šejtana koji spletkari“, Ibn Sina kaže: „Snaga koja očekuje

spletkarenje je snaga imaginacije. Duša tu snagu usmjerava različitim osnovama. Kada ih

snaga imanginacije povuče da se bave materijom i onim što je za nju vezano, tada takva snaga

postane spletkareća. I zato se zove napasnik koji napada i povlači se“. O šestom ajetu iste

sure: „Od džina i od ljudi“ Ibn Sina kaže: „ Džini su aluzija na skrivenost, a ljudska bića na

ljudskost.“

Suština ovih tumačenja je ono što zastupaju batinije. Ez-Zehebi u svom djelu „Et-Tefsiru wel-

mufessirun“ kaže da musliman koliko god volio filozofiju ne može prihvatiti stavove Ibn

Sinaa po pitanju tumačenja Kur'ana.

33