me|ukomorska saradnjati stanovnik zapadnog balkana su-o~ava sa ﬁenergetskom nesta{icomﬂ, koja je...

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Me|ukomorska saradnja

- Od prije dvije do tri godine, ka-da je po~eo sa radom sajam na Koso-vu, saradnja izme|u BiH i Kosova jeunaprije|ena. Sada imamo 15 pred-stavni{tava privrede, te 36 firmi kojesara|uju sa Kosovom - rekao je AvdoRapa, potpredsjednik P/GKFBiH.

Naglasio je da su tokom Me|una-rodnog sajma u Pri{tini, odrànog od03. do 06. juna ove godine, privredni-ci iz BiH razgovarali sa predstavnicima

Elektroprivrede i Termoelektrane Koso-va, gra|evinskih kompanija, trgovine idrugih.

Prema njegovim rije~ima, o~ekujese da }e se pobolj{ati postoje}a sara-dnja izme|u dvije zemlje, te da }e serije{iti problemi oko viznog reìma,primjene Sporazuma CEFTA i drugi.

- Saradnja privrednika postoji bezprivrednih komora, kao i bez vlada.Komore su tokom tri godine prisustva

na Internacionalnom sajmu u Pri{tinidogovorile da tu saradnju ozvani~e ida je pospje{uju, kako bismo omogu-}ili dvjema vladama da poku{aju rije-{iti postoje}e probleme - rekla je pot-predsjednica PK Kosova Zineta Daci.

Dodala je da }e Privredna komoraKosova u~estvovati na sajmu ZEPS, ko-ji }e biti odràn u oktobru, u Zenici.

Razmjena FBiH sa Kosovom je pro-{le godine iznosila oko 50 milionaKM, od ~ega je vrijednost izvoza FBiHbila 39.116.615 KM, a uvoza11.723.336 KM.

Selma D@INI]

Sporazum o saradnji izme|u privrednih komora FBiHi Kosova potpisan je, po~etkom jula, u Sarajevu

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina IX

Broj 70 - 71Juli/srpanj - august/kolovoz

2008.GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}, Juso[kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:Privredna/Gospodarska

komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: "ARKA PRESS" d.o.o.Sarajevo, Hamdije ]emerli}a 43

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

^lan 1.Strane }e, u skladu sa vaè}im za-

konima Bosne i Hercegovine i Kosova,podsticati i olak{avati aktivnosti us-mjerene na promociju i razvoj robnerazmjene i ekonomske saradnje izme-|u zainteresiranih kompanija, imaju}iu vidu potpisane sporazume o slobo-dnoj trgovini izme|u Bosne i Hercego-vine i Kosova.

U tom cilju, strane }e podràti iolak{ati sklapanje ugovora i drugihsporazuma o komercijalnoj i ekonom-skoj saradnji izme|u kompanija izobje zemlje, ovla{tenih za obavljanjeposlova vanjske trgovine i me|unaro-dne ekonomske kooperacije.

^lan 2.Strane }e nastojati da utvrde i dru-

ge sli~ne mogu}nosti za promociju irazvoj robne razmjene i ekonomskesaradnje. U tu svrhu strane }e, u gra-nicama svojih mogu}nosti, izvr{iti is-traìvanje trì{ta i javnosti.

^lan 3.Da bi se implementirali ciljevi ut-

vr|eni u ~lanovima 1. i 2., strane seslaù u slijede}em:

a) da poduzmu korake i vr{e stal-nu razmjenu informacija i publikacijaiz oblasti ekonomije (naro~ito iz

oblasti vanjske trgovine i proizvodnje iponude orijentirane na izvoz) o mo-gu}nostima saradnje izme|u strana au vezi sa proizvodima kompanija, te oorganizaciji izlo`bi i sajmova u Bosni iHercegovini i na Kosovu.

b) Svaka strana }e dati neopho-dnu podr{ku kompanijama koje u~es-tvuju na sajmovima i izlo`bama orga-niziranim u Bosni i Hercegovini i naKosovu.

c) Obje strane }e razmijeniti infor-macije koje se odnose na ekonomskui komercijalnu zakonsku regulativuobjavljenu i primjenjivu u njihovoj ju-risdikciji. U tom cilju, strane }e razmi-jeniti dokumentaciju o njihovoj pra-vnoj nadle`nosti i podràt }e pozitivnaiskustva u primjeni Arbitraè, kao na-~inu rje{avanja sporova, te i drugo odzajedni~kog interesa.

d) Strane }e, kao neophodno, al-ternativno organizirati sastanke pred-stavnika strana u Bosni i Hercegovini ina Kosovu kako bi ispitali na~in spro-vo|enja ovog sporazuma i ustanovilineophodne mjere potrebne za konti-nuiran razvoj ekonomskih odnosaizme|u strana, a u skladu sa ovimsporazumom.

e) Mjesto i vrijeme sastanka }e bi-ti odre|eno najmanje dva mjesecaprije njegovog odràvanja.

f) Strane }e poduzeti mjere za im-plementaciju ovog sporazuma {tite}ime|usobne interese.

g) Strane se slaù da organiziraju,ako je potrebno, svaka u svojoj zemlji,radne sekcije (grupe) u cilju stvaranjaorganiziranog tijela za ostvarenje go-re navedenih ciljeva.

h) Obje strane }e ohrabriti konta-kte izme|u komercijalnih organizacija,uklju~uju}i privatne firme, kao i posjeteprivrednih delegacija i drugih privre-dnih oblasti, posjete poslovnih ljudi izBosne i Hercegovine i Kosova {to }enajbolje podràti njihove organizaci-one sposobnosti i implementiranje ra-dnih programa me|usobno dogovore-nih izme|u zainteresiranih kompanija.

^lan 4.Ovaj sporazum stupa na snagu

danom potpisivanja.

^lan 5.Ovaj sporazum svaka strana mo-

è raskinuti uz pismeno obavje{tenjedruge strane dva mjeseca unaprijed.

U slu~aju da Sporazum prestane va-ìti, strane se mogu dogovoriti da nasta-ve zapo~ete a nedovr{ene aktivnosti.

U Sarajevu, 01. 07. 2008. godine

SPORAZUM O SARADNJI IZME\UPrivredne/Gospodarske komoreFederacije Bosne i Hercegovine

iPrivredne komore Republike Kosovo

Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine i Privredna komora Republike Kosovo(u daljem tekstu: strane)

u èlji da podrè razvoj i unesu raznovrsnost u robnoj razmjeni i ekonomskoj saradnji svojih ~lanova (u daljem tekstu: kompanije), sloìle su se u slijede}em:

Za: Za:PRIVREDNU/GOSPODARSKU PRIVREDNU KOMORU KOMORU FEDERACIJE REPUBLIKE KOSOVOBOSNE I HERCEGOVINE

Avdo Rapa, potpredsjednik Zineta Daci, potpredsjednik


Sastanku su prisustvovali poljopri-vrednici iz Hercegova~ko-neretvanskeùpanije i razgovarali o tome kako jeParlament FBiH usvojio Srednjoro~nustrategiju razvoja poljoprivrednog se-ktora FBiH u skladu sa Zakonom opoljoprivredi. Definirane su mjere i ci-ljevi poljoprivredne politike. Pored os-talih mjera definirane su mjere potpo-re investicijama u poljoprivrednom se-ktoru. Za konkretnu realizaciju investi-cijskih potpora za razvitak poljoprivre-dnih sektora potpisan je protokol saInvesticijskom bankom FBiH (IBF - Ra-zvojna banka FBiH) kojim je definirankoncept financiranja investicijskihprojekata u oblasti poljoprivrede. Ona~inu financiranja poljoprivrede go-vorili su: ministar poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva FBiH, direktori istru~njaci iz Razvojne banke FBiH ipredsjednik Privredne/Gospodarskekomore FBiH.

Nakon njihovog izlaganja ras-pravljalo se o na~inu financiranja mo-gu}ih novih projekata. Re~eno je da jeukupan iznos potpora 52.650.000KM. Od toga za investicije, regres ka-mata i osiguranje je izdvojeno14.627.000 KM koji se dijele na: ! Potporu za investicijske projekte

12.627.000 KM,! Potporu za regres kamata

1.500.000 KM,! Sufinanciranje osiguranja

500.000KM. Karakteristike modela investicija

preko Razvojne banke FBiH:- 25% vlastitih sredstava osigurava

korisnik,- 50% kroz kredit osigurava Ra-

zvojna banka FBiH,- 25% kroz potporu osigurava Fe-

deralno ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva FBiH.

Kamatna stopa: 4%,Duìna po~eka: od jedne do tri

godine, {to ovisi o vrsti investicije,Rok otplate: od tri do 10 godina

{to ovisi o vrsti investicije.Glavne odlike programa regresa

kamata su te da se:Regres ispla}uje za sve investicij-

ske kredite namijenjene poljoprivre-dnoj proizvodnji,

Za investicijske kredite u 2008.godini subvencionira se 2% dospjelihkamata,

Za investicijske kredite iz pretho-dnih godina subvencijom se kamatnastopa svodi na 2%.

Zahtjev se podnosi Federalnomministarstvu poljoprivrede, vodopri-vrede i {umarstva FBiH najkasnije do01. 10. 2008. godine.

Investicijskim potporama je obu-hva}ena gotovo sva proizvodnja:! Ratarska i povrtlarska proizvo-

dnja,! Govedarstvo,! Ov~arstvo i kozarstvo,! Svinjogojstvo,! Peradarstvo,! P~elarstvo,! Ribarstvo,! Vi{egodi{nji nasadi,! Staklenici i plastenici,! Pakirnice i sortirnice, hladnja-

~e, dorada i su{enje (vo}e i povr}e).

Visina iznosa investicijskih potporaje ograni~ena:

- do 150.000 KM u biljnoj proi-zvodnji, osim za podizanje vi{egodi{-njih nasada i mati~nih nasada,

- do 150.000 KM u govedarskojproizvodnji,

- do 100.000 KM u ov~arskoj ilikozarskoj proizvodnji,

- do 150.000 KM u svinjogojskojproizvodnji,

- do 100.000 KM u peradarskojproizvodnji,

- do 100.000 KM u ribarstvu,- do 100.000 KM u p~elarstvu,- do 150.000 KM u pogone za pa-

kiranje, sortiranje, doradu i su{enje,- do 250.000 KM u pogone za

hla|enje. Pripremio: Ivica BARBARI]

Prezentacije

Potpore investicijama u poljoprivredi FBiH

U novembru

Sajmovi u TurskojU Istanbulu }e se, u Turskoj, od

5. do 8. novembra/studenog 2008.godine, odràti dvije me|unarodneizlo`be-sajma, s najve}im i najorigi-nalnjim izlo`benim prostorom za no-ve brendove i inovacije: 16. me|u-narodna izlo`ba tehnologija za pre-hrambene proizvode i tehnologija zapreradu hrane GIDA 2008. i 23.me|unarodna izlo`ba sistema zaambalaù i preradu hrane.

Zahvaljuju}i strate{kom ujedinje-nju ova dva sajma, sudionici i posje-tioci ovih izlo`bi }e imati priliku su-sresti se na {iroj razini sa potencijal-nim poslovnim partnerima sa medi-teranskog, ruskog, azijskog, bliskois-to~nog i balkanskog trì{ta.

Na sajmu }e se predstaviti proizvo-|a~i mlijeka, mesa, smrznutih proizvo-da, organske hrane, alkoholnih i be-zalkoholnih pi}a, meda, za~ina, su{e-nog vo}a i povr}a, morske ribe.

M. M.

U prostorijama Privredne/Gospodarske komore FBiH, u Mosta-ru, u srpnju su odràne tri prezentacije: Kreditne linije za razvojpoljoprivrede u FBiH; drugih kreditnih linija Razvojne bankeFBiH (IBF) i prezentacija Zakona o Razvojnoj banci FBiH


Rije~ racionalizacija dominiralaje razgovorima, koje su, po~etkom ju-la, vodili federalni ministri energije,rudarstva i industrije mr. Vahid He}o,te trgovine Desnica Radivojev}, s re-sornim ministrom Sarajevskog kanto-na, kao i ~elnim ljudima Energoin-vesta, Sarajevogasa, zeni~kog

Grijanja, viso~kog Visokogasa,udruge distributera nafte i Privre-dne/Gospodarske komore FBiH.Susret koji je odr`an u sjedi{tu Vla-de FBiH u Sarajevu bio je posve}enkretanjima cijena prirodnog plina inaftnih derivata, te aktivnostimakoje je mogu}e poduzeti kako bi

negativne posljedice bile {to ma-nje.

Sudionici su iznijeli brojne poka-zatelje koji ukazuju na ozbiljnost situ-acije s energentima, ali i nazna~ilimogu}e pravce djelovanja.

Najnoviji naftni {ok s kojim je svi-jet suo~en je specifi~an po tome {to, zarazliku od prija{njih, nakon njega ne-ma pada cijena. Naprotiv, sve govori uprilog njihovog daljeg rasta, te jasnoupozorava na to kako je pro{lo vrijemejeftine energije. Na primjer, samo je ci-jena ruskog plina od 1999. do ove go-dine porasla {est puta, a cijena njego-ve distribucije gotovo je utrostru~ena.

Kako na te cijene ne mo`emoutjecati, nu`no je racionalizirati po-tro{nju energenata. Stoga }e nadle-`na federalna ministarstva krenuti ukampanju informiranja javnosti o po-sljedicama poskupljenja energenata,kao i o potrebi podizanja svijesti o {te-dnji energije i na~inima na koje je tomogu}e posti}i.

Razgovori u Vladi FBiH

O cijenama i {tednji energije

Me|unarodna agencija za ener-giju (IEA) saop{tila je da se svaki {es-ti stanovnik zapadnog Balkana su-o~ava sa energetskom nesta{icom,koja je uslijedila nakon ratova naprostoru biv{e Jugoslavije tokom pro-tekle decenije. U najnovijem izvje{ta-ju IAE, objavljenom u Parizu, gdje je isjedi{te ove me|unarodne organiza-cije, ukazano je na potrebu brzeobnove postoje}ih i izradnju novihelektroenergetskih postrojenja u regi-onu, prenosi Biznis.ba.

Ova agencija u studiji pod nazi-vom Energija na zapadnom Balka-

nu: put reformi i obnove ocjenjujeda reforme mogu pomo}i da se obno-ve zalihe energetskih resursa u mno-gim zemljama zapadnog Balkana.

U studiji se navodi da bi zapadniBalkan mogao da igra va`nu uloguu realizaciji novih projekata za tran-sport nafte i prirodnog gasa iz regi-ona Kaspijskog mora i Bliskog istokau Evropu.

Svjetska banka, pozivaju}i se nami{ljenje energetskih eksperata, ocje-njuje da }e se region zapadnog Bal-kana, kao i cijele jugoisto~ne Evrope,tokom narednih pet godina stalno su-

o~avati sa nesta{icom i poskuplje-njem elektri~ne energije.

U analizi koju je ranije objavilaSvjetska banka navodi se da }e zemljezapadnog Balkana i ostalih dijelova ju-goisto~ne Evrope, isklju~uju}i Ma|ar-sku, morati do kraja naredne decenijeda investiraju oko 9,5 milijardi eura uizgradnju novih energetskih objekata i5,8 milijardi eura za rekonstrukcijupostoje}ih proizvodnih kapaciteta.

Ugalj }e, prvenstveno lignit, osta-ti i dalje, prema ocjeni stru~njakaSvjetske banke, glavni energetskiizvor u zemljama zapadnog Balkana.

Izvje{taj IEA

Energetska nesta{ica na zapadnom Balkanu


Trgovinska politika ima va`nu ulo-gu u sveukupnoj strategiji Evropskeunije za zapadni Balkan. Zasnovanaje na ~etiri stuba:! Autonomne trgovinske mjere

(ATM), kojima se omogu}ava kvotabez carinskih da`bina i slobodan pris-tup trì{tu EU za skoro sve proizvodekoji poti~u iz zemlje i teritorija korisni-ca;! Stvaranje bilateralnih zona slo-

bodne trgovine kao dio Sporazuma ostabilizaciji i pridruìvanju (SSP);! Podr{ka trgovinskoj integraciji

regije;! Podr{ka ~lanstvu u Svjetskoj

trgovinskoj organizaciji.[to se ti~e trgovine robom, cilj SSP-

a je da se postepeno uspostavi zonaslobodne trgovine izme|u Evropskeunije i zemalja iz regije, na bazi reci-prociteta, ali na asimetri~an na~in.Evropska unija je autonomnim trgo-vinskim mjerama prili~no liberalizova-la ve}inu uvozne trgovine sa ovim ze-mljama, tako da }e Sporazum o stabi-lizaciji i pridruìvanju preuzeti autono-mne trgovinske mjere koje Evropskaunija ima sa odre|enom zemljom i is-tovremeno postepeno otvoriti trì{te tezemlje za proizvode iz EU. Tokom pro-cesa ratifikacije Sporazuma o stabili-zaciji i pridruìvanju od svih zemalja~lanica EU, trgovinske mjere su nasnazi preko Privremenog sporazuma.

Koje su glavne oblasti nakoje se odnosi SSP?

Va`ne oblasti na koje se SSPodnosi jesu:! Uspostavljanje politi~kog dija-

loga;! Unapre|enje regionalne sara-

dnje;! Uspostavljanje oblasti slobodne

trgovine izme|u zemlje i EU;! Obostrani ustupci koji se odno-

se na ~etiri slobode: kretanje radni-

ka, nastanjenje, pruànje usluga ikretanje kapitala;! Pribliàvanje zakona zemlje za-

konima Zajednice, uklju~uju}i preci-zna pravila u oblasti konkurencije,prava intelektualne svojine i javnihnabavki;! Dalekose`na saradnja u svim

oblastima politike EU, uklju~uju}i oblas-ti pravosu|a i unutra{njih poslova.

Koje su glavne beneficijeza gra|ane?

Pove}ana politi~ka sigurnost i bez-bjednost usljed dobrih susjedskihodnosa, regionalna saradnja i dubljaintegracija u EU.

Ekonomski razvoj, pove}anje trgo-vine i ekonomske saradnje i stvaranjeposlovnog okruènja koje omogu}avainvesticije, podsti~e pojedina~ne po-duzetni~ke inicijative i stvara prilike zazapo{ljavanje.

Napredak u procesu politi~kih iekonomskih reformi, uklju~uju}ioblasti izgradnje institucija kroz refor-me javne administracije, po{tivanjeljudskih prava i vladavina zakona, ko-je su neophodne da bi se zna~ajnopobolj{ao kvalitet ìvota gra|ana.

Trgovina izme|u Evropskeunije i Bosne i Hercegovine

! Evropska unija je najve}i trgo-vinski partner Bosne i Hercegovine, ~ijije obim trgovine u 2007. godini izno-sio oko pet milijardi eura. U 2007. go-dini je izvoz iz BiH u EU porastao za6,1% godi{nje i dostigao iznos od pre-ko 1,8 milijardi eura, dok je izvoz u BiHporastao za 8,3%, i iznosio preko trimilijarde eura. Uvoz proizvoda iz ze-malja ~lanica EU je ~inio 66,7% uku-pnog uvoza BiH, dok je izvoz u EUiznosio 71,4% ukupnog izvoza.! Izvoz iz Evropske unije u Bosnu

i Hercegovinu se uglavnom sastojaoiz: ma{ine i transportna oprema(28,3%); industrijski proizvodi klasifi-cirani po materijalu (22,4%); hemijskii drugi povezani proizvodi (12,2%);razni industrijski proizvodi (10,6%).! Glavni uvoz iz Bosne i Hercego-

vine u Evropsku uniju: razni industrij-ski proizvodi: (29,3%); industrijskiproizvodi klasificirani po materijalu(24,3%); ma{ine i transportna opre-ma (18,9%); sirovi nejestivi materijali,osim goriva (13,9%).

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Neke ~injenice o Sporazumu o stabilizaciji i pridruìvanju i

privremenom Sporazumu izme|u EU i BiH

BiH mora imatizdravu trì{nu

ekonomijuBiH mora imati zdravu trì{nu eko-

nomiju na principu konkurencije, koja}e biti filter, a oni koji to ne izdrè, mo-ra}e mijenjati djelatnost, pripojiti se ne-kom drugom ili bankrotirati, izjavio je uZvorniku {ef pregovara~kog tima BiHsa Evropskom unijom Igor Davidovi}.

Govore}i o Sporazumu o stabili-zaciji i pridruìvanju (SAA) sa EU, Da-vidovi} je kazao da u tranzicijskomperiodu treba da se izvede adaptacija

i tehnolo{ko prilago|avanje, naro~itou smislu kvaliteta i konkurencije.

Zbog privremenog Protokola ouspostavljanju zone slobodne trgovi-ne, koji stupa na snagu 1. jula, i libe-ralizacije i smanjenja carine na proi-zvode koji }e se uvoziti iz EU, kod po-jedinih grupacija ima straha {ta }e setad desiti, ali je, da bi se sprije~ile ne-èljene posljedice, potrebno krenutisistemati~no sa dobrim planovima istrpljenjem u proces koji }e trajatiosam godina, kazao je Davidovi}.

Uvjeren je da je {est godina naj-primjerenije vrijeme za tranzicioni pe-riod, ~emu treba dodati i uobi~ajenedvije godine za ratifikaciju.


Glavni ekonomist Svjetske bankeza region Evrope i srednje Azije, Sa-njay Kathuria, objasnio je da ovaj iz-vje{taj sadrì i odre|ene preporukekoje }e pomo}i zemljama u tranzicijipoput BiH. Pove}anje disbalansa je uvelikoj mjeri odre|eno konkurencijomiz zemalja Azije, konkretno Kine, ali iIndije, Banglade{a i drugih zemalja.Oni u spektru proizvoda konkurirajuzemljama zapadne Evrope i Balkana.

Konkurentnost plata koje stru~njaciSvjetske banke smatraju izuzetno viso-kim u odnosu na ostale zemlje regi-ona, te razvoj vje{tina radne snage ta-ko|er je jedna od preporuka Izvje{taja.

Smanjenje disbalansa omogu}it}e i sniàvanje tro{kova telekomuni-kacijskih usluga koje su bitan se-gment poslovne produktivnosti, tesprije~avanje nastanka deficita elek-tri~ne energije u regiji. Izvje{tajem suobuhva}ene zemlje biv{e Jugoslavije:BiH, Makedonija, Srbija i Crna Gorate Albanija.

Klju~ne preporuke

Izvje{taj sugeri{e da }e unapre|e-nje i odràvanje izvoznih rezultata, atime i rasta BDP-a zahtjevati odrànounapre|enje dotoka direktnih stranih

investicija, {to opet ukazuje na neop-hodnost zna~ajnih strukturalnih refor-mi.

Dubinska integracija unutar ze-malja CEFTA }e dovesti do pove}anjaveli~ine trì{ta, unapre|enja kvalitetausluga, a doprinje}e i privla~enju di-rektnih stranih investicija. U ve}ojmjeri dubinska integracija me|u ze-mljama regiona kroz zavr{etak im-plementasije Sporazuma CEFTA2006, uspostavljanje jedinstvenogupravljanja ta~kama prelaska grani-ce, regionalizaciju pravila o mjestuporijekla me|u zemljama potpisnica-ma CEFTA 2006, te {irenje u~e{}a re-giona u panevropskoj/mediteranskojakumulaciji aran`mana porijekla,doprinjelo bi otvorenosti trì{ta i ra-zvoju ve}eg trì{ta.

Koristi koje donosi integracija saEU i regionalna integracija bile bi domaksimuma pove}ane stvaranjemcarinske unije u sjeni sa EU, za in-

Preporuke iz izvje{taja Svjetske banke

Suo~avanje sa rastom vanjskotrgovinskog disbalansa

Ured Svjetske banke u BiH prezentirao je, sredinom jula, novi re-gionalni izvje{taj pod nazivom Integracija zapadnog Balkana iEU: Program za trgovinu i rast. Ovaj dokument obuhvata pitanjaprioriteta u zemljama zapadnog Balkana koje se suo~avaju sa sveve}im izazovima poput rasta vanjskotrgovinskog disbalansa

IKT

Udio BiH nasvjetskom trì{tu

tek 0,01 postoPrema istraìvanjima u oblasti

globalne konkurentnosti koju je pro-veo Svjetski ekonomski forum, BiHprema dostignutom nivou informa-cijsko-komunikacijske infrastrukturezauzima 55. mjesto, a u pogledu za-konske regulative iz te oblasti nalazise na 109. mjestu u odnosu na 130zemalja obuhva}enih ovim istraìva-njem.

Udio BiH na svjetskom trì{tu IKT-a (informacijsko-komunikacijskih te-hnologija) je tek 0,01 posto, {to postanovniku iznosi skromnih 29 dola-ra koji se godi{nje plasiraju u nabav-ku ove tehnologije.


dustrijske proizvode. Brza implemen-tacija CEFTA bi pomogla pri osigura-nju da firme u zemljama regiona ima-ju jednak pristup na trì{ta drugih ze-malja istog regiona, koliko bi imale ifirme iz EU (nakon implementacijeSporazuma o stabilizaciji i pridruìva-nju).

Ovaj izvje{taj sugeri{e da postojinekoliko oblasti na koje kreatori poli-tika do sada mo`da nisu usmjerilionoliko pa`nje koliko one zasluùju.Te oblasi uklju~uju ljudski kapital, tele-komunikacije i energetiku. Razvojljudskog kapitala i pokretanje migra-cije mogli bi da pomognu regionu daprivu~e direktna strana ulaganja i dase pripremi za brì rast koji bi u ve}ojmjeri bio orjentisan na izvoz. Ljudskirazvoj kako u smislu kvaliteta tako ikvaliteta vje{tina od klju~ne je va-`nosti za unapre|enje sadràja vje{ti-na u izvozu i smanjenje osjetljivosti nakonkurenciju iz zemalja sa niskim ni-voom zarada. Ovo bi doprinjelosprje~avanju da ljudski kapital posta-ne usko grlo za direktne strane inves-ticije uop{te, te pripremi brèg rastafirmi u ve}oj mjeri orjentisanih naizvoz. Hitan zadatak je da procesunapre|enja vje{tina po~ne odmah,imaju}i u vidu slabe ishode procesaobrazovanja u regionu.

U kratkoro~nijem periodu, sma-njenje oporezivanja rada moglo bibarem da djelomi~no pomogne prirje{avanju problema vezanih za rela-tivno visoke plate i stepen neformal-nosti. U odnosu na strukture proizvo-da iz izvoza, kojim dominiraju proi-zvodi sa intenzivnim u~e{}em niskokvalifikovane radne snage i intenzi-vnim kori{tenjem prirodnih resursa,plate su visoke u zemljama regiona.

Smanjenje tro{kova telekomuni-kacija moglo bi da donese velike ko-risti, a i da pomogne u produbljivanjuintegracije. Telekomunikacijski tro{ko-vi u mnogim zemljama regiona, uklju-~uju}i Makedoniju, BiH, te Albaniju, idalje su veoma visoki. Bolja teleko-munikacijska infrastruktura, tako|er,pomaè regionalnu integraciju omo-gu}avanjem bolje koordinacije, speci-jalizacije i upravljanja lancima snab-dijevanja.

Rje{avanje potencijalnih nedosta-taka energije unaprijed }e pomo}i priizbjegavanju potencijalno znatnih efe-keta na rast. Nedostaci energije mogu

imati zna~ajan uticaj kako na direktnestrane investicije, tako i na doma}e.

Konstatovano je da se moè pos-taviti pitanje da li bi region trebalo dase usmjeri na integracije sa EU i da nedozvoli da ga u tome ometa procesunutar regionalne integracije. Ovastudija u velikoj mjeri podràva inte-gracije unutar regiona. Razlog za to jeda }e za ve}inu zemalja zapadnogBalkana priklju~enje jo{ uvijek zahtje-vati odre|eno vrijeme. U me|uvreme-nu, regionalna integracija moè dapomogne pri osiguranju direktnihstranih investicija i izvoza, a time i

unapre|enju odrìvih perspektiva zarast. [tavi{e, ~ak i nakon priklju~enjau EU, slobodan protok radne snagemo`da ne}e biti postignut jo{ nekovrijeme. Prema tome, ovaj dokumenatsugeri{e da region usvoji ekonomskuintegraciju kao klju~ni cilj iz ekonom-skih razloga, uklju~uju}i i op{ti ciljpostizanja slobodnog protoka radnesnage (po~ev{i sa kvalifikovanim po-tencijalima), kao i na~in za produblji-vanje sopstvene integracije i privla-~nosti kao jedinstvenog ekonomskogprostora.

Mira IDRIZOVI]

Forbesov popis najboljih zemalja za business

BiH na 101. mjestuNa vrhu popisa Najboljih zemalja za business ameri~kogposlovno-finansijskog magazina Forbes ove godine se nalaziDanska, koja se popela za tri mjesta u odnosu na pro{lu god-inu. Slijedi Irska, koja je sko~ila sa 19. na drugo mjesto,Finska, koja se popela sa sedmog na tre}e mjesto, na ~etvrtomSjedinjene Ameri~ke Dràve, koje su ove godine nazadovaleza tri mjesta, a na petoj poziciji je Velika Britanija, koja jenapredovala za pet mjesta

BiH je na Forbesovoj listi, koja se objavljuje ve} tre}u godinu, zauzela 101.mjesto, {to je znatno slabiji rejting u odnosu na pro{logodi{nje 88. mjesto.Zajedno sa Makedonijom, BiH je opisana kao najsiroma{nija republika ustaroj jugoslavenskoj federaciji.

Iako je poljoprivreda gotovo sva u privatnim rukama, farme su male ineefikasne, a hrana se uvozi. Privatni sektor raste i pove?avaju se strana ula-ganja, ali je dràvna potro{nja, koja iznosi oko 40 posto BDP-a, i dalje ner-azumno visoka. Privatizacija se provodi sporo, posebno u FBiH. Raste pov-jerenje u doma}u valutu i bankarski sektor, a najve}i dio tog sektora danas jepod kontrolom banaka iz Zapadne Evrope. Vanjskotrgovinski debalans i viso-ka stopa nezaposlenosti i dalje su dva najve}a makroekonomska problemaBiH, konstatira Forbes u izvje{taju za BiH.

Reforma poreskog sistema i uvo|enje PDV-a ocijenjena je kao zna~ajaniskorak u borbi protiv sive ekonomije i nelegalnog trì{ta, ali i obezbje|enjustalnih prihoda za finansiranje dràve, pozitivnim je ocijenjen i ulazak BiH uCEFTA.

Iako se u samom izvje{taju navodi kako je u BiH nacionalna statistikaograni~ena zbog velikog udjela crnog trì{ta u svim oblastima, BiH se, premaForbesovoj listi, svrstava me|u deset zemalja sa najve}im procentom neza-poslenih.

Neslavni rekord sa 80 posto nezaposlenih drì Zimbabve, slijedi BurkinaFaso sa 77 posto, zatim Zambia 50 posto, Senegal 48 posto, Nepal 42 posto,BiH 45,5 posto, Lesotho 45 posto, Kenya 40 posto, Makedonija 34,8 posto iCameroon sa 30 posto nezaposlenih.

Od biv{ih jugoslavenskih republika Slovenija se nalazi na 27. mjestu,Hrvatska 42., a Makedonija na 50. mjestu. Na Forbesovoj listi, koju ~ini 120zemalja, nema Srbije, Crne Gore i Kosova.


Sastanak je po~etak zajedni~kograda timova predstavnika javnog iprivatnog sektora ~lanica Evropskeunije i Albanije, Azerbejdàna, Ar-menije, Bjelorusije, Bosne i Hercego-vine, Hrvatske, Gruzije, Makedonije,Moldavije, Crne Gore, Rusije, Srbije,Ukrajine i Euro-Commerce o tomekako prevazi}i barijere u trgovini.

Cilj foruma jeste da se osvrne napostoje}e netarifne barijere (NTBs) utrgovini isto~nih i ju`nih evropskihzemalja sa EU i izme|u sebe.

Polazna ta~ka je da drànje NTBspropisa podupire pove}anje kapaci-teta i zanimanje za dvostrane/mno-gostrane trgovinske pregovore kaobi se ukinula diskriminacija i kako bise stvorila ve}a otvorenost u me|u-narodnim trgovinskim pravilima.

Ciljevi diskusije su pravljenje pre-poruka za poduzimanje akcija nasvim nivoima - dràvnom, regional-nom i me|unarodnom sa jakom su-radnjom u javnom i privatnom se-ktoru podràvaju}i business to busi-ness suradnju.

Rje{avanje NTBs sukoba u regiji ipreporuke koje su prioritet su:

- Neprihva}anje certifikata i pot-vrde o porijeklu robe sa zemljamaEU jeste problem koji zahtijeva akci-ju na razli~itim nivoima.

- Neadekvatna infrastruktura, usmislu testiranja laboratorija, smatra

se kao ve}a smetnja u promocijiizvoza u regiji, a na vladama zema-lja je odgovornost da osiguraju ade-kvatnu infrastrukturu. EU je predvi-djela investicije od tri do ~etiri mili-ona ameri~kih dolara za uspostavulaboratorija.

- Zemlje u regionu sa malimBDP-om nemaju mogu}nosti i eko-nomske mo}i za sve ove tro{kove za-to je preporu~eno:

- privla~enje stranih investitora -odnosno, me|unarodnih uglednihlaboratorija da investiraju;

- regionalna suradnja je neopho-dna i uspostavljanje laboratorija ko-je mogu koristiti za nekoliko zemaljakao bi se pobolj{ao izvoz. CEFTA re-gion moè posluìti za postavljanjetakve laboratorije na regionalnomnivou;

- suradnja javnog i privatnog se-ktora u finansijskom smislu uzeta jeu obzir kao jedna od opcija;

- velike kompanije koje imajudobre laboratorije (npr. proizvo|a~ivina u Crnoj Gori) mogu ih ponuditina kori{tenje malim i srednjim podu-ze}ima za dobijanje akreditacije.

Svaka zemlja treba da uzme uobzir navedeno i napravi svoj put ra-zvoja, naravno, drè}i se zakona ipropisa. ITC nudi usluge u izgradnjikapaciteta u zemljama i pomaè imu procesu akreditacije.

Potrebno je uspostavljanje legal-nih okvira standarda i sistema za{ti-te doma}e proizvodnje. Izvoznici tre-baju znati za sve prepreke na koje }enai}i u zemljama uvoznicama, a nato ih trebaju upozoriti vlade.

Business to business razgovorizme|u izvoznika i uvoznika poka-zao se kao dobar u praksi. Euro-Commerce je u tom kontekstu lansi-rao program EU Market Access Par-tnership (MAP) 2007. godine kako biodràli trì{te i pristupili problemimau tre}im zemljama. Euro-Commercpreporu~uje kori{tenje deska EC(http://exporthelp.europa.eu).

Privredne komore i vlade trebada sakupljaju informacije o NTBs ka-ko bi njihovi izvoznici koristili sistempravljen u EU. Eurokomora preporu-~uje website http://madb.europa.euna kojem se mogu dobiti informacijeo trgovinskim barijerama.

ITC razvija bazu podataka oNTBs sa mnogim me|unarodnim or-ganizacijama sakupljaju}i podatkeaplicirane od sedam najrazvijenijihzemalja, uklju~uju}i Sporazum o pri-druìvanju i stabilizaciji i Tehni~kebarijere u trgovini.

U~esnici smatraju vrijednim pru-ànje mogu}nosti za umreàvanjeprivrednih komora kako bi u~ili jedniod drugih dobrim praksama u rje{a-vanju problema u me|unarodnojtrgovini. Privredne komore imaju va-`nu ulogu u pomo}i malim i sre-dnjim poduze}ima. Komorama jepotreban dodatan trening kako biolak{ale kontakt malim i srednjimpoduze}ima sa vladama. Istaknutoje da je poslovno zagovaranje o pi-tanjima trgovinske politike spor pro-ces i da je potreban napor dok sepostignu odre|eni rezultati.

Navedena je va`nost dobro ra-zvijene mreè privrednih asocijacija iproaktivno rje{avanje problema.

[emsa ALIMANOVI]

Ljubljana

Poslovni forum EU - isto~naEvropa (EUBFOR)

U Ljubljani je od 26. do 27. juna odràn Poslovni forum Evrop-ska unija - isto~na Evropa (EUBFOR). Organizator je bio Me-|unarodni trgovinski centar (ITC) @eneva, u suradnji sa Me-|unarodnim centrom za promociju poduze}a Ljubljana (ICPE)uz podr{ku Vlade Republike Slovenije i Privredne komore Slo-venije (CCIS)


Nacrt zakona o profesional-noj rehabilitaciji, osposo-bljavanju i zapo{ljavanju

osoba s invaliditetom Vlada Federacije BiH je razmatra-

la Nacrt zakona o profesionalnoj re-habilitaciji, osposobljavanju i zapo{-ljavanju osoba s invaliditetom. U ovojformi su Nacrt zakona podràla obadoma Parlamenta FBiH 2006. godi-ne, a o njemu se pozitivno izjasnilo iEkonomsko-socijalno vije}e za FBiH.

Nacrt zakona definira osobu s in-validitetom kao onu kod koje postojitjelesno, ~ulno ili mentalno o{te}enjekoje za posljedicu ima trajnu ili privre-menu (najmanje 12 mjeseci) smanjenu

m o g u -}nost ra-da i za-dovolje-nja teme-ljnih po-treba us v a k o -dnevnomìvotu.

D o31. 12.2 0 0 9 .g o d i n esubjek t i

na trì{tu rada (prema popisu datomu Nacrtu zakona) du`ni su uposlitinajmanje jednu invalidnu osobu na39 zaposlenih. Taj odnos se smanjujesve do 31. 12. 2013. godine, kadajedna invalidna osoba dolazi na sva-kih 16 zaposlenih. Subjekti koji neispune ovu obvezu du`ni su mjese-~no, pri isplati pla}a, obra~unati iFondu za poticanje rehabilitacije iosoba s invaliditetom uplatiti 25 pos-to prosje~ne pla}e u FBiH za svakuosobu s invaliditetom koju su bili du-`ni zaposliti.

Oni subjekti na koje se ova obve-za ne odnosi du`ni su svakog mjese-ca, pri isplati pla}a, upla}ivati Fondu0,5 posto mjese~ne bruto pla}e svihzaposlenih, izuzev ako i same zapo{-ljavaju invalidne osobe na temelju ut-vr|enih kriterija.

Dono{enje ovog zakona Vlada jeocijenila nu`nim, i budu}i da je rije~

o podijeljenim nadle`nostima zaklju-~ila kako, prije utvr|ivanja Prijedlo-ga, o ponu|enim rje{enjima trebaobaviti javnu raspravu, o ~ijem }e ni-vou odlu~iti kantonalne skup{tine.

Prijedlog zakona o pla}ama idrugim materijalnim

pravima ~lanova organaupravljanja institucija FBiH i

javnih preduze}a u ve}inskom vlasni{tvu FBiH

Vlada Federacije BiH je utvrdilaPrijedlog zakona o pla}ama i drugimmaterijalnim pravima ~lanova orga-na upravljanja institucija FBiH i javnihpreduze}a u ve}inskom vlasni{tvuFBiH.

Njime se na jedinstven na~in ure-|uju do sada razli~ito kako po obimutako i po sadràju pravo na pla}u idruga materijalna prava u upravamajavnih preduze}a gdje dràva ima ve-}insko vlasni{tvo i institucijama kojeje osnovala Federacija BiH, kao i sup-sidijarnim preduze}ima.

Gornja - maksimalna granicamjese~ne neto pla}e koja je ista za~lanove uprave javnih preduze}a i fi-nansijskih institucija ograni~ena je naiznos do pet prosje~nih mjese~nih ne-to pla}a ispla}enih u prethodna trimjeseca u tom preduze}u, odnosnofinansijskoj instituciji, a u ostalim in-stitucijama na iznos do pet prosje~nihneto pla}a ispla}enih u FBiH premaposljednjem objavljenom podatkuFederalnog zavoda za statistiku.

Mjese~na naknada za predsjedni-ka upravnog ili nadzornog odbora,odnosno upravnog vije}a ili stru~nogsavjeta institucije, odnosno javnogpreduze}a moè biti utvr|ena najvi{edo dvije prosje~ne neto pla}e ispla}e-ne u FBiH u prethodna tri mjeseca, aza ~lanove ovih tijela 80 posto od togiznosa.

Predloèna rje{enja odnose se naoko 40-ak javnih preduze}a u ve}in-skom vlasni{tvu FBiH, me|u kojimasu rudnici, elektroprivredna i telekompreduze}a, te preduze}a iz namjen-ske, gasne, naftne i metalske industri-je, kao i na agencije i zavode na ni-

vou Federacije BiH: agencije za pri-vatizaciju, za bankarstvo i za nadzorosiguranja; Razvojnu banku FBiH, za-vode za PIO, za zapo{ljavanje i zaosiguranje i reosiguranje, Regulator-nu komisiju za elektri~nu energiju,Komisiju za vrijednosne papire i Re-gistar vrijednosnih papira.

Nacrt zakona o jedinstvenomsustavu registracije, kontrole

i naplate doprinosaVlada FBiH je utvrdila i u parla-

mentarnu proceduru uputila Nacrtzakona o jedinstvenom sustavu regis-tracije, kontrole i naplate doprinosa.Rje{enja u ovom zakonu rezultat suaktivnosti vo|enih, u suradnji s USA-ID-om, od sredine 2006. godine, naimplementiranju Projekta jedinstveneregistracije, naplate i kontrole dopri-nosa.

Nacrt zakona predvi|a uspostavui vo|enje Jedinstvenog sustava regis-tracije, kontrole i naplate doprinosaza socijalno osiguranje, uspostavunovog sustava izvje{}ivanja o obra~u-natim i napla}enim doprinosima ipropisuje postupak kori{tenja i za{titepokazatelja.

Nacrt zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

Vlada FBiH je utvrdila i u parla-mentarnu proceduru uputila Nacrtzakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Njime se ure|uju uvjeti za obav-ljanje ove djelatnosti, osnivanje iprestanak rada ugostiteljske radnje,poslovni prostor, razvrstavanje i kate-gorizacija ugostiteljskih objekata,ugostiteljske usluge u doma}instvu,seoskom doma}instvu i na plovnomobjektu.

Pored definiranja ugostiteljske dje-latnosti, Nacrtom zakona se propisujusubjekti koji mogu obavljati ovu djela-tnost i uvjeti za njeno obavljanje. [tose ti~e fizi~kog lica propisano je damoè dobiti odobrenje za osnivanjeugostiteljske radnje samo za jedanugostiteljski objekat na teritoriji FBiH.

Zakoni i propisi


Nacrt zakona o izmjenama idopunama Zakona o

koncesijama

Vlada FBiH donijela je odluku dau parlamentarnu proceduru uputiNacrt zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o koncesijama.

Rije~ je o uskla|ivanju postoje}egzakona sa u me|uvremenu donesenimpropisima u FBiH, kao i o potrebi pre-ciznijeg definiranja pojedinih rje{enja uskladu sa dosada{njom praksom, po-sebno u pogledu nadle`nosti za dava-nje koncesija u pojedinim oblastima.

Tako se omogu}uje dodjeljivanjekoncesija fizi~kim licima koja imajuregistriran obrt i izjedna~avaju uslovitretiranja doma}eg i stranog kapitala,{to je u skladu sa zakonima o obrtu io privrednim dru{tvima, koji predvi|a-ju da se istom privrednom djelatno{}umogu baviti pravna i fizi~ka lica.

Pravilnik o primjeni Zakonao porezu na dobit

Pravilnik o primjeni Zakona o porezuna dobit, koji je objavljen u Slu`benimnovinama Federacije BiH, broj 36/08,stupio je na snagu 19. juna ove godine.

Sastavni dio Pravilnika o primjeniZakona o porezu na dobit su obrascineophodni za primjenu ovog zakonai to prijava poreza na dobit, poreznibilans, izjava isplatioca dividen-di/udjela u dobiti, pregled nastalih is-kori{tenih i neiskori{tenih poreznihgubitaka, prijava/potvrda o obra~u-natom i pla}enom porezu po odbitkuili primjeni ugovora o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja.

Porezna uprava FBiH ne}e {tam-pati obrasce, a porezni obvezniciobrasce mogu preuzeti sa web strani-ce Porezne uprave FBiH (adresa:www-.pufbih.ba).

Porezna uprava FBiH podsje}a daje od 1. januara 2008. godine po~elaprimjena Zakona o porezu na dobit,prvog iz seta reformskih zakona, kojimse nastoje stvoriti pribli`no jednakiuslovi za pravna lica bez obzira na to ukojem dijelu BiH posluju. Porezna sto-pa poreza na dobit iznosi 10 posto.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

Centralna banka BiH

Fiskalni suficit BiH1,3 posto BDP-a

Konsolidovani fiskalni suficit na nivou cijele BiH u 2007. godi-ni iznosio je 278 miliona KM, odnosno oko 1,3 posto brutodoma}eg proizvoda (BDP). Centralna banka BiH je objavilaredovne godi{nje statisti~ke podatke o vladinim finansijamakoji obuhvataju budète na svim nivoima vlasti, fondove soci-jalnog osiguranja i sve vanbudètske fondove u BiH

Iako je u 2007. pogorana fiskalna pozicija u BiH, jer je neto suficit gotovoduplo manji nego u 2006., teku}i prihodi su bili ve}i od teku}ih rashoda i netonabavke stalnih sredstava (javne investicije). Teku}i rashodi su iznosili oko 8,8milijardi KM i rasli su po godi{njoj stopi od 17 posto, dok su konsolidovaniteku}i prihodi rasli po godi{njoj stopi od 15 posto i u 2007. godini iznosili 9,83milijarde KM. Pored nagla{enog rasta teku}e potro{nje, bruto operativni bilans(razlika prihoda i rashoda) u nominalnim iznosima gotovo je isti kao u 2006.godini, ali su pove}ane javne investicije doprinijele da je fiskalni neto suficit niìnego ranije. U sferi javnih investicija je zabiljeèno zna~ajno pove}anje od 53posto i one su iznosile 746 miliona KM.

Ukupni rashodi ne uklju~uju rashode koji se odnose na projekte finansiranestranim donacijama.

Guverner CBBH mr Kemal Kozari} isti~e da je o~ito da se vi{e ne moèra~unati na po~etne pozitivne efekte koje je uvo|enje poreza na dodatu vrijed-nost (PDV) imalo na rast poreskih prihoda, jer su poreski prihodi u 2007. godi-ni narasli za 12 posto, dok su u 2006. porasli za vi{e od 23 posto. Zabrinjava~injenica da je javna potro{nja, uklju~uju}i i nabavku stalnih sredstava, rasla iu pro{loj godini, te da je iznosila 45 posto BDP-a.

Nakon provedenih poreskih reformi, BiH polako dostiè svoj maksimalnifiskalni kapacitet i budu}a vladina potro{nja treba biti adekvatno izbalansiranasa raspoloìvim prihodima, a bez daljeg optere}avanja privatnog sektora.

Trì{te kapitala

SASE na finansijskomservisu Google-a

Fundamentalni podaci za 64 najlikvidnije kompanije kojima se trguje naSarajevskoj berzi mogu se prona}i i na Google Finance Internet servisu(http://finance.google.com).

Od podataka mogu}e je pregledati detaljni profil emitenta, korporativnustrukturu, objavljene novosti, fundamentalne pokazatelje, te je mogu}ausporedba sa drugim srodnim kompanijama. U narednom periodu o~ekuje sei uvo|enje nove opcije u okviru Google Finance servisa, odnosno prikaz trgov-anja u realnom vremenu. Uvo|enjem ovakvih vrsta usluga Sarajevska berzanastoji pruìti {to ve}i obim informacija investitorima preko globalnih distrib-utera finansijskih informacija, te na taj na~in kvalitetno promovisati trì{te kap-itala i mogu}nost investiranja u BiH.


Prema rije~ima direktora FZZZ Mi-ralema [ari}a, Projekat je vrijedan900.000 KM i njim je predvi|eno sis-tematsko osposobljavanje stru~nih ra-dnika Federalnog zavoda i kantonal-nih slu`bi za zapo{ljavanje prema ut-vr|enoj metodologiji izvo|a~a Proje-kta Zavoda Papilot iz Ljubljane.

Stru~ni radnici su zaposlenici Fe-deralnog zavoda i kantonalnih slu`biza zapo{ljavanje, koji su aktivno uklju-~eni u kreiranje, pripremu, realizacijui nadzor mjera aktivne politike zapo{-ljavanja na federalnom i kantonalnomnivou djelovanja, te u aktivnosti infor-miranja, savjetovanja i posredovanjau zapo{ljavanju na op}inskom nivoudjelovanja, rekao je [ari}.

Primarni cilj projekta je usmjerava-nje stru~nih radnika na nove pristupeu radu sa nezaposlenim osobama ipruànje savjetodavnih usluga, odno-sno njihovo osposobljavanje za upo-

znavanje i obuku nezaposlenih osobasa postupcima i tehnikama aktivnogtraènja posla.

Obuka nezaposlenih osoba, koju}e provoditi osposobljeni stru~ni ra-dnici, treba da doprinese ve}oj moti-vaciji i aktivnijem anga`manu nezapo-slenih osoba u procesu samostalnogtraènja zaposlenja i na pove}avanjenjihovih sposobnosti i znanja za akti-vno traènje i brè pronalaènje od-govaraju}eg zaposlenja, kazao je [a-ri}.

Projekat je usmjeren na formiranjeCentra za razvoj i za realizaciju pro-grama aktivne politike zapo{ljavanja,kao i u pripremu polazi{ta i razvijanjejedinstvene doktrine rada Federalnogzavoda i kantonalnih slu`bi za zapo{-ljavanje.

Prvoj fazi obuke, tzv. inicijalnim se-minarima, prisustvovalo je 166 zapo-slenika, od kojih je na osnovu prove-

dene selekcije odabrano 36 kandida-ta za trenere. Treneri su, nakon usvo-jenih novih znanja i metoda rada, pri-premljeni za provo|enje naredne fazeProjekta koja obuhvata organizacijujednodnevnih info seminara (grupnoinformiranje) za nezaposlene osobe ukantonalnim slu`bama za zapo{ljava-nje.

Cilj ovih seminara jeste upoznava-nje nezaposlenih osoba sa pravima iobavezama za vrijeme trajanja neza-poslenosti, a ciljnu grupu sa~injavajuosobe koje se tek prijavljuju na evi-denciju nezaposlenih u biroima za za-po{ljavanje.

Podr{ku seminarima pruàju stru-~ni radnici Zavoda Papilot iz Slove-nije.

Direktor Zavoda Papilot StojanZagorc je kazao da seminare izvodetreneri, rade}i u parovima, pri ~emurukovode grupom do 15 nezaposlenihosoba.

Predvi|eno je da u ovoj po~etnojfazi odràvanja seminara svaki partrenera odrì po pet seminara. Naime,15 parova na podruèju svih kantonal-nih slu`bi za zapo{ljavanje }e obuhva-titi 1.125 osoba, a do sada je ve} 785nezaposlenih osoba pro{lo info semi-nare, rekao je Zagorc.

Info seminari }e se nastaviti 1.septembra ove godine, kao redovnaaktivnost kantonalnih slu`bi za zapo{-ljavanje.

Na jesen }e po~eti realizacija pilot-projekta Uspjet }u kojim je predvi|e-na obuka nezaposlenih osoba za akti-vno traènje zaposlenja na podruèjuSarajeva i Gora`da, zatim osposoblja-vanje trenera za rad sa romskom po-pulacijom u oktobru i novembru2008. godine, osposobljavanje trene-ra za rad sa invalidnim osobama unovembru i decembru 2008., teuspostavljanje i operacionalizacija{alter sistema u najmanje dva biroana podru~ju svake kantonalne slu`beza zapo{ljavanje.

Iz Federalnog zavoda za zapo{ljavanje

Centar za osposobljavanjestru~nih radnika

Po~etkom jula predstavljeni su rezultati Projekta Federalnog za-voda za zapo{ljavanje (FZZZ) Centar za osposobljavanje stru-~nih radnika i za razvoj i implementaciju programa aktivne po-litike zapo{ljavanja ~ija je realizacija po~ela 1. januara ovegodine i traja}e 30 mjeseci, odnosno do 30. juna 2010. godine


Na sve~anosti u Sarajevu priznan-ja su dobili u oblasti investicija JPElektroprivreda BiH sa ukupnim inves-ticijama od 118,84 miliona KM upro{loj godini, BH Telecom d.d.Sarajevo za investicije od 112 miliona

KM, te Arcelor Mittal d.o.o. Zenica zainvesticije od 68,21 milion KM.

Najve}i izvoznici u pro{loj godinibili su Aluminij d.d. Mostar sa izvo-zom od 501,71 milion KM, zatimArcelor Mittal d.o.o. Zenica sa izvo-zom od 363,15 miliona KM, te ASAPrevent grupacija Sarajevo sa izvo-zom od 245,47 miliona KM.

Priznanja za ostvarenu neto dobitu pro{loj godini dobili su BH Telecomd.d. Sarajevo za ostvarenu dobit upro{loj godini od 162,50 milionaKM, Telekomunikacije RS a.d. BanjaLuka za neto dobit od 79,09 milionaKM, te Arcelor Mittal d.o.o. Zenica zadobit od 63,19 miliona KM.

Prve tri firme po ukupnom priho-du u pro{loj godini, od stotinunajve}ih, bile su JP ElektroprivredaBiH d.d. Sarajevo sa prihodom od765,26 miliona KM, ASA Prevent gru-pacija sa prihodom od 702,97 mil-iona KM, te Aluminij d.d. Mostar saprihodom od 623,73 miliona KM.

Poslovne novine su dodijelilespecijalno i najve}e priznanjeSrebreni pe~at Kompaniji Violetad.o.o. za ukupne rezultate poslovan-ja, doprinos razvoju privrede izapo{ljavanju, kao i razvoju vlastitogbrenda, te uvo|enju ~istije proizvod-

nje radi prevencije i smanjenja otpa-da, odnosno uvo|enja ekolo{kihstandarda u proizvodnju.

Specijalno priznanje za razvoj izapo{ljavanje dobila je kompanija Alma-Ras d.o.o. Olovo, a priznanje zaposlovne rezultate je dobio Arcelor MittalPrijedor d.o.o. Tako|er, dodijeljeno je ispecijalno priznanje za bh. robnu markukompaniji Bimal d.d. Br~ko.

Priznanje

Sarajevskomkiseljaku status

SuperbrandsPrirodna mineralna voda Sarajevski

kiseljak dobitnik je priznanja statusSuperbrands, koje joj je dodijelio neza-visni i globalni autoritet na podru~jubrandinga, organizacija Superbrands.

Ova doma}a robna marka jeme|u 12.000 brendova prisutnih nabh. trì{tu dobila priznanje za rep-utaciju, prepoznatljivost, kvalitetu idugogodi{nju dosljednost.

Ekspertno vije}e, koje je vr{iloselekciju brandova za 2008. godinuu BiH, sastojalo se od 55 ~lanova,priznatih i poznatih poslovnih, mar-ketin{kih i akademskih stru~njaka,kao i predstavnika medija. Kaorezultat ove selekcije bi}e izdata knji-ga Superbrands BiH 2008, koja }ebiti predstavljena javnosti nasve~anoj ceremoniji dodjele priznan-ja Superbrands u septembru.

Na sajtu pivopija svijeta

Sarajevsko deseto

Sarajevska pivara je saop}ila daje Sarajevsko pivo izuzetno visokopozicionirano na web sajtu pivopijasvijeta (www.beer.trash.net ). U kon-kurenciji od 2.392 vrste piva iz cijelogsvijeta Sarajevsko, kako se navodi,zauzima fantasti~no 10. mjesto.

Brojna poznata piva prisutna nabh. trì{tu su rangirana niè (Becks -19, Stella Artois - 28, PivovarnaLa.ko - 36 itd), a mnoga od zvu~nihimena iz okolnih dràva se ne nala-ze me|u prvih 100.

Ovaj uspjeh Sarajevske pivare ibrenda Sarajevsko pivo je dokaz dadoma}e kompanije, sa svojim kvalite-tnim proizvodima, mogu biti izuzetnouspje{ne i u najè{}oj svjetskoj konku-renciji, navode iz Sarajevske pivare.

Priznanja za 100 najve}ih

Violeti Srebreni pe~atI ove godine Poslovne novine, izdanje Privredne {tamped.o.o. Sarajevo, dodijelile su priznanja vode}im firmama uBosni i Hercegovini prema ostvarenim rezultatima u 2007.godini, a na osnovu ankete Sto najve}ih fimi u BiH koju taizdava~ka ku}a pravi vi{e od 35 godina


Uzimaju}i u obzir da je proizvodnja{umskih sortimenata - trupaca ~etinja-~a i lista~a, moè se re}i, na istoj razi-ni kao i 2007. godine, razloge ova-kvog stanja proizvodnje koja je izvoznoorijentirana treba traìti u:

- Pove}anju prodaje namje{taja ka-nalima za koje nema uvida i neprikaziva-nju rezultata proizvodnje. To se moèokarakterisati kao rad na crno i slab radinspekcijskih organa. Kontaktiraju}i kom-panije koje su izvozno orijentirane, proi-zvodnja je pove}ana u odnosu na isti pe-riod 2007. godine, a i izvoz namje{taja.

- Do{lo je do poreme}aja na svjet-skom trì{tu namje{taja, tako da zavi-sno od zemlje u koju se izvozi, izvoznegativno uti~e i na na{e proizvo|a~e.

- Problemi kod snabdijevanja siro-vinom - prioritet treba da imaju finalniproizvo|a~i kako bi se ujedno smanjioi izvoz rezane gra|e i trupaca.

- Pove}anje cijena sirovine - ugovo-ri za izvoz finalnih proizvoda su sklo-pljeni do po~etka teku}e godine i po-ve}anju cijena sirovine nema mjesta utoku godine.

I pored navedenih problema, ra-zloge treba traìti u niz drugih mjera(fiskalni - porezi, doprinosi, stimulacijaizvoza, ukidanje carina na repromate-rijal koji se ne proizvodi u BiH, certifici-ranje poduze}a {umarstva i drvne in-dustrije, primjeni Zakona o {umamana cijeloj teritoriji FBiH).

Privredna/Gospodarska komora Fe-deracije BiH ukazuje na ove probleme inastoji zajedno sa Vladom FBiH da uti-~e na to da se zakonska regulativa nanivou BiH harmonizira ~ime bi se svi su-bjekti doveli u isti poloàj privre|ivanja.

U narednom periodu treba harmo-nizirati regulativu u skladu sa zahtjevi-ma Sporazuma o stabilizaciji i pridru-

ìvanju BiH u EU i CEFTA-e i odredbiWTO-a, shodno regulativi u okruènjukako bi na{ proizvod u uslovima libe-ralizacije trì{ta bio konkurentan.

[emsa ALIMANOVI]

Grupacija {umarstva i drvne industrije

Pad proizvodnje namje{taja i pilanske prerade drveta

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u prvih petmjeseci ove godine, rezultati proizvodnje namje{taja su manjiza 15,4% u odnosu na isti period 2007. godine. Manja je proi-zvodnja i u primarnoj preradi drveta za 3,3%

U Kaliforniji

Zakon o emisijiformaldehida

najstroì na svijetuU Kaliforniji bi 2012. godine na

snagu trebala stupiti druga faza zakonao emisiji formaldehida, pa }e taj kalifor-nijski zakon biti najstroì na svijetu. Prvafaza bi trebala biti po~etkom 2009. go-dine. Ti }e zakoni biti stroì za emisijuformaldehida iz plo~a, ali i namje{taja.Poznato je da se radi o kancerogenomsastojku koji je desetlje}ima bio u drvn-im plo~ama i namje{taju. Koli~ina uprostoru ne bi trebala prelaziti 0,1 mili-gram po m3 zraka mjere}i u periodimaod 30 minuta (WHO).

[. A.

Znak razlikovanja

Desetogodi{njaza{tita ìga ko{ta

415 KM@ig je znak razlikovanja nekog proizvo-

da ili usluge. Za kori{tenje u BiH ìg se re-gistruje u Institutu za intelektualno vlasni{tvou BiH, a za druge zemlje kod Svjetske orga-nizacije za intelektualno vlasni{tvo ili direk-tno u zemljama na ~ije tr̀ i{te se èli i}i.

@ig ne smije sadràvati prostaklukeili uvredljive simbole, kao ni nacionalnaili vjerska obilje`ja. Lik ìve osobe na ì-gu se moè koristiti samo uz njen pris-tanak, a umrle uz pristanak porodice.

Za{tita ̀ iga u BiH ko{ta oko 120 KM,plus 295 KM za period od 10 godina,nakon ~ega je mogu}e obnoviti za{titu.

Za pretraìvanje baze za{ti}enih ì-gova, kako se novoregistrovani ìg nebi poklapao s ve} registrovanim, pla-}a se 65 KM.

Za{tita robne marke

Ma|ari prisvojilibosanski sudùk

U BiH je tek manji broj doma}ih proi-zvo|a~a registrovao ìg ili za{titni znaksvog proizvoda kao industrijsko vlasni{-tvo, kaù u Institutu za intelektualno vla-sni{tvo BiH, pi{u Nezavisne novine.

Zbog sporosti, neznanja ili nezain-teresovanosti doma}ih proizvo|a~a,ma|arski proizvo|a~i za{titili su proi-zvodnju bosanskog sudùka.

Za sada je u BiH za{ti}eno ili jezatraèna za{tita za 2.001 doma}i

proizvod, a me|u njima su livanjski itravni~ki sir, te vina ìlavka i blatina,ali tako da razli~iti proizvo|a~i imajurazli~ite etikete, poja{njava Faris Fra-{to iz Instituta.

Kaè da bi proizvo|a~i koji èleza{tititi odre|enu robnu marku moralidefinisati zajedni~ke standarde za nje-nu proizvodnju kod Instituta za paten-te i mjeriteljstvo BiH.

S obzirom na to da u BiH jo{ nije-dan proizvod nije za{ti}en kao proi-zvod s posebnim geografskim porije-klom, neke druge zemlje za{titile suproizvode koji u imenu sadrè geo-grafske odrednice iz BiH, poput proi-zvo|a~a iz Hrvatske koji su za{titili li-vanjski sir ili bosanski sudùk u Ma-|arskoj.

Te registracije su lako oborive kodSvjetske organizacije za intelektualnovlasni{tvo, isti~e Fra{to.

15

Pove}an promet u trgovini na malo

Prema podacima Federalnog za-voda za statistiku, u toku juna iz-vr{ena je korekcija prethodnihpodataka trgovine na malo za ja-nuar - maj 2008., tako da je do{lodo pove}anja ukupnog prometa,bez PDV-a, sa 1.250.081.000 KMna 1.251.419.000 KM

Promet u trgovini na malo, sa PDV-om, pove}an je sa 2.394.570.000 KMna 2.398.891.000 KM, dok je promettrgova~kih poslovnih subjekata od osta-lih djelatnosti pove}an sa 280.024.000KM na 280.037.000 KM.

Za maj ovim istraìvanjem su obu-hva}ena 1.763 poslovna subjekta.

Ukupan promet u trgovini na malosa uklju~enim PDV-om u maju 2008.ostvaren je u vrijednosti od550.268.000 KM, {to je za 6,4 odsto vi-{e nego u prethodnom mjesecu, odno-sno za 23,7 odsto vi{e nego istog mje-seca prethodne godine.

Za januar - maj 2008. godine vri-jednost ukupnog prometa u trgovinina malo sa uklju~enim PDV-om iznosi2.398.891.000 KM, {to je za 21,2odsto vi{e nego u istom periodu pret-hodne godine.

U ukupno ostvarenom prometu utrgovini na malo u~e{}e poslovnih su-bjekata registrovanih u ostalim djela-tnostima, tj. djelatnostima izvan trgovinena malo, iznosi 292.152.000 KM ili53,1 odsto, a za januar - maj 2008. go-dine 1.265.452.000 KM ili 52,8 odsto.

Ukupan promet bez PDV-a u maju2008. iznosi 286.340.000 KM, a za ja-nuar - maj 2008. godine1.251.419.000 KM.

Promet od ostalih djelatnosti bezPDV-a poslovnih subjekata registrovanihu trgovini na malo ostvaren u maju2008. godine iznosi 65.261.000 KM, aza januar - maj 2008. godine 280037.000 KM.

Posmatrano prema prete`noj djela-tnosti poslovnog subjekta, najve}e u~e{-}e u prometu od trgovine na malo umaju 2008. godine ostvareno je u slje-de}im djelatnostima: trgovina na malo

u nespecijaliziranim prodavnicama16,1 odsto od ukupnog prometa u trgo-vini na malo, zatim trgovina na malogorivima i mazivima 13,2 odsto i ostalatrgovina na malo novom robom u spe-cijaliziranim prodavnicama devet odsto.

Posmatrano po trgova~kim struka-ma, najve}i promet od trgovine na ma-lo u maju 2008. godine ostvaren je pogrupama: nespecijalizovane prodavniceìve`nim namirnicama 27,9 odsto odukupnog prometa u trgovini na malo,zatim motorna goriva i maziva 22,4 od-sto i èljezna roba, boje, staklo i ostaligra|evinski materijal 10,3 odsto.

U~e{}e svih ostalih grupa u uku-pnom prometu od trgovine na malo je39,4 odsto.

Indeks cijena industrijskih

proizvoda vi{i za2,7 odsto

Ukupan indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda u junu vi{i je za2,7 odsto u odnosu na maj. Posmatra-no prema glavnim industrijskim grupa-cijama, indeks cijena intermedijarnihproizvoda, osim energije, vi{i je za 7,4odsto, netrajnih proizvoda za {irokupotro{nju za 0,7 odsto, te trajnih proi-zvoda za {iroku potro{nju za 0,5 odsto.

Pad indeksa cijena je registrovankod energije za 0,1 odsto. U ostalimgrupacijama indeksi cijena se nisu mi-jenjali u ovom mjesecu.

Indeks cijena je vi{i u podru~ju pre-ra|iva~ke industrije za 3,9 odsto.

Pad indeksa cijena je registrovan upodru~ju rudarstva za 0,4 odsto. U po-dru~ju snabdijevanja elektriènom ener-gijom, plinom i vodom indeks cijena senije mijenjao u junu.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda u junu vi{i je za7,7 odsto u odnosu na prosjeèan in-deks iz 2007. godine, za 4,4 odsto uodnosu na decembar 2007., a u odno-su na isti mjesec prethodne godine za9,5 odsto.

Za {est mjeseci ove u odnosu na is-ti period prethodne godine indeks cije-na proizvo|a~a industrijskih proizvodavi{i je za 6,5 odsto.

Indeks potro{a~kih cijenavi{i za 0,95 odsto

Ukupan indeks potro{a~kih cijena uFederaciji BiH u junu vi{i je za 0,95 od-sto u odnosu na prethodni mjesec, po-daci su Federalnog zavoda za statistiku.

Posmatrano po odjeljcima COICOPklasifikacije (Classification of IndividualConsuption by Purpose), rast cijena re-gistrovan je u odjeljku prevoz za 3,53odsto, u odjeljku stanovanje, voda,elektri~na energija, plin i drugi energen-ti za 1,22 odsto, u odjeljku rekreacijai kultura za 1,09 odsto, u odjeljku res-torani i hoteli za 0,89 odsto, te u odje-ljku namje{taj, ku}anski ure|aji i redo-vno odràvanje ku}e za 0,67 odsto.

Rast cijena registrovan je i u odjeljkuhrana i bezalkoholna pi}a za 0,66odsto, u odjeljku alkoholna pi}a i du-han za 0,21 odsto, u odjeljku zdrav-stvo za 0,17 odsto i u odjeljku ostaladobra i usluge za 0,13 odsto.

U odjeljku odje}a i obu}a cijenesu niè za 0,50 odsto i u odjeljku komu-nikacije za 0,04 odsto.

U odjeljku obrazovanje cijene senisu mijenjale u ovom mjesecu.

Ukupan indeks potro{a~kih cijena jevi{i za 9,81 odsto u odnosu na isti mje-sec prethodne godine, a u odnosu nadecembar 2007. godine za 4,26 odsto.

Za posljednjih 12 u odnosu na pret-hodnih 12 mjeseci ukupan indeks po-tro{a~kih cijena je vi{i za 5,27 odsto.

Industrijska proizvodnja ve}a

za 6,7 odstoIndustrijska proizvodnja u Federaciji

BiH u junu ove godine, u odnosu na pro-sje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2005.godine, ve}a je za 32,7 odsto, a u odno-su na proizvodnju iz juna 2007. godineveæa je za 6,7 odsto.

Prema podacima Federalnog zavo-da za statistiku, industrijska proizvodnjau junu, u odnosu na maj ove godine, ve-}a je za 5,9 odsto.

Ukupna industrijska proizvodnja za ja-nuar - juni 2008. godine, u odnosu na is-ti period 2007. godine, ve}a je za 4,9 od-sto.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Federalni zavod za statistiku

16

U podru~ju rudarstvamanja je za 0,2 odsto, u po-dru~ju prera|ivaèke industri-je ve}a je za 4,7 odsto i u po-dru~ju snabdijevanja elektri-~nom energijom, plinom i vo-dom ve}a je za 8,8 odsto.

Prema glavnim industrij-skim grupacijama industrijskihproizvoda za januar - juni2008. godine, u odnosu na is-ti period 2007., proizvodnjabiljeì pove}anje proizvodnjeenergije za 7,8 odsto, interme-dijarnih proizvoda, osim ener-gije, za 3,2 odsto, kapitalnihproizvoda za 19,3 odsto, ne-trajnih proizvoda za {iroku po-tro{nju za 4,3 odsto, dok je za-biljeèno smanjenje proizvo-dnje trajnih proizvoda za {iro-ku potro{nju za 13,9 odsto.

U sezoni2007/2008.

zasijano192.358 hektara

U sezoni 2007/2008. go-dine u Federaciji BiH ukupno jezasijano 192.358 hektara (ha),{to je manje za 0,1 odsto uodnosu na sjetvu u2006/2007. godini, podaci suFederalnog zavoda za statistiku.

Gledano po grupamausjeva, u odnosu na pro{lugodinu zabiljeèn je porast za-sijanih povr{ina kod ìta za2,2 odsto, dok je zabiljeènmanji pad i to povrtnog biljaza 0,7 odsto, sto~nog-krmnogbilja za 2,7 odsto i industrij-skog bilja za 0,1 odsto.

Posmatrano po zasijanimpovr{inama, zabiljeèn je padzasijanih povr{ina kod p{eniceza 0,5 odsto, kod duhana za5,2 odsto i soje za 2,6 odsto uodnosu na sjetvu u2006/2007. godini.

Porast je zabiljeèn kod ku-kuruza - zrno za 3,4 odsto,krompira za 1,1 odsto i kuku-ruza-zelena masa za 1,6 odstou odnosu na pro{lu godinu.


Robni promet sa inostranstvom prekodvije milijarde KMU junu 2008. godine BiH je ostvarila

ukupan robni promet sa inostranstvom uvrijednosti od 2,039 milijardi KM, od ~egase na izvoz odnosi 614,1 milion KM ili 30,1odsto, a na uvoz 1,425 milijardi KM ili 69,9odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U okviru ukupno ostvarenog vanjsko-trgovinskog prometa BiH u posmatranommjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosi-la je 43,1 odsto.

U prvih {est mjeseci ove godine ostvarenje izvoz u vrijednosti od 3,349 milijardi KM,{to je za 17 odsto vi{e u odnosu na isti pe-riod prethodne godine.

U posmatranom periodu ostvaren jeuvoz u vrijednosti od 7,977 milijardi KM, {toje za 23,8 odsto vi{e u odnosu na isti peri-od prethodne godine.

U istom periodu pokrivenost uvoza izvo-zom iznosila je 42 odsto.

U prvih {est mjeseci BiH je u robnomprometu sa inostranstvom ostvarila ukupantrgovinski deficit u vrijednosti od 4,628 mi-lijardi KM.

Najve}e u~e{}e u izvozu u sektoru Obi~ni metali

Prema podacima Agencije za statistikuBiH, gledano po sektorima Harmoniziranogsistema (HS), odnosno Carinske tarife BiH,u junu ove godine najve}e u~e{}e u izvozuostvareno je u sektoru Obi~ni metali i proi-zvodi od obi~nih metala, sa ukupnom vri-jedno{}u od 177,2 miliona KM, {to iznosi28,9 odsto od ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je i u se-ktoru Ma{ine, elektrotehni~ka oprema, saukupnom vrijedno{}u od 77,3 miliona KM,{to iznosi 12,6 odsto od ukupnog izvoza.

Najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je usektoru Mineralne tvari, sa ukupnom vri-jedno{æu od 255,3 miliona KM, {to iznosi17,9 odsto od ukupnog uvoza.

Zna~ajan obim uvoza ostvaren je i u se-ktoru Ma{ine, elektrotehni~ka oprema, saukupnom vrijedno{}u od 221,8 miliona KM,{to iznosi 15,6 odsto od ukupnog uvoza.

BiH najvi{e izvozila u Hrvatsku (105,6

miliona KM)Prema podacima Agencije za statistiku

BiH, u pogledu geografske distribucije ro-bnog prometa BiH sa inostranstvom, u junuove godine najvi{e se izvozilo u Hrvatsku uvrijednosti od 105,6 miliona KM, {to je 17,2odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajan izvoz uistom periodu ostvaren je u Srbiju u vrije-dnosti od 84,9 miliona KM, {to je 13,8 od-sto od ukupnog izvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupa-cijama, u junu se najvi{e izvozilo u EU u vri-jednosti od 345,5 miliona KM, {to je 56,3odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupacija-ma, u prvih {est mjeseci ove godine najvi{e seizvozilo u EU u vrijednosti od 1,909 milijardi KM,{to je 57 odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

U junu se najvi{e uvozilo iz Hrvatske uvrijednosti od 267,7 miliona KM, {to je 18,8odsto od ukupno ostvarenog uvoza.

Mjese~na inflacija ujunu 0,9 odsto

Cijene proizvoda i usluga, koji se koriste zali~nu potro{nju u BiH mjerene indeksom potro-{a~kih cijena, u junu 2008., u odnosu na majiste godine, u prosjeku,, su vi{e za 0,9 odsto.

Posmatrano po odjeljcima prema namjenipotro{nje (COICOP), u junu 2008. godine uodnosu na maj najvi{e su porasle cijene prevo-za (~etiri odsto), rekreacije i kulture (dva odsto),restorana i hotela (0,7 odsto), stanovanja, vo-de, elektri~ne energije, plina i drugih energena-ta (0,6 odsto), hrane i bezalkoholnih pi}a (0,5odsto), namje{taja, ku}anskih ure|aja i redo-vnog odràvanja ku}e (0,4 odsto), alkoholnihpi}a i duhana (0,3 odsto), zdravstva (0,2 odsto)i ostalih dobara i usluga (0,1 odsto).

U odjeljku prevoza rast cijena je uzrokovanpove}anjem cijena benzina i euro-dizela, uslu-ga odràvanja i opravke putni~kih automobila,te avionskog prevoza i karata za gradski pre-voz. U junu u odnosu na maj do{lo je do sniè-nja cijena u odjeljku odje}a i obu}a (0,3 odsto).Posmatrano po odjeljcima prema namjeni po-tro{nje (COICOP), u junu u odnosu na maj uostalim odjeljcima nisu zabiljeène promjene ci-jena.

Agencija za statistiku BiH


U Evropskom udruènjupoljoprivrednika (COPA) kaù da jeevropski komesar za trgovinu PiterMendelson pogrije{io kada je rekaoda }e nepostizanje sporazuma napregovorima u WTO ostaviti Evropuizvan slobodne globalne trgovine.

Nepostizanje dogovora bolje jeod lo{eg dogovora, a trenutnoponu|eni dogovor vrlo je lo{, kazaoje predsjednik evropskog udruènjapoljoprivrednika @an-Mi{el Lemetaje. Sporazumom je predvi|eno kresanjepoljoprivrednih subvencija i otvaranjeEU za ve}i poljoprivredni izvoz. COPAprocjenjuje da }e to umanjiti prihodevropskih farmera za ~etvrtinu iko{tati ih oko 30 milijardi euragodi{nje. To je daleko ve}a cijena od

one koju prognozira Evropska komisi-ja koja ra~una da }e poljoprivrednisektor izgubiti 18 milijardi eura.

Iz COPA tvrde da se prognozaEvropske komisije odnosi samo naìto, govedinu, svinjetinu, ìvinskomeso i mlije~ne proizvode, a da nji-

hova uklju~uje i gubitke u sektorimaproizvodnje {e}era, pirin~a, ov~ijeg ikozjeg mesa, vo}a, povr}a i jaja.COPA, tako|e, ocjenjuje da }e poten-cijalni sporazum te{ko pogoditi evrop-ski sektor prerade na kojem bi, zat-varanjem mesnih i drugih prehram-benih industrija, bez posla moglo daostane pola miliona ljudi.

Pregovara~i iz WTO ponudili supro{le nedjelje nove prijedloge zareformu pravila koja se ti~u trgovinepoljoprivrednim proizvodima. Ministritrgovine EU razmatra}e ih u petak, azatim }e se 21. jula u @enevi srestiministri 30 vode}ih trgovinskih sila ipoku{ati da postignu sporazum o lib-eralizaciji trgovine. Rije~ je o pregov-orima u okviru Runde iz Dohe, koji supo~eli prije gotovo sedam godina.

Bogate i siroma{ne zemlje nikakoda se dogovore u vezi s globalnimpravilima trgovine pri ~emu su na jed-noj strani brzo rastu}e ekonomije,poput Kine, Indije i Brazila, a na dru-goj SAD i Evropa.

Zbog planiranog smanjenja subvencija

Poljoprivrednici kritikuju lidere EU Evropski farmeri procjenjuju da }e ih sporazum o poljoprivredi,koji je na dnevnom redu predstoje}ih pregovora u Svjetskojtrgovinskoj organizaciji (WTO), ko{tati milijarde eura i naj-manje pola miliona radnih mjesta

Pregovori u @enevi

Dogovor sadili nikad

Robert Zelik, predsjednik Svjetskebanke (WB), pozvao je ministre trgo-vine ~lanica Svjetske trgovinske or-ganizacije (WTO) da postignu napre-dak na pregovorima koji }e seodràvati u @enevi, istakav{i da do-govor treba posti}i sad ili nikad.

Zelik je naveo da bi napredak upregovorima o poljoprivredi na sas-tanku, koji je po~eo u @enevi, dopri-nio pove}anju povjerenja u svjetskuprivredu, koja se suo~ava sa rastu-}im cjenama hrane i energenata,kao i sa finansijskom krizom.

Nikad nije bilo va`nije da ~lani-ce WTO postignu napredak u prego-vorima runde Doha. To mora da seuradi sad ili nikad, rekao je biv{i

predstavnik SAD-a za trgovinu koji jeu~estvovao u pokretanju Doha rundepregovora 2001. godine.

Otvoreni i po{teni sistem trgova-nja bi dao poljoprivrednicima u ze-mljama u razvoju razlog za pove}a-nje proizvodnje, istakao je Zelik idodao da bi tada potro{a~i imalikoristi od niìh cijena, a vlade biu{tedjele na tro{kovima isplate sub-vencija i pove}ale bi svoje budète.Ministri trgovine iz vi{e desetina ~la-nica WTO }e na sastanku u @enevipoku{ati da sa mrtve ta~ke pokrenupregovore u okviru Doha runde.

Dràve u razvoju, naime, traèod razvijenih zemalja da otvore svo-ja trì{ta tako {to }e smanjiti carine,tvrde}i da one u velikoj mjeri oteà-vaju ulazak poljoprivrednih proizvo-da iz siroma{nih zemalja. I razvijeneprivrede i one u razvoju bi imale ko-rist od smanjenja barijera u trgovini ipoljoprivredi, istakao je Zelik.


Konkurs se odvija u dva koraka: Prvi korak: aplikanti popunjavaju i

{alju Pismo iskaza interesa (Expres-sion of Interest) u kojem moraju ukrat-ko opisati probleme i izazove na kojese odnosi njihov projekat, predvi|enibudèt, uklju~ene partnere, te predvi-|ene ciljeve i rezultate. Rok za slanjePisma iskaza interesa je elektronskidokument koji je trebalo popuniti iposlati najkasnije do 13. juna 2008.godine.

Drugi korak: samo aplikanti oda-brani u prvom koraku koji pro|uodre|eni nivo spremnosti i kvalitetabi}e pozvani da predaju potpune pri-jave.

Glavni cilj Transnacionalnog pro-grama za prostor jugoisto~ne Evropeje razvoj me|unarodnih partnerstavaod strate{kog interesa za pobolj{anjeprocesa teritorijalne, ekonomske i so-cijalne integracije regije, kao i njenestabilnosti i konkurentnosti.

Da bi projekat bio prihva}en, mo-ra za su{tinu imati neki od prioriteta,odnosno mjera:

1. Podr{ka inovacijama i poduze-tni{tvu

Razvoj mreè tehnologije i inovaci-ja u konkretnim oblastima

Razvoj odgovaraju}eg okruènjaza inovativno poduzetni{tvo

Pove}anje okvirnih uvjeta i otvara-nje puta inovacijama

2. Za{tita i unapre|enje okoli{aUnapre|enje integriranog uprav-

ljanja vodama i prevencija od poplavaUnapre|enje prevencije od ekolo-

{kih rizikaUnapre|enje saradnje u upravlja-

nju prirodnim dobrima i za{ti}enim po-dru~jima

Promoviranje efikasnosti energije iresursa

3. Unapre|enje pristupa evrop-skim mreàma (fizi~ka infrastruktura iinformaciono dru{tvo)

Unapre|enje koordinacije u pro-moviranju, planiranju i iskori{tavanjuprimarnih i sekundarnih transportnihmreà

Razvoj strategija za realizaciju di-gitalnog dijeljenja

Unapre|enje okvirnih uvjeta zamulti-modalne platforme

4. Razvoj transnacionalne sinergi-je za odrìvi razvoj

Rje{avanje glavnih problema kojipoga|aju velegradska podru~ja i re-gionalne sisteme sela

Promoviranje balansiranog mode-la atraktivnih i prihvatljivih podru~ja urazvoju

Promoviranje upotrebe kulturnihvrijednosti za razvoj

5. Tehni~ka pomo}5.1. Obezbje|ivanje jezgra uprav-

ljanja za implementaciju programa

5.2. Sprovo|enje popratnih akti-vnosti

Kod ovog Programa projekti se nesmiju zasnivati samo na seminarimaili razmjeni iskustava, ~iji je jedini ciljrazmjena informacija i znanja bezkonkretne primjene. Moraju imati vi-dljive rezultate ili mjerodavan efekatna socioekonomski u~inak, na drà-vnu politiku, institucije, na pojedineaktivnosti, javnu politiku, metodeupravljanja i saradnje. Da bi projekatbio validan, najmanje tri partnerskezemlje moraju biti uklju~ene u par-tnerstvo, od kojih najmanje jedanpartner mora biti dràva ~lanica. Mi-nimalni iznos IPA finansiranja, zahtije-van od projektnih partnera - IPA kori-snika je 50.000 eura, dok je maksi-malni 300.000 eura. Ovaj limit pri-mjenjuje se zavisno od broja projek-tnih partnera date zemlje. Projekat nemoè trajati vi{e od 36 mjeseci. Novi-na je da projekte kofinansiraju ERDF iIPA do 85%, a preostali dio budèta(15%) treba biti obezbije|en od sva-kog u~esnika u projektu.

Prve informacije govore da je brojaplikacija sa iskazanim interesom po-dnesenih za prvi poziv Programa prema-{io najoptimisti~nija o~ekivanja. Cifre go-vore same za sebe: ukupan broj aplika-cija do predvi|enog roka je 1.099 (od~ega su 258 duplikati). Broj aplikacija ko-je }e biti procjenjivane tako iznosi 821.

Okolinska problematika je, bezsumnje, najpopularnija, s obzirom nato da je druga prioritetna mjera (Za-{tita i unapre|enje okoli{a) privuklanajve}i broj aplikanata, sa 271 po-dnesenom aplikacijom. Odmah izaslijede prvi prioritet (Inovacije) i ~etvrtiprioritet (Odrìvi razvoj podru~ja) sa237, odnosno 231 prijavom.

Veliko interesovanje izraèno je zasljede}e mjere: 1.2 - Razvoj odgova-raju}eg okruènja za inovativno po-duzetni{tvo (100 prijava) i 4.3 - Pro-

Evropska unija

Transnacionalni program jugoisto~na Evropa

Nakon prvog objavljenog pozivapristiglo 1.099 aplikacija

Prvi poziv za EU Program jugoisto~na Evropa objavljen je 5. ma-ja 2008. godine. Program je startao u martu ove godine, sa sje-di{tem u Budimpe{ti i predstavlja nastavak nekada{njeg pro-grama INTERREG IIIB CADSES. Na konkursu su mogli u~estvova-ti subjekti iz 14 zemalja (Albanija, Austrija, BiH, Bugarska, CrnaGora, Gr~ka, Hrvatska, Ma|arska, Makedonija, Moldavija, Ru-munija, Srbija, Slova~ka, Slovenija), te iz dvije zemlje u kojimamogu u~estvovati samo neke njihove regije (Italija i Ukrajina)

19

moviranje upotrebe kulturnih vrije-dnosti za razvoj (102 aplikacije),kao i za 1.1 - Razvoj mreè tehnolo-gije i inovacija u konkretnim oblas-tima (70 prijava); 2.2 - Unapre|e-nje prevencije od ekolo{kih rizika(71 prijava); 2.3 - Promoviranje sa-radnje u upravljanju prirodnim do-brima i za{ti}enim podru~jima (73prijave) i 4.1 - Rje{avanje glavnihproblema koji poga|aju velegrad-ska podru~ja i regionalne sistemesela (52 aplikacije).

Ukupno, broj predloènih par-tnera iz zemalja ~lanica EU, kojekoriste fondove ERDF, jeste 5.414.To zna~i, u prosjeku, 676 partnerapo jednoj zemlji. Najve}i broj po-tencijalnih lidera u partnerstvu(291) dolazi iz Italije, zatim Gr~kasa ~ak 234. Zapaèno je i veliko in-teresovanje me|u zemljama ne~la-nicama EU, sa 1.382 partnera kojidolaze iz zemalja kandidatkinja ipotencijalnih kandidatkinja i mogukoristiti IPA fondove. Me|u ovim ze-mljama vodi Srbija kao partner ~ak435 puta. Osim toga, zna~ajan jebroj partnera (128) iz zemalja kojekoriste ENPI fondove (Moldavija iUkrajina). Brojke pokazuju da su svezemlje bile aktivne i da su organizi-rani info dani bili vrlo efikasni u pod-sticanju razvoja partnerstava i prije-dloga.

Veliki broj primljenih prijedlogapotvrdio je dobar interes za sara-dnju me|u zemljama jugoisto~neEvrope. Ipak, ogroman interes iu~e{}e nose potrebu za ve}im i pre-cizno organizovanim akcijama. Pro-

jektne ideje sada ulaze u fazu ocje-ne podobnosti, te se, imaju}i u vidubroj, procjenjuje da }e zvani~ni re-zultati prvog koraka vjerovatno bitiobjavljeni u drugoj polovini oktobraove godine. Tada }e odabrani proje-kti morati da podnesu kompletan

aplikacijski paket, kao dio drugogkoraka javnog poziva.

Bosna i Hercegovina se kao par-tner pojavljuje u ne{to vi{e od 200aplikacija, dok ukupno predvi|enasredstva za BiH iznose 453.020 eura.

Pripremila: Lejla SADIKOVI]


Povodom obiljeàvanja Evrop-skog dana turizma u Briselu }e se 7.10. 2008. godine okupiti menadèriu turizmu, politi~ki zvani~nici i pred-stavnici lokalnih i regionalnih vlasti,kako bi otkrili neke od svojih rece-pata i razmijenili iskustva o uspjesi-ma i te{ko}ama u razvoju turizma.

Toga dana odrà}e se i drugakonferencija pod nazivom Plan

odrìvog i konkurentnog evropskogturizma i centralizirani finansijski in-strumenti EU za podr{ku turizmu.Ona je nastavak prve konferencije oovoj temi, organizirane u junu, uSloveniji. Glavne teme konferencijebi}e kori{tenje fondova zajedni~kihza zemlje ~lanice EU i regione -Evropski socijalni fond, Evropski re-gionalni razvojni fond, Poljoprivre-

dni fond za ruralni razvoj, Fond zaribarstvo itd.

Online registracija za konferenci-ju po~ela je 9. jula, a vi{e informaci-ja o programu moè se na}i na webadresi: http://ec.europa.eu/regi-onal_policy/conferences/od2008/in-dex.cfm?nmenu=1

Pripremila: L. SADIKOVI]

Evropski dan turizma

EU finansiranje i zajedni~ke mogu}nosti za i u turizmu

Portal

Lak{i pristup informacijamaza mala i srednja preduze}aEvropska komisija pro{le godine je pokrenula svoj novi portal za mala i srednja preduze}a (MSP). Za vi-

{e od 23 miliona MSP-a u Evropi, ovaj portal je olak{ao online pronalaènje informacija o aktivnostima uEvropskoj uniji. Portal predstavlja mjesto s kojeg MSP imaju jedinstven pristup svim relevantnim inicijativama.Ranije disperzirane na oblast politika, informacije se sada mogu prona}i u okviru tema relevantnih za biznis,kao {to su: pristup finansijama, pravila jedinstvenog trì{ta i na~ini izlaènja na nova trì{ta. Dostupan na 19jezika, portal omogu}ava mnogim MSP-ima da pretraùju sadràj stranice na njihovim maternjim jezicima.

MSP }e sada znati gdje da traè odgovore na svoja pitanja - na prvi pogled i na vi{e jezika. Na portaluse nalaze poja{njenja vezano za politiku Evropske komisije za mala i srednja preduze}a, a u isto vrijeme ovajportal omogu}ava MSP-ima direktnu online pomo} i podr{ku. Poseban alat na sajtu ti~e se mogu}nosti fi-nansiranja i sluì da svako preduze}e pojedina~no moè identifikovati koji od programa EU odgovaraju ba{njima.

Portal: http://ec.europa.eu/enterprise/sme/

me|ukomorska saradnjati stanovnik zapadnog balkana su-o~ava sa ﬁenergetskom nesta{icomﬂ, koja je...

Documents